Punavai: Counterpunch
E le'i iai muamua i le tausaga nei 2020 na faamauina ai na'o le "100 sekone i le vaeluaga o le po" le Uati o le Aso To'ona'i ta'uta'ua i le lalolagi. E tusa ai ma le Science & Security Board, Bulletin of the Atomic Scientists, talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e leʻi oʻo lava i se tulaga lamatia le lalolagi.
Talofa e, o se malaga umi (73 tausaga) e oo atu i le 100 sekone i le vaeluaga o le po ma le uluai seti o le 1947 o le fitu minute i le vaeluaga o le po. O le nofoaga sili ona saogalemu o le 17 minute i le vaeluaga o le po i le 1991 i le faaiuga o le Cold War. O le uati mata'ina ta'uta'ua o lo'o i totonu o le fa'aulufalega o ofisa o le Bulletin i le Iunivesite o Chicago.
I se tulaga le talafeagai, ma le le mafaufauina o le pulega o le Trump o loʻo tauaveina le igoa e le mafaamatalaina o se tasi o pulega sili ona matautia i le tala faasolopito o le atunuu ma ni mataupu autu se lua e fuafua ai le faatulagaga o le uati: (1) suiga o le tau ma le (2) pomu atomic enthusiasts mo le faigofie o le manuia faapolokiki, leai se isi mea.
O le Doomsday Clock o lo'o fa'atulagaina e le komiti o saienitisi ma tagata tomai fa'apitoa e loloto le malamalama e uiga i tekinolosi faaniukilia ma le saienisi o le tau. O i latou o ni tagata tomai faʻapitoa e masani ona tuʻuina atu fautuaga faʻapitoa i malo ma ofisa faʻavaomalo. O le mea e ofo ai, o le Komiti Fa'atonu a le Bulletins e aofia ai le 13 Nobel Laureates.
O le Uati o le Aso Fa'amagalo o lo'o aloaia fa'ava-o-malo o se SOS taua o fa'alavelave fa'afuase'i. O saienitisi mai le Iunivesite o Chicago na fausia muamua auupega atomika i le Manhattan Project na faavaeina le manatu i tua i le 1945. Mulimuli ane, na fausia ai e le Bulletin of the Atomic Scientists le Uati o le Aso o le Aso Lua i le lua tausaga mulimuli ane.
E tusa ai, ia Iuni 2020: "I le manatu o le toʻatele, o le talosaga a le pulega o le Trump e faʻalautele tupe faʻaalu i auupega faaniukilia o se faʻataʻitaʻiga faʻanoanoa ma le mataʻutia o mea e ave i ai le faamuamua a le feterale. E pei ona fautuaina ai le siitia o le 19 pasene mo auupega faaniukilia i le tausaga a sau, o le White House na muamua fuafua e faaitiitia le paketi mo le Centers for Disease Control i le 19 pasene ma le National Institutes of Health i le 7 pasene. O le talosaga a le Pentagon e tipi le paketi mo le Cooperative Threat Reduction program ina ia faʻatupeina ai auupega faʻaonaponei i le lotolotoi o faʻamaʻi o le lalolagi e matuaʻi faʻatauvalea. ( Punavai: Kingston Reif, Debating US Nuclear Spending in the Age of the Coronavirus, Bulletin of the Atomic Scientists, Iuni 10, 2020.)
I se gaioiga mataʻina le mafaufau e latalata i le valea, na talanoaina ai e le au ofisa sinia o le White House le faʻatautaia o le faʻataʻitaʻiga muamua o auupega faaniukilia a Amerika talu mai le 1992, o se faʻataʻitaʻiga e tele-piliona tala e faʻatatau ia Rusia ma Saina.
E tele fa'alapotopotoga ua lafo atu tusi i le Konekeresi e mana'omia ai le puipuia o le fa'atupega mo ia fa'atamala fa'avalevalea, ma o se fa'ai'uga, e ono amatalia ai se tuuga faaniukilia fou.
E valusefulu sui o le Konekeresi na valaau ia Trump e tuu le valea o le toe suʻeina o pomu atomika, ma taʻua o se "mataʻutia" ma le "mataʻutia faaosooso" lea e ono toe faʻaosoina ai se tuuga faaniukilia fou.
E tusa ai ma le Amapasa muamua o Thomas Graham, Jr., o le na taʻitaʻia le taumafaiga manuia a le US e faʻalauteleina le Feagaiga Nuclear Non-Proliferation Treaty, o ia suʻega o le a "faʻaleagaina ai le 50 tausaga o le maliega faʻavae i le lalolagi atoa lea na taofia ai le salalau atu o auupega faaniukilia i lalo o le Nuclear Non- Feagaiga Fa'ateleina." (Fa'apogai: Le Trump Administration's Nuclear Test Delusions, Just Security, Iuni 10, 2020)
E lē gata i lea, na faapea mai Sara Z. Kutchesfahani o le Bulletin of Atomic Scientists: “O le toe faaauauina o suʻega faaniukilia a le Iunaite Setete o le a avatu ai se faailoilo leaga i isi atunuu ma uunaʻia ai i latou e suʻe ma faia a latou lava auupega faaniukilia. E lē gata i lea, e mafai foʻi ona aafia tagata lē sala i le paʻu faaniukilia mai se pa faaniukilia. E faitau sefulu afe tagata ua aafia i le lukimia, le kanesa o le thyroid, fafano, ma faaletonu matuia o le fanau mai ona o suesuega faaniukilia ua mavae i le Iunaite Setete lava ia.” (Fa'apogai: Andrea Germanos, tusitala o le aufaigaluega, 80 Lawmakers Demand Trump Ditch Sose Thought of Resume 'Dangerously Provocative' Nuclear Tests, Limitless Life, Iuni 14, 2020)
O isotopes leitio e fa'amamate ma/po'o fa'aleagaina ai le protoplasm, fa'atusa, sela ola i tagata. O se suʻesuʻega fou a Keith A. Meyers, Danish Institute for Advanced Study, na suʻesuʻeina aʻafiaga o le radiation a le US mai le 1951 i le 1963 mai suʻega atomika i luga aʻe o le eleele i Nevada. Na faʻaaogaina e Meyers faamaumauga a le National Cancer Institute o Iodine 131, o se isotope mataʻutia na tuʻuina atu i suʻega a Nevada, na maua i faʻamaumauga o maliu i le itumalo, ma maua ai le mea moni mataʻutia o suʻega faaniukilia a Amerika na fasiotia ai le faitau selau afe o tagata, e leʻi faʻamaonia muamua. A uma mea uma, o mea faaniukilia poo isotopes leitio e tafe i totonu o le ea poʻo se isi mea e tuʻu i le palapala ma le vai, e iʻu ai i udder o povi e maua ai le susu, faʻatasi ai ma isi mea mataʻutia ma mea leaga na faia e isotopes leitio.
E pei ona tupu, o le atinaʻeina o pomu atomika e le US na faia ma le le faʻaeteete se auupega e faasaga i ona lava tagata. O lenei mea moni mata'utia ua tele ina le amanaiaina e faiga fa'apolokiki o fa'aoleolega uma, ae o se solitulafono faasaga i tagata soifua. E le o lea?
Mo se faaaʻoaʻoga, na paʻuʻū pomu atomika a Amerika i Hiroshima ma Nagasaki na maliliu ai le 250,000 tagata i le taimi lava na sosoo ai. Ae, o suʻesuʻega a Meyers na maua ai le tau o tagata natia i le atinaʻeina o auupega faaniukilia e sili atu, sili atu, sili atu nai lo le mea na iloa i le pa'ū o le leitio e nafa ma le 340,000 i le 690,00 Amerika maliu mai le 1951 i le 1973. (Source: US Nuclear Tests Killed Far Far More Civilians Than We Know, Quartz, Quarterly Sector Update, Tesema 21, 2017) E tutusa lelei ma le afa o Amerika i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
Ae ui i lea, o loʻo i ai pea se vaega o loʻo misi i le pa'ū o le leitio, ona e leai se tasi na fuaina le numera o faʻamaʻi faʻamaʻi e mafua mai i suʻega faaniukilia a Amerika i le toafa lafulafua. Talofa e, e foliga mai e le mafai ona fai. Ae ui i lea, o se mea e le masani ai i le siosiomaga, atonu o le radioactive isotopes ma / poʻo vailaʻau oona i le palapala ma le vai, poʻo mea uma e lua, e nafa ma le afaina o le 150,000,000 mataupu o gasegase tumau i le Iunaite Setete (RAND Corporation 2017 suʻesuʻega) mo se faʻataʻitaʻiga: Alzheimer's, Parkinson, gugu, sela, kanesa, cystic fibrosis, COPD, Crohn's disease, fatu fatu, epilepsy, ma'i pipili, tele sclerosis, ma le ma'i suka. E na'o se si'osi'omaga oona e mafai ona nafa ma fa'ama'i fa'ama'i tetele e toeitiiti 50% o le faitau aofa'i atoa!
O le mea moni, o faʻamaʻi faʻamaʻi e le o se galuega o faʻamaʻi pipisi e pei o coronavirus e sosolo tagata i lea tagata. Nai lo lena, o faʻamaʻi faʻamaʻi e tele lava e mafua mai i le tuʻufaʻatasia o se siosiomaga faʻaleagaina ma le ola le lelei.
O le aafiaga tulaga ese a Amerika i isotopes leitio (o le nofoaga o suʻega Nevada na faia ai le 1,021 faʻalavelave faaniukilia mai le 1951-1992) faʻatasi ma le faitau afe o vailaʻau faʻaalia i le siosiomaga talu mai le 1950 e foliga mai e nafa ma se vaega tele o faʻamaʻi faʻamaʻi o Amerika o faʻamaʻi tumau e 150,000,000. faitau.
I le aso 5 o Aokuso, 1963, na sainia ai e Peresitene Kennedy, faatasi ai ma le Malo Tele ma le Soviet Union, le Feagaiga Nuclear Test Ban Treaty, ma mafai ai e le komiti faufautua o le Uati o le Aso Faavavau ona manava loloto, Whew!
O le Doomsday Clock na mamanuina e lapataʻia ai tagata lautele e uiga i le latalata atu i le faʻaumatiaina o lo tatou lalolagi i tekinolosi mataʻutia o tatou lava faia. O le 100 sekone mulimuli e le tele se avanoa mo mea sese.
Mo faʻamatalaga faaopoopo i faʻalavelave faʻafuaseʻi vaʻai Stanley Kubrick's Dr. Strangelove (Columbia Pictures, 1964) sioa Peter Sellers ma George C. Scott, ma manatua faatasi ma le pese musuia WWII "We'll Meet Again" faʻatasi ai ma le tele o faʻalavelave faaniukilia i le ata tifaga. fa'ai'uga, fa'afiafiaga va'ai ae mata'utia i le tagata, ae maise lava mo le pailate B-52 Major King Kong (Slim Perkins) o lo'o tietie i le pomu faaniukilia i se sini Soviet. E taua tele lena ata o le phallic i aso nei.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo