I le taumafai malosi e taofi le lolofi mai o tagata sulufai mai motu o Aegean i le ogatotonu o le konetineta o Europa, o loʻo finau nei taʻitaʻi o le EU i fuafuaga e fesoasoani ia Maketonia e tapunia lona tuaoi i saute i tagata fou e taunuu mai. Afai e fa'ataunu'uina, o le a fa'agasolo lelei le fa'agaoioiga o le pa-pa o Eleni ma maileia le faitau selau afe o tagata sulufa'i i se tasi o setete sili ona vaivai a le EU.
Faatasi ai ma le lagolagosua a Brussels ma Perelini, o lenei tuusaunoaga faalua - o tagata sulufai ma Eleni - o le a iu ai ina aloaia le mea na matauina e le toatele mo le tele o tausaga i le taimi nei: o le mea moni e faapea o le faagasologa o le tuufaatasia o Europa, ina ua manatu e le mafai ona toe suia, ua alu atu i se solomuli. .
E ui o le European Dream ua toeitiiti lava atoa le sefulu tausaga talu ona fa'aletonu, ae o le fa'alavelave a tagata sulufa'i e matua lamatia ai le tuleia o le iuni i se tulaga malepe. O le Schengen eria o femalagaaiga e aunoa ma se tuaoi, ua leva ona manaʻo i ai faatasi ma le iuni tau tupe e avea o se tasi o fuʻa e lua o le faʻagasologa faʻatasi a le EU, o loʻo paʻu i lalo o le mamafa o le tele o feoaiga a tagata ua sosola talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi - ma o loʻo i ai e matua'i leai lava se mutaaga i le va'aiga a tagata ma faiga fa'apolokiki.
E tele atunuu o le EU ua uma ona toe faʻafeiloaʻi le faʻatonutonuina o tuaoi i le afa tausaga talu ai, aʻo isi ua faʻatuina ni pa fou e taofia ai i latou o loʻo sosola i taua, mativa ma sauaga. O le vaiaso na teʻa nei, na lapataia ai e le Palemia Holani Mark Rutte - o lona malo o loʻo umia nei le sui peresitene o le EU - e na o le ono i le valu vaiaso o taʻitaʻi Europa e faʻasaoina ai le Schengen system, aʻo leʻi oʻo mai le tautotogo e faʻamalieina ai le tau ma le tele o femalagaiga o le taumafanafana talu ai e le masalomia. toe amata.
E le aofia ai le lautele ma le "faʻalavelave" Eleni mai Schengen o loʻo vaʻaia e le toʻatele o se taumafaiga mulimuli a taʻitaʻi o le EU e puipuia le saolotoga o femalagaaiga i le va o atunuu o le autu. O le mea moni, e ui i lea, o le pa puipui o Eleni - aʻo le faia se mea e foia ai mafuaʻaga moni o le malaga faʻaauau - o le a ositaulagaina mataupu faavae tonu na tatau ona faʻavaeina ai le EU, ma faʻavaivaia ai soʻo se lagona o le lotogatasi o loʻo tumau pea i le loto. o le poloketi a Europa.
E ui na manatu le EU e tu mo le "uniuniga i le eseesega", o lana uluai feteʻenaʻiga tele ma le eseesega moni o loʻo faʻamataʻu nei e tatalaina le faʻapotopotoga i le suʻega. O nofoaga e tatau ona mou atu ai tuaoi, o loo fausia ai ni pa fou; i le mea e tatau ona manumalo ai uiga faasaoloto, o le aia tatau aupito taua a tagata i le sulufaiga o loo solia; i le mea sa tatau ona autasi ai tagata papalagi i le auuso, ua atili ai ona malepelepe ma fetaua’i le tasi i le isi.
I le faagasologa, o le faʻalauteleina ma le faʻapipiʻiina o le aura lea na siosiomia ai le poloketi a Europa o loʻo faʻaalia mo le ulaula ulaula sa i ai i taimi uma. O lea la ua manino mai o le manatu alualu i luma a le EU i le eseesega ma aia tatau a tagata sa masani lava o se ufiufi manifinifi mo le loloto o le pipii atu o le konetineta i le faasinomaga o le atunuu ma lona puipuiga fuā o avanoa tau tamaoaiga.
O loʻo faʻafefeina e le le mautonu o agafesootai na faia e le tolusefulu tausaga o le toe fuataʻiga o le neoliberal ma le fitu tausaga o faʻafitauli faʻa-kapitalisi, ua leva ona toe faʻaalia lagona faʻaalia i le tauimasui, faʻataʻitaʻia i le tulaʻi mai o le nationalist ma Islamophobic aia tatau ma le toe faʻafouina o proto-ma neo- faiga fascist i le konetineta, e aofia ai Pegida i Siamani, Jobbik i Hanikeri, Marine Le Pen i Farani, Geert Wilders i Netherlands ma Golden Dawn i Eleni.
E lē tau taʻua, o tagata sulufaʻi lava latou e leʻi faapogaia lenei maʻi faapolokiki; o le o'o mai o le to'atele o tagata ua fa'ate'aina ua na'o le fa'ailoaina atu o le pala i le fatu o le Iuni a Europa. Afai ei ai se mea poʻo soʻo se tasi na aumaia le EU i lenei tulaga malepelepe, o le le atoatoa lea o le pulega a Brussels ma le le naunau o le au faipule faʻapolokiki a le atunuʻu e tuʻuina atu taʻitaʻiga amio lelei ma faʻafeiloaʻi le faʻalavelave i se auala faʻaletagata ma faʻapolokiki.
E ui e le taumateina o le a fa'afiafiaina e Eleni le au fa'amamafa e pei o Wolfgang Schäuble, le minisita malosi o tupe Siamani ua leva ona una'ia le fa'aesea o Eleni mai le iuni tau tupe ona o le fa'amoemoe e fausia se Kerneuropa e sili atu ona vavalalata, so'o se fa'ai'uga e toe fa'atūina tuaoi o le atunu'u. atonu o le a toe foi i tua i se taimi lata mai, ona o le mafuaaga faigofie e le mafai ai ona foia mafuaaga autu o le faalavelave o tagata sulufai, i le tasi itu, ma le malepelepe o le EU i le isi itu.
O le mea moni, o le vavaeeseina o Eleni o le a atili faʻamavaeina ai le kelu lea na i ai muamua le tulaga lelei o se Europa tuʻufaʻatasia faʻatasi: o le manatu (poʻo le taufaasese) o le lotogatasi faavaomalo ma le lagolago lauiloa mo le faʻagasologa o le tuʻufaʻatasia. E leai se aofaiga o tulafono po o feagaiga e mafai ona suitulaga i le filemu faava o malo ma le maliega lautele mo le poloketi a Europa lea o Schäuble ma ana uo malosi o loʻo fesoasoani nei e faʻaumatia ma a latou tali tali atu i le EU sili ona i ai faʻalavelave e oʻo mai i le taimi nei.
Na'o le felagolagoma'i anoa ma tagata sulufa'i ma le pito i tua e mafai ona fa'asaoina ai le fa'ata'ita'iga lelei o se Europa fa'atasi ma tatala. Afai e faataga e tu, o le pa mama a Eleni o le a avea ma maea e tautau ai le iuni.
O Jerome Roos o se PhD suʻesuʻe i le International Political Economy i le European University Institute, ma le faʻatonu o le ROAR Magazine.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
E faigata ona faʻaopoopo le tele o lenei auiliiliga. O le faʻaauau pea o faʻafitauli o le faʻauluuluga o tupe i totonu o Europa ua faʻaosofia ai le faitau miliona o tagata Europa e feoaʻi i tua atu o le atunuʻu e suʻe galuega, ae itiiti pe leai foi se taumafaiga na faia e ala i le mauaina o atunuu e faʻafeiloaʻi ai nei tagata faigaluega pe faʻamatalaina pe aisea ua unaʻia ai i latou e siitia.
I totonu o Peretania e tusa ma le 3 miliona tagata malaga mai - aemaise Europa - ua taunuu i le ono tausaga talu ai (tupe maua pe tusa ma le 1.6 miliona) ae (mo se faʻataʻitaʻiga) o Peretania o loʻo tumau pea le mativa fau fale fou ma e le mafai ona suitulaga mea tuai. O fale a le malo o se faʻasalaga i le malo o Tory, e inosia ma faʻaumatia ma e mautinoa lava le fafagaina o le lisi taumatau i le taimi o le faʻatauina o se fale e le mafai ona maua e le faitau miliona o tagata talavou.
O malo faasolosolo a Peretania ua latou faia ma le loto i ai le tiapolo o tagata sulufaʻi ma tagata sulufaʻi ma e masani ona sisiva ma le itu taumatau o loʻo faʻatusalia le lolofi mai o tagata malaga e tutusa ma le faʻatusatusaina o tagata sulufaʻi i le mafaufau o tagata lautele, ma ia faʻatusaina 'tagata malaga mai le tamaoaiga' ma tagata gaoi ma tagata 'aisi. E ui lava o le manaoga mo tagata faigaluega na taofia ai le omai o tagata faigaluega ma taofia ai le tele o pule o loʻo manaʻomia le faʻatapulaʻaina o tagata faigaluega!
O taʻitaʻi o le EU o loʻo i ai nei e le mafai ma le naunau e feagai ma faʻafitauli o tagata sulufaʻi ae e tutusa lava le le mafai ona aloese mai ai. Na o le pau lava le taunuuga e tatau ona paʻu o Schengen - ua maeʻa ona faia - ma se liliu taumatau saʻo a nei taʻitaʻi. O le mea moni e le mafai e lena mea ona foia soʻo se tasi o latou faʻafitauli ma o le a vave ona taʻitaʻia atili ai le faʻamalosi o le au fascist, o nisi oi latou o loʻo pule. I se tulaga faapea o le auala lea e fai ai le faaiuga.