E 27 fonotaga a Malo Aufaatasi ua taloina e uiga i suiga o le tau. Mo le toeitiiti atoa le tolusefulu tausaga, o loʻo faʻapotopotoina faʻalapotopotoga faʻavaomalo i se nofoaga eseese i tausaga taʻitasi e faʻaputu ai lona poto faʻatasi, punaoa, ma le faʻamoemoe e foia lenei faʻamataʻu i le lalolagi. O nei Conferences of Parties (COPs) ua faia ni maliega taua, e pei o le Paris Accords of 2015 i le faʻaitiitia o le carbon emissions ma talu ai nei i Sharm el-Sheikh a Loss & Damage Fund e fesoasoani ai i atunuu o loʻo feagai nei ma le tele o aʻafiaga mai suiga o le tau.
Ae o le taufaamataʻu o suiga o le tau ua na ona tupu tele. I le 2022, fa'aoso kaponi tuputupu aʻe i le toeitiiti 2 pasene.
O lenei toilalo e le ona o le le lava o faalapotopotoga. O lo'o i ai le UN Environment Programme (UNEP), lea e va'aia le lavelave o feagaiga fa'ava-o-malo ma feagaiga, fesoasoani i le fa'atinoina o le fa'atupeina o le tau, ma fa'amaopoopoina ma isi lala sooupu e ausia sini tau atina'e gafataulimaina (SDGs). Ua tuufaatasia e le Intergovernmental Panel on Climate Change fa'amaumauga fa'asaienisi talafeagai ma fautuaga. O le Green Climate Fund o loʻo taumafai e faʻasoa punaoa i atunuʻu atinaʻe e faʻalautele ai a latou suiga o le malosi. Ole Major Economies Forum on Energy and Climate, na amata i le 2020 i le faʻaosoina o le pulega a Biden, o loʻo taulaʻi i le faʻaitiitia o methane. O fa'alapotopotoga tau tupe fa'ava-o-malo e pei o le Faletupe o le Lalolagi o lo'o i ai a latou lava tagata faigaluega e fa'amaoni i taumafaiga tau suiga o le malosi o le lalolagi.
Ae ui i lea, se'i vagana ai le taumafaiga a le lalolagi e toe faaleleia o le ozone layer, tele faʻalapotopotoga e leʻi faʻaliliuina i ni taunuuga sili atu.
I suiga o le tau, o le faamatalaga lea a Miriam Lang. o se polofesa o suʻesuʻega o le siosiomaga ma le gafataulimaina i le Universidad Andina Simon Bolivar i Ekuatoa ma o se sui o le Ecosocial and Intercultural Pact of the South, “e foliga mai o le tele o lo tatou iloa, o le itiiti foi lena o le mafai ona tatou faia ni gaoioiga lelei. E fa'apea fo'i ona fa'apea e uiga i le fa'avavevave o le fa'aumatia o meaola eseese. Ua tatou ola i se vaitau o le tele o le faʻaumatia, ma e itiiti lava le alualu i luma i le pulega e ui i le tele o faʻamoemoega lelei.
O se tasi o mafuaʻaga autu o le toilalo o gaioiga faʻatasi o le musu pea e mafaufau i tua atu o le malo-setete. Ua faapea mai Jayati Ghosh, o se polofesa o mea tau tamaoaiga i le Iunivesite o Massachusetts Amherst: “E uiga ese le malosi o le lotonuu pe a oo i le lalolagi aoao luʻi o loo tatou fesagaʻia. “Matou te iloa o nei faafitauli e le mafai ona faatonutonuina i totonu o tuaoi o le atunuu. Ae o malo ma tagata i totonu o atunuu o loʻo tumau pea i le taulimaina o nei faʻalavelave o ni auala e mafai ai e se tasi malo ona manuia i le faʻaleagaina o le isi.
E mafai ona suia faʻalapotopotoga o loʻo i ai nei ina ia sili atu ona foia faʻafitauli o le lalolagi o suiga o le tau ma atinaʻe tau tamaoaiga? Pe tatou te manaʻomia ni faʻalapotopotoga eseese?
O le isi luʻitau o mea tau tupe. “O le lava o le faatupeina i tulaga uma ose tulaga manaomia taua lea mo le faaleleia atili o pulega o le tau ma le faatinoga o sini tau atinae gafataulimaina,” o le finauga lea a Jens Martens, faatonu sili o le Global Policy Forum Europa. "I se tulaga faʻavaomalo, e manaʻomia ai le faʻatupeina ma le faʻatuatuaina mo le UN system. O le aofaʻi o saofaga na iloiloina i le paketi masani a le UN i le 2022 e naʻo le $ 3 piliona. Pe a faatusatusa, o le paketi a le Aai o Niu Ioka e sili atu i le $100 piliona.
I se vaega ona o nei faaletonu tau tupe, ua faateleina ai le faalagolago o faalapotopotoga faava o malo i le mea latou te taʻua o le "multistakeholderism." I le vaai atu i ai, o le taumafaiga e aumai isi leo i faiga faavae i tulaga faava o malo-o “tagata e aafia ai” eseese-e foliga mai e matua faatemokarasi. O le faʻaofiina o sosaiete lautele ma faʻasalalauga taʻutaʻua e mautinoa lava o se laasaga i le itu saʻo, e pei o le tuʻufaʻatasia o manatu o aʻoaʻoga.
Ae o le multistakeholders o lona uiga o le aumaia o pisinisi i luga o le vaa, ma o kamupani o loʻo i ai tupe e le gata e faʻamaonia ai fonotaga faʻavaomalo ae e fuafua ai taunuuga.
"Sa ou i Sharm el-Sheikh ia Novema," o le tala lea a Madhuresh Kumar, o se tagata Initia-tagata suʻesuʻe o loʻo nofo nei i Pale o se Uso Sinia i le Atlantic Institute. “Sa faafeiloaia i matou i le malaevaalele e se fu'a e faitauina 'Susu mai i le Cop 27.' Ma na lisiina ai paaga autu: Vodaphone, Microsoft, Boston Consulting Group, IBM, Cisco, Coca Cola ma isi. O le tele o fa'alapotopotoga a le UN e feagai ma fa'afitauli tau tupe. Ae o lenei fa'afitauli tau tupe e le'o i totonu o le autu o le mataupu. O se mea e ofo ai pe faʻafefea e ala i le tele o paʻaga, lea na tupu aʻe i le fa sefulu tausaga talu ai, na faʻatautaia ai e faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga faʻapitoa, le pulega o le lalolagi atoa, ma e oʻo lava i NGO tetele faavaomalo. Na ia faaopoopo mai lena mea 630 malosi lobbyists na lesitala i le COP 27, ose siitaga e 25 pasene mai le fonotaga o le tausaga ua mavae.
O lu'itau o lo'o feagai ma pulega fa'alelalolagi ua lauiloa, pe fa'alotonuu, fa'atupega, po'o le fa'aulufaleina o kamupani. E itiiti le manino o le auala e foia ai nei luitau. E mafai ona suia faʻalapotopotoga o loʻo i ai nei ina ia sili atu ona foia faʻafitauli o le lalolagi o suiga o le tau ma atinaʻe tau tamaoaiga? Pe tatou te manaʻomia ni faʻalapotopotoga eseese? O fesili ia na fa'amatala i a webinar lata mai ile pulega ole lalolagi lagolagoina e le Global Just Transition.
Fa'aletonu ole lalolagi
O le suia o le faiga o pulega o le lalolagi i le taimi nei e uiga i le tau, malosi, ma le atinaʻeina o le tamaoaiga e pei o le taumafai e toe faʻaleleia se vaʻa vaʻa lea na mapuna aʻe le tele o tafe i le ogatotonu o lana folauga e aunoa ma se fanua e iloa. Ae o loʻo i ai se faʻalavelave faʻaopoopo: e tatau i le auvaa uma ona malilie i faʻatonuga ua fuafuaina.
Jayati Ghosh o se sui o le UN fou Komiti Faufautua Tulaga Maualuga i luga ole Multilateralism Lelei. "O le luʻitau o loʻo i lona ulutala lava," o le tala lea a Ghosh. "Multilateralism lava ia o loʻo lamatia i se vaega ona e leʻi aoga. Ae fa'apea fo'i fa'aletonu o lo'o fa'aleagaina ai e le mafai ona alu ese vave. Matou te iloa uma lenei mea i luga o le laupapa. Ae a aunoa ma se finagalo fa'apolokiki lautele, o lo'o i ai se tapula'a i so'o se ta'ito'atasi po'o se fa'alapotopotoga fa'atonuga."
I le faaopoopo atu i le lotonuu, ua ia talitonu o isi "ism" lautele e fa ua taofia ai se tali felagolagomai i faafitauli o le lalolagi o loo feagai ma le paneta. Ave imperialism, mo se faʻataʻitaʻiga, lea e manaʻo Ghosh e faʻamatalaina "o le tauiviga o le laumua tele i luga o teritori tau tamaoaiga pe a lagolagoina e malo-setete. Matou te va'aia fa'amaoniga i le fa'aauauina o fesoasoani o suau'u fa'ato'aga po'o le fa'ameamea o tupe fa'afaigaluega o le siosiomaga, agafesootai, ma pulega (ESG). O le malosi o tupe tetele e faʻafefe ai faiga faʻava-o-malo ma faiga faʻapolokiki a le atunuʻu i lona lava manuia e faʻaauau pea. O se fa'alavelave tele lena i le faia o so'o se mea ogaoga e uiga i suiga o le tau."
O le pupuu o le isi lea fa'alavelave. I le maeʻa ai o le taua a Iukureini, o faʻalapotopotoga o meaʻai ma suauʻu na saili e maua ni tupe mama i se taimi pupuu e ala i le gaosiga o se lagona o le le lava. Ole si'itia ole tau ole suau'u ma mea'ai, na ta'ua e Ghosh, e le'o fa'atupuina e ala i le fa'atapula'aina o sapalai, ae mai le le atoatoa o maketi ma le pulea o maketi e kamupani tetele. O lena faiga fa'asili mo taimi pu'upu'u na i'u ai i fa'ai'uga pu'upu'u tutusa a atunu'u sili ona malolosi e toe fa'afo'i a latou tautinoga o le tau talu ai ma fa'aitiitia ai ia tautinoga i le COP mulimuli i Aikupito. O le au faipule "na toe suia na tautinoga ona o le a oʻo mai a latou palota i le ogatotonu," o lana tala lea. “O lo’o popole ina ne’i lagolagoina e le au palota le itu taumatau pito i luga, o lea ua latou finau ai e tatau ona latou faia so’o se mea e fai e fa’ateleina ai le suauu.”
O le fa'avasegaina, i ituaiga eseese o le le tutusa, ua taofia ai fo'i ni gaioiga lelei. "I le lalolagi atoa, o le pito i luga o le 10 pasene, o le mauoa, e nafa ma le tasi vaetolu i le sili atu ma le afa o mea uma e faʻaosoina," o le tala lea a Ghosh. “E o’o lava i totonu o atunu’u e fa’apea lava. E i ai i le au mauoa le malosi e faʻamalosia ai faiga faʻavae a le malo ina ia mautinoa o loʻo latou faʻaauau pea ona ave le tele o le paketi carbon a le lalolagi."
Mulimuli ane, na ia faasino i le "status-quo-ism," o lona uiga o le pule sauā o le fausaga o le tamaoaiga faavaomalo, e le gata i le tulafono ma tulafono faatonutonu ae faapena foi i maliega ma faalapotopotoga o le lalolagi. "E tatau lava ona tatou toe mafaufau i le matafaioi o loʻo faia e faʻalapotopotoga faʻavaomalo faʻavaomalo, e le World Trade Organization, faletupe atinaʻe multilateral, ma tulafono faʻavae e pei o maliega faʻapaʻaga tau tamaoaiga ma feagaiga faʻapisinisi e lua e taofia moni ai malo mai le faia o se mea e uiga i suiga o le tau," o lana finauga lea. .
O se tasi o auala e foia ai aemaise lava fa'alavelave fa'afuase'i nei o le toe fa'afo'isia lea o le tu'ufa'atasi. "O le faʻamaoniaina o le tolu sefulu tausaga talu ai na matua taua tele i le faʻatupuina o le le tutusa ma sili atu le malosi o le kasa i le lalolagi atoa," o le tala lea a Ghosh. O lo'o ia una'ia le toe fa'afo'i atu o mea faigaluega, initaneti, e o'o lava i fanua i nofoaga faitele.
Toe asia Atina'e Gafataulimaina
I le 2015, na faʻamaonia ai e le UN 17 sini tau atinaʻe gafataulimaina. O nei SDGs e aofia ai tautoga e faʻaumatia ai le mativa ma le fiaaai, faʻafefe le tutusa i totonu ma totonu o atunuʻu, puipuia aia tatau a tagata ma faʻalauteleina le tutusa o alii ma tamaitai, ma puipuia le paneta ma ana punaoa faanatura. Ae o suiga o le tau, COVID, ma feteʻenaʻiga e pei o le taua i Iukureini ua tuleia uma le SDG sini mai le oʻo atu - ma faia ai. sili atu le taugata ausia.
"O le faʻatinoga o le 2030 lisi e le naʻo se mataupu o faiga faʻavae sili atu," o le tala lea a Jens Martens. "O faʻafitauli o loʻo iai nei o le faʻatupulaia o le le tutusa ma faʻataʻitaʻiga le faʻaogaina o le taumafaina ma le gaosiga e matuaʻi fesoʻotaʻi ma faʻatonuga ma faʻalapotopotoga. E mana'omia le suiga o faiga fa'avae, ae e le lava. O le a mana'omia ai nisi suiga tele i le auala ma le mea e tu'uina atu ai le paoa. E le lava se fa'afouga faakomepiuta faigofie. E tatau ona tatou toe asia ma toe faʻaleleia meafaigaluega o le atinaʻe gafataulimaina."
I le tulaga tau pulega, o lona uiga o le faamalosia o auala e pito i lalo. "O le luʻitau tele mo le sili atu le lelei o pulega faʻavaomalo o le leai o se felagolagomaʻi i le tulaga o le atunuʻu," o le tala lea a Martens. “So'o se taumafaiga lava e fa'atupu ni fa'alapotopotoga fa'alelalolagi e sili atu ona lelei e le aoga pe a le fa'aalia i le atunu'u lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai lava e vaivai matagaluega o le siosiomaga i le tulaga o le atunuʻu, e le mafai ona tatou faʻamoemoe e malosi le UNEP i le lalolagi.
O fa'alapotopotoga malolosi fa'apitonu'u ma atunu'u, peita'i, o lo'o fa'agaoioia i totonu o le mea ua ta'ua e Martens o se "siosiomaga fa'aletonu" lea, mo se fa'ata'ita'iga, "o le faiga fa'a-neoliberal a le IMF ua fa'amaonia le le ogatasi ma le ausiaina o SDGs fa'apea ma sini o le tau i le tele o atunu'u. O fautuaga a le IMF ma aiaiga o nonogatupe ua mafua ai le faalolotoina o le le tutusa o agafesootai ma le tamaoaiga. E le gata i lea, o le le tutusa o le malosi o loʻo faʻaogaina e faʻalapotopotoga tau tupe faavaomalo. "O se tasi o faʻataʻitaʻiga mataʻina o le Investor-State Dispute settlement system, lea e tuʻuina atu ai i le aufaipisinisi le aia tatau e molia ai malo, mo se faʻataʻitaʻiga, mo faiga faʻavae o le siosiomaga e faʻaitiitia ai tupe mama," o lana tala lea. "O lenei faiga e faʻaleagaina ai le malosi o malo e faʻatino ai tulafono faʻalotoifale malosi o fale suauʻu faʻaola poʻo le faʻateʻaina o tupe fesoasoani."
O le faʻaleleia o le felagolagomaʻi o lona uiga o le faʻamalosia o faʻalapotopotoga a le UN e pei o le Tulaga Maualuga Fono Fa'aupufai i Atina'e Fa'aauau, lea e nafa ma le iloiloina ma le tulitatao o SDGs. "Faatusatusa i le Fono Puipuiga poʻo le Fono a Aia Tatau a Tagata, o le HLPF e matua vaivai lava," o lana tala lea. “E na o le valu aso e fono ai i le tausaga. E laititi le paketi ae leai se malosi e fai ai faaiuga.”
O nisi fa'alapotopotoga fa'aopoopo e mana'omia e fa'atumu ai avanoa tau pulega o le lalolagi, e pei o le Vaega o Lafoga Fa'ava-o-malo i lalo o le fa'amalumaluga a Malo Aufaatasi, o le a fa'amautinoa ai o sui uma o le UN, ae le gata i tagata mauoa, e auai tutusa i le toe fuata'iga o Tulafono o lafoga a le lalolagi. O le isi fautuaga e masani ona ta'ua o le a avea ma faalapotopotoga i totonu o le UN system e tutoatasi mai tagata o lo o nofo aitalafu ai ma tagata aitalafu e faafaigofie ai le toe faatulagaina o aitalafu.
O nei mea uma e manaʻomia ai le lava tupe. E tusa ma le $40 piliona o loʻo alu i galuega tau atinaʻe a lala sooupu a le UN, Martens faʻamatalaga, "ae sili atu ma le afa o nei tupe o loʻo fesoʻotaʻi ma poloketi e le o ni mea autu e faʻatatau i le faʻamuamua o tagata foaʻi. O lona uiga e masani lava o mea e ave i ai le faamuamua a le au foaʻi mauoa.” O le UNEP, i le taimi nei, e na o le $25 miliona na maua mai le tala o le tupe masani a UN, e tusa ma le $3 piliona ma e le aofia ai. iloiloga eseese mo gaoioiga e pei o le tausiga o le filemu ma galuega alofa.
O le tele o faʻatupega faʻatemokalasi o le a maua ai le manuia o le faʻaitiitia o le faʻalagolago i faavae ma saofaga faʻapisinisi, lea "faʻaitiitia ai le fetuutuunai ma le tutoʻatasi o faʻalapotopotoga uma a le UN," na ia faʻamutaina ai.
Fa'afeiloa'i i le tele o tagata e umia fa'atasi
O se tasi o auala na uia e faalapotopotoga a le lalolagi e foia ai le faaletonu o le faatupeina o le "multistakeholderism." E pei o faʻalapotopotoga o loʻo unaʻia le tuʻufaʻatasia i se tulaga faʻale-atunuu ma finauga e uiga i le le atoatoa o pisinisi a le setete poʻo le ofisa pule, o loʻo faʻaalia e le au lagolago a multistakeholder initiatives (MSI) le toilalo o faʻalapotopotoga lautele a le lalolagi e foʻia faʻafitauli masani o se mafuaʻaga mo le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa. . O lona uiga, o lenei puna i lalo i kamupani tetele e fa'atau nisi nofoa i le laulau mo i latou lava.
Madhuresh Kumar ua gaosia se tusi talu ai nei ma Mary Ann Manahan o lo'o va'ava'ai i le fa'atupuina o le fa'alapotopotoga tu'ufa'atasi i vaega autu e lima: a'oa'oga, soifua maloloina, si'osi'omaga, fa'ato'aga, ma feso'ota'iga. I le vaega o vaomatua, mo se faʻataʻitaʻiga, sa latou vaʻavaʻai i fuafuaga e pei o le Tropical Forest Alliance, le Global Commons Alliance, ma le Forest for Life Partnership. "Na matou iloa i lo latou sefulu tausaga muamua, o fuafuaga na faʻavaeina le faʻafitauli e ala i le finau e faapea o faʻalapotopotoga faʻavaomalo ua toilalo ma o le mea lea matou te manaʻomia ai fofo," o lana lipoti lea. Faatasi ai ma le siʻitia o le manaʻomia o le lalolagi mo mea mataʻutia, aemaise lava i le tulaga o le "tamaoaiga lanu meamata," sa i ai foi le manaʻoga sili atu e faʻatonutonu pisinisi. Na tali atu le vaega autasi ma ni fuafuaga e faʻamamafa ai le faʻaogaina o le laʻuina, vaomatua, ma isi mea faapena.
O nei faiga fa'apisinisi e "fa'atatau" na fa'ata'amilo i fofo "natura" e fa'alagolago i maketi e "maua le tau sa'o." Na taʻua e Kumar e faapea "i le fatu o nei fofo sese, 'faavae-natura' o loʻo faʻalauiloaina e le MSI o le manatu lea afai e leai se tau o le natura, e le faʻamalosia tagata e tausia, e tatau ona tatou faʻaogaina le natura ma sui foi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le carbon offsets, e sau mai le mataupu faavae e mafai ona e faʻaauau pea ona gaosia le tele o kaponi e te manaʻo ai pe afai e te totoina foi ni laau i se isi mea.
E tusa ai ma lenei manatu, o le natura e mafai ona tau e tusa ai ma "auaunaga faʻanatura." Na ia faaauau: “E sefulufitu auaunaga tau meaola faanatura ua faailoaina faatasi ma le 16 biomes. Fa'atasi e iai le latou tau fa'atatau e $16-54 trillion. Afai e mafai ona latou tatalaina, o le manatu e faapea o lenei tupe e mafai ona tuʻuina atu i le foia o faʻafitauli o le tau. Ae o le a tatou le vaai i lena tupe. Mulimuli ane, o mea e taamilo i luga o le eleele e le fesoasoani i o tatou nuʻu."
E le gata o le natura e faʻaleleia ae o le poto lava ia, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i aia tatau tau le atamai. "O le faʻateleina, o loʻo i ai le faʻamalosia o tulafono faʻapitoa ma faiga faʻapitoa e taʻitaʻia ai le faʻalauteleina o le malamalama ma faʻalapotopotoga tetele e faʻatatauina le poto masani," o le tala lea a Jayati Ghosh.
O le isi vaega taua o le MSI o le taulaʻi atu lea i mea faʻapitoa, e pei o le carbon capture technology, geoengineering, ma ituaiga eseese o le hydrogen energy. "O nei mea e ave'esea ai le tele o manatu mai le faamasinoga tonu o le tau," o le tala lea a Kumar. “O lo’o iai fo’i se a’afiaga i nu’u o nu’u. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le One Trillion Trees Initiative lea o loʻo lagolagoina e le UN o loʻo faʻalauiloaina le monoculture, le faʻaleagaina o meaola eseese, ma le tuliesea o nuʻu ma le tele o isi.
O le le maua o le tofi o nuu ma afioaga e sili ona popole. “O tagata o le atunuu e nafa ma le faasaoina o le 80 pasene o meaola eseese o loo iai pea i aso nei, lea e oo lava ina faamaonia e le Faletupe o le Lalolagi,” o le faamalamalamaga lea a Miriam Lang. “Ae ui i lea, matou te faia mea uma e le faʻaaloalo, faʻavaivaia, ma faʻafefe ai ituaiga olaga o tagata. O lo'o matou fa'atonuina pea tagata o le atunu'u e matitiva ma e mana'omia ni atina'e. Matou te mumusu e faʻamaonia a latou aia tatau i fanua, a latou aia i vai mama, a latou aia i le vaomatua o loʻo latou nonofo ai. Nai lo lena, matou te fautua atu e totogi ia i latou tupe e totogi ai a latou mea na leiloa, o se isi lava auala e faʻavaivaia ai a latou faʻalapotopotoga lautele ma faia filifiliga. E mafua ai le fevaevaeaʻiga ma faʻaosoina i latou i le faʻatau, tagata taʻitoʻatasi, ma le faʻatau pisinisi: o vaega tonu lava o tupe faʻatau tupe na mafua ai le malepelepe o le siosiomaga i le taimi nei.
I le faaopoopo atu i faʻapotopotoga, NGO tetele e pei o le World Wildlife Fund, ma le tele o faʻatupe e pei o Michael Bloomberg, o loʻo taʻua e Kumar e faapea "o le UN sa auai ma le naunautai i nei mea uma. Sustainable Energy for All, o le isi MSI, na amataina e le Failautusi Aoao a UN Ban Ki-Moon i le 2011 o se tali i se faʻamatalaga na faia e se vaega o atunuu. Ae na maua mulimuli ane e le Sustainable Energy for All se tulaga tuto'atasi e le pulea e le UN. O le UN General Assembly e iai sona sao taua i le faʻatulagaina o le lisi o mataupu ma faʻatulagaina tulaga. Ae o nei faʻalapotopotoga, e pei o le Renewable Energy and Energy Efficiency Partnership lea na lagolagoina muamua e UNIDO, mulimuli ane alu i latou lava, e le mafai ona tali atu, ma paʻu i vae o faʻalapotopotoga.
Fa'atemokalasi Pulega
I le 1974, na faalauiloa ai e le UN se Poloaiga Fou Faavaomalo o le Tamaoaiga e faasaoloto ai atunuu mai pulega faakolone tamaoaiga ma le faalagolago i se tamaoaiga le tutusa o le lalolagi. O le lalolagi tau atiaʻe sa tulaga ese le lotogatasi i le lagolagoina o le NIEO. E ui o nisi elemene o le NIEO e mafai ona vaʻaia i le Agenda 2030, o le taumafaiga e leʻi faʻaliliuina i soʻo se suiga tele i le Bretton Woods institutions-IMF, Faletupe o le Lalolagi-lea e fausia ai le fausaga faʻavaomalo o tupe.
"O le mafuaʻaga na matou manaʻomia ai se NIEO ona o atunuʻu atinaʻe na lagona e le naʻo pe tutusa le tamaoaiga o le lalolagi," o le tala lea a Jayati Ghosh. “Ioe, o se vaitaimi o le tele o avanoa i nisi faʻalapotopotoga. Ae o nisi o le paleni o loʻo tatou talanoa i ai i fefaʻatauaʻiga poʻo tupe poʻo tekinolosi sa i ai lava i lena taimi. O le mea moni, e matua'i moni fo'i e fa'apea, o faiga fa'alelalolagi tau tupe neoliberal ua matua fa'aleagaina ai tulaga i le lalolagi. Ae o le a sili atu ona ou tuʻuina atu i tulaga o le maualuga o tupe tetele i lo isi tagata uma.
E le gata i lea, o le Iunaite Setete ma le Iuni a Europa o loʻo faʻaauau pea ona faʻaaogaina le malosi le tutusa: tofia taʻitaʻi o le Faletupe a le Lalolagi ma le IMF ma pulea le tele o palota i nei faʻalapotopotoga. “O atunuu i le ogatotonu ma le maualalo o tupe maua, lea e aofia ai le 85 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi, e na o sina vaega toʻaitiiti lava,” o le faamatalaga lea a Miriam Lang. “O lo'o i ai fo'i se va'aiga fa'aituau manino o lo'o ta'alo ma palota a tagata lanu e na'o se vaega o a latou paaga. Afai o le tulaga lea i soo se atunuu faapitoa, tatou te taʻua le apartheid. Peitaʻi, e pei ona taʻua e Jason Hickel, o se tagata suʻesuʻe i mataupu tau tamaoaiga, o se ituaiga o apartheid o loo faagaoioia tonu lava i le fatu o pulega tau tamaoaiga faavaomalo i aso nei ma ua talia e pei o se tulaga masani.”
Ua leva ona mana'omia e atunuu tau atia'e le toe fuata'iga o pulega a nei IFI. Na lipotia mai e Jayati Ghosh: “O aiā tatau mo le palota na muaʻi vaevaeina e faavae i sea o se atunuu i le tamaoaiga o le lalolagi atoa ma fefaatauaʻiga o le lalolagi. "Ae na faia lenei mea i luga o faʻamaumauga o le 1940s, ma ua matua suia le lalolagi talu mai lena taimi. O atunu'u tau atia'e ua matua'i fa'atupula'ia a latou vaega o ia mea uma e lua, ma o nisi o atunu'u e sili atu ona taua ae o le tele o atunu'u Europa e tau le taua."
E ui lava i se suiga laititi i lenei tufatufaga o palota, o le Iunaite Setete ma le Iuni a Europa o loʻo tumau pea le tele o palota ma le leona o le faatosinaga. “A iai sau lomiga fou o Aia Tatau Faapitoa (SDRs)—lea matou faatoa maua i le 2021 mo le $650 piliona—o le suavai lea na faia e le IMF e tufatufa atu e tusa ai ma le quota, o lona uiga e le tele ni mea e maua e le lalolagi tau atia’e. Ma o le 80 pasene e alu i atunuu e le mafai ona faʻaaogaina. O lea la, o se auala le lelei e faʻateleina ai tupe faʻalelalolagi."
"E manino lava o atunuu mauoa o loʻo pulea nei faʻalapotopotoga o le a le tuʻuina gofie lo latou malosi," o lana tala lea. “Ua latou poloka uma taumafaiga e sui ona ua ia i latou le aia tatau i le taimi nei. O lea, e te fai mai, 'Ua lelei, se'i tatou talepe le mea atoa ma toe amata'? Ae, faʻafefea ona e fatuina se faʻalapotopotoga fou? E fa'afefea ona e fa'atupuina se faiga fa'atemokalasi la'ititi e fa'atino ai?"
Afai e le tuuina atu e atunuu mauoa lo latou malosi, e tatau ona una'ia i latou e fai. "E tatau ona ou taʻutaʻu atu: Ua ou faanoanoa ona o le leai o se tagi a tagata lautele," o le tala lea a Ghosh. “E oo lava i le tulaga alualu i luma o Massachusetts, lea o loo ou faiaoga ai, e le mafai ona faalavelave tagata i lenei mea. E faapena foi i Europa. E tatau ona fa'ailoa mai e fa'agaioiga a tagata pe fa'afefea ona fa'asagatau e le gata i mana'oga o atunu'u tau atia'e, ae fa'asagatau fo'i i le fa'amaninoina o mana'oga o tagata i atunu'u mau'oa."
O se faafitauli faapena e faatatau i le malosi o le mauoa i totonu o atunuu. "O loʻo i ai le manaʻoga mo lafoga faʻamaoni i le lalolagi atoa, ma e le gata i atunuu mauoa ma malo uma o loʻo aofia i le faʻatulagaina o tulafono o lafoga, aemaise lava mai le lalolagi i saute," o le tala lea a Jens Martens. “E iai la matou faiga lafoga e sili atu le maualuga i lalo ifo o le 1970s po o le 1980s foi. Na fa'atuina talu ai nei e le fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo se lafoga maualalo e 15 pasene mo fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo: ose la'asaga la'ititi muamua lea i le tulaga o le lalolagi."
“Sa matou fautuaina le 25 pasene,” o le faaopoopo mai lea a Jayati Ghosh, “o le ogatotonu lea o fua faatatau o lafoga a kamupani i le lalolagi atoa. Ae le na'o le si'itia o lafoga. E taua le fa'amamafaina o le toe tufatufaina atu. O faiga fa'atulafonoina ua matua fa'atuputeleina ai tupe mama a kamupani tetele. Ae tatou te le'i o'o i lafoga, e tatau ona tatou va'ava'ai i mafua'aga e mafai ai ona latou maua nei tupe maua maualuga. Matou te fa'atagaina i latou e fa'asili tupe i taimi o le utiuti po'o le manatu o le utiuti. Matou te faatagaina i latou e taofiofia totogi o tagata faigaluega. Matou te faʻatagaina latou e faʻatau totogi i auala eseese. O lea la, matou te manaʻomia se tuʻufaʻatasiga o tulafono faatonutonu ma lafoga e faʻatumauina ai tupe tetele ma ia mautinoa o faʻamanuiaga e maua e tagata faigaluega e toe foʻi mai i tagata faigaluega ma sosaiete atoa.
"I le sefulu tausaga talu ai o le seneturi lona luasefulu, na mafai ai ona matou faia nei kamupani o ni tagata leaga," o le tala lea a Madhuresh Kumar. “Ae o aso nei e le o vaaia i latou o ni tagata leaga. Malo i le lalolagi i Matu ma Saute ua latou tuuina atu ia i latou se tulaga. O loʻo i ai le faʻamanatuga faʻafefe pe afai e mafai ona tatou suia nei faʻalapotopotoga i le tuʻuina atu o malosiaga faʻafouina, lea na latou faia e ala i le faʻavasegaina. Ae afai e le mafai ona tatou suia le le paleni o le malosiaga, tatou te le ausia se tulaga tutusa i pulega o le lalolagi, i le fausaga o tupe, poʻo soʻo se mea."
O Fea e Maua Mai ai Suiga?
Ia Mati 2022, na tofia ai Jayati Ghosh i se Komiti Faufautua Maualuga Maualuga i luga o le Effective Multilateralism na faia e le UN Secretary General Antonio Guterres. O le to'asefulu sui o le komiti fa'afoe e omai mai atunu'u eseese ma manatu.
"E tatau ona i ai sina siaki moni i mea e mafai e komisi ma komiti faufautua ona ausia," o le tala lea a Ghosh. “E mafai ona matou fautua. E mafai ona matou fai atu o le mea lea matou te manatu e tatau ona tupu, o le auala lea matou te talitonu ai e tatau ona suia le fausaga o tupe faavaomalo. O isi mea uma e faʻalagolago lava i faiga faʻapolokiki, e le naʻo malo e vaʻaia faʻafuaseʻi le malamalama ma avea ma tagata lelei. O le loto fa'apolokiki o le taimi lea e fa'amalosia ai malo e tali atu i tagata. Seiloga e tupu lena mea, matou te le maua se suiga tusa lava po o le a le tele o komiti maualuga ma komisi e maua mai ni fautuaga lelei e mafai ona tatou malilie uma i ai.
Ina ua maeʻa le faʻafitauli tau tupe a le lalolagi i le 2008-9, sa taʻitaʻia e le sa avea muamua ma fai pisinisi a le Faletupe a le Lalolagi Joseph Stiglitz se komisi na faia e UN. "Na oʻo mai ma ni fautuaga sili ona lelei, o loʻo aoga pea," o le tala lea a Ghosh. “Ae e lei faatinoina. E leʻi mafaufauina foʻi i latou. Ou te le iloa pe i ai se tasi i le IFI na popole e faitau le lipoti atoa.”
Ua siitia le tulaga o faalapotopotoga i feutanaiga maualuga o le tau. Ae o le auala tonu lea e sese. “Ina ua feutagai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi i le Feagaiga mo le Pulea o le Tapaa, na latou filifili ai e aveese tagata faatosina mai kamupani tapaa mai feutagaiga,” o le faamatalaga lea a Jens Martens. "I le faaiuga na latou malilie i se tauaofiaga malosi, lea ua faia nei. Aisea e le mafai ai ona tatou faʻamaonia a tatou malo e vavae ese tagata faʻatau suauʻu mai feutagaiga i le siosiomaga o le tau ona o loʻo i ai se feteenaiga o aia?
I le faaiuga, o Martens e le o se mea le mautonu: "Ou te vaʻai i le tele o gaioiga faʻaagafesootai o loʻo tutupu i le lua tausaga talu ai o se tali atu i le lotonuu ma le le toaga o a tatou malo: Aso Faraile mo le Lumanai, Faʻaumatia Rebellion, Nofoaga Laiti uliuli. E matua'i mana'omia tele le fa'ao'o atu o tatou malo, aua na'o latou tali atu i fa'amalosi mai lalo."
Ua vaaia e Jayati Ghosh se tulaga lelei, aemaise lava i le tuputupu aʻe o le faʻalauiloaina o aia tatau a le natura. “O Ekuatoa ma Polivia na aofia ai aia tatau a Tina o le Lalolagi i a latou faavae,” o lana lipoti lea. “Ae o loʻo iai foʻi le faʻagasologa o sosaiete faʻalapotopotoga o loʻo tauivi mo aia tatau o le natura i le tele o atunuu e aofia ai Siamani. Afai o le natura o se mataupu i le tulafono, e mafai ona tatou maua ni meafaigaluega sili atu e puipuia ai le natura. E iai foʻi a matou talanoaga i le lalolagi atoa e uiga i isi suiga i le GDP e taulaʻi i le soifua manuia.
“E mafai ea e le lalolagi ona faasaoina le lalolagi?” o lana fesili lea. “Ioe, e mafai e le lalolagi ona faasaoina le lalolagi. Po o le a faasaoina e le lalolagi le lalolagi? Leai, e le o le fua faatatau o iai nei. Se'i vagana ua tula'i mai tagata ma mautinoa o lo'o gaoioi a latou malo."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo