Na lomia muamua i le gagana Sipaniolo e le Zapatista Army of National Liberation
Fa'aliliu e irlandesa
Zapatista Army of National Liberation.
Mesiko.
Tautinoga Lona ono o le Selva Lacandona
O la tatou upu faigofie lea e taumafai e pai atu i loto o tagata lotomaualalo ma faatauvaa e pei o i tatou lava, ae o tagata foi, e pei o i tatou lava, e mamalu ma fouvale. O la tatou upu faigofie lea e toe faamatala ai lo tatou ala sa i ai ma le mea ua tatou i ai nei, ina ia faamatala ai le vaaiga o le lalolagi ma lo tatou atunuu, ina ia mafai ai ona taʻu atu o tatou manatu e fai ma o tatou mafaufau e fai. ma ina ia valaaulia isi tagata e savavali faatasi ma i tatou i se mea maoae tele ua ta’ua o Mekisiko ma se mea e sili atu ua ta’ua o le lalolagi. O la matou upu faigofie lea ina ia logoina ai loto faamaoni uma ma tamalii mea matou te mananao i ai i Mekisiko ma le lalolagi. O la tatou upu faigofie lea, aua o lo tatou manatu e valaau atu ia i latou e pei o i tatou ma auai faatasi ma i latou, i soo se mea o loo latou nonofo ai ma tauivi.
O a’u – O Le a Tatou
O matou o zapatistas o le EZLN, e ui lava e taʻua foi i matou 'neo-zapatistas.' O lenei, o matou, o le au zapatistas o le EZLN, na tutulaʻi i auupega ia Ianuari o le 1994 aua na matou vaʻai i le salalau lautele o le leaga na faia e le malosi na o le faʻalumaina i matou, gaoi mai ia i matou, falepuipuiina ma fasiotia i matou, ma e leai se tasi na fai atu soo se mea po o se mea e fai. O le mea lea na matou fai atu ai 'Ya Basta!,' matou te le toe faatagaina i latou e faʻamaualaloina i matou pe faʻaleagaina i matou nai lo manu. Ona matou fai atu foi lea matou te mananao i le faatemokalasi, saolotoga ma le faamasinoga tonu mo tagata Mekisiko uma e ui lava sa matou taulai atu i tagata Initia. Aua o le mea na tupu, o matou, o le EZLN, e toetoe lava na o ni tagatanuu mai iinei i Chiapas, ae matou te le mananao e tauivi mo na o lo matou lava lelei, pe mo na o le lelei o le tagatanuu o Chiapas, pe na o le lelei o le atunuu. Tagata Initia o Mekisiko. Sa matou mananao e tau faatasi ma tagata uma o e lotomaualalo ma faatauvaa e pei o i matou lava ma o e sa matua manaomia le fesoasoani ma o e sa mafatia i le soona fai ma le gaoi e le au mauoa ma o latou malo leaga iinei, i lo tatou Mekisiko, ma isi atunuu o le lalolagi.
Ma o le matou tala faasolopito itiiti na matou vaivai ai i le faʻaleagaina e le au malolosi, ona matou faʻatulagaina lea ina ia puipuia i matou ma tau mo le faamasinoga tonu. I le amataga sa le toatele i matou, na o ni nai tagata, o le alu lea i lea itu ma lea mea, talanoa ma faalogo i isi tagata e pei o i matou. Sa matou faia lena mea mo le tele o tausaga, ma sa matou faia faalilolilo, e aunoa ma se vevesi. I se isi faaupuga, sa matou soofaatasi i le filemu. Sa matou tumau faapena mo le tusa ma le 10 tausaga, ona matou tuputupu aʻe ai lea, ona matou faitau afe ai lea. Sa matou aoaoina lelei i matou lava i faiga faaupufai ma auupega, ma, na faafuasei lava, ina ua faia e le au mauoa a latou pati o le Po o le Tausaga Fou, sa matou osofaia o latou aai ma na ona pulea. Ma sa matou tuʻuina atu se feʻau i tagata uma o loʻo i ai i matou, e tatau ona latou matauina i matou. Ona o ese ai lea o le au mauoa ma aauina mai a latou autau tetele e fasioti ia i tatou, e pei lava ona latou faia i taimi uma pe a fouvale le au faileagaina - ua latou faatonuina ia faaumatia uma. ‘Ae le‘i fa‘aumatia lava i matou, auā na matou saunia lelei lava a o le‘i o‘o le taua, ma ‘ua matou fa‘amalosi i o matou mauga. Ma sa i ai le autau, saili mo i matou ma togi mai a latou pomu ma pulufana ia i matou, ona latou faia lea o fuafuaga e fasioti tagata tagatanuu uma i le taimi e tasi, aua latou te le iloa po o ai se zapatista ae o ai e leai. Ma sa matou taufetuli ma tau, misa ma taufetuli, e pei lava ona faia e o matou tuaa. E aunoa ma le fiu, e aunoa ma le tuuina atu, e aunoa ma le faatoilaloina.
Ona o atu ai lea o tagata mai aai i auala ma amata ona taupulepule e faamuta le taua. Ona taofia lea o la matou taua, ma faalogo atu i uso ma tuafāfine mai le aai o loo fai mai e taumafai e faia se fuafuaga po o se maliega ma malo leaga, ina ia mafai ona foʻia le faafitauli e aunoa ma le fasioti tagata. Ma o lea na matou gauai atu ai ia i latou, aua o latou o le mea lea matou te taʻua o 'tagata,' poʻo tagata Mekisiko. Ona matou tuu ese ai lea o le afi ma talia le upu.
Ma na tupu na fai mai malo o le a latou amio lelei, ma o le a latou auai i talanoaga, ma o le a latou faia ni maliega, ma o le a latou faataunuuina. Ma na matou fai atu e lelei, ae na matou manatu foi e lelei ona matou iloa na tagata na o atu i auala e taofi le taua. Ma, a o matou faia ni talanoaga ma malo leaga, sa matou talanoa foi ma na tagata, ma sa matou vaaia o le toatele o i latou o ni tagata lotomaualalo ma faatauvaa e pei o i matou, ma sa malamalama lelei uma i latou uma, i le mafuaaga na matou misa ai. . Ma sa matou ta'ua na tagata o le 'sosaiete lautele' aua o le toatele oi latou e le auai i vaega faaupufai, ae o i latou o tagata masani, o tagata masani, e pei oi tatou, o tagata faatauvaa ma lotomaualalo.
Ae o le mea na tupu, e leʻi mananaʻo malo leaga i se maliliega lelei, ae na o le latou auala e fai mai ai o le a latou talanoa ma oʻo i se maliega, aʻo latou sauniuni a latou osofaʻiga ina ia faʻaumatia i matou. Ma o lea na latou osofaʻia ai i matou i le tele o taimi, ae latou te leʻi faʻatoʻilaloina i matou, aua na matou tetee malosi, ma e toʻatele tagata i le lalolagi atoa na faʻapotopotoina. Ona manatu ai lea o malo leaga o le faafitauli o le toatele o tagata na vaai i le mea o loo tupu i le EZLN, ma amata ai loa la latou fuafuaga e fai e pei e leai se mea o tupu. I le taimi nei, sa vave ona latou siʻosiʻomia i matou, na latou siʻosiʻomia i matou ma le faʻamoemoe, talu ai e moni o matou mauga e mamao, o le a galo ai i tagata, talu ai e mamao tele fanua o zapatista. Ma o le tele o taimi e tofotofoina ai i matou e malo leaga ma taumafai e faasesē i matou pe osofaʻia i matou, e pei o Fepuari o le 1995 ina ua latou lafo mai se aofaʻiga tele o ʻautau iā i matou, ae latou te leʻi faatoʻilaloina i matou. Auā e pei ona latou fai mai ai, e leʻi tuua na o i matou, ma e toʻatele tagata na fesoasoani iā i matou, ma sa matou tetee lelei.
Ona tatau ai lea ona faia e malo leaga le maliega ma le EZLN, ma na taʻua na maliega o le 'San Andres Accords' aua o le itumalo lea na sainia ai na maliega sa taʻua o 'San Andres.' Ma e leʻi na o i matou i na talanoaga, ma talanoa ma tagata mai malo leaga. Sa matou valaauliaina le toatele o tagata ma faalapotopotoga sa i ai, pe o loo auai, i le tauiviga mo tagata Initia o Mekisiko, ma sa tautatala tagata uma i a latou upu, ma sa malilie tagata uma i le auala o le a matou talanoa ai ma malo leaga. Ma o le auala lena sa i ai lena talanoaga, e le na o le au zapatistas i le tasi itu ma malo i le isi itu. Nai lo lena, o tagata Initia o Mekisiko, ma i latou na lagolagoina i latou, sa i ai faatasi ma le au zapatistas. Ona fai mai lea o malo leaga i na maliliega e moni o le a latou amanaʻia aia tatau a tagata Initia o Mekisiko, ma o le a latou faʻaaloalo i la latou aganuu, ma o le a latou faia tulafono uma i totonu o le Faavae. Ae ina ua uma ona latou sainia, na gaoioi malo leaga e pei ua galo ia i latou, ma ua mavae le tele o tausaga, ma e leʻi faataunuuina lava ia feagaiga. O le faafeagai lava, na osofaia ai e le malo tagata o le atunuu, ina ia mafai ai ona toe foi i tua i latou mai le tauiviga, e pei ona latou faia ia Tesema 22, 1997, le aso lea na faatonuina ai e Zedillo le fasiotia o alii, tamaitai, matutua ma tamaiti e 45 i totonu. taulaga i Chiapas ua ta'ua ACTEAL. O lenei solitulafono mataʻutia e leʻi faigofie ona galo, ma o se faataʻitaʻiga o le auala e valivali ai e malo leaga o latou loto ina ia osofaʻia ma fasiotia i latou o ē fouvale faasaga i faiga lē tonu. Ma, aʻo faʻaauau mea uma, o matou zapatistas na tuʻuina atu a matou mea uma i le faʻataunuʻuina o maliega ma tetee atu i mauga o Mekisiko i sautesasae.
Ona amata lea ona matou talanoa ma isi tagata Initia o Mekisiko ma a latou faalapotopotoga, ma matou faia se maliliega ma i latou o le a matou tauivi faatasi mo le mea lava e tasi, mo le amanaiaina o aia tatau ma aganuu. O lea ua fesoasoani mai foi ia i matou e le toatele o tagata mai le lalolagi atoa ma e tagata sa faaaloalogia tele ma sa matua maoae a latou upu ona o i latou o ni tagata atamamai maoae, tusiata ma saienitisi mai Mekisiko ma mai le lalolagi atoa. Ma sa matou faia foi encuenros faavaomalo. I se isi faaupuga, sa matou auai faatasi e talanoa ma tagata mai Amerika ma mai Asia ma Europa ma mai Aferika ma mai Oceania, ma sa matou iloa ai a latou tauiviga ma o latou ala, ma sa matou fai atu o latou 'intergalactic' encuenros, na o le faavalevalea. ma ona sa matou valaaulia foi i latou mai isi paneta, ae sa foliga mai e lei o mai, pe atonu na latou o mai, ae sa latou lei faamaninoina.
Ae e leʻi tausia lava e malo leaga a latou upu, ona matou faia lea o se fuafuaga e talanoa ma le tele o tagata Mekisiko ina ia latou fesoasoani mai ia i matou. Ma, muamua i le 1997, na matou faia ai se savaliga i le Aai o Mekisiko lea na taʻua 'o le 1,111' ona o se compañero po o compañera o le a alu atu mai taulaga taʻitasi o zapatista, ae e leʻi gauai atu le malo leaga. Ona sosoo ai lea, i le 1999, na faia ai se matou consulta i le atunuu atoa, ma o iina na iloa ai o le toatele na ioe moni lava i manaoga o tagata Initia, ae na toe le ano i ai malo leaga. Ma, mulimuli ane, i le 2001, na matou faia ai le mea na taʻua o le 'savavali mo le mamalu o le atunuu' lea sa tele le lagolago mai le faitau miliona o tagata Mekisiko ma tagata mai isi atunuu, ma agai atu i le mea sa i ai sui ma senators, le Congress of the Union. , ina ia manaʻomia le faʻaaloalogia o tagata Mekisiko.
Ae na tupu e leai, o le au faipule mai le PRI, le PAN ma le PRD na latou maua se maliliega ia i latou lava, ma latou te leʻi iloaina aia tatau ma aganuu. O le masina lena o Aperila o le 2001, ma na faaalia manino ai e le au faipolotiki iina e leai so latou amiolelei, ma o i latou o puaa e na ona mafaufau i le faia o a latou tupe lelei e pei o ni faipule leaga. E ao ona manatua lea mea, aua o le a e va'ai nei o le a latou fai mai o le a latou iloa moni aia tatau a tagata, ae o se pepelo latou te fai o le a tatou palota ai. Ae ua uma ona maua lo latou avanoa, ma sa latou le tausia la latou upu.
Ona matou iloa lelei ai lea e leai se aoga o talanoaga ma feutagaiga ma malo leaga o Mekisiko. O le maumau le taimi tatou te talanoa ai ma le au faipule, ona e le o faamaoni o latou loto po o a latou upu. Sa faapi'opi'o i latou, ma sa latou tala pepelo o le a latou tausia a latou upu, ae sa latou le faia. I se isi faaupuga, i lena aso, ina ua faamaonia e le au faipule mai le PRI, PAN ma le PRD se tulafono e le lelei, na latou fasiotia faʻatasi le talanoaga, ma latou taʻua manino e le afaina po o le a le mea na latou malilie i ai ma sainia. , ona sa latou le tausia la latou upu. Ona matou le faia ai lea o ni fesootaiga ma lala feterale. Aua sa matou malamalama ua le manuia le talanoaga ma feutagaiga ona o ia vaega faaupufai. Na matou vaaia e le afaina le toto ia i latou, e le afaina foi le oti, mafatiaga, faʻalapotopotoga, consultas, taumafaiga, faʻamatalaga a le atunuʻu ma faavaomalo, encuenros, maliega, saini, tautinoga. Ma o lea e le gata ina tapunia le vasega faaupufai, toe tasi le taimi, o le faitotoa i tagata Initia, na latou tuuina atu foi se lavea faaletino i le iuga filemu - e ala i talanoaga ma feutagaiga - o le taua. E le mafai foi ona toe talitonuina o le a faataunuuina e se tasi e sau faatasi ma se mea po o se isi. E tatau ona latou vaai i ai iina ina ia mafai ona latou aʻoaʻoina mai mea na tutupu iā i tatou.
Ona matou vaaia ai lea o na mea uma, ma sa matou manatunatu i o matou loto po o le a le mea o le a matou faia.
Ma o le mea muamua na matou vaʻaia o o matou loto e leʻi tutusa ma le taimi muamua, ina ua amata la matou tauiviga. Sa telē atu, auā o lea ua matou pāʻia loto o le toʻatele o tagata lelei. Ma sa matou vaaia foi ua sili atu ona tiga o matou loto, ua sili atu ona manua. Ma e lei faamanualia i faiga taufaasese a malo leaga, ae ona, ina ua tatou pai atu i loto o isi, sa tatou pai atu foi i o latou faanoanoaga. E pei lava o loo matou vaai ia i matou lava i se faata.
II. – O Fea ua Tatou i ai nei
Ma, e pei o le au zapatistas, matou te manatu e le lava le taofia o le faia o talanoaga ma le malo, ae sa tatau ona faaauau pea i luma i le tauiviga, e ui lava i na parasites paie o faipule. Ona filifili ai lea o le EZLN e fa'atino, na'o latou ma i lo latou itu ('unilateral', i se isi faaupuga, aua na'o le tasi itu), le San Andres Accords e uiga i aia tatau ma aganuu. Mo le 4 tausaga, talu mai le ogatotonu o le 2001 seia oʻo i le ogatotonu o le 2005, ua matou tuuto atu i matou lava i lenei mea ma isi mea o le a matou taʻuina atu ia te oe.
Lelei, na amata loa ona matou faʻamalosia le tutoʻatasi o le nuʻu o le zapatista - o le auala lea e faʻatulagaina ai tagata ina ia pulea ma pulea i latou lava - ina ia faʻamalosia i latou lava. O lenei auala o le malo tutoʻatasi e leʻi naʻo le faia e le EZLN, ae e sau mai le tele o seneturi o le tetee a le atunuu ma mai le poto masani a le zapatistas. O le pulea e le tagata lava ia o nuu. I se isi faaupuga, e leai se tasi mai fafo e sau e pule, ae o tagata lava ia e filifili, i latou lava, po o ai e pule ma pe faapefea, ma, afai latou te le usiusitai, e aveesea. ‘Āfai e lē usiusita‘i lē e pule i tagata, ‘ua latou tuliloa ‘iā te i latou, ‘ua ‘ave‘eseina i latou i le pule, ‘ae sau le isi.
Ae na matou vaʻai atu e le tutusa le autasi o Itumalo Tutoatasi. Sa i ai nisi sa sili atu ona alualu i luma ma sa sili atu le lagolago mai sosaiete lautele, ma isi sa sili atu ona le amanaiaina. O le faalapotopotoga sa le lava ina ia sili atu ona tutusa le tasi ma le isi. Ma sa matou vaaia foi o le EZLN, faatasi ai ma lona vaega faaupufai-militeli, o loo aafia ai o ia lava i faaiuga e patino i pulega faatemokalasi, 'tagata lautele' e pei ona latou fai mai ai. Ma o le faʻafitauli lea o le vaega faʻapolokiki-militeri a le EZLN e le faʻatemokalasi, aua o se autau. Ma sa matou vaaia o le militeli i luga, ma le faatemokalasi i lalo, e le lelei, aua o le a le faatemokalasi e le tatau ona filifili i le militeri, e tatau ona i ai le faafeagai: o le pulega faatemokalasi-faaupufai i luga, ma le militeli o loo usitai i lalo. Pe, masalo, e sili atu le leai o se mea i lalo, naʻo le tulaga atoatoa, e aunoa ma se militeli, ma o le mea lea e avea ai le zapatistas ma fitafita ina ia leai ni fitafita. Lelei, o le mea na matou faia e uiga i lenei faʻafitauli o le amata vavaeeseina lea o faiga faʻapolokiki-militeli mai vaega tutoʻatasi ma faʻatemokalasi o faʻalapotopotoga i totonu o nuʻu zapatista. Ma o lea, o gaioiga ma faʻaiʻuga na faia muamua ma faia e le EZLN na pasia, faʻasolosolo, i pulega faʻatemokalasi filifilia i totonu o nuʻu. E faigofie lava ona fai atu, ae sa matua faigata lava i le faatinoga, aua ua tele tausaga ua mavae – muamua i le tapenaga mo le taua ona sosoo ai lea ma le taua lava ia – ma o tulaga faapolokiki ma faafitafita ua avea ma aganuu. Ae, e tusa lava po o le a, na matou faia ona o la matou auala e fai ai mea matou te fai atu ai, aua, afai e leai, aisea e tatau ai ona matou feoai solo e fai atu ni mea pe afai matou te le faia ona fai lea.
O le ala lena na fanau mai ai le Good Government Juntas, ia Aukuso o le 2003, ma, e ala ia i latou, o le aʻoaʻoina o le tagata lava ia ma le faʻaaogaina o le 'pule usitai' o loʻo faʻaauau pea.
> Mai lena taimi seia oo i le ogatotonu o le 2005, e le o toe auai le taʻitaʻi o le EZLN i le tuʻuina atu o poloaiga i mataupu tau le va o tagata, ae ua faʻatasi ma fesoasoani i pulega o loʻo filifilia e tagata lautele. O lo'o va'ava'ai fo'i i tagata ma atunu'u lautele ma fa'ava-o-malo o lo'o fa'ailoa lelei e uiga i fesoasoani o lo'o maua ma le fa'aogaina. Ma o lenei ua matou pasi atu le galuega o le puipuia o malo lelei i faavae lagolago a zapatista, faatasi ai ma tulaga le tumau e fesuiaʻi, ina ia aʻoaʻoina e tagata uma ma faia lenei galuega. Aua matou te talitonu o se nuu e le leoleoina ona taitai ua tausalaina ina ia faapologaina, ma sa matou tau ina ia saoloto, ae le o le suia o matai i tausaga uma e ono.
O le EZLN, i nei 4 tausaga, na tuʻuina atu foʻi i le Good Government Juntas ma le Autonomous Municipalities le fesoasoani ma fesoʻotaʻiga na latou mauaina i Mekisiko atoa ma le lalolagi i nei tausaga o taua ma tetee. O le EZLN foi, i lena taimi, na fausia le lagolago tau tamaoaiga ma faaupufai lea na mafai ai e le au zapatista ona alualu i luma ma le itiiti ifo o faigata i le fausiaina o lo latou tutoatasi ma le faaleleia o latou tulaga ola. E le tele, ae e sili mamao atu nai lo le mea na latou maua a o leʻi amataina le fouvalega ia Ianuari o le 1994. Afai e te vaʻai i se tasi o na suʻesuʻega a le malo, o le a e iloa ai na o le pau lea o nuʻu o le nuʻu ua faʻaleleia lo latou tulaga. tulaga o le soifuaga – pe i le soifua maloloina, a’oga, mea’ai po’o fale – o tulaga ia o lo’o i totonu o le teritori o le zapatista, o le mea lea tatou te ta’ua ai le mea o lo’o i ai o tatou nu’u. Ma o na mea uma ua mafai ona o le alualu i luma o nuu o zapatista ma ona o le lagolago tele na maua mai i tagata lelei ma tamalii, lea tatou te taʻua o 'sosaiete lautele,' ma mai a latou faalapotopotoga i le lalolagi atoa. E peiseai ua faia e nei tagata uma le 'se isi lalolagi e mafai' o se mea moni, ae e ala i faatinoga, ae le na o upu.
Ma ua lelei le alualu i luma o nuu. O lea la ua to'atele atu tagata fa'atauva'a ma tagata fa'atauva'a o lo'o a'oa'oina le pulega. Ma - e ui lava ina faasolosolo malie - o loʻo toʻatele tamaitai o loʻo alu i lenei galuega, ae o loʻo i ai pea le leai o se faʻaaloalo mo compañeras, ma e tatau ona latou auai atili i le galuega o le tauiviga. Ma, faʻapea foʻi ma le Good Government Juntas, ua faʻaleleia atili le faʻamaopoopoina i le va o Autonomous Municipalities ma le foia o faʻafitauli ma isi faʻalapotopotoga ma faʻatasi ai ma pulega aloaia. Ua tele fo'i le fa'aleleia atili o galuega i totonu o nu'u ma afio'aga, ma o le tufatufaina atu o galuega ma fesoasoani na tu'uina atu e sosaiete lautele mai le lalolagi atoa ua sili atu ona maualuga. O le soifua maloloina ma le aʻoga ua faʻaleleia, e ui o loʻo i ai pea le tele o mea o loʻo le o iai i le tulaga e tatau ona i ai. E faapena foi i fale ma mea taumafa, ma o nisi foi o vaega ua matua tele lava le faaleleia o le faafitauli o le fanua, ona o fanua na maua mai i le finqueros o loo tufatufa atu. Ae o lo’o i ai nofoaga o lo’o fa’aauau pea ona pagatia ona o le le lava o fanua e fa’ato’aga ai. Ma o loʻo i ai le faʻaleleia atili o le lagolago mai le atunuʻu ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo lautele, aua o le taimi muamua na o ai tagata uma i soʻo se mea latou te mananaʻo ai, ma o lea ua faʻatonuina i latou e le Good Government Juntas i le mea o loʻo i ai le manaʻoga sili. Ma, e faapena foi, i soo se mea o loo i ai le tele o compañeros ma compañeras o loo aoao e fesootai ma tagata mai isi vaega o Mekisiko ma le lalolagi,. O loʻo latou aʻoaʻoina le faʻaaloalo ma le faʻaaloalo. O loʻo latou aʻoaʻoina e tele lalolagi, ma e tofu tagata uma ma o latou nofoaga, o latou taimi ma o latou ala, ma o lea e tatau ai ona i ai le va o tagata uma.
O matou, o zapatistas o le EZLN, ua tuʻuina atu lenei taimi i la matou malosi muamua, i tagata o loʻo lagolagoina i matou. Ma o lea tulaga ua faaleleia atili ai nisi. E leai se tasi e mafai ona faapea mai o le faalapotopotoga o le zapatista ma le tauiviga ua leai se aoga, ae, e tusa lava pe latou te aveesea atoatoa i tatou, o la tatou tauiviga e moni lava o se aoga.
Ae le na'o nu'u zapatista ua fa'atupula'ia - ua fa'atuputeleina fo'i le EZLN. Aua o le mea ua tupu i lenei taimi ua toe faafou e tupulaga fou la tatou faalapotopotoga atoa. Ua latou faaopoopoina le malosi fou. O comandantes ma comandantas oe na matutua i le amataga o le fouvalega i le 1994 ua i ai nei le poto na latou maua i le taua ma i le 12 tausaga o talanoaga ma le faitau afe o alii ma tamaitai mai le lalolagi atoa. O sui o le CCRI, le taʻitaʻi faʻapolokiki-faʻalapotopotoga, o loʻo fautuaina nei ma faʻatonu tagata fou o loʻo ulufale mai i la tatou tauiviga, faʻapea foʻi ma i latou o loʻo umia tulaga taʻitaʻi. Mo se taimi i le taimi nei o 'komiti' (lea tatou te taʻua i latou) o loʻo saunia se augatupulaga fou o comandantes ma comandantas o ē, i le maeʻa ai o se vaitaimi o aʻoaʻoga ma suʻega, ua amata ona aʻoaʻoina le galuega o le taʻitaʻiga faʻalapotopotoga ma faʻataunuʻuina a latou tiute. Ma e faapena foi ona tupu o tatou tagata faatupu vevesi, insurgentas, militants, i le lotoifale ma faaitulagi matafaioi, faapea foi ma faavae lagolago, oe sa talavou i le amataga o le fouvalega, ua matutua nei alii ma tamaitai, tau veterans ma taitai faalenatura i latou iunite ma nuu. Ma o i latou sa avea ma tamaiti i lena Ianuari o le 94 ua avea nei ma tagata talavou ua matutua i le tetee, ma ua aoaoina i latou i le mamalu fouvale na siitia e o latou toeaina i nei tausaga e 12 o taua. O nei tupulaga talavou o loʻo i ai aʻoaʻoga faʻapolokiki, faʻatekinisi ma aganuʻu e leʻi maua e i matou na amataina le gaioiga zapatista. O lenei talavou ua sili atu nei, o loʻo lagolagoina a tatou 'au faʻapea foʻi ma tulaga taʻitaʻi i totonu o le faʻalapotopotoga. Ma, e moni, ua tatou vaai uma i faiga taufaasese a le vasega faapolokiki Mekisiko ma le faatafunaga ua mafua ai a latou amioga i lo tatou pateria. Ma ua tatou vaaia le tele o le le tonu ma le fasioti tagata e mafua mai i le lalolagi atoa o neoliberal i le lalolagi atoa. Ae o le a matou talanoa atu ia te oe i lena mea mulimuli ane.
Ma o lea ua tetee atu ai le EZLN i le 12 tausaga o taua, o osofaʻiga a le militeri, faaupufai, manatu ma le tamaoaiga, o le siʻosiʻomaga, o le faʻalavelave, o sauaga, ma latou te leʻi faʻatoʻilaloina i tatou. Matou te leʻi faʻatau atu pe toe foʻi, ma ua matou alualu i luma. O le tele o compañeros mai le tele o nofoaga ua o mai i le tauiviga ina ia, nai lo le faʻavaivaia i tatou ina ua mavae le tele o tausaga, ua tatou malolosi. E moni lava e iai fa'afitauli e mafai ona fo'ia e ala i le tele o le vavae'ese o le vaega fa'apolokiki-militeri mai le sivili-temokalasi. Ae e iai mea, e sili ona tāua, e pei o a tatou manaʻoga o loo tauivi ai, e leʻi ausia atoatoa.
I o tatou mafaufauga, ma mea tatou te vaai i ai i o tatou loto, ua tatou oo atu i se tulaga e lē mafai ai ona tatou agai i luma, ma e lē gata i lea, e ono mafai ona aveesea mea uma ua tatou maua pe a tatou tumau i le tulaga o i ai nei ae leai se mea e fai. sili atu ina ia mafai ona agai i luma. Ua oo mai le itula e toe faia ai se tulaga lamatia ma faia se laasaga e matautia ae e aoga. Aua, masalo o le tuʻufaʻatasia ma isi vaega faʻaagafesootai o loʻo mafatia i manaoga tutusa e pei o i tatou, o le a mafai ona ausia mea tatou te manaʻomia ma mea e tatau ai. O se laasaga fou i luma i le tauiviga a le atunuu e faatoa mafai pe afai e auai faatasi tagata o le atunuu ma tagata faigaluega, campesinos, tamaiti aoga, faiaoga, tagata faigaluega ... tagata faigaluega o le taulaga ma nuu i tua.
III – Le Auala Tatou te Vaai Ai i le Lalolagi
O lenei o le a matou faʻamatala atu ia te oe pe faʻapefea ona matou vaʻai, o le au zapatistas, mea o loʻo tupu i le lalolagi. Ua tatou va'aia o le faiga fa'apitonu'u e sili ona malosi i le taimi nei. Capitalism o se faiga faʻaagafesootai, o se auala e faʻatautaia ai e se sosaiete le faʻatulagaina o mea ma tagata, ma o ai na i ai ma o ai e leai, ma o ai e tuʻuina atu poloaiga ma o ai e usitai. I le faiga faavae, e i ai nisi tagata e i ai tupe, po o tupe faavae, ma falegaosimea ma faleoloa ma fanua ma le tele o mea, ae o loo i ai isi e leai se mea ae o lo latou malosi ma le poto e galulue ai. I le faiga faavae, oi latou o loʻo i ai tupe ma mea e tuʻuina atu faʻatonuga, ma oi latou e naʻo lo latou malosi e galulue e usitai.
O lona uiga la o le capitalism, e i ai ni nai tagata e tele le tamaoaiga, ae latou te lei manumalo i se taui, pe maua se oa, po o se tofi mai se matua. Na latou maua lenā tamaoaiga, nai lo o le faaaogāina o galuega a le toʻatele. O lea la e faavae le faiga faavae i luga o le faatautala o tagata faigaluega, o lona uiga latou te faʻaaogaina tagata faigaluega ma faʻaumatia uma tupe maua latou te mafaia. E faia lenei mea ma le lē tonu, auā latou te lē totogia le tagata faigaluega i le aogā o lana galuega. Nai lo lena, latou te avatu ia te ia se totogi e tau le mafai ai ona ia 'ai sina mea itiiti ma malolo mo sina taimi, ma o le aso na sosoo ai e toe foi ai e galue i le faʻaleagaina, pe i le nuʻu poʻo le taulaga.
Ma o faiga faavae foi e maua ai lona tamaoaiga mai le vete, po o le gaoi, aua latou te ave mea latou te mananao ai mai isi, fanua, mo se faataitaiga, ma punaoa faalenatura. O lea la, o le faiga faavae o le faiga faavae lea e saoloto ai le au faomea ma e faamemelo ma faaaoga e fai ma faataitaiga.
Ma, i le faaopoopo atu i le faʻaaogaina ma le faoa faamalosi, o faiga faʻa-Kapitalisme e taofiofia ona e falepuipui ma fasiotia i latou o loʻo fouvale faasaga i le le tonu.
E sili ona fiafia le Capitalism i oloa, aua a faʻatau pe faʻatau atu, e maua ai tupe mama. Ona liliu ai lea e le capitalism mea uma i oloa, e fai ai oloa a tagata, o le natura, o le aganuu, o le talafaasolopito, o le lotofuatiaifo. E tusa ai ma le faʻatau tupe, e tatau ona mafai ona faʻatau ma faʻatau mea uma. Ma e natia mea uma i tua o oloa, o lea tatou te le iloa ai le faʻaogaina o loʻo i ai. Ona faʻatau lea ma faʻatau atu oloa i se maketi. Ma o le maketi, e le gata i le faʻaaogaina mo le faʻatau ma le faʻatau atu, e faʻaaogaina foi e nana ai le faʻaogaina o tagata faigaluega. I le maketi, mo se faʻataʻitaʻiga, matou te vaʻai i le kofe i totonu o lana tamaʻi afifi poʻo lana tamaʻi fagu, ae matou te le o vaʻaia le tolauapi na mafatia ina ia seleseleina le kofe, ma matou te le vaʻai i le coyote na totogia o ia i se tau taugofie mo lana. galue, ma tatou te le o vaai atu i tagata faigaluega i le kamupani tele o galulue o latou loto e afifiina le kofe. Pe tatou te vaʻai i se meafaigaluega mo le faʻalogologo i musika e pei o cumbias, rancheras poʻo corridos, poʻo soʻo se mea, ma tatou vaʻai e lelei tele ona e lelei le leo, ae tatou te le vaʻai i le tagata faigaluega i le maquiladora na tauivi mo le tele o itula, tu'u fa'atasi uaea ma vaega o le masini, ma e tau le totogia o ia i se tupe itiiti, ma e nofo mamao o ia mai le galuega ma fa'aalu le tele o mea i le malaga, ma, e le gata i lea, e ono lamatia o ia i le ave faamalosi, fa'amalosi. ma fasiotia e pei ona tupu i Ciudad Juarez i Mekisiko.
O lea tatou te vaʻai i oloa i le maketi, ae tatou te le o vaʻaia le faʻaogaina o mea na faia ai. Ona manaʻomia lea e le faʻauluuluga tupe le tele o maketi ... poʻo se maketi tele, o se maketi o le lalolagi.
Ma o le faiga faavae o aso nei ua le tutusa ma le taimi muamua, ina ua faamalieina le au maumea i le faʻaaogaina o tagata faigaluega i totonu o latou lava atunuu, ae o lea ua latou i luga o le ala e taʻua o le Neoliberal Globalization. O lenei fa'alalolagi o lona uiga latou te le toe pulea tagata faigaluega i se tasi po'o nisi o atunu'u, ae o lo'o taumafai le au fai tupe e pulea mea uma i le lalolagi atoa. Ma o le lalolagi, po o le Planet Earth, e taʻua foi o le 'globe', ma o le mafuaaga lena latou te fai mai ai 'globalization,' poʻo le lalolagi atoa.
Ma o le neoliberalism o le manatu lea e saoloto le pulepulega e pulea le lalolagi atoa, ma e faigata tele, e tatau ona e faamavae ma faʻafetaui ma aua le faia se vevesi, i se isi faaupuga, ae le o le fouvale. O le neoliberalism la e pei o le aʻoaʻoga, o le fuafuaga, o le faʻalauteleina o le lalolagi. Ma o le neoliberalism ei ai ana fuafuaga tau tamaoaiga, faaupufai, militeri ma aganuu. O na fuafuaga uma e faatatau i le pulea o tagata uma, ma latou taofiofia pe tuueseese ai so o se tasi e lē usitaʻi ina ia lē tuufaasolo atu ai i isi ona manatu fouvale.
Ma, i le neoliberal globalization, o le aufaipisinisi tetele o loʻo nonofo i atunuu malolosi, e pei o le Iunaite Setete, latou te mananaʻo ia faia le lalolagi atoa ma se pisinisi tele lea e gaosia ai oloa e pei o se maketi tele. O se maketi o le lalolagi mo le faʻatau ma le faʻatau atu o le lalolagi atoa ma mo le nanaina o faʻaoga uma mai le lalolagi. Ona faʻapipiʻi lea e le aufaipisinisi o le lalolagi i latou lava i soʻo se mea, i atunuʻu uma, ina ia mafai ai ona fai a latou pisinisi tetele, o latou faʻaoga tele. Ona latou le fa'aaloalo lea i se mea, ma latou 'auai i so'o se mea latou te manana'o ai. E peiseai ua latou faatoilaloina isi atunuu. O le mea lea matou te fai mai ai o le neoliberal globalization o se taua o le faʻatoʻilaloina o le lalolagi atoa, o se taua o le lalolagi, o se taua o loʻo tauina e faiga faʻavae mo le puleaina o le lalolagi. O nisi taimi o lena faatoilaloina e ala i autau e osofaia se atunuu ma faatoilaloina e ala i le malosi. Ae o nisi taimi o le tamaoaiga, i se isi faaupuga, o le aufaipisinisi tetele e tuu a latou tupe i se isi atunuu pe nono atu ai tupe, ae i luga o le tuutuuga latou te usitai i mea latou te fai atu ai. Ma latou faʻaofi foʻi o latou manatu, ma le aganuu faʻatau tupe o le aganuu o oloa, o tupe mama, o le maketi.
Ona fai ai lea e le tagata e totogi le manumalo, o le kapitalisme, e pei ona ia manao ai, na te faaleagaina ma suia mea e le fiafia i ai ma aveese mea e faalavelave i lona ala. Mo se faʻataʻitaʻiga, o i latou e le gaosia pe faʻatau pe faʻatau atu oloa faʻaonaponei e faʻalavelave i latou, poʻo i latou e tetee i lena poloaiga. Ma ua latou inoino i e ua le aoga ia i latou. O le mafuaʻaga lea e faʻalavelave ai tagata o le atunuu i le faiga faʻavae neoliberal, ma o le mafuaaga lena latou te inoino ai ia i latou ma mananao e faʻaumatia i latou. Ma o le neoliberal capitalism e faʻaumatia ai foi tulafono e le mafai ai ona latou faʻaaogaina ma maua ai le tele o tupe mama. Latou te manaʻomia mea uma e mafai ona faʻatau ma faʻatau atu, ma, talu ai e maua uma e le kapitalisme tupe, na te faʻatau mea uma. E fa'aleagaina e le Kapitalisi atunu'u na te fa'ato'ilaloina i le fa'alelalolagi fa'alelalolagi, ae e mana'o fo'i e fetuutuuna'i mea uma, e toe fai, ae i lana lava ala, o se auala e manuia ai le fa'auluuluga o tupe ma e le fa'atagaina ai se mea e fa'alavelave. Ona fa'aleagaina lea e le neoliberal globalization, capitalism, mea o lo'o i ai i totonu o nei atunu'u, e fa'aleagaina ai a latou aganuu, a latou gagana, a latou faiga fa'aletamaoaiga, a latou faiga fa'apolokiki, ma fa'aleagaina ai fo'i auala e fegalegaleai ai tagata o lo'o nonofo i lea atunu'u. O mea uma la e avea ai se atunuu ma se atunuu e tu’u fa’aumatia.
Ona manaʻo ai lea o le neoliberal globalization e faʻaumatia malo o le lalolagi ina ia naʻo le tasi le Atunuʻu poʻo le atunuʻu e totoe, o le atunuu o tupe, o tupe faavae. Ma e mana'o le kapitalisi e fai mea uma e pei ona ia mana'o ai, i lana lava ala, ma e le fiafia i le mea e ese ai, ma sauaina ma osofaia, pe tuu i se tulimanu ma galue e peiseai e le o iai.
Ma, i se faapuupuuga, o le kapitalisme o le lalolagi neoliberalism e faʻavae i luga o le faʻaaogaina, faomea, inosia ma le taofiofia oi latou e mumusu. E tutusa lava ma le taimi muamua, ae o le taimi nei o le lalolagi atoa, i le lalolagi atoa.
Ae e le o se mea faigofie tele mo le faʻaogaina o le lalolagi, ona o le faʻaaogaina o atunuu taʻitasi e le fiafia, ma o le a latou le fai mai lelei, leaga tele, ae latou te fouvale. Ma o i latou o loo totoe ma o loo i le ala e tetee, ma latou te le faatagaina i latou lava e aveesea. Ma o le mafuaaga lena ua tatou vaai ai, i le lalolagi atoa, i latou o loo faaseseina i le faia o tetee, ae le o le onosaia, i se isi faaupuga, latou te fouvale, ma e le gata i se atunuu e tasi ae po o fea lava latou te mau ai. Ma o lea, talu ai o loʻo i ai se faʻasalalauga faʻavaomalo, o loʻo i ai se faʻavaomalo o le fouvale.
Ma e le na o le au faigaluega o nuu i tua ma le aai o loo aliali mai i lenei lalolagi o le fouvale, ae o isi foi e foliga mai ua sili ona sauaina ma inosia ona o lea lava mafuaaga, ona o le le faatagaina o i latou lava e pulea, e pei o tamaitai, talavou, o tagata o le atunuu, tauatane, lesbians, transsexual persons, migrants ma le tele o isi vaega o loʻo i ai i le lalolagi atoa ae tatou te le o vaʻaia seʻi vagana ua latou alalaga mai o le inosia, ma latou tulaʻi mai, ona tatou vaʻaia lea, tatou te faʻalogo i latou. , ma tatou te aoao mai ai.
Ona tatou vaʻai lea o na vaega uma o tagata o loʻo tau faasaga i le neoliberalism, faasaga i le fuafuaga faʻavaomalo faʻavaomalo, ma o loʻo latou tauivi mo tagata.
Ma tatou te ofo pe a tatou vaʻai i le valea o le neoliberals o loʻo mananaʻo e faʻaumatia tagata uma ia latou taua ma le faʻaleagaina, ae e matua fiafia foi i tatou i le vaʻaia o teteega ma fouvalega o loʻo faʻaalia i soo se mea, e pei o tatou, e laʻititi laʻititi, ae. o tatou nei. Ma ua tatou vaaia lenei mea i le lalolagi atoa, ma ua iloa nei e o tatou loto e le o tuua na o i tatou.
1V – Fa'afefea ona Tatou Va'ai i lo Tatou Atunu'u O Mekisiko
O lea la o le a matou talanoa atu ia te oe e uiga i le auala tatou te vaʻai ai i mea o loʻo tupu i lo tatou Mekisiko. O le mea tatou te vaʻaia o lo tatou atunuu o loʻo pulea e neoliberals. O lea, e pei ona uma ona matou faʻamatalaina, o loʻo faʻaumatia e o tatou taʻitaʻi lo tatou malo, o lo tatou Mekisiko Patria. Ma o le galuega a nei ta’ita’i leaga, e le o le vaavaaia o le manuia o tagata, ae ua na o le manuia o le aufaipisinisi. Mo se faʻataʻitaʻiga, latou te faia tulafono e pei o le Free Trade Agreement, lea e iʻu ai i le tele o tagata Mekisiko e le tagolima, e pei o campesinos ma tamaʻi gaosi oloa, ona o loʻo 'aina' e kamupani tetele faʻatoʻaga. E le gata i lea o le au faigaluega ma le aufaipisinisi laiti, aua e le mafai ona tauva ma le aufaipisinisi tetele e omai e aunoa ma se tasi e fai atu se tala ia i latou ma faafetai atu ia i latou, ma e latou te seti o latou totogi maualalo ma o latou tau taugata. O lea la o nisi o faavae tau tamaoaiga o lo tatou Mekisiko, o nuu i tua ma alamanuia ma pisinisi a le atunuu, ua matua faaleagaina, ma na o sina lapisi - lea e mautinoa lava o le a latou faatau atu - o loʻo totoe.
Ma o ni faalumaina tele mo lo tatou Patria. Aua ua le o toe gaosia mea’ai i totonu o le tatou nuu i tua, o mea ia e faatau atu e le au fai tupe tetele, ma o fanua lelei ua gaoia e ala i togafiti ma le fesoasoani a le au faipule. O le mea o loʻo tupu i nuʻu i tua e tutusa lava ma Porfirismo, ae, nai lo le hacendados, o loʻo i ai nei nai pisinisi mai fafo ua lelei ma faʻaleagaina le campesino. Ma, i le mea sa i ai muamua aitalafu ma tau puipuiga, o lea ua na o le alofa mama ... ma o nisi taimi e le o lena.
A o le tagata faigaluega i totonu o le aai, e tapunia falegaosimea, ae leai ni galuega, pe tatala le mea e taʻua o le maquiladora, o mea mai fafo ma e totogi sina tupe mo le tele o itula o galuega. Ona le afaina lea o le tau o oloa e manaomia e tagata, pe taugata pe taugofie, talu ai e leai se tupe. Ma afai o loʻo galue se tasi i se pisinisi laʻititi poʻo le midsize, o lea e leai, aua na tapunia, ma na faʻatau e se tele transnational. Ma afai e iai se pisinisi laititi a se tasi, e mou atu foʻi, pe alu e faigaluega faalilolilo mo pisinisi tetele e faʻaleagaina ai i latou, ma e oʻo lava i tama ma teine e faigaluega. Afai foi o le tagata faigaluega e auai i lana iuni ina ia talosagaina ana aia tatau faaletulafono, e leai, o lea ua fai atu le iuni lava lea ia te ia e tatau ona ia onosaia le faaitiitia o lona totogi po o le aveesea o ona itula po o ona penefiti, aua a leai. , o le a tapunia le pisinisi ma siitia atu i se isi atunuu. Ona i ai lea o le 'microchangarro,' o le polokalame tau tamaoaiga a le malo mo le tuʻuina atu o tagata faigaluega uma o le taulaga i tulimanu o auala e faʻatau atu kesi poʻo kata telefoni. I se isi faaupuga, faʻaleagaina atoatoa le tamaoaiga i totonu o taulaga foi.
Ae o le a le mea ua tupu, ona ua matua faaletonu le tamaoaiga o tagata i nuu i tua faapea foi ma le taulaga, ona tuua ai lea e le toatele o alii ma tamaitai Mekisiko o latou fanua o Patria, Mekisiko, ae o atu e saili galuega i se isi atunuu, le United States. Setete. Ma latou te le faia lelei i latou iina, ae latou te faʻaaogaina i latou, faʻasauā ma faʻaleagaina i latou ma fasiotia i latou. I lalo o le neoliberalism lea o loʻo tuʻuina atu e malo leaga, e leʻi faʻaleleia le tamaoaiga. Ae o le faafeagai, o nuu i tua o loo matua manaomia, ma e leai se galuega i aai. O le mea o loʻo tupu o Mekisiko o loʻo avea ma nofoaga o loʻo galulue ai tagata mo le tamaoaiga o tagata ese, o le tele o gringos mauoa, o se nofoaga na e fanau mai ai mo sina taimi, ae i se isi taimi e te oti ai. O le mafuaaga lena matou te fai atu ai o Mekisiko e pulea e le Iunaite Setete.
Ia, e le na o lena. Ua suia foi e le Neoliberalism le vasega faapolokiki Mekisiko, o le au faipule, aua na latou faia i latou e pei o tagata faigaluega i totonu o se faleoloa, e tatau ona latou faia mea uma e mafai ai ona faʻatau atu mea uma ma faʻatau atu taugofie. Ua uma ona e va'ai na latou suia tulafono ina ia aveese le Mataupu 27 mai le Fa'avae ina ia mafai ai ona fa'atau atu fanua ejidal ma communal. O Salinas de Gortari lena, ma o ia ma ana kegi na fai mai e mo le lelei o nuu i tua ma le tolauapiga, ma o le auala lena o le a latou manuia ai ma ola lelei. Pe sa faapena ea? O le nu'u Mekisiko e sili atu ona leaga nai lo se isi lava taimi ma e sili atu le leaga o tolauapiga nai lo Porfirio Diaz. Ma latou fai mai foi o le a latou tu’ua’ia – fa’atau atu i tagata mai fafo – o kamupani o lo’o umia e le Malo e fesoasoani i le soifua manuia o tagata. Aua e le lelei le galulue o kamupani ma e tatau ona faʻafouina, ma e sili ai le faʻatau atu. Ae, nai lo le faʻaleleia, o aia tatau faʻaagafesootai na manumalo i le suiga o le 1910 ua faʻanoanoa ai se tasi ... ma lototele. Ma sa latou fai mai foi e tatau ona tatalaina tuaoi ina ia mafai ona ulufale uma le laumua mai fafo, o le auala lena o le a faaleleia uma pisinisi Mekisiko, ma o le a sili atu mea. Ae o lenei ua tatou iloa e leai ni pisinisi a le atunuu, ua 'ai uma e tagata ese, ma o mea na faʻatau atu e sili atu ona leaga nai lo mea na faia i Mekisiko.
Ma o lea ua mananao foi le au faipule Mekisiko e faatau atu le PEMEX, o le suauu lea e patino i tagata Mekisiko uma, ma na o le pau lava le eseesega o nisi e fai mai e tatau ona faatau atu mea uma ae o isi e na o se vaega e tatau ona faatau atu. Ma latou te mananaʻo foi e faʻamaonia le saogalemu lautele, ma le eletise ma le vai ma le vaomatua ma mea uma, seia oʻo ina leai se mea o totoe o Mekisiko, ma o le a avea lo tatou atunuu ma se fanua tuufua po o se nofoaga o faafiafiaga mo tagata mauoa mai le lalolagi atoa, ma o matou Mekisiko. o tane ma fafine o le a avea ma a latou auauna, e faalagolago i mea latou te ofoina atu, fale leaga, leai ni aʻa, leai se aganuu, leai se Patria.
O lea e mananao ai le au neoliberal e fasioti Mekisiko, lo tatou Mekisiko Patria. Ma o vaega faaupufai e le gata e le puipuia, ae o i latou ia e muamua ona tuuina atu i latou i le tautua a tagata mai fafo, aemaise lava i latou mai Amerika, ma o latou ia o lo o pulea i tatou e faaseseina i tatou, ua tatou va’ava’ai ai i le isi itu. a ‘ua fa‘atauina mea uma, ‘ae totoe ai ma le tupe. O vaega faaupufai uma o loʻo i ai nei, ae le naʻo nisi o latou. Mafaufau pe ua lelei se mea, ma o le a e iloa ai e leai, leai se mea ae na o le gaoi ma le taufaavalea. Ma vaʻai pe faʻafefea ona maua e le au faipule uma o latou fale manaia ma a latou taʻavale manaia ma mea taugata. Ma latou te mananao pea tatou te faafetai atu ia i latou ma toe palota mo i latou. Ma e manino lava, e pei ona latou fai mai, latou te le maasiasi. Ma latou te le maua ona e leai, o le mea moni, latou te maua se Patria, na o latou teuga tupe.
Ma ua tatou va’ai fo’i ua fa’atupula’ia tele le fa’atauina atu o fualaau fa’asaina ma solitulafono. Ma o nisi taimi tatou te manatu ai o tagata solitulafono e pei o loo latou faaalia i pese po o ata, ma atonu o nisi e faapena, ae le o matai moni. O ali’i moni e feoa’i solo, e fai a’oa’oga i fafo atu o le atunu’u, e aulelei, e le feoa’i lafi, e ‘a’ai i fale’aiga lelei ma e aliali mai i pepa, e matua aulelei lava ma laei lelei i a latou patī. O i latou, e pei ona latou fai mai, o 'tagata lelei', ma o nisi e oo lava i ofisa, sui, senators, failautusi a le malo, tagata fai pisinisi manuia, alii leoleo, aoao.
O tatou fai atu ea e leai se aoga o polokiki? Leai, o le uiga o la matou tala, e leai se aoga o polokiki. Ma e leai se aoga ona e le amanaia tagata. E le faalogo ia i latou, e le ano mai ia i latou, e na ona faalatalata atu ia i latou pe a fai palota. Ma ua latou le toe mananao foi i palota, ua lava le palota e fai mai ai po o ai e manumalo. Ona na ona folafola atu lea o le mea o le a fai e le tasi lea ma le mea o le a fai e le isi, ona tofa lea, o le a ou vaai ia te oe, ae e te le toe vaai ia i latou, sei vagana ua aliali mai i tala fou pe a latou. 'ua na ona gaoia le tele o tupe ma e leai se mea o le a faia ia i latou ona o le tulafono - lea na faia e na lava faipule - e puipuia ai i latou.
Aua o le isi lena fa’afitauli, ua fa’aletonu uma lava le Fa’avae ma ua suia nei. E le o toe iai le aia tatau ma sa'olotoga o tagata faigaluega. O lea la ua iai aia tatau ma sa'olotoga a le au neoliberals ina ia mafai ai ona latou maua a latou polofiti tetele. Ma o loʻo i ai faʻamasino e auauna atu i na neoliberals, aua latou te pule i taimi uma mo i latou, ma oi latou e le mauoa e maua le le tonu, falepuipui ma fanuatanu.
Ia, e ui lava i nei faʻalavelave uma o loʻo faia e neoliberals, o loʻo i ai alii ma tamaitai Mekisiko o loʻo faʻatulagaina ma faia se tauiviga tetee.
Ma o lea na matou iloa ai o loʻo i ai tagata, o latou fanua e mamao ese mai ia i matou iinei i Chiapas, ma o loʻo latou faia lo latou tutoʻatasi ma puipuia a latou aganuu ma tausia o latou fanua, vaomatua ma vai.
Ma o loʻo i ai tagata faigaluega i nuʻu i tua, campesinos, o loʻo faʻatulagaina ma faia a latou savaliga ma faʻalapotopotoga ina ia manaʻomia ai aitalafu ma fesoasoani mo le atunuʻu.
Ma o loʻo i ai tagata faigaluega i totonu o le taulaga e le faʻatagaina latou aia tatau pe faʻamaonia a latou galuega. Latou te tetee ma faʻaalia ina ia aua neʻi aveesea mai ia i latou nai mea laiti ma aua neʻi latou aveesea mai le atunuʻu, mea moni, o ia lava, e pei o le eletise, suauu, saogalemu lautele, aʻoaʻoga.
Ma o loʻo i ai tamaiti aʻoga e le tuʻuina atu aʻoaʻoga e faʻamaonia ma o loʻo tauivi ina ia saoloto ma lauiloa ma faʻasaienisi, ina ia latou le totogia, ina ia mafai e tagata uma ona aʻoaʻoina, ma latou le aʻoaʻoina mea valea i totonu o aʻoga.
Ma o loʻo i ai tamaitai e le faʻatagaina i latou lava e fai o se mea teuteu pe faʻalumaina ma inosia ona o le avea ma tamaitai, ae o loʻo faʻatulagaina ma tauivi mo le faʻaaloalo e tatau ona latou avea ma tamaitai.
Ma o loʻo i ai tupulaga talavou latou te le taliaina lo latou faʻafefeina i latou i fualaau faʻasaina pe sauaina i latou mo o latou uiga, ae latou te faʻaalia i latou lava ia latou musika ma a latou aganuu, lo latou fouvale.
Ma o loʻo i ai faʻafeusuaiga, faʻafeusuaiga, faʻafeusuaiga ma le tele o auala e le onosaʻi i le ulagia, inosia, faʻaleagaina ma e oʻo lava i le fasiotia ona o le i ai o se isi auala e ese ai, ma le faia e pei o i latou e le masani ai pe solitulafono, ae latou te faia a latou lava faʻalapotopotoga. ina ia puipuia la latou aia tatau e ese ai.
Ma o loʻo i ai patele ma nuns ma i latou latou te taʻua o tagata lautele e le o faʻatasi ma tagata mauoa ma e le o faʻamavae, ae o loʻo faʻatulagaina e faʻatasi ma tauiviga a tagata.
Ma o loʻo i ai i latou e taʻua o tagata faʻaagafesootai, o alii ma tamaitai o loʻo tauivi i o latou olaga atoa mo tagata faʻatauvaʻa, ma o i latou lava ia na auai i le tele o osofaʻiga ma gaioiga a tagata faigaluega, i le faʻatupuina o tagatanuu tetele, i le tele o gaoioiga campesino, ma o loʻo mafatia tele, ma o ē, e ui lava o nisi ua matutua i le taimi nei, o loʻo faʻaauau pea e aunoa ma le tuʻuina atu, ma latou o atu i soo se mea, saili mo le tauiviga, saili le faamasinoga tonu, ma faia faʻalapotopotoga agavale, faʻalapotopotoga tumaoti, fa'alapotopotoga o aia tatau a tagata, fa'alapotopotoga i le puipuiga o pagota fa'apolokiki ma mo le mou atu, fa'asalalauga agava'a, fa'alapotopotoga o faia'oga po'o tamaiti a'oga, tauiviga fa'aagafesootai, ma e o'o lava i fa'alapotopotoga fa'apolokiki-militeli, ma e latou te le o filemu ma latou iloa le tele ona ua latou va'ai i se tele ma ola ma tauivi.
Ma o lea ua tatou va'ai lautele ai i lo tatou atunu'u, lea e ta'ua o Mekisikō, e to'atele tagata e le fa'apalepale i mea, e le tu'uina atu, e le fa'atau atu. O e mamalu. Ma o le mea lena tatou te matua fiafia ai ma fiafia, aua o na tagata uma e le o se mea faigofie mo le neoliberals ona manumalo, ma atonu o le a mafai ona laveaʻiina lo tatou Patria mai le gaoi tele ma le faʻaleagaina o loʻo latou faia. Ma matou te manatu atonu o la matou 'tatou' o le a aofia uma ai na fouvalega ...
V – O Le Mea Matou te Mana'o e Fai
O le a matou taʻu atu nei ia te oe le mea matou te mananaʻo e fai i le lalolagi ma Mekisiko, aua e le mafai ona matou matamata i mea uma o loʻo tutupu i luga o la tatou paneta ae naʻo le nofo filemu, e pei na o tatou i le mea o tatou i ai.
O le mea matou te mananaʻo ai i le lalolagi o le taʻu atu lea ia i latou uma o loʻo tetee ma tau i o latou lava ala ma o latou lava atunuu, e le o tuulafoaiina oe, o matou, o le au zapatistas, e ui lava ina matou laiti tele, o loʻo lagolagoina oe, ma o le a matou vaʻavaʻai pe faʻapefea ona fesoasoani ia te oe i au tauiviga ma talanoa atu ia te oe ina ia mafai ona aʻoaʻoina, aua o le mea moni, ua matou aʻoaʻoina o le aʻoaʻoina.
Ma matou te fia taʻu atu i tagata Latina Amerika matou te mitamita e avea ma se vaega o outou, tusa lava pe o se vaega itiiti. Matou te manatua lelei le faʻamalamalamaina o le konetineta i ni nai tausaga ua mavae, ma o se moli na taʻua o Che Guevara, e pei ona taʻua muamua o Bolivar, aua o nisi taimi e ave ai e tagata se igoa ina ia fai mai latou te ave se fuʻa.
Ma matou te fia taʻu atu i tagata o Cuba, o loʻo i ai nei i luga o latou ala o le tetee mo le tele o tausaga, e le o tuulafoaiina oe, ma matou te le ioe i le poloka o loʻo latou faia, ma o le a matou vaʻai pe faʻapefea ona auina atu. ia te oe se mea, tusa lava pe o le sana, mo lou tetee. Ma matou te manaʻo e taʻu atu i tagata Amerika i Matu matou te iloa o malo leaga o loʻo ia te oe ma o loʻo faʻasalalauina le leaga i le lalolagi atoa o se mea e tasi - ma na Amerika i Matu o loʻo tauivi i lo latou atunuu, ma o loʻo autasi ma tauiviga a isi. atunuu, o se mea e matua ese lava. Ma matou te fia taʻu atu i uso ma tuafāfine Mapuche i Chile, o loo matou vaavaai ma aʻoaʻoina mai i a outou tauiviga. Ma i Venezuelans, matou te vaʻavaʻai i le lelei o lou puipuia o lau pule silisili ese, le aia tatau a lou malo e filifili ai po o fea e alu i ai. Ma i uso ma tuafafine moni o Ekuatoa ma Polivia, matou te fai atu o loo outou tuuina atu se lesona lelei i le talafaasolopito i Amerika Latina uma, aua o lea ua outou taofia moni lava le neoliberal globalization. Ma i le piqueteros ma tagata talavou o Atenitina, matou te fia taʻu atu ia te oe, matou te alolofa ia te oe. Ma ia i latou i Iurukuei e mananao i se atunuu sili atu, matou te faamemelo ia te oe. Ma ia i latou oe agasala tierra i Pasila, matou te faaaloalo ia te oe. Ma i tupulaga talavou uma o Amerika Latina, o mea o loʻo e faia e lelei, ma e te aumaia ia i matou le faʻamoemoe sili.
Ma matou te mananaʻo e taʻu atu i uso ma tuafafine o Social Europe, le mea e mamalu ma fouvale, e le o tuulafoaiina oe. O au gaioiga tetele e tetee atu i taua neoliberal tatou te maua ai le fiafia. O loʻo matou vaʻavaʻai totoʻa i au faʻalapotopotoga ma au metotia o tauiviga ina ia mafai ona matou aʻoaʻoina se mea. O loʻo matou mafaufau pe faʻafefea ona matou fesoasoani ia te oe i au tauiviga, ma o le a matou le auina atu le euro aua o le a faʻaleagaina i latou ona o le vevesi o le Iuni a Europa. Ae atonu o le a matou auina atu ia te oe galuega taulima ma kofe ina ia mafai ona e maketiina ma fesoasoani ia te oe i galuega o lau tauiviga. Ma atonu e mafai foi ona matou auina atu ia te oe se pozol, e maua ai le malosi tele i le tetee, ae o ai na te iloa pe o le a matou auina atu ia te oe, aua o le pozol e sili atu lo tatou ala, ae faapefea pe a afaina ai lou manava ma vaivai ai au tauiviga ma e fa'ato'ilaloina oe e le neoliberals.
Ma matou te fia taʻu atu i uso ma tuafafine o Aferika, Asia ma Oseania, matou te iloa o loo outou tau foʻi, ma matou te fia aʻoaʻoina atili o outou manatu ma faiga.
Ma matou te mananaʻo e taʻu atu i le lalolagi matou te mananaʻo e faʻateleina oe, ia tele ina ia fetaui uma na lalolagi, o lalolagi ia o loʻo teteʻe ona latou te mananaʻo e faʻaumatia le neoliberals ma ona e le mafai ona taofi le taua mo tagata.
O lea la, o le mea matou te mananaʻo e fai i Mekisiko o le faia lea o se maliliega ma tagata ma faʻalapotopotoga i le itu agavale, aua matou te talitonu o loʻo i totonu o le itu tauagavale faaupufai o loʻo i ai le manatu o le tetee atu i le lalolagi faʻavaomalo, ma le faia o se atunuʻu o loʻo i ai. o le a avea ma faamasinoga tonu, faatemokalasi ma le saolotoga mo tagata uma. E le pei o le taimi nei, lea e i ai le faamasinoga tonu mo e mauoa, o loo i ai le saolotoga na o a latou pisinisi tetele, ae o loo i ai le faatemokalasi na o le valiina o puipui i faiga palota. Ma talu ai matou te talitonu e naʻo le agavale e mafai ona tulaʻi mai ai se fuafuaga o le tauiviga, ina ia le oti lo tatou Patria, o Mekisiko.
Ma, o le mea la, tatou te manatu, faatasi ai ma nei tagata ma faalapotopotoga a le itu tauagavale, o le a tatou faia se fuafuaga mo le o atu i vaega uma o Mekisiko lea o loo i ai tagata lotomaualalo ma faatauvaa e pei o i tatou lava.
Ma o le a matou le taʻuina atu ia i latou le mea e tatau ona latou faia pe avatu ia i latou ni faʻatonuga.
Tatou te le fai atu foi ia i latou e palota mo se sui faatu, aua ua uma ona tatou iloa o i latou o loo i ai o ni neoliberals.
Tatou te le fai atu foi ia i latou ia faapei o i tatou, pe tutu i luga i lima.
O le mea o le a tatou faia o le fesili atu ia i latou po o a ni o latou olaga, o latou tauiviga, o latou manatu e uiga i lo tatou atunuu ma le mea e tatau ona tatou faia ina ia latou le faatoilaloina i tatou.
O le mea o le a tatou faia o le gauai atu lea i manatu o tagata faatauvaa ma le lotomaualalo, ma atonu o le a tatou maua ai iina le alofa e tasi tatou te lagonaina mo lo tatou Patria.
Ma atonu o le a tatou maua se maliliega i le va oi tatou e faigofie ma lotomaualalo ma, faatasi, tatou te faatulagaina i le atunuu atoa ma ausia le maliliega i a tatou tauiviga, lea e na o le tasi i le taimi nei, vavae ese mai le tasi ma le isi, ma o le a tatou maua se mea e pei o. o se polokalame e i ai mea tatou te mananao uma ai, ma se fuafuaga pe faapefea ona tatou ausia le faataunuuina o lena polokalame, lea e taua o le 'polokalame a le atunuu o tauiviga.'
Ma, faatasi ai ma le maliliega a le toʻatele o na tagata o le a tatou faʻalogo i ai, o le a tatou auai i se tauiviga ma tagata uma, ma tagatanuu, tagata faigaluega, campesinos, tamaiti aʻoga, faiaoga, tagata faigaluega, fafine, tamaiti, matutua, tane. , ma i latou uma e loto lelei ma e fia tauivi ina ia le iu ina faaumatia ma faatau atu lo tatou Patria e igoa ia Mekisiko, ma o loo i ai pea i le va o le Rio Grande ma le Rio Suchiate ma o loo i ai le Vasa Pasefika i le tasi itu. ma le Atalani i le isi itu.
VI – E Faapefea Ona Tatou Faia
Ma o la tatou upu faigofie lenei e oo atu i tagata lotomaualalo ma faatauvaa o Mekisiko ma le lalolagi, ma o loo tatou faaigoaina la tatou upu o aso nei:
Tautinoga Lona ono o le Selva Lacandona
Ma ua matou i ai iinei e fai atu, i la matou upu faigofie, e faapea…
O le EZLN o loʻo faʻaauau pea lana tautinoga i se faʻagata faʻalavelave, ma o le a le faia se osofaʻiga faasaga i 'au a le malo poʻo soʻo se osofaʻiga a le militeri.
O lo'o fa'atumauina pea e le EZLN lana ta'utinoga e tausisi i le ala o tauiviga fa'apolokiki e ala i lenei fuafuaga filemu lea o lo'o tatou faia nei. O le mea lea, o loʻo faʻaauau pea le EZLN, i lana faʻaiʻuga e le faʻatuina soʻo se ituaiga o sootaga faalilolilo ma faʻalapotopotoga faʻapolokiki-militeri a le atunuʻu poʻo i latou mai isi atunuu.
Ua toe fa'amautuina e le EZLN lana tautinoga e puipui, lagolago ma usita'i i nu'u o le zapatista o lo'o fausia ai, ma o lana pule sili lea, ma - e aunoa ma le fa'alavelave ia latou faiga fa'atemokalasi i totonu - o le a, i le mea sili e mafai ai, ona saofagā i le fa'amalosia o lo latou tuto'atasi, malo lelei ma le fa'aleleia atili o latou olaga. I se isi faaupuga, o mea o le a tatou faia i Mekisiko ma le lalolagi, o le a tatou faia e aunoa ma ni auupega, faatasi ai ma se gaioiga lautele ma le filemu, ma e aunoa ma le tuulafoaia pe taofia foi e lagolagoina o tatou nuu.
O le mea lea…
I le lalolagi…
1 – O le a tatou fausia ni mafutaga fou o le va fealoaloai ma le lagolago ma tagata ma faʻalapotopotoga o loʻo tetee ma tauivi e tetee atu i le neoliberalism ma mo tagata soifua.
2 – I le mamao matou te mafaia, o le a matou auina atu fesoasoani faaletino e pei o meaai ma galuega taulima mo na uso ma tuafafine o loo tauivi i le lalolagi atoa.
Ina ia amata, o le a matou talosaga atu i le Good Government Junta o La Realidad e nono mai le latou loli, lea e taʻua o 'Chompiras,' ma e foliga mai e 8 tone, ma o le a matou faatumuina i sana ma atonu e lua 200. lita apa ma suauʻu poʻo penisini, e pei ona latou manaʻo ai, ma o le a matou tuʻuina atu i le Cuban Embassy i Mekisiko mo latou e lafo atu i tagata Cuban o se fesoasoani mai le zapatistas mo lo latou tetee atu i le poloka a Amerika i Matu. Pe atonu foi e i ai se nofoaga e latalata mai iinei e mafai ona tiliva ai, aua e masani lava ona mamao tele i le Aai o Mekisiko, ae faapefea pe a malepe le 'Chompirs' ma tatou iu ai i tulaga leaga. Ma o le a tupu lena mea pe a oo mai le seleselega, lea o loo lanu meamata i le taimi nei i le fanua, ma afai latou te le osofaia i tatou, aua afai tatou te auina atu i nai masina o lumanai, o le a leai se mea na o saito, ma e le o lelei foi i tamales, sili atu ia Novema po o Tesema, e faalagolago.
Ma o le a matou faia foi se maliliega ma le galulue faatasi o galuega taulima a tamaitai ina ia mafai ai ona auina atu se numera tele o bordados, mea teuteu, i Europa atonu e leʻi oʻo i le Union, ma atonu o le a matou auina atu foi ni kofe faʻaola mai le zapatista. cooperatives, ina ia mafai ona latou faatau atu ma maua sina tupe mo la latou tauiviga. Ma, afai e le faʻatau atu, ona mafai lea ona latou maua sina ipu kofe i taimi uma ma talanoa e uiga i le tauiviga anti-neoliberal, ma afai e fai si malulu ona mafai lea ona latou ufiufi i latou lava i le zapatista bordados, lea e matua tetee lava. o le fufuluina o le soifua maloloina i lima ma papa, ma e le gata i lea, latou te le taufetuli i le taele.
Ma o le a matou auina atu foi i uso ma tuafafine o Polivia ma Ekuatoa ni maisa e le o ni transgenic, ma matou te le iloa po o fea e auina atu ai ina ia latou taunuu atoatoa, ae matou te matua naunau lava e tuuina atu lenei fesoasoani. .
3 – Ma ia i latou uma o e o loo tetee i le lalolagi atoa, matou te faapea atu e tatau ona i ai isi mea tau le va o le lalolagi, e tusa lava pe na o le tasi le isi. Masalo o Tesema o le tausaga nei po o Ianuari a sau, e tatau ona tatou mafaufau i ai. Matou te le fia ta'ua na'o le taimi, aua o le mea lea e uiga i lo tatou malilie tutusa i mea uma, i fea, o afea, i le auala, o ai. Ae le o se tulaga e na o ni nai tautalaga ae o isi uma e faalogo, ae leai se tulaga, na o le tulaga lava ma tagata uma e tautala, ae faatulaga lelei, a leai o le a na o le pisapisao ma le malamalama o upu, ma le faatulagaina lelei. o le a faalogo tagata uma ma tusi i lalo ia latou api upu o le tetee mai isi, ona mafai ai lea ona o tagata uma e talanoa ma a latou compañeros ma compañeras i o latou lalolagi. Ma matou te manatu atonu e i ai i se nofoaga e matua tele lava le falepuipui, aua e faapefea pe a latou taofiofia i matou ma faafalepuipuiina i matou, ma o le ala lea o le a le faaputuputu uma ai i matou, pagota, ioe, ae lelei le faatulagaina, ma iina i totonu o le falepuipui e mafai ona tatou faʻaauauina le intercontinental encuentros mo tagata soifua ma le neoliberalism. Mulimuli ane o le a matou taʻu atu ia te oe le mea e tatau ona matou faia ina ia mafai ai ona maua se maliliega i le auala o le a matou malilie ai. O lea la o le auala lena o loo tatou mafaufau ai e fai mea tatou te mananao e fai i le lalolagi. Ua mulimuli mai nei…
I Mekisiko…
1 – O le a faaauau pea ona tatou tau mo tagata Initia o Mekisiko, ae o le taimi nei e le gata mo i latou ae le gata ia i latou, ae mo i latou uma na faʻaleagaina ma faʻaumatia Mekisiko, ma i latou uma ma le atunuʻu atoa. Ma pe a tatou taʻua i latou uma na faileagaina i Mekisikō, o loo tatou talanoa foʻi e uiga i uso ma tuafāfine na ō atu i le Iunaite Setete e suʻe ni galuega ina ia ola ai.
2 – O le a tatou o atu e faalogo, ma talanoa tuusao ma, e aunoa ma ni faufautua po o se puluvaga, o tagata faatauvaa ma lotomaualalo o tagata Mekisiko, ma, e tusa ai ma mea tatou te faalogo i ai ma aoaoina, o le a tatou o atu i le fausiaina, faatasi ai ma o na tagata, e pei o i tatou, e lotomaualalo ma faigofie, o se polokalame a le atunuu o tauiviga, ae o se polokalama o le a manino mai le agavale, po o le tetee-capitalist, po o le tetee-neoliberal, pe mo le faamasinoga tonu, faatemokalasi ma le saolotoga mo tagata Mekisiko. .
3 – O le a tatou taumafai e fausia, pe toe fausia, se isi auala e fai ai faiga faapolotiki, lea ua toe i ai le agaga o le auauna atu i isi, e aunoa ma ni manaoga faaletino, ma le ositaulaga, ma le tuuto, ma le faamaoni, lea e tausia ana upu, e na o ia lava. o le totogi o le faamalieina lea o tiute ua faatino, pe pei foi o le au fitafita a le itu agavale sa faia muamua, ina ua le taofia i latou i le sasa, falepuipui po o le oti, ae le o pili tala.
4 – O le a fo’i fo’i i le fa’atupuina o se tauiviga ina ia mana’omia ai le faia o se Fa’avae fou, tulafono fou e amana’ia ai mana’oga o tagata Mekisiko, e aofia ai: fale, fanua, galuega, mea’ai, soifua maloloina, a’oga. , faamatalaga, aganuu, tutoatasi, faatemokalasi, faamasinoga tonu, saolotoga ma le filemu. O se Fa'avae fou e aloa'ia ai aia tatau ma sa'olotoga o tagata, ma puipuia ai ē vaivai pe a feagai ma ē malolosi.
I NEI I'UGA…
O le a auina atu e le EZLN se sui o lana taʻitaʻi ina ia faia lenei galuega i le oganuu atoa ma mo se vaitaimi lē tumau. O lenei aumalaga zapatista, faʻatasi ai ma faʻalapotopotoga ma tagata agavale o loʻo auai i lenei Tautinoga Lona Ono a le Selva Lacandona, o le a o atu i na nofoaga e valaʻaulia manino ai i latou.
Matou te faʻailoa atu foi ia te oe o le EZLN o le a faʻavaeina se faiga faʻavae o fesoʻotaʻiga ma faʻalapotopotoga e le o ni faiga palota ma gaioiga e faʻamatalaina i latou lava, i le talitonuga ma le faʻatinoga, o le agavale, e tusa ai ma tulaga nei:
E le o le faia o ni maliega mai luga e tuuina atu i lalo, ae o le faia o maliega e o faatasi e faalogologo ma faatulaga le ita. E le o le fa'atupuina o fa'agaioiga o lo'o fa'atalanoaina mulimuli ane i tua o i latou na faia, ae ia manatua pea manatu o i latou o lo'o auai. E le o le sailia o ni meaalofa, tulaga, tulaga lelei, tulaga lautele, mai le Malosi po’o i latou o lo’o fa’anaunau i ai, ae ia alu i tua atu o le kalena palota. E le o le taumafai e foia mai luga o faafitauli o lo tatou Atunuu, ae ia fausia mai i lalo ma lalo ifo o se isi mea i le neoliberal faʻaleagaina, o se isi itu tauagavale mo Mekisiko.
Ioe i le faʻaaloalo faʻaaloalo mo le tutoʻatasi ma le tutoʻatasi o faʻalapotopotoga, mo a latou metotia o tauiviga, mo a latou auala e faʻatulagaina, mo a latou faiga faʻaiʻuga i totonu, mo a latou faʻaaliga talafeagai. Ma ioe i se tautinoga manino mo le puipuiga soofaatasi ma le faamaopoopoina o le pule silisili ese a le atunuu, faatasi ai ma le tetee malosi i taumafaiga tumaoti o le eletise, suauu, vai ma punaoa faalenatura.
I se isi faaupuga, matou te valaʻauina faʻalapotopotoga faʻapolokiki ma agafesootai e leʻi resitalaina a le itu agavale, ma i latou o loʻo faʻamaonia i le agavale ma e le auai i vaega faaupufai resitalaina, e feiloai ma i matou, i le taimi, nofoaga ma faiga e fai ai. o le a tatou fai atu i le taimi e tatau ai, e faatulaga se tauiviga faaleatunuu, asiasi i tulimanu uma e mafai ai o lo tatou Patria, ina ia mafai ona faalogo ma faatulaga le upu a o tatou tagata. E pei o se fa'aupuga, a e matua'i ese lava, aua e le o se faiga-palota.
Uso ma tuafafine:
O la matou upu lenei matou te folafola atu:
I le lalolagi, o le a tatou aufaatasi atili ma tauiviga tetee faasaga i le neoliberalism ma mo tagata.
Ma o le a matou lagolagoina, tusa lava pe itiiti, na tauiviga.
Ma o le a tatou fefaʻasoaaʻi, ma le faʻaaloalo, poto masani, tala faʻasolopito, manatu, miti.
I Mekisiko, o le a tatou faimalaga i le atunuʻu atoa, e ala i faʻatafunaga na tuʻua e taua neoliberal ma e ala i na teteʻe, o loʻo faʻatumauina, o loʻo olaola i na faʻaumatia.
O le a tatou saili, ma maua, i latou e alolofa i nei laueleele ma nei lagi e pei lava ona tatou faia.
O le a matou sailia, mai La Realidad i Tijuana, i latou e fia faʻatulagaina, tauivi ma fausia se mea atonu o le faʻamoemoe mulimuli lenei Atunuʻu - lea na faʻaauau pea talu mai le taimi na oso ai le aeto i luga o se nopal i le faasologa. 'aina le gata - e le'i oti.
O le a tatou o atu mo le faatemokalasi, saolotoga ma le faamasinoga tonu mo i tatou ua teena.
O le a tatou o ma le isi polokiki, mo se polokalame a le itu tauagavale ma mo se Faavae fou.
Matou te valaʻaulia tagata uma, tagata faigaluega, campesinos, faiaoga, tamaiti aʻoga, faletua, tuaoi, pisinisi laiti, tagata fai faleoloa laiti, tagata fai pisinisi laiti, penisione, tagata e le atoatoa le malosi, alii ma tamaitai lotu, saienitisi, tusiata, tagata atamamai, talavou, fafine, tagata matutua, fa'afeusuaiga ma fa'afafine, tama ma teine - ia auai, pe ta'ito'atasi pe fa'atasi, fa'atasi sa'o ma le au zapatistas i lenei FA'AALIGA FA'ale Malo mo le fausiaina o se isi auala e fai ai faiga fa'apolokiki, mo se polokalame o tauiviga a le atunu'u o le agavale, ma mo se Fa'avae fou. .
Ma o la matou upu lea e uiga i le mea o le a matou faia ma pe faapefea ona matou faia. O le a e vaʻai pe e te manaʻo e auai.
Ma o loo matou fai atu i alii ma tamaitai o e loto lelei ma manatu, o e ua ioe i lenei upu ua matou aumaia, ma e le fefefe, po o e matatau ae o loo pulea, ona faailoa atu lea i luma o le lautele pe o latou. i le maliliega ma lenei manatu o loʻo matou tuʻuina atu, ma o le auala lena o le a tatou vaʻavaʻai tasi ai ma mo tagata uma poʻo ai ma pe faʻafefea ma poʻo fea ma afea e faia ai lenei laasaga fou i le tauiviga.
A o e mafaufau i ai, matou te fai atu ia te oe o le aso, i le ono masina o le tausaga 2005, o alii, tamaitai, tamaiti ma tagata matutua o le Zapatista Army of National Liberation ua uma ona filifili, ma ua matou sainia nei, lenei Tautinoga Lona Ono a le Selva Lacandona, ma i latou e iloa ona sainia, sainia, ma i latou e leʻi tuʻua a latou faʻailoga, ae e toʻaitiiti i le taimi nei e le o iloa pe faapefea, ona o aʻoaʻoga ua alualu i luma iinei i lenei teritori i le fouvale mo tagata soifua. ma faasaga i le neoliberalism, o loo i le zapatista lagi ma fanua.
Ma o la matou upu faigofie lea na auina atu i loto tamalii o na tagata faatauvaa ma lotomaualalo o e tetee ma tetee i faiga le tonu i le lalolagi atoa.
Temokalasi! Saolotoga! Fa'amasinoga!
> Mai mauga o Mekisiko Sautesasae.
Clandestine Revolutionary Indigenous Committee – Ta'ita'i Aoao a le Ami a Zapatista o le Sa'olotoga a le Atunu'u.
Mekisikō, i le ono masina, po o Iuni, i le tausaga 2005.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo