faʻatomuaga
O se tasi o mea tetele na tutupu i le senituri lona 1945, faatasi ai ma alaga e oo mai i aso nei, o le paʻu i lalo o le pomu atomika i Iapani i le XNUMX. A o leʻi faaaogāina le pomu, na taʻu atu e taʻitaʻi maualuluga na taʻitaʻia le Manhattan Project i le peresitene o le Iunaite Setete o Harry S. Truman:
"O le lalolagi i lona tulaga i le taimi nei o le alualu i luma o amioga pe a faatusatusa i lona atinaʻeina faʻapitoa o le a iʻu lava i le alofa tunoa o sea auupega. I se isi faaupuga, o le lalolagi faʻaonaponei e mafai ona faʻaumatia atoa."[1]
O le toʻatele o tagata, ma ou te ioe, e talitonu o le 'taʻuamiotonuina' o le faʻaaogaina o le pomu atomika i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma le faʻafefe o le faʻaaogaina o auupega faaniukilia i le tele o tausaga mulimuli ane, e leai se faʻavae i sosaiete faʻapitoa. Ae faapefea le finauga masani e faapea o pomu atomika e lua na paʻu i luga o Iapani, e ui i lea, na aumaia ai le iʻuga o le taua? O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina ma le mataʻutia lena manatu.
O le pomu muamua na pa'ū i Hiroshima i le aso 6 o Aokuso, 1945 ma le lona lua i Nagasaki i le tolu aso mulimuli ane. Na osofaʻia e ʻautau a Soviet le Manchuria lea na nofoia e Iapani iā Aokuso 8. Iā Aokuso 15, na faalauiloa ai e le Emeperoa o Hirohito le siilima atu o Iapani i se lauga i le leitiō i le atunuu.
I se tulaga lautele, e tolu aʻoga eseese o mafaufauga pe aisea na faʻaaoga ai e le malo o Amerika le pomu. E mafai ona tatou taʻua i latou nei o aʻoga masani, o le revisionist, ma le neo-orthodox poʻo le anti-revisionist aʻoga.
Fai mai le au tusitala o le Orthodox e faapea o le faapa'ūina o pomu atomika sa tatau ma tauamiotonuina ona o lenei mea na taʻitaʻia saʻo atu ai i le toe faafoi atu o Iapani, ma faasaoina ai le faitau miliona o tagata Amerika ma Iapani semanu e leiloa i le taimi o osofaiga a le US i Iapani, na fuafua e amata ia Novema 1, 1945. E le ioe le au Toe Fuata'iga: o le pomu e le o se mea tatau pe tauamiotonuina, latou te fai mai; Ua uma ona matua faatoilaloina Iapani. Ua finau mai foʻi nisi o le ʻau toe teuteu faapea na faaaogā e le Iunaite Setete ia pomu e faamataʻu ai le Soviet Union.
I tausaga talu ai nei, na luʻitauina ai e le au tetee i le toe teuteuga le manatu o le toe teuteuga ma finau, e pei o uluai tusitala o talafaasolopito, o le pomu na faaaoga e faamuta ai le Taua a le Pasefika e ala i le tuusaʻo atu o Iapani. Latou te finau e faapea o le ulufale atu a le Soviet i le taua faasaga ia Iapani na faia se sao itiiti i le toe faafoi atu, ma e mautinoa lava e itiiti ifo nai lo le mea taua o le 'teʻi' o pomu.
O le mea o lo'o i luga o se fa'amatalaga manino ae o lo'o pu'eina ai le ute o manatu 'ese'ese i le fa'ai'uga o le Taua a le Pasefika. I le mea o loʻo mulimuli mai, ou te faʻamoemoe e faʻaalia e ui o loʻo faʻaauau pea le olaola, o nisi taimi e vevela, felafolafoaiga i le va o tusitala talafaasolopito, o le vaaiga a le au toe iloilo e sili ona ogatasi ma faʻamaoniga.
Tu'uga Le Fili
O le au tusitala faasolopito papalagi o loo finauina mafuaaga o le iʻuga o le taua ua taulaʻi tele i le 'faaiuga' a le US e faapa'ū le pomu atomika.[2] Ae e itiiti lava le gauai atu i felafolafoaiga i le taimi o taua Iapani elite elite lea na mafua ai ona toe faafoi. E oo lava i le itiiti ifo o mea ua iloa e uiga i le faia o faaiuga a Soviet ma le ulufale atu a Soviet i le Taua a le Pasefika faasaga ia Iapani.
O se maa tu'ia e o'o mai talu ai nei, e leai se tusitala fa'asolopito ua lava le lelei i le gagana Peretania, Iapani ma Rusia e su'esu'e ai mea fa'amaumauga autu - e aofia ai fa'amaumauga a le malo i totonu, lipoti a le militeri ma fa'alavelave fa'amatalaga - i gagana uma e tolu. O se vaega lenei o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga na taulaʻi atu ai felafolafoaiga faʻasolopito i Sisifo i le faʻamoemoe o le pulega a Truman ma faiga faʻavae: o lenei, mulimuli ane, e mafai ona tulituliloaina i luga o le faʻavae o mea faʻaPeretania. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 1965, na lolomi ai e le tusitala o tala faasolopito o Gar Alperovitz se tusi faʻamalosi, 'Atomic Diplomacy', lea na ia finau ai o le faʻaaogaina o pomu atomika e le manaʻomia i le militeri ma na faʻamoemoe e faʻaalia ai le malosi o le US e faasaga i le malosi Soviet. Sa i ai felafolafoaiga ita tele e uiga i lenei mea mo le tele o tausaga.[3]
I le 2005, na lomia ai e Tsuyoshi Hasegawa, polofesa o talafaasolopito i le Iunivesite o Kalefonia i Santa Barbara, se suʻesuʻega mataʻina, 'Racing The Enemy: Stalin, Truman, and the Surrender of Japan.'[4] Hasegawa, na fanau ma tausia i Iapani ae lea ua avea nei ma sitiseni Amerika, sa ia iloiloina ma le toto'a sootaga o taua tolu i le va o le Iunaite Setete, le Soviet Union ma Iapani. O ana su'esu'ega ua matua fa'ailoaina ma ua fa'atupuina ai le tele o fa'ata'ita'iga, fa'apea fo'i ma fa'asalalauga, felafolafoaiga. Barton Bernstein, polofesa o tala faasolopito i le Iunivesite o Stanford ma o se tasi o tusitala sili ona lauiloa i le lalolagi i mataupu A-pomu, na viia ma le mafanafana le tusi e "matagofie", "o se tusi tele i talafaasolopito faavaomalo" ma "se mea na ausia moni lava, e maua ai faailoga ma faʻailoga. . "[5] O le tusi na tuʻuina atu foʻi se faʻalavelave tele i tagata tetee i le toe iloiloga.
Aisea la ua ta'u mai ai le igoa, 'Tuu'u'u le Fili'? I Potsdam, na tuuina atu e le taitai Soviet Joseph Stalin ia Truman se aso mo le osofaʻiga a le Soviet i Iapani - Aokuso 15, 1945. Afai o le US o le a faamalosia Iapani e toe faafoi e aunoa ma le fesoasoani a le Soviet, ma o lea e aloese ai mai le faia o soʻo se faʻatagaina geostrategic i lana paaga faʻaalia, e tatau ona faia a o lei oo i lena aso. Na taʻua e Hasegawa le tala:
"Na o le pau lava le mea na totoe o le pomu atomika. E ese mai i le tala a le au tusitala talafaasolopito e leai se faamoemoe o Truman e faaaoga le pomu atomika e avea o se auupega faʻavaomalo e faasaga i le Soviet Union, e faigata ona le amanaʻia le mea moni e faapea o le Soviets na faʻatusalia i faʻatusatusaga a Truman. O le aso mo le osofaʻiga a Soviet na sili atu ai le manaʻomia mo le Iunaite Setete e paʻu le pomu i le amataga o Aukuso, aʻo leʻi ulufale le Soviets i le taua. [6]
O suʻesuʻega filiga a Hasegawa na faʻamalosia ai le luʻitau a le au faʻafouga i le manatu faʻapitoa e faapea o pomu atomika na tuʻuina atu le malosi i le manaʻo o Iapani e tau, ma iʻu ai i le faʻamalolo. Na ia lapatai mai:
"O Amerika o loʻo pipii pea i le tala faʻasolopito e faapea o pomu atomika na paʻu i luga o Hiroshima ma Nagasaki na maua ai le tuʻituʻi i le malo o Iapani. faʻamaonia le faaiuga a Truman ma faʻamalieina le lotofuatiaifo a Amerika."
Ua faaalia e Hasegawa e faapea "o lenei talafatu e le mafai ona lagolagoina e mea moni o le talafaasolopito. O molimau ua manino ai o loo i ai isi auala i le faaaogaina o le pomu, o isi auala na teena ai e le pulega a Truman ona o ia lava."[7]
O le Folafolaga a Potsdam
Ina ia mafai ona malamalama atoatoa i le natura o le 'tu'uga' [8] i le va o le Soviet Union e ulufale atu ai i le taua a le Pasefika ma le faaaogaina e Amerika o le pomu atomika, e tatau ona tatou toe foi i le Potsdam Proclamation na tuuina mai e taitai o le United States. Iunaite Setete, Malo Tele ma Saina [9] ia Iulai 26, 1945. O lea ua faatulaga mai ai tuutuuga mo le "tuuina atu e aunoa ma se faatuaoia o vaegaau uma a Iapani." Afai e le ausia ia tuutuuga, o le a feagai Iapani ma le "faʻaumatia vave ma le atoatoa."
Ua finau Hasegawa, ma isi tusitala o talafaasolopito e faapea, sa matua popole lava Truman o le a le o toe umi ona ulufale atu Stalin i le taua i le itulagi o le Pasefika e faasaga ia Iapani ma faia ai ni taumafaiga taua i Asia, ma avea ai ma se taufaamatau i le fiafia a Amerika. E faʻafefea ona faʻamalosia e le US le toe faʻafoʻi atu o Iapani aʻo leʻi faia e le Soviets ia manuia? O le pomu atomika na maua ai se vaifofo i le faafitauli na feagai ma Truman. Ina ia faʻaosoina le tuʻuina atu e le aunoa o Iapani aʻo leʻi ulufale le Soviet Union i le taua a le Pasefika, fai mai Hasegawa, na tuuina atu ai e Truman le Potsdam Proclamation. E le'i fa'amoemoeina lenei mea o se lapata'iga ia Iapani, ae ia fa'amaonia ai le fa'aogaina o le pomu atomika.
O le tala faasolopito masani, e talitonu lautele i Sisifo, o le teena e Iapani o le Potsdam Proclamation na mafua ai le faaiuga a le US e faapau le pomu. Na taʻua tuusaʻo e Hasegawa o lenei tala fagogo, "e le mafai ona lagolagoina e mea moni." [10] Na tusia e Truman na ia tuuina atu le poloaiga e faapau le pomu ina ua teena e Iapani le Folafolaga. O le mea moni e matua faafeagai lava, peitai: o le poloaiga e faapau le pomu atomika na tuuina atu ia General Carl Spaatz, le taitai o le US Army Strategic Air Forces, i le taeao o Iulai 25. E lei tuuina atu le Folafolaga seia oo i le afiafi o Iulai 26 .O le manatu o Iapani e teena le Folafolaga a Potsdam sa manaomia e faamaonia ai le pa'u o le pomu.[11]
E ui lava e lei ioe Iapani e siilima atu, ae ua leva ona vaaia e ona taʻitaʻi le faatoilaloina o latou tilotilo atu i ona foliga i le amataga o Fepuari 1945. I se tala ma le faaeteete o mea na tutupu i le pomu atomika, na taʻua ai e le tusitala talafaasolopito o Peter Kuznick le Pacific Strategic Intelligence Summary mo le vaiaso o le fonotaga a Potsdam:
"[I] e mafai ona faapea atu o Iapani i le taimi nei, aloaia pe le faalauaiteleina, ua iloa lona toilalo. O le lafoaia o le le mauaina o le sini ua leva ona faapelepele i ai o le manumalo, ua ia liliu atu i le masaga sini o le (a) faalelei le faamaualuga o le atunuu ma le faatoilaloina, ma (b) saili le auala sili e laveai ai le malepelepe o ona faanaunauga." [12]
Na taʻua e Colonel Charles Bonesteel, o le pule o le Vaega o Faiga Faʻavae o le Vaega o Taua a le Vaega o Taua: "O tagata Iapani leaga na faʻaalia le tele o lagona, e ala i Rusia."[13] Allen Dulles o le Office of Strategic Services (muamua i le le CIA) faʻamatala ia Henry Stimson, le Failautusi o Taua a Amerika, i Potsdam. Sa ia tusia:
"I le aso 20 o Iulai, 1945, i lalo o faatonuga mai Uosigitone, na ou alu ai i le Konafesi a Potsdam ma lipoti atu iina i le Failautusi o Stimson i mea na ou aoaoina mai Tokyo-na latou mananao e toe faafoi pe a mafai ona latou taofia le Emeperoa ma le faavae e avea o se faavae mo le faatumauina. le amio pulea ma le faʻatonuga i Iapani ina ua uma le tala faʻaleagaina o le tuʻuina atu na iloa e tagata Iapani."[14]
E taua le manatua o tagata Iapani sa faʻaaloalo i le Emeperoa o se atua ola. Na tu o ia i le tumutumu o le pule: faaupufai, tulafono, pulega, aganuu, lotu ma le militeli. O le mea moni, o le Emeperoa na faʻaalia le uiga moni o Iapani. O le mea lea o lona taua taua, mo Iapani, i tuutuuga o le toe faafoi.
O Peresitene Truman ma le Failautusi o le Setete James Byrnes, o se tasi o faufautua sili ona faatuatuaina a Truman, atonu na iloa o Iapani o loʻo tuʻuina atu lagona e faʻamutaina le taua. E mafai ona iloa lenei mea i le tusi faʻasalalau a Truman ia Iulai 18, 1945 e faʻatatau i "le telefoni mai le Emperor Jap o loʻo talosagaina [le Soviets e faʻatalanoa] mo le filemu." O loʻo iai foʻi le faʻamaumauga o le aso 3 o Aukuso e Walter Brown, le fesoasoani a Byrnes, o le na taʻua, "I luga o Augusta/President, Leahy, JFB [Byrnes] agrred [sic] Japas [sic] saili mo le filemu."[15]
Na ioeina faalauaitele e Byrnes lenei mea ina ua ia talanoa atu i le au lomitusi ina ua faatoa uma le taua. Na lipotia e le New York Times ia Aokuso 29, 1945 e faapea o Byrnes "na ia taʻua le mea na ia taʻua o le faamaoniga a Rusia e iloa ai e Iapani na sasaina i latou aʻo leʻi pa'ū le pomu atomika muamua i Hiroshima." o le Neivi James Forrestal, Failautusi Fesoasoani o le Taua John McCloy ma le Failautusi o le Taua Stimson, o loʻo faʻaalia ai le lautele o lenei iloa. Ua faaopoopo mai e Kuznick:
"Ae, i Potsdam, ina ua taumafai Stimson e tauanau Truman e sui lana auala ma tuuina atu faamautinoaga i le emeperoa i le Folafolaga a Potsdam, na taʻu atu e Truman i lana Failautusi matua o le Taua, afai na te le fiafia i le ala o mea, e mafai ona ia teuina. ana taga ma toe foʻi i lona aiga.”[17]
I se faapuupuuga, e pei ona fai mai Hasegawa:
"O le faʻamaoniaina o Hiroshima ma Nagasaki e ala i le faia o se finauga faʻasolopito e le mafai ona faʻamaonia e faapea o pomu atomika na faʻauʻuina le taua e le o toe faʻamalosia."[18]
Fesili Taua e le'i Taliina
O iinei i Peretania, Oliver Kamm, o se blogger ma tusitala nusipepa i nisi taimi, na tusia e uiga i mataupu o loʻo i luga mai se vaaiga e tetee i le toe iloiloga. I se faamatalaga a le Guardian i le 62nd anniversary of the atomic bombing of Hiroshima, na ia taʻua ai e faapea "O suʻesuʻega fou o tala faasolopito [.] o loʻo tuʻuina atu le lagolago malosi i le faʻamatalaga masani o le faaiuga e paʻu le pomu." A'o ia fa'ailoaina le mata'utia o le fa'alavelave, na ia ta'ua ai e iai "se tulaga maualuga o le fa'alavelave o le fa'ate'aina o le pomu o le a fa'atupuina ai pea le tele o mafatiaga."[19] O lenei mea, e ta'u atu ai, o se fa'amatalaga sili ona fefinaua'i.[20] ]
Na tusia e Kamm se taimi umi e uiga i le iʻuga o le taua a le Pasefika i lana blog, ma taʻua ai tusitala faʻasolopito e tetee i le toe faʻafouina e pei o Robert Maddox, Robert Newman, Sadao Asada ma DM Giangreco.[21] O Giangreco o se tusitala faasolopito a le militeri e faavae i le US Army Command ma le General Staff College i Fort Leavenworth, Kansas. O ia o se fautua o le suʻesuʻega "maualuga le faʻaleagaina": o le finauga e faapea e fiaselau afe, atonu e sili atu i le miliona, US ola o le a maumau i le Operation Olympic, le osofaʻiga a Iapani lea na fuafuaina mo Novema 1, 1945. O loo tausisi Kamm i le tusitusiga masani/anti-revisionist e faapea o pomu atomika e lua e tatau ona aumaia ai le toe faafoi atu o Iapani, ma taʻua ai se tusitala Iapani i le Iunivesite o Doshisho i Kyoto:
"Ua faaalia e Sadao Asada mai punaoa autu e faapea o le pa'u o pomu uma e lua e taua tele i le faamalosia o le tulaga o i latou i totonu o le Malo Iapani oe na mananao e molia mo le filemu."
Na ou faʻafesoʻotaʻi Tsuyoshi Hasegawa, le tusitala o le 'Racing the Enemy', ma faʻasino atu finauga o loʻo i luga. I le faasino atu i le tele o tusitala o talafaasolopito tetee, ma Kamm, na tali atu ai Hasegawa:
"Ou te masani i faitioga na laga e Giangreco, Asada, Newman, ma Kamm. O le a ou faaopoopo foi Michael Kort i le vaega lava e tasi. O a latou laina o finauga e talitutusa lava. "
E le gata e tutusa, ae ua faʻasalaina e tusitala faʻasolopito ogaoga e aofia ai Bernstein, Alperovitz ma Hasegawa lava ia. O le mea taua, na taʻua e Hasegawa o Giangreco, Newman, Kamm ma Kort e le faitau Iapani, ma o lea e tatau ai ona "faʻalagolago faʻapitoa ia Asada e fai a latou faʻamasinoga i luga o le fesili taua: pe faʻafefea ona aʻafia e le pomu atomika ma le Soviet ulufale [d] le faaiuga a Iapani. ia tuuina atu.”[22]
E pei ona tatou vaʻaia, na faʻatalanoaina e Hasegawa lenei fesili ma le malosi i le 'Racing the Enemy' ma faʻaalia mai faʻamaumauga faʻamaumauga e faapea o le Soviet ulufale na sili atu, moni, faʻalavelave faʻafuaseʻi aʻafiaga i taʻitaʻi o Iapani. I le 'The End of the Pacific War: Reappraisals', lomia i le 2007 ma faʻataʻitaʻia e Hasegawa, na ia faʻaputuina nisi faʻamaoniga mo lana finauga i se mataupu mataʻutia e aofia ai le suʻesuʻeina atili mamana o pepa faʻa-Iapani, ma toe faʻamaonia Sadao Asada.
Ua matauina e Hasegawa, mo se faataitaiga, o telefoni i le va o le Minisita o le Va i Fafo Togo ma le amepasa Iapani Sato i le Soviet Union ua faaalia ai o loo pipii mau Iapani i le faamoemoe e mafai ma manaomia le faamutaina o le taua e ala i le soalaupulega a Moscow. O le Soviet Union ma Iapani na sainia se Neutrality Pact i le 1941 lea na faʻamoemoe Iapani e faʻaaogaina e aumai ai ni tuutuuga lelei e faʻamutaina ai le taua. O le tulaga lea na tausisi i ai Togo talu ona tuuina atu e le Allies le Potsdam Proclamation ia Iulai 26, 1945. O le pomu a Hiroshima i le aso 6 o Aokuso e leʻi suia ai lenei tulafono, e pei ona manino mai i faamaumauga a Iapani. O le mea moni, mai nei punaoa autu, ua faaalia ai e Hasegawa o le au faipule Iapani na sili atu lo latou faamoemoe i luga o le soalaupulega a Moscow ina ua maeʻa le pomu a Hiroshima.
Sa su'esu'eina toto'a e Hasegawa le molimau muamua a ta'ita'i o le militeri a Iapani, aemaise lava, ma tu'uina atu le tele o fa'ata'ita'iga e fa'amalosia ai le manatu o lo latou te'i i le ulufale atu a Soviet i le Taua a le Pasefika na sili atu nai lo le taimi na pa'u ai pomu atomika. E pei ona taʻua manino e le Matagaluega a le Vaegaau a Iapani ina ua maeʻa le taua:
"O le auai Soviet i le taua na sili ona tuusaʻo aafiaga i le faaiuga a Iapani e toe faafoi."[23]
Na taʻua e Hasegawa e faapea:
"Ua le amanaiaina e Asada nei molimau lofituina uma e faamamafaina ai le taua o le ulufale atu a Soviet i le taua."[24]
Na faaiʻu lelei e Hasegawa:
"O aʻu faitioga tele ia i latou o loʻo fai mai e leai se filifiliga a Truman ae naʻo le faʻaaogaina o le A-pomu ina ia faʻasaoina ai ola o le: Afai o le mea lena, aisea na ia aloese ai ma le iloa lelei o isi auala e lua o loʻo avanoa mo ia atonu na faʻavaveina ai le toe faafoi atu o Iapani: ( 1) ia faʻamautinoa le ulufale atu o Soviet i le taua; ma le (2) ia toe iloilo le manaʻoga e tuʻuina atu e aunoa ma se tuutuuga i se auala e faʻamautinoa ai le faatumauina o le faiga o le emeperoa? E le taliina e aʻu faitioga nei fesili taua. "[25]
"Talosaga Fa'aletonu" Tulaga Fa'aletonu
E foliga mai o le numera o Allied, ma Iapani, ola na semanu e leiloa i le osofaʻiga fuafuaina a Iapani e mafai, ioe, e le mafai ona iloa ma le mautinoa. E le gata i lea, so'o se numera e mafai ona 'maualuga tele' ma e matua fa'anoanoa lava. Ae ui i lea, o loʻo iloa o le aofaʻi o le aofaʻi o maliu a le US i le osofaʻiga fuafuaina na matua faʻateleina i le va o tagata faʻamatalaga lagolago mai le US War Department i le 1945 na valoia e 46,000 tagata maliliu. I le 1955, na finau Truman e faapea o General George Marshall na fefe e leiloa le afa miliona Amerika. Na faia e le Failautusi o le War Stimson se tagi e sili atu i le 1,000,000 tagata na maliliu (maliu, manuʻa ma misi) i le 1947. Ma, i le 1991, na puipuia ai e Peresitene George HW Bush le "faaiuga faigata o le fuafuaina, [lea] na faasaoina ai le faitau miliona o tagata Amerika." I le 1995, na ta'ua ai e le auvaa o le Bock's Car, le vaalele lea na pomu ai Nagasaki, o le pomu na faasaoina ai le ono miliona o ola - tasi le miliona Amerika ma le lima miliona Iapani.[26]
Michael Kort, pei o DM Giangreco, o se fautua o le suʻesuʻega "maualuga faʻaleagaina". I le 2003, na lomia ai e Kort se vaega ua faaulutalaina 'Casualty Projections for the Invasion of Japan, Phantom Estimates, and the Math of Barton Bernstein'.[27] O se taumafaiga e tetee atu i le galuega a Bernstein, o loʻo taʻua i luga, o ana suʻesuʻega totoʻa o faʻamaoniga na taʻitaʻia ai o ia e teena faʻataʻitaʻiga o tagata na maliliu i le pito maualuga o le fua e fiafia i ai le au tusitala faʻasolopito ma anti-revisionist. Na tali Bernstein [28] ia Kort i se fasipepa e faapea, e sii mai ai Hasegawa, "na matua talepeina" [29] le maualuga-faatatau o tagi o le miliona na maliliu pe sili atu.
Na finau Bernstein, faatasi ai ma le tele o faataitaiga, o Kort e tetee i le toe iloiloina: "faalagolago i faitauga faigata, le lafoaia o mea taua, suʻesuʻega faʻatapulaʻa faʻatapulaʻa, fofo le talafeagai ma faigofie o mataupu lavelave, ma gagana faʻafefe ma faʻamatalaga. Na te faʻafefiloi foi mataupu tetele ma mea le taua. ma ua le amana'ia puna'oa fa'amaumauga talafeagai ma le tele o galuega fa'asalalau e uiga i le fa'alavelave fa'afuase'i. Mulimuli ane, o lo'o i ai ni fa'afitauli tuga i le fa'aupuina sa'o, fa'aalia ai fa'afitauli taua o se tufuga."
Na faaalia e Bernstein o Kort "e masani ona le mafai ona loloto le loloto o mataupu", faʻaalia le "faʻatauvaʻa mataʻina" ma, i le aotelega, na ia faia se "talatala loloto loloto [e] seasea, pe a iai, e fetaui ma tulaga mo le ogaoga, ma le taua o lauga faaleaoaoga. "
I se isi tala, na liliu atu Bernstein ia Giangreco, le tusitala o talafaasolopito o le militeri ua uma ona taʻua:
"Mo se tusiga sili ona leaga talu ai nei o loʻo faʻalavelave i le faʻamatalaina o punaoa, e faia ai fesoʻotaʻiga masalosalo, faʻaaogaina ma le le faitioina ma le faʻaaogaina e le tagata lava ia manatuaga post-Hiroshima, faʻapuupuu le faia o se tagi e le saʻo mo le fou, ma aloese mai nisi sikolasipi muamua, vaʻai DM Giangreco, '" A Score of Bloody Okinawas and Iwo Jimas": President Truman and Casualty Estimates for the Invasion of Japan,' Pacific Historical Review 72 (Fepuari 2003): 93-132."[30]
O lenei suʻesuʻega "matua sese" a Giangreco o le tala tonu lea e faʻalagolago tele i ai le faʻamatalaga faifaipea a Kamm e uiga i le maualuga o tagata maliliu.
E le o faafitia e le au tusitala talafaasolopito le popole o Truman i le faamoemoe o le tele o soifua o le US ua leiloloa i se osofaiga a Iapani, ae o numera na valoia e matua itiiti lava nai lo le maualuga o fuainumera na tuuina atu ina ua uma le taua e 'faʻamaonia' le pomu atomika. O ia fuainumera, faatasi ai ma le "teena" a Iapani o le Potsdam Proclamation, o se vaega o le tala masani e faapea o pomu atomika sa matua manaomia. Ae pei ona matauina ma le poto e Hasegawa:
"O faʻamaoniga e manino ai e iai isi auala i le faʻaaogaina o le pomu, o isi mea na le mafai e le pulega a Truman ona o ia lava na musu e tulituliloa. Ma o iinei, i le faʻamaoniga o auala e leʻi uia, e oʻo mai ai le fesili o tiute tau amio. Seia oo lava i lona maliu, sa faaauau pea ona toe foi mai Truman i lenei fesili ma saga faamaonia ai pea lana faaiuga, i le fatuina o se tala fatu na ia talitonu i ai. ."[31]
O le a le mea na fa'amalosia ai le fa'afo'i atu o Iapani?
O le 'United States Strategic Bombing Survey', faʻavae i luga o faʻatalanoaga i le maeʻa ai o le taua ma le faitau selau o taʻitaʻi Iapani ma taʻitaʻi o tagata lautele, na faʻamaonia ai o le a toe faʻafoʻi Iapani aʻo leʻi oʻo i le aso 1 o Novema - le aso na faʻatulagaina mo le osofaʻiga a le US i Iapani - e aunoa ma ni pomu atomika ma leai se Soviet ulufale. i le taua. Mo le tele o tausaga, o lenei faʻaiʻuga na faʻavaeina ai finauga a le au tusitala o tala faasolopito o ē na taʻua e le manaʻomia ni pomu atomika mo le toe faafoi atu o Iapani.
Ae ui i lea, o nisi o tusitala talafaasolopito, aemaise lava Bart Bernstein, ua finau e faapea o le faaiuga o le suʻesuʻega e le o lagolagoina e ana lava molimau. Ua faaalia e Bernstein o le faamaoniga, i nofoaga, e feteenai ma lapatai mai o le 'Suʻesuʻega' o se "taʻiala e le faatuatuaina." [32] Mo se faʻataʻitaʻiga, Prince Konoe Fumimaro, le avefeau a Hirohito i Moscow, na taʻua i lana suʻesuʻega ina ua maeʻa le taua o le taua. masalo o le a alu i le 1945 (fa'atusa i tua atu o le aso o le osofa'iga a Amerika ia Novema 1) pe ana le pa'u le pomu atomika i Iapani.
E ui lava na faaiuina e Bernstein o Paul Nitze, le tusitala o le 'Suʻesuʻega', "ua matua mautinoa lava e uiga i le toe faafoi atu aʻo leʻi oʻo i le Novema," na taumafai Bernstein e faʻafeiloaʻi le faʻasalaga a Nitze e faʻapea o Iapani o le a " mautinoa" na toe faafoi atu e aunoa ma le A-pomu, Soviet. ulufale i totonu o le taua, poʻo le toe faʻaleleia o tuʻutuʻuga e faʻatagaina ai se faiga faʻa-emeperoa. O le faʻaaogaina o le " mautinoa ", na faʻauʻu ai Bernstein, o se faʻasalaga faʻateleina. Peitai, e pei ona faaalia e Hasegawa, o le ulufale atu a Soviet i le taua a le Pasefika o se faateia tele i taitai o Iapani – o loo taumafai pea Iapani mo le fesoasoani a Moscow e faamuta le taua.[33]
Ona o le tele o aafiaga o le ulufale atu a Soviet i le taua, o le manatu o Bernstein e faapea i lalo o le mamafa o pomu a le US ma le poloka a le Allied air-naval lea na titina ai le atunuu, e "sili atu lava nai lo le leai" semanu e toe faafoi atu Iapani aʻo leʻi faia se osofaʻiga. O Bernstein na faʻamaonia le ogaoga o le "avanoa misi" e aloese ai mai le osofaʻiga taugata a Iapani e aunoa ma le paʻu o le pomu atomika e ala i le faʻatali o le Soviet e ulufale atu i le taua. [34]
Na ta'ua e Gar Alperovitz e faapea "o le mataupu o le sa'o o le Fuafuaga Fuafuaga Pomu e matua lua lava" i le aafiaga mautu o le Soviet ulufale atu i le taua.[35] Alperovitz, o lana tusi i le 1995, 'The Decision to Use the Bomb', na faʻafouina faʻamatalaga toe iloilo o lana tusi masani i le tolusefulu tausaga talu ai, e pei o Bernstein, na faʻafeiloaia suʻesuʻega suatia a Hasegawa.
Asperovitz, e tutusa ma le tele o isi tusitala faasolopito, e faagaeetia i le tomai o Hasegawa e tusi ma le filiga ma le vaivai mai punaoa autu faʻamaumauga i le Igilisi, Iapani ma Rusia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o mataupu taua na faʻatautaia e Hasegawa o fesoʻotaʻiga atamai a Iapani lea na faʻalavelaveina ma faʻamaonia e tagata Amerika. E pei ona taʻua i luga, o nei mea e taʻua o Magic intercepts na faʻaalia ai o taʻitaʻi Iapani, e aofia ai le Minisita o le Va i Fafo Togo, o loʻo mafaufau i le Potsdam Proclamation e avea ma faʻavae o tuʻuina atu. Truman, Byrnes, ma Stimson e foliga mai na "gauai totoʻa atu i togafiti faʻataulāitu e vaʻaia ai le tali a Iapani i le Folafolaga."
E pei ona matauina e Hasegawa o taitai o Amerika:
"Afai latou te mananao i le toe faafoi atu o Iapani i se tau maualalo i olaga Amerika, afai latou te mananao e taofia le ulufale atu o Soviet i le taua, ma afai latou te mananao e aloese mai le faaaogaina o le pomu atomika, e pei ona latou fai mai ai ia latou manatuaga mulimuli ane, aisea na latou le amanaiaina ai. o le faamatalaga na maua e le Magic intercepts? [.] e le mafai e se tasi ona sola ese mai le faaiuga e faapea na faanatinati le Iunaite Setete e faapau le pomu e aunoa ma se taumafaiga e suʻesuʻe le sauni o nisi o tagata Iapani e faia faiga faavae e saili le filemu e ala i le ultimatum."[36] Truman, finau mai Hasegawa, "sa naunau e taui ma sui le faalumaina o Pearl Harbor e ala i le tuuina atu i luga o le fili e aunoa ma se faatuai."[37]
Na taʻua e Peter Kuznick e faapea: "o le faailogaina o le matafaioi taua a pomu atomika i le manumalo mulimuli [.] na fesoasoani i manaoga faʻasalalau a Amerika e ala i le faʻaitiitia o le taua o le ulufale atu a Soviet i le Taua a le Pasefika, faʻaititia le saofaga a Soviet i le faatoilaloina o Iapani, ma faʻaalia le auupega sili lea. na o le Iunaite Setete lava na umiaina."[38]
Faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻaeteete o faʻamaumauga a Iapani, na faamamafa ai e Hasegawa e ui lava o le pomu a Hiroshima "na faʻateleina le lagona o le faanatinati e saili le faʻamutaina o le taua, [na] le faʻamalosia ai le malo o Iapani e faia soʻo se gaioiga vave e teena ai le faiga faʻavae muamua o le sailia. Fautuaga a Moscow." E le gata i lea, e leʻi maua e Hasegawa se faʻamaoniga e faʻaalia ai o le pomu a Hiroshima na taʻitaʻia ai le Minisita o le Va i Fafo Togo poʻo le Emperor Hirohito e talia tuutuuga a Potsdam. I lenei tulaga, o le aafiaga o le pomu lona lua i luga o Nagasaki na "faatauaina." E oo lava i le manatu e tau le talitonuina e le Minisita o le Vaegaau a Iapani Anami Korechika e faapea "o le Iunaite Setete sa sili atu i le 100 pomu atomika ma sa fuafua e pomu Tokyo i le isi itu, e leʻi suia ai manatu o le pati filemu po o le taua."[39]
O le mea taua na tupu na suia ai manatu o le au faipule o Iapani o le ulufale atu lea o Soviet i le taua. O lenei mea "na faʻaoso ai le malo Iapani i le faia vave o se gaioiga. Mo le taimi muamua, na faʻamalosia ai le malo e faʻafeiloaʻi le mataupu pe tatau ona talia aiaiga a Potsdam."[40]
E le faafitia atoatoa e Hasegawa le aafiaga o le pomu atomika i le au fai tulafono a Iapani. Na taʻua e Koichi Kido, le faufautua sili ona maufaatuatuaina a le emeperoa o Hirohito, ina ua uma le taua, o le pomu atomika na fesoasoani e faaitiitia le paleni e lagolagoina ai i latou ua taʻua o le "pati filemu" i totonu o le pulega a Iapani. Ae ui i lea, i luga o le faʻavae o le tele o faʻamaumauga faʻamaumauga na ia aoina ma faʻataʻitaʻia faʻamaonia, ua faaiʻu e Hasegawa e faapea:
"E sili atu ona saʻo le fai atu o le Soviet na ulufale atu i le taua, faʻaopoopo i lena fua faʻatatau, ona faʻaumatia atoa ai lea o le fua."[41]
O le paʻu o pomu atomika, le ulufale atu a Soviet i le Taua a le Pasefika, ma le faaiʻuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e lē taumatea o le a faatupuina ai suʻesuʻega ma felafolafoaiga e lē gata. Ae o faʻamaoniga o loʻo maua - aemaise lava, o faʻamaumauga maeʻaeʻa suʻesuʻeina i le Igilisi, Rusia ma le Iapani - o loʻo fautua malosi mai o le auiliiliga o tusitala talafaasolopito o le mea sili lea e lagolagoina e mea moni.
Ma le mea mulimuli, o le mea e sili ona taua o le finauga tau amio e le mafai ona i ai se faʻamaoniaga mo le faʻaaogaina, poʻo le faʻafefe faʻaaogaina, o auupega faaniukilia. E ui lava ina toeitiiti mou atu le autu mai tala fou ma felafolafoaiga i aso nei, o le taufaamatau o le faʻaumatiaga faaniukilia e tumau pea. O loo tu pea tagata i le faatausiusiuga o le to.
Faʻafetai
Ou te fia faafetai atu ia Gar Alperovitz, Tsuyoshi Hasegawa, Peter Koznick ma Uday Mohan mo a latou faamatalaga fesoasoani.
Faʻamatalaga ma Faʻamatalaga
[1] Faamanatu ia Peresitene Truman mai le Failautusi o Taua Henry Stimson ma le Brigadier General Leslie Groves, Aperila 25, 1945; na ta'ua i le Tsuyoshi Hasegawa, 'Tau'uga o le Enemy: Stalin, Truman, ma le Fa'afo'i atu o Iapani', Harvard University Press, Cambridge, 2005, p. 66.
[2] O loʻo i ai se masalosaloga tele pe o se faʻamatalaga aloaia a le US 'faʻaiʻuga' e faʻaaoga le pomu atomika na faia, nai lo le malosi o le Manhattan Project ma le taua lava ia e taʻitaʻia toetoe lava a le mafai ona faʻalavelave i faʻalavelave o Hiroshima ma Nagasaki.
O Brigadier General Groves, o le faauluuluga o le Manhattan Project, na faamatalaina Truman o se "tamaitiiti i luga o se taavale toso," o le faanatinati o le peresitene seia oo ina pa'u le pomu. (Sii mai i le Peter J. Kuznick, 'O le faaiuga e lamatia le lumanaʻi: Harry Truman, le Atomic Bomb and the Apocalyptic Narrative', Iapani Focus, Iulai 23, 2007; http://japanfocus.org/products/details/2479).
Na tusia e le tusitala talafaasolopito o Barton J. Bernstein e faapea: "O le mafuaaga e le mafai ai e le au tusitala faasolopito ma le faaeteete ona maua faamaumauga o se filifiliga A-pomu pito i luga, e le ona sa i ai le fefe a le au fai tulafono a le US ma faufautua i le teuina o faamaumauga po o le taʻua o le pomu (e toaitiiti lava. o lo'o ta'ua i aso o le taimi, e masani lava i le taimi nei-e faigofie ona fa'amatalaina code), ae, nai lo lena, ona e le'i mana'omia se fono 'fa'ai'uga moni. pe fa'aaoga pe leai foi le pomu i Iapani. E leai se tasi i le pito i luga pe latalata i le pito i luga o le malo o Amerika na laga se fesili faapena; e leai se tasi i luga na tetee i luma o Hiroshima ma Nagasaki e faaaoga le auupega i le fili." (Bernstein, H-Diplo Roundtable Reviews, Volume VII, Nu. 2 (2006), Tsuyoshi Hasegawa. 'Tuu'uga o le Enemy: Stalin, Truman, ma le Tu'u atu o Iapani,' Iloiloga (Barton J. Bernstein, Stanford University), p 15; http://www.h-net.org/~diplo/roundtables/PDF/Bernstein-HasegawaRoundtable.pdf).
[3] Mo se iloiloga totoʻa o tusitusiga faʻasolopito talafeagai, vaʻai Barton J. Bernstein, Mataupu 1: 'Introducing the Interpretative Problems of Japan's 1945 Surrender', i le 'The End of the Pacific War: Reappraisals', faʻatonutonu e Tsuyoshi Hasegawa, Stanford University Press, 2007.
[4] Mo se aotelega o le tusi ma nisi faʻamatalaga, tagai: http://www.hup.harvard.edu/catalog/HASRAC.html. O le talanoaga sili ona atoatoa i le taimi nei i mataupu na laga e le tusi a Hasegawa, o loʻo faʻaalia ai fefaʻatauaiga ma le tele o faitioga, e maua i le H-Diplo Book Roundtable Reviews session i http://www.h-net.org/~diplo/roundtables/#hasegawa.
[5] Bernstein, H-Diplo Roundtable Reviews, op. cit., itulau 1-2.
[6] Hasegawa, 'Tuuuga o le Fili', i. 140.
[7] Ibid., Pp. 298-299.
[8] E le o tusitala A-pomu uma, poʻo le au tusitala faʻasolopito, e faʻapipiʻi i le 'tuuga' auivi mo le faʻamatalaina o faʻamaoniga. O Bernstein, aemaise lava, e teteʻe mai lenei manatu, a itiiti mai e pei ona faʻaalia i le H-Diplo Roundtable Reviews. Va'ai le fa'amatalaga 2 i luga mo fa'amatalaga atoa.
[9] E leʻi valaʻaulia Saina i Potsdam, o se fonotaga i le va o Big Three o le Iunaite Setete, Soviet Union ma Peretania. Ae ui i lea, o le faamaoniga a Chiang Kai-shek, le taʻitaʻi Nationalist a Saina, na sailia mo le Folafolaga a Potsdam ma o lona igoa, e le pei o Stalin, o loʻo i luga o le Folafolaga. Na teena e Truman le talosaga a Stalin e faaopoopo le igoa o le taitai Soviet i le Folafolaga ina ua uma ona tuuina atu. Va'ai i le Mataupu 4 o le 'Tuu'uga o le Fili' mo nisi fa'amatalaga.
[10] Hasegawa, 'Tuuuga o le Fili', i. 152.
[11] Ou te matauina le "manatu" ona o loo i ai se finauga, na tuuina mai i se taimi sili atu i le 'Tuuuga o le Fili', e leʻi teena e Iapani le Folafolaga. Tagai, aemaise lava, i. 211 o le 'Racing the Enemy', lea na tusia ai e Hasegawa: "Na ia [Kiichiro Hiranuma, taitaifono o le Privy Council], na fesili ia [Faifo] Togo pe moni e pei ona taʻua e le Soviet, na teena aloaia e le malo Iapani le Potsdam. Folafolaga. Fai mai Togo e le sa'o. Na fesili Baron Hiranuma: 'O le a la le faavae o le latou tautinoga na matou teena le Folafolaga a Potsdam?' Na na o le tali atu a Togo: 'Atonu na latou manatu na matou faia.' ", i. 211.
[12] Peter J. Kuznick, 'O le faaiuga e lamatia ai le lumanai: Harry Truman, le Atomic Bomb and the Apocalyptic Narrative', Japan Focus, Iulai 23, 2007; http://japanfocus.org/products/details/2479.
[13] Ibid., ta'ua.
[14] Ibid., ta'ua.
[15] Ibid., ta'ua.
[16] Ibid., ta'ua.
[17] Ibid., ta'ua.
[18] Hasegawa, 'Tuuuga o le Fili', itulau 299-300.
[19] Oliver Kamm, 'Maua, ae le o se solitulafono', Guardian, Aokuso 6, 2007; http://www.guardian.co.uk/comment/story/0,,2142224,00.html
[20] Mo se talanoaga sili atu le faaeteete ma le pule, tagai Barton J. Bernstein, Mataupu 1: 'Introducing the Interpretative Problems of Japan's 1945 Surrender', p. 15, o loʻo finau mai o le mea e ono alu i le isi itu.
[21] 'Media Lens toe tasi', Oketopa 17, 2007; http://oliverkamm.typepad.com/blog/2006/10/media_lens_once.html; 'Media Lens vs. historical understanding', Tesema 13, 2006; http://oliverkamm.typepad.com/blog/2006/12/media_lens_vs_h.html.
[22] Email mai ia Tsuyoshi Hasegawa, Tesema 5, 2007.
[23] Tsuyoshi Hasegawa, 'The End of the Pacific War: Reappraisals', Stanford University Press, 2007, p. 129. O le mataupu 4 o lenei tusi o se sao a Hasegawa lea o se faitioga atoatoa o finauga tetee na faia e Sadao Asada ma Richard Frank, le tusitala o le 'Downfall' (1999).
[24] Op. cit., itulau. 131.
[25] Email mai ia Tsuyoshi Hasegawa, Tesema 5, 2007.
[26] Kuznick, op. cit.
[27] Tusifolau, Tala Fou a le Sosaiete mo Talafaasolopito o Fegalegaleaiga a Amerika i Fafo, Tesema 2003; http://www.shafr.org/newsletter/2003/december/kort.htm.
[28] Barton Bernstein, 'Marshall, Leahy, and Casualty Issues – O se Tali i le Fa'asalaga Fa'aletonu a Kort,' Tusifolau, SHAFR newsletter, Aokuso 2004, http://www.shafr.org/newsletter/2004/august/bernstein.htm.
[29] Email mai ia Tsuyoshi Hasegawa, Tesema 5, 2007.
[30] Barton Bernstein, 'Reconsidering the "Atomic General": Leslie R. Groves', Journal of Military History 67 (Iulai 2003): 883-920; vaefaamatalaga 46 i le itulau e 910.
[31] Hasegawa, 'Tuuuga o le Fili', i. 299.
[32] Barton Bernstein, 'Faʻamalosia le Tuuina atu o Iapani e aunoa ma le A-Bomb, Soviet Entry, or Invasion: Reconsidering the US Bombing Survey's Early-Surrender Conclusion,' Journal of Strategic Studies, vol. 18, nu. 2 (Iuni 1995), itulau 101-148.
[33] O taʻitaʻi sili o le militeri ma le va o tagata Iapani, o le 'Big Six', sa taaalo malosi, ma leaga, i le tausisia o le solitu ma le Soviet Union. O lo latou mafuaʻaga o lenei faiga faʻavae ona o Iapani sa "tauina se tauiviga ola poʻo le oti e faasaga i le Iunaite Setete ma Peretania." Afai e ulufale atu le au Soviets i le taua, o le a "faia le oti i le Emepaea." ('Tuuga o le Fili', Tsuyoshi Hasegawa, itulau 71-72).
[34] Bernstein, na ta'ua i le Hasegawa, 'Tuuuga o le Fili', i. 295.
[35] Email mai ia Gar Alperovitz, Tesema 5, 2007.
[36] Hasegawa, 'Tuuuga o le Fili', itulau 172-173.
[37] Ibid., P. 99.
[38] Kuznick, op. cit.
[39] Hasegawa, i le 'The End of the Pacific War: Reappraisals', i. 144.
[40] Ibid., P. 144.
[41] Ibid. i. 144.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo