I le po o Tesema 19, 2023, na siomia ai e le militeri a Isaraelu le fale o Al-Awda i le pitonuu o Al-Remal i Gaza. E fa aiga sa i ai i totonu o le fale, e aofia ai le aiga o Annan, lea na lauiloa ai le fale o le 'Annan Building'. O le Al-Remal eria, i luga o le talafatai o Kasa, o se vaega ogatotonu o fale mautotogi. I le amataga o le taua, na osofaʻia ma le sauā e Isaraelu lenei nofoaga nofoia, ma liliu ai lenei nofoaga e nonofo ai i le faaleagaina. O nisi o fale—e pei o le Fale o Annan—sa tumau pea ma ua avea ma malutaga mo aiga lautele. Na osofa'ia e 'au a Isaraelu le fale, vavae'ese tamaloloa mai fafine ma tamaiti ona fana lea pe tusa ma le sefululima o tamaloloa. E tusa ai ma le faamatalaga a Malo Aufaatasi, o le vaegaʻau a Isaraelu na “faatonuina fafine ma tamaiti i totonu o se potu, ma fana ia i latou po o le togiina o se grenade i totonu o le potu, ma lipotia mai na manua tigaina ai nisi o i latou, e aofia ai se pepe ma se tamaititi.”
Na taʻua e Malo Aufaatasi ia Tesema 20 na ia "faamaonia le fasioti tagata" e ui lava o loʻo faʻamaonia e le au ofisa UN ia auiliiliga ma tulaga. O se aso talu ona faalauiloa e le UN lenei “solitulafono tau”—o se faaupuga na faaaogā e le UN’s Office of Human Rights—na faapea mai ai le vaegaau a Isaraelu ua latou faaleagaina se alavai i Palesitina Square, lea o loo i Al-Remal. Na taʻua e Isaraelu o nei alalaupapa o loʻo i ai le nofoaga autu o le faʻatonuga ma le faʻatonuga a Hamas faʻapea foʻi ma fale o taʻitaʻi Hamas Yahya Sinwar ma Ismail Haniyeh. Na osofaʻia e Isaraelu lenā vaipanoa, ma taia ai le tele o fale e nonofo ai. O lenei osofa'iga na tuua ai se lua tele. E faigata ona faʻamaonia le aofaʻi o tagata maliliu mai lenei pomu ona o le soifua maloloina i Gaza ua matua faʻaleagaina i le faʻaauau pea o osofaiga a Isaraelu. Fai mai Isaraelu ua uma ona talepeina le alalaupapa o loʻo faʻaogaina e vaega faʻaauupegaina Palesitina, e ui lava e leʻi taofia e vaalele a Isaraelu le latou osofaʻiga.
O le mea na tupu ia Tesema 19 i le Annan Building ua na o se tasi o mea na tupu i le tele, ae o se faʻaaliga o le auala na faʻagaioi ai Isaraelu i Kasa. Ua silia nei ma le 20,000 le aofaʻi o tagata maliliu, e tusa ma le 1% o le faitau aofaʻi o Palesitina i Kasa na faʻaumatia. O se uo e nofo e le mamao mai Al-Remal na taʻu mai ia te aʻu e talitonu o ia o le fasioti tagata i le itu i matu o Kasa ua faatelevaveina i nai aso ua tuanaʻi ma e foliga mai e mananao Isaraelu e fasioti tagata Palesitina o loʻo nonofo ai pe faʻafefe tagata uma e o ese. le eria atoa. Mo se faataʻitaʻiga, iā Tesema 23, o le pomu a Isaraelu i le itu i mātū o Kasa na fasiotia ai le 166 tagata. O le aso na sosoo ai, i le Vaeluaga o le Kerisimasi, na felelei ai vaalele a Isaraelu i luga ma luma i luga o le tolauapiga a Maghazi (i sasae o Deir Al-Balah) ma le tolauapiga a Bureij (i le ogatotonu o Gaza Strip), pomu nofoaga e nonofo ai ma fasiotia ai le itiiti ifo ma le selau tagata. (e aofia ai se tamaititi e lua vaiaso le matua). Ia Tesema 25, na fasiotia ai e Isaraelu le itiiti ifo ma le 250 tagata lautele. O nei fuainumera-166, 100, 250-ua na o mea ia e mafai ona iloa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina. E le o ni fuainumera sa'o ia. Fai mai le sooupu a le Matagaluega o Ashraf al-Qidra, o numera latou te maua e naʻo i latou o loʻo faʻamaonia le maliliu ma o loʻo faʻamoemoe e toe tulaʻi mai ona o le tele o tino o loʻo maua mai le lapisi. E foliga mai pe a toʻa le pefu, e sili mamao atu le aofaʻi o i latou ua maliliu nai lo le aofaʻi o loʻo faʻasalalau nei, lea ua matua mataʻutia. E taua le manatua na taʻu atu e Isaraelu i Palesitina e o ese ma sulufaʻi i le tolauapiga a Maghazi (lea na osofaʻia i le masina talu ai, ma le itiiti ifo ma le limasefulu tagata na fasiotia e Isaraelu).
I le aso 23 o Tesema, o le Washington Post faʻasalalau se tala ma se ulutala manino: 'Ua tau e Isaraelu se tasi o taua sili ona faʻaleagaina i Kasa' i le seneturi. O le tala e faʻavae i luga o la latou auʻiliʻiliga o faʻamatalaga satelite, faʻamaumauga o le ea, iloiloga faʻaleagaina a UN, ma faʻatalanoaga ma tagata faigaluega fesoasoani a le UN i luga o le eleele. O le faaiuga a le pou e mataʻina: “O faamaoniga ua faaalia ai na faia e Isaraelu lana taua i Kasa i se saoasaoa ma le maualuga o le faatafunaga e foliga mai e sili atu nai lo so o se feteenaiga talu ai nei.” O le pou na maua ai e faapea "ua faia e le militeri Isaraelu ni osofaʻiga faifaipea ma faʻasalalau i le ea i tafatafa o falemaʻi, lea e tatau ona maua se puipuiga faʻapitoa i lalo o tulafono o taua. Ata Satelite toe iloilo e pou na faʻaalia e le au tusitala le tele o vaʻa vaʻaia e lata ane i le 17 o le 28 falemaʻi i le itu i matu o Kasa, lea na sili ona malosi ai le pomu ma le taua i le lua masina muamua o taua, e aofia ai ma le 10 craters na fautuaina ai le faʻaaogaina o pomu e mamafa le 2,000 pauna, o le tele i le faʻaaogaina masani. .” O le Washington Post o le nusipepa o faamaumauga mo le laumua o le Iunaite Setete, o lana taʻitaʻi na taofia ai se iugafono a le UN Security Council e valaau mo se taofiga.
O le osofaʻiga a Isaraelu o Kasa na faʻaumatia latalata ile 40,000 fausaga, e aofia ai falemaʻi, aʻoga, ma fale. O nisi o nei fausaga sa faatupeina e le malo o le Iunaite Setete. I le tausaga talu ai, na faʻatupeina ai e le US Congress le faʻaleleia o le Gaza Sports Club, lea na fausia i le 1934. O le tuʻuina atu o le USD 519,000 na mafai ai e le Kalapu ona tuʻu ni fale taʻaloga fou, e aofia ai le AstroTurf malae mo le lakapi. Ina ua toe faafou le Kalapu, na fai mai Dalia Nassir (21 tausaga) e le mafai ona taalo i le malae pasiketipolo tuai ona sa masani ona lolovaia i vai timu. O mea uma na toe faaleleia. I le taimi o osofaʻiga a Isaraelu, na faʻamafola ai le taualuga o le Kalapu ma faʻaumatia le fanua. E oo lava i poloketi faʻatupeina e Amerika, i se isi faaupuga, e leʻi faʻasaoina e Isaraelu. Howard Sumka, o le sa avea ma faatonu o le misiona a le USAID mo Gaza ma le Faletupe i Sisifo i le va o le 2006 ma le 2010, fai mai o lenei faʻaleagaina "e mafua ai sina le mautonu o le mafaufau." E faʻatupeina e le malo o Amerika se kalapu taʻaloga, ma e faʻatupeina foʻi le militeri a Isaraelu (e tusa ma le USD 3 piliona i le tausaga) e, lelei, faʻaumatia le kalapu. “E fai si Sisyphean,” o le tala lea a Sumka.
Na taʻua e Michael Lynk, o le UN Special Rapporteur i aia tatau a tagata i le teritori o Palesitina mai le 2016 i le 2022, e uiga i fasiotiga tagata, "O le fua o tagata Palesitina maliu i se taimi puupuu e foliga mai o le maualuga lea o tagata lautele na maliliu i totonu. le 21st seneturi.” O se faamatalaga malosi lea. O taimi uma lava e mafai ai e le UN ona maua le tele o fesoasoani i Kasa, o le osofaʻiga a Isaraelu i nofoaga lautele e faʻateleina, ma faʻateleina tagata maliliu. E leai se faanoanoaga mai le malo o Isaraelu, na taitaia e le palemia Benjamin Netanyahu, e tusa ai ma le tele o tagata lautele. O le mea moni, na asiasi atu Netanyahu i fitafita i Kasa ia Tesema 25 ma fai atu i ana faipule i lona toe foi atu i Tel Aviv, “Matou te le o taofia. O loʻo faʻaauau pea le taua, ma o loʻo faʻalolotoina le taua i aso o lumanaʻi. Ma o le a umi lenei taua ma e le o toe mamao ona maeʻa."
Ua faia e le malo o Aikupito ma Qatari se fuafuaga filemu e manaʻomia ai se taofiga, mo le faʻateʻaina o 'autau a Isaraelu mai Kasa, mo le faʻasaʻolotoina o tagata Isaraelu na taofia ma pagota Palesitina, faʻapea foʻi ma le fausiaina o se malo fou i Kasa. Na teena e Hamas ma Islamic Jihad se talosaga muamua e tuʻuina atu le malosi faʻapolokiki i Kasa, e ui ina latou naunau e faʻatasi ma isi vaega Palesitina e fausia se malo fou. O loʻo faʻaauau pea e le kapeneta a Netanyahu lana faiga faʻavae o le feutagai ma Hamas i luga o tagata na taofia ma taumafai e faʻaumatia Hamas. Pe o le a talia e Isaraelu soʻo se fuafuaga filemu e vaʻaia. O uiga faaalia o Netanyahu i nai vaiaso ua tuanaʻi ua matua taua lava, lea e faʻaitiitia ai le avanoa o soʻo se fefaʻatauaiga.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo