I le 1972, na faalauiloa ai e le Kalapu a Roma se lipoti e taʻua Le Tapulaʻa e Tupu lea na faataatia ai le faaleagaina o le paneta ma tagata soifua o le le taofiofia o le faateleina o le tamaoaiga o le gaosiga ma le faitau aofaʻi. O se fa'amatalaga tuusa'o mai faiga fa'aonaponei na amana'ia ai le utiuti o punaoa e pei o vai, eleele lafulemu, ma suau'u.
O le tausaga lava lena, na faia ai e Malo Aufaatasi lana uluai konafesi faalesiosiomaga, lea na taitai atu ai i le faavaeina o le UN Environment Program. O suiga o le tau e leʻi i ai i luga o le lisi o fonotaga, ae o le a faʻateleina le taulaʻi atu o manatu o saienitisi ma tagata fai tulafono i le isi luasefulu tausaga na sosoo ai ma le faʻalauiloaina o le faaupuga "faʻavevelaina o le lalolagi" i le 1975, le Montreal Protocol i le 1987 e faʻasaina ai vailaʻau faʻaleagaina o le osone, ma le fausiaina i le 1988 o le Intergovernmental Panel on Climate Change.
Mo le afa seneturi, i se isi faaupuga, ua tuʻuina atu e le lalolagi faʻavaomalo lapataiga e uiga i fesoʻotaʻiga lamatia o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma suiga o le tau. E ui lava i nei lapataʻiga i le limasefulu tausaga, e itiiti lava se mea na faia e faʻainisinia ai se suiga i le le taofiofia o le tuputupu aʻe e mafai ona puipuia ai le paneta ae o loʻo faʻamautuina pea se fuataga o le manuia e pa'ū tagata uma.
O faʻaaliga o aso faʻaumatia i le taimi nei o se lumanaʻi o loʻo pulea e faʻalavelave tau le siosiomaga ma le faʻaleagaina o le tamaoaiga e le o se taunuuga o le "popole faʻafuaseʻi," o le tala lea a Vedran Horvat, o le faatonu o le Institute for Political Ecology i Croatia ma o se laulaufono i le se semina lata mai nei Global Just Transition i isi mea pe a uma le tuputupu aʻe. "E 50 tausaga na matou iloa ai le mea na fai mai ai le Kalapu a Roma i le 1970s. I lena taimi ua tatou iloa e iai tapulaa ma tuaoi i lo tatou tuputupu aʻe ma o le paneta e leai ni punaoa e le gata. Ua tatou tuai tele. Ae ou te le vaai i lena mea o se mafuaaga e aua le faia. O lea la o se fesili o auala matou te galulue.”
I se tulaga talitutusa, o le talanoaina o le "suauu maualuga" -o le paʻu o le gaosiga o le suauu - talu mai le 1956, i le taimi o le geophysicist Marion King Hubbert. vavalo e faapea o le Iunaite Setete o le a ausia le maualuga o le gaosiga i le 1970 ae o le isi vaega o le lalolagi o le a pito i luga i le amataga o le 2000s. E ui lava e leʻi faʻamoemoeina e Hubbert le mauaina o punaʻoa fou o le suauʻu, o ana valoʻaga na na o le luasefulu tausaga. Ole a'afiaga ole fa'ama'i ole COVID ile sapalai ole lalolagi, le taua i Iukureini, ma le televave o suiga i ta'avale eletise ua tu'ufa'atasia ina ia mautinoa o le a o'o mai le maualuga ole suau'u mana'omia. i nai tausaga e sosoo ai pe afai e lei tupu.
E pei o lapataʻiga a le Kalapu a Roma, e itiiti lava se mea ua faia e sauniuni ai mo le faʻaumatia o suauʻu.
“Mo le 14 tausaga ua tuanaʻi, sa matou talanoa ai e uiga i suiga lanu meamata,” o le faamatalaga lea a Simon Michaux, o se polofesa lagolago o le geo-metallurgy i le Geological Survey of Finland. “Ae e le'i i ai se su'esu'ega fa'atatau mo le toe fuata'iina o pisinisi tetele. Sa i ai ni o matou manatu, ae matou te lei tauina. Matou te leʻi oʻo i le tulaga e faʻamautinoa ai po o le a le ituaiga eletise matou te manaʻomia, o ai e totogia, ma o le a le ituaiga inisinia matou te manaʻomia e faʻaauau ai le taʻavale taitasi. O iinei atonu ua tatou te'a le maualuga o le suauu, ma e le o i ai lava sa tatou fuafuaga maufaatuatuaina e aveese ai suauʻu faʻaola."
O le leai o se fuafuaga ma le faanatinati o le faʻalavelave o ni faʻalavelave tetele se lua. O le lu'itau lona tolu o le leai o se maliega i le auala e agai ai i luma. “Mo le luasefulu tausaga talu ai, o i tatou o loʻo sili atu ona popole i nei tulaga ma le mea moni e le o suia mea, o loʻo nofouta i le mamao o lo tatou agai i lalo o le auala e le tatau ona tatou alu i lalo," o le tala lea. Susan Krumdieck, polofesa ma le nofoa i le Energy Transition i le Iunivesite o Heriot-Watt i Sikotilani. “Ua matou ofuina a matou ofu talaloa e tau ai. Ae paga lea, o loo matou tosoina i itu eseese.”
O se tasi o eseesega manino i le faiga o le va o atunuu mauoa o le Global North ma atunuu matitiva o le Global South. “Ua matou vaaia le tele o fuafuaga e pei o le Green New Deal i le Iunaite Setete ua leai se vaaiga ma le sao o le tamaoaiga lautele i le Global South,” o le tala lea a Renata Nitta, o se taʻiala mo le Greenpeace International e faavae i Pasila. "A e mafaufau i fuafuaga e faʻamalo le tamaoaiga ma suiga i taavale eletise, e tatau ona e fesili pe o fea e sau ai na mea mataʻutia. E sili atu ma le afa o punaoa lithium, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻavae i Amerika Latina i se nofoaga matutu lea e manaʻomia ai e le maina le tele o le malosi ma le vai ma faʻaumatia ai tu ma aga masani ma nuʻu.
I le taimi lea, ina ua maeʻa le afa seneturi o suʻesuʻega ma felafolafoaiga, o loʻo i ai i le lalolagi faʻavaomalo se malamalamaga lelei i luitau o le faʻatupulaia o le tamaoaiga ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi o suiga o le tau ma le faʻaleagaina o punaoa. Ae talu ai nei, na amata ai e saienitisi, inisinia, fai tulafono, ma taʻitaʻi o feʻaveaʻi ona faʻamaonia vaega o se fuafuaga faʻatino e uiga i isi mea pe a uma le tuputupu aʻe. Mai le "transition engineering" ma le "derowth by design" i se konekarate faʻaagafesootai fou ma se faʻataʻitaʻiga fou tau tamaoaiga ua fausia i luga o le lautele, o tagata mafaufau vaʻaia ma tagata faʻamalosi ua amata ona toso i le itu lava e tasi.
Transition Engineering
I le 1911, na tupu ai se afi i le fale gaosi Triangle Shirtwaist i Niu Ioka. Sa loka se tasi o ala i fafo a o se mea e sola ese ai le afi e matua vaivai lava e taofia uma ai tagata faigaluega sosola. Ona sa le mafai ona latou o ese mai le fale, e 146 tagata faigaluega ofu na maliliu i le afi. O se tasi lea o fa'alavelave tau alamanuia mata'utia i le tala fa'asolopito o Amerika. Na faʻatulagaina foʻi le suiga o tulaga faigaluega i fale gaosi oloa e ala i le faʻaleleia o tulaga saogalemu.
O le afi Tafatolu e le na o le pau lea o le faʻataʻitaʻiga o se faʻalavelave na faia e tagata. “I lena taimi, e tusa ma le 40 tagata eli koale i le aso na maliliu i le galuega i le Iunaite Setete ma i lena tausaga e 5,600 tagata faigaluega Peretania na maliliu i le galuega,” o le faamatalaga lea a Susan Krumdieck. “E le o toe iai lena tulaga. Masalo i Qatar e toʻatele tagata o loʻo feoti i le galuega ae e mafua ona latou te le o faia le mea tatou te faia, o le inisinia saogalemu. Ua tatou va'aia le tula'i mai o le fa'asa'o fa'asa'oga i lea taimi ma lea taimi. Ina ua alu i lalo le Titanic, na tulaʻi mai le saogalemu o le gataifale ina ia mautinoa e le toe tupu lena mea. Ina ua maeʻa faʻalavelave faʻaleagaina e pei o le Love Canal, na matou vaʻaia le tulaʻi mai o faiga e puipuia ai na faʻalavelave na faia e tagata."
O le suiga o le tau o se mala foi na faia e tagata. E pei o le oti mai le la'uina o koale ma otaota oona, ose mea na maua mai i le vaitaimi o pisinisi. O le amanaiaina o suiga o le tau-ma le tau ua uma ona faia i olaga o tagata ma le faaleagaina o le siosiomaga-ua taitai atu ai i le fatuina o le mea ua taʻua e Krumdieck o le "transition engineering," o se taumafaiga e "faʻaitiitia le gaosiga o suauʻu ma faʻaaogaina ma faʻainisinia le fetuunaiga ma toe setiina o le faiga o le malosi ma amioga tau tamaoaiga i lena tulaga."
Na faaosofia Krumdieck e avea ma inisinia masini aʻo avea ma tamaititi aoga i le 1981 "ona o le faʻafitauli o le malosi, o le suauʻu a le OPEC, faʻamafanafanaina o le lalolagi, ma le faʻamataʻu faʻafuaseʻi o le leiloa o meaola eseese," na ia manatua ai. "Mo le toeitiiti atoa le 20 tausaga, sa ou aʻoaʻoina tagata i le auala e tuʻu ai le CO2 ma le saogalemu ma le lelei i luga o le ea. I le faaiuga o le 1990s, o le toatele e pei o aʻu na faʻalavelaveina i le puʻeina ma le teuina o le kaponi ma le biofuels ona o matou o inisinia ma sa matua fiafia lava le galue i nei mea e le mafai.
Ua mae'a ona sui o ia ile suiga ole inisinia. “O le ala lena e tupu ai le aafiaga: e ala i le atiaeina o tulaga faatonuina, aoaoga, ma faalapotopotoga faapolofesa,” o lana faaaliga lea. "O le taimi lenei mo tagata o loʻo galulue i lenei mea i le lalolagi atoa e o mai faʻatasi ma faia se amio pulea."
O lo'o fa'amoemoe o ia o le a va'ava'ai tusitala fa'asolopito i le lumana'i i le tulaga pagatia o tagata i aso nei e pei ona tatou toe tepa i tua i le Tafatolu Afi. Fa'ainisinia suiga e mafai ona suia le auala e galue ai le tamaoaiga e pei o le inisinia saogalemu ua matua fa'aitiitia ai lamatiaga na faia e tagata i totonu o fale faigaluega.
"O lenei tausaga, i Peretania, e itiiti ifo i le 150 o le a maliliu i le galuega," o lana faaiʻuga lea. “E leai se tasi o na mea e lelei. Ae i le 100 tausaga ua mavae, o soifua uma o tagata faigaluega e 5,600 na maumau, ua na o le tau o le alualu i luma o pisinisi.”
Fa'atalanoaina le Fa'alagolago i Suau'u Fossil
E ui i le tele o tupe teufaafaigaluega a Saina, le Iunaite Setete, ma isi atunuu i faiga faʻafouina faʻafouina e pei o le la ma le matagi, o loʻo tumau pea le faʻaogaina o le malosi i le lalolagi. I le 1966, na maua ai le suauu, kesi, ma le koale e tusa ma le 94 pasene o eletise uma. E oo atu i le 2009, o lena numera ua paʻu i luga laʻititi 80 pasene. Ae i le isi sefulu tausaga na sosoo ai, e tusa lava pe faʻateleina popolega i suiga o le tau, faʻalagolago i suauʻu faʻaola e tau le suia, paʻu i lalo ifo o le 79 pasene i le 2020. O le toe faʻaleleia o le tamaoaiga mai le lokaina o le COVID, faʻatasi ai ma le faʻalavelave muamua o le malosi e fesoʻotaʻi ma le taua i Ukraine. , ua fa'amalosia ai le fa'alagolago tele i suau'u fa'atosina, aemaise le koale, ma gaosia faamaumau tupe mama mo kamupani suauu ma kesi.
Ae o le taua i Iukureini-ma le manaoga lautele e ausia le tutoʻatasi o le malosi mai fafo-ua faʻaosofia ai foi le tele o atunuu e unaʻia malosi e faʻapipiʻi le malosi faʻafouina, faʻamalosia le International Energy Agency e toe iloilo lana faʻatusatusaga o le faʻateleina o le gafatia faʻafouina e 30 pasene. E tusa ai ma le IEA, “O mea e mafai ona fa'afouina ua fa'atulaga e fa'atatau mo le sili atu i le 90% o le fa'alauteleina o le eletise i le lalolagi i le isi lima tausaga, ma fa'ato'a maua ai le koale e avea ma puna tele o le eletise i le lalolagi i le amataga o le 2025."
O le mana'o mo suiga atonu e malosi ae o lo'o le lava le atina'e fa'aletino. Ua lipotia mai e Simon Michaux: “O le galuega o le aveesea o suauʻu faagaeeina e sili atu le telē na i lo le mea na tatou manatu i ai, e telē tele ma sa tatau ona tatou manatu mamafa i ai. “E mana’omia le 20 fale eletise e le o ni suau’u fa’atosina e fa’ate’a ese ai le suau’u, ae na’o le 586,000 o lo’o iai nei. E le lava a matou minerale e fausia ai nei nofoaga fou”.
E le gata i lea, o na minerale e masani ona i ai i vaega o le Global South lea o le faʻaaogaina o loʻo i ai ni lamatiaga ogaoga i nuʻu lata ane ma le siosiomaga. “O le afa o le kobalt faaleoleo o loo i le Democratic Republic of Congo,” o le faamatalaga lea a Renata Nitta, ma faaopoopo mai o ia maina e masani lava ona avea ma nofoaga o le solia o aia tatau a tagata. “E silia ma le 14,000 tamaiti o loʻo galulue i eli kobalt.
O le luitau e le na o le le lava o punaoa o minerale. “O le matagi ma le la e matua femoumouai,” o le tala lea a Michaux. "Ina ia mafai ona ola, matou te manaʻomia se paʻu eletise. O aʻu faʻatusatusaga o loʻo faʻaalia ai o sea paʻu eletise o le a matua tele ma e le mafai. O lona uiga o le matagi ma le la e le mafai ona avea ma faavae malosi faiga tatou te mananao ai. O lea la, e manaʻomia le suia o le matagi ma le la pe manaʻomia le suia o le inisinia eletise e faʻafetaui ai le faʻaogaina o le eletise.
O se tasi o ta'iala mo le fa'aitiitia o le fa'alagolago i suau'u fa'atosina o le fa'asoa. Peretania, i se fuafuaga lagolagoina e le Labour ma Green Party, ua manatu e fa'atino Tradable Energy Quotas (TEQs) e fai ma auala e fa'aitiitia ai le fa'aaogaina o suau'u fa'atosina. I totonu se faiga TEQ, e tu'uina atu i tagata ta'ito'atasi le aofa'i o le malosi fa'aola e fa'aaoga, o le fa'asili e mafai ona latou fa'atau atu. Fa'alapotopotoga fa'atau TEQ i fa'atautu'i pe fa'atau pe a mana'omia. O TEQ e feso'ota'i i sini fa'aitiitiga kaponi, ma e mafai e malo ona fa'aitiitiga fa'asolosolo ina ia ausia mana'oga fa'alotoifale ma fa'avaomalo.
"O le faiga e faia ai le faʻasoa ma pe aisea e avea ai ma mea e manaʻomia muamua," o le tala lea a Susan Krumdieck. “O nofoa i le koneseti a Masiofo ua fa'avasega: e na'o le tele. Afai o tagata uma e fia matamata i le koneseti na o le faʻaalia o se faʻalavelave. O lea la, o le faiga e mafai ai ona tatou tusi ma pulea o tatou faʻamoemoega e taua. Pe o iai ea lena faiga mo suau'u fa'atosina? Leai, se'i o tatou fauina.”
Ua ioe Simon Michaux o le faasoasoaina o le a talafeagai, ae o le a aoga pe afai e lava le faatuatuaina i le faiga, lea e manaʻomia ai le manino atoatoa. "O tagata uma e aofia ai e tatau ona malamalama i le mea o loʻo tupu ma pe aisea," o lana tala lea.
Ona o le taua i Iukureini, o le faasoasoaina o le malosi ua uma ona tupu i Europa atoa. Ua faasino atu Vedran Horvat i faiga “e faatatau i le vevela o le ea malulu i ofisa, le faamafanafanaina o vaitaele, ma le moliina o maa faamanatu a le malo. O lenei lautele o faiga e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le malosi, i le tulaga o le faʻalavelave malosi i Europa ona o le taua i Iukureini, e malamalama lelei ma faigofie ona talia. O se mataupu foi o le lotogatasi e malamalama ai afai tatou te faatumauina lo tatou mafanafana i se tulaga maualuga e le tumau, e ono i ai se aafiaga leaga i tagata i le isi itu o le paneta.
Fa'atatau i le Tuputupu ae
O loʻo faʻaauau pea le faʻatupulaia o le tamaoaiga i le faʻaaogaina o le malosi. O le tapunia o faʻamaʻi na mafua ai le paʻu i le 4.5 pasene o le faʻaaogaina o le malosi i le lalolagi i le 2020, ae na soloia e se 5 pasene pasene i le 2021 i le taimi o le toe faʻaleleia o le tamaoaiga. I le afa muamua o le 2022, na faʻaauau pea le faʻaaogaina o le malosi siitia i le 3 pasene.
O le taua i Iukureini, e ui i lea, ua faʻaitiitia ai le faʻatupulaia o faʻamoemoega, e le gata mo Rusia ma Iukureini ae mo Europa lautele. "I le taimi nei, o le tele o atunuu Europa o loʻo feagai ma faʻataʻitaʻiga e leai se tuputupu aʻe ma o nisi o tamaoaiga a Europa e le o valoia soʻo se tuputupu aʻe i nai tausaga o lumanaʻi," o le tala lea a Vedran Horvat. “O lona uiga e matua mana’omia lava ona tatou fa’atalanoaina fesili pe fa’apefea ona fa’atulaga o tatou olaga ma fa’amautinoa le soifua manuia mo tagata uma i tulaga pe a le fa’apalapala ona le itiiti ifo lea i le leai o se tuputupu a’e. O lenei ituaiga o faʻapalapala, lea e faʻatonuina e geopolitics, o le faʻaleagaina e ala i faʻalavelave faʻafuaseʻi. O lenei ituaiga o fa'apalapala e pei o le austerity fua fa'atatau i le taimi po'o le mae'a o isi ituaiga fa'alavelave, e pei o taua po'o aitalafu aitalafu.
O se auala sili atu, o loʻo taʻua e Horvat, o le "faʻaleagaina e ala i le mamanu." I lenei auala, "matou te faʻapolokalameina a tatou faʻataʻitaʻiga tau atinaʻe e faʻamalieina manaʻoga ma le soifua manuia o tagata ae i auala e le o taʻitaʻia ai i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga," o lana tala lea. “O lenei mea o le a aofia ai le saʻo ma tutusa le toe tufatufaina atu o punaoa e ala i le tele o faiga faatemokalasi e mafai ai. E tatau ona tatou mafaufau pe faʻapefea ona faʻaogaina le faʻafitauli o loʻo i ai nei o se avanoa, E manaʻomia se suiga faʻatemokalasi i le faʻaitiitia pe a tatou manaʻo e faʻatalanoa auala talafeagai nai lo le faʻaitiitia o le faʻalavelave faʻalavelave e pei ona i ai nei.
O lea fa'aletonu e ala i le mamanu, fai mai Renata Nitta, e tatau ona aofia ai se suiga tele i mafaufauga. "E tatau ona tatou siitia mai se sosaiete e sili ona taʻitoʻatasi, faʻatupu tupe maua i se sosaiete e sili atu ona faʻavae i luga o le fefaʻasoaaʻi, i luga o le lautele, ile faʻatauaina o le tausiga," o lana tala lea. “I lenei itu, e tele mea tatou te aʻoaʻoina mai mea o loʻo faia ma taʻu mai e tagatanuʻu ma nuʻu. O la latou va'aiga i le vateatea o lo'o fa'apipi'iina i se uiga ese'ese e fa'aaloalo i le si'osi'omaga. Ole fua ole fa'asao i totonu ole nu'u e mafai ona 26 pasene le maualalo nai lo isi nofoaga. O lea la, o nei afioaga e matua aoga lava i le puipuia o le siosiomaga. E tatau ona tatou mautinoa o latou o se vaega o le faia o faaiuga ma e mautinoa lava e tatau ona tatou faʻaaloalo ia latou aia faʻavae."
O Ai e Fai Suiga?
O suiga uma e mana'omia tagata e fesoasoani ile inisinia ole pivot. O i latou nei e fai suiga, e pei o le au fouvale i Amerika ma Farani i le seneturi sefuluvalu po o le Silicon Valley saienitisi ma tagata fai pisinisi na amataina le tausaga komepiuta.
"Pe a tupu se suiga, e le o se suiga i le tele o le malamalama i tagata faapena," o le tala lea a Simon Michaux. “E fai lava si to’aitiiti o tagata o lo’o fa’apipi’i i totonu o le tatou auaunaga lautele. E le faapea o latou o ni ofisa filifilia, o latou o tagata e fautuaina na tagata ofisa. Ma pe a latou filifili e agai i luga o mea, e mafai ona latou gaoioi vave." Na ia taʻua e faigata ona galue i auala aloaʻia ona e le fiafia le faʻalapotopotoga i suiga: "O loʻo latou maua se taimi sili i le tuputupu aʻe ma le malosi ma tupe." Ae o faufautua, e le o latou pule, o se mataupu e ese. “Afai latou te filifili ua lava a latou mea, e tupu se suiga,” o lana faaaliga lea.
O saienitisi ma inisinia, e mafai foi ona faia se sao. "O se fesoʻotaʻiga o saienitisi amio leaga ma inisinia e naʻo le faia o mea e aunoa ma se faʻatagaga," o le tala lea a Michaux, e mafai foi ona faʻaosofia se suiga i le mafaufau e ala i le atinaʻeina o manatu fou, auala, ma faʻafouga ma faʻasalalau faʻamatalaga e uiga ia i latou. "O le tele o tagata soifua ua faʻaaogaina i le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei. O lea la, e te manaʻomia naʻo le 4-5 pasene o tagata soifua "e malamalama ai i auala fou ma filifili e faʻagaoioia.
Vedran Horvat e vaʻavaʻai i iuni fefaʻatauaʻiga e avea ma taʻaloga autu i le faʻagasologa, aemaise lava i Europa lea o loʻo faʻaumatia ai e le European Green Deal le tamaoaiga mai luga i lalo ma e aunoa ma le lava o le gauai atu i le faʻatalanoaina o le le tutusa ma le le tonu. O iuni fefa'ataua'iga, na ia finau ai, e taua tele i le fausiaina o se konekarate fa'aagafesootai fou e fa'atupuina ai le maliliega e mana'omia mo fa'alavelave fa'aletonu e fa'asolo mai le pito i le taliaina masani.
"O iuni o fefaʻatauaʻiga e faigata tele i nisi taimi ae e manaʻomia ni paaga e faʻafetaui le elemene amiotonu o le agaʻi atu i faʻataʻitaʻiga pe a maeʻa le tuputupu aʻe," o lana faaiʻuga lea. "O faʻataʻitaʻiga pe a maeʻa le tuputupu aʻe e leʻo faʻaalia i faiga faʻapolokiki i faiga faʻatemokalasi, e le fesoʻotaʻi ma le malosi faatemokalasi i se auala e faʻatino ai ia faʻaaliga. O lea la, e tatau ona tatou sailia isi auala e maua ai ni sui faʻapolokiki o lenei suiga i totonu o faiga faʻapolokiki."
O Renata Nitta e le talitonu i le manatu e mafai e tekinolosi ona foia luitau uma o le siosiomaga ma le tau. Ina ia faʻagasolo le leai o se tuputupu aʻe, na ia fai mai ai, "e manaʻomia ona tatou toe faʻamalamalamaina tulaga o fesoʻotaʻiga i le va o le setete, fefaʻatauaʻiga iuni, ma i latou uma e ono tuua pe a faʻaaogaina lenei pulega fou."
Manatu Fautuaga
E mafai ona tupu suiga pe a lafoaia e le toʻatele o tagata se faʻataʻitaʻiga tuai ae fiafia i se mea fou. O nisi taimi e tupu lena mea ona o se taunuuga o se mea na tupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lolomiina o Rachel Carson's Sulu lemu i le 1962 na faaosofia ai se taumafaiga e faʻasaina le vailaʻau DDT. I luma o le tau, o le auala o se numera o faʻailoga-o le pa'u o le aisa Greenland, o le liu atoa o le aisa i matu-sa tatau ona toe faʻaosofia se toe iloiloga o mafuaʻaga o loʻo i tua atu o le vevela o le lalolagi. O le mea e sili ona lelei, e tatau ona fa'aliliu upu tu'i fa'aletino i fa'ailoga fa'apitoa.
Ae peitai, pe a oo i le tuputupu ae o le tamaoaiga, toetoe lava o malo uma, faalapotopotoga tau tupe faava o malo, ma le au fai pisinisi—faapea foi ma le toatele o le faitau aofai o tagata—e talitonu a le o le tulaga quo o loo aoga mo i latou po o le faatonutonuina o se vaega tele o se pai faatupulaia o le a. fofo le mea ua faaletonu. Se'i vagana ua malamalama le to'atele o tagata e le mafai ona tuputupu a'e pea le pai—o le tuputupu ae le faatuaoia e le faasa'oloto ae i'u ai ina faatoilaloina e le tagata lava ia—ona oo loa lea i se mea e tu'uvalea ai manatu lautele.
Ia Aperila 2010, o le tele o le suauu masaa i le talafaasolopito na tupu ina ua pa le Deepwater Horizon vili i le Fagaloa o Mekisiko. I nai masina mulimuli ane, o se afi tele i se paipa kesi gau i le itu i saute o San Francisco na toe faʻafouina ai le suʻesuʻega i lamatiaga o le pisinisi fracking. I le 2010 foʻi, "na faʻaalia manino mai o le Kyoto protocol o le a le faia se faʻailoga o se eseesega," o le lipoti lea a Susan Krumdieck. “O taimi na faaosofia ai. Ma o le taimi lena na potopoto ai le 100 inisinia e fausia le Global Association for Transition Engineering. Na manino lava o loʻo matou alu i lalo i se auala sili ona mataʻutia ma e tatau ona matou fesoasoani i tagata faʻamutaina e faʻafetaui i se auala sili atu e fai ai mea."
O le isi auala e talanoaina ai manatu o le manatu o le ositaulaga. O afea o le a talia ma le loto i ai e le to'atele o tagata osigataulaga—o a latou SUV, malaga faifaipea i luga o le ea, tafaoga va'a folau, ma isi mea-e laveai ai le paneta mai le tele o lamatiaga o le siosiomaga? Pe o le a manaʻomia ona tuʻuina atu se taulaga i luga o tagata le fiafia, e pei ona faia e Saina i lana faiga faʻavae e toʻatasi le tamaititi na amata ile 1980?
"I le tele o atunuʻu, e le o taliaina e le toʻatele o agafesootai e manaʻomia ona faia ni osigataulaga," o le tala lea a Vedran Horvat. O le maa tu'ia e le o le naunau e toe fa'aaogaina ae o le naunau e fa'aitiitia le taumafaina. "O le tamaoaiga faʻataʻamilo e manino lava e iai ni aʻafiaga lelei o le siʻosiʻomaga poʻo le tau ae e le o aʻoaʻoina ai i tatou e faʻaitiitia le taumafa," o lana faʻaopoopo mai lea. “O le toe aumaia o nisi o punaoa i le tufatufaina atu e toe faaaoga e lelei uma lava ma manaomia, ae e le manaomia ai ona tatou faaaogaina itiiti. E manaʻomia ona tatou toe aʻoaʻoina pe faʻapefea o tatou olaga pe a tatou faʻaitiitia le taumafa. ”
O taulaga e mafai ona tuʻuina atu mai luga, pe mafai foi ona malilie faʻatasi e ala i se faiga faatemokalasi. "E manino lava o malo, komisi, ma pulega faʻavaomalo o loʻo galulue uma i le tuʻuina atu vave, pito i lalo fofo e aunoa ma le faʻaaluina o le taimi i faiga faatemokalasi," o le tala lea a Horvat. "E le o se mafuaaga lena e le aumaia ai lenei felafolafoaiga i totonu o sosaiete ma, i soo se mea e mafai ai, ia mafai ai e tagatanuu ona aoao pe faapefea ona suia o latou olaga. A matou fai atu e le lava a matou punaoa, matou te le o fesili pe o le a le malosi o loʻo faʻaaogaina i le taimi nei ma pe matou te manaʻomia lena mea e faʻatumauina ai le faiga. O nisi mea e tatau ona faʻaitiitia pe faʻatusatusa i le mea moni fou pe afai tatou te sili atu ona faʻatatau i tupulaga i le lumanaʻi ma mo i latou e ola i se lalolagi amiotonu.
E pei ona taʻua e Renata Nitta, o le Global South ua uma ona faia ni osigataulaga mo le tele o seneturi e ala i le faʻatatauina o colonial ma ona mulimuli ane. Ae o le taimi nei, ua manaʻomia vave e le Global South le fesoasoani i le suiga ese mai suauʻu faʻasolosolo ma faʻatalanoaina aʻafiaga o loʻo iai nei o suiga o le tau. “E 30 tausaga e malilie ai i le faatupeina o tupe gau ma faaleagaina,” o lana faaaliga lea. “E le mafai ona matou faatali mo le isi 30 tausaga e faʻamatala ai tulafono mo le faʻatupeina o le suiga. I le tulaga faaleatunuu, e tatau ona tatou o ese mai faiga faatosina a faalapotopotoga tetele i malo e faia ni faiga e sili atu le pito i lalo nai lo le pito i lalo: ia aofia ai vaega laiti ma ia mautinoa o loʻo faʻaaloalogia a latou aia tatau. E tele se taimi e alu ai, ae o a nisi filifiliga o loo ia i tatou? Ou te le iloa se isi auala e faia ai suiga vave.”
I le taimi lava e tasi, ua faamamafaina e Nitta le taua o filifiliga utopia. “O loo osofaʻia pea i matou e feʻau o le malaia,” o lana tala lea. “O nei feʻau e faʻavaivaia ai tagata. Mo sina taimi, sa fai si lelei le fa'agaioiga o le si'osi'omaga i le fa'aogaina o fe'au "i'uga-o-le-lalolagi". Ae o le taimi lenei e sui ai. O loʻo fausia e tagata le maufetuunaʻi i nuʻu i le lalolagi atoa. O la matou galuega o ni tagata suʻesuʻe ma le siosiomaga o le fesoasoani lea i le faʻalauteleina o nei manatu.
E le faigofie ona oo mai le taulaga i tagata maumea i le Global North. “Sa matou ola i se olaga matagofie i le senituri ua mavae, o se vaitau auro o le mauaina o so o se mea matou te mananaʻo ai i le puʻeina o o matou tamatamailima,” o le tala lea a Simon Michaux. "O le a le mea e tupu pe afai tatou te agai atu i se lalolagi e aunoa ma le lava o mea e feoaʻi ai, ae e tatau ona tatou galulue malosi mo le itiiti ifo o taunuuga? Mai se vaaiga faanatura—ma sa ou aoaoina mai lenei mea Nicole Fosi—o le malosi e fuafua ai le tele ma le lavelave o se tino. Afai e fa'aitiitia le malosi, e tatau ona fa'aitiiti le tino ma fa'aitiitia le lavelave. Afai tatou te laa atu i se lumanai maualalo le malosi, o le a faapena foi ona faigofie ma laiti pisinisi pe tatou te fiafia i ai pe leai. O le a iai le toe fa'atulagaina o le malosi e fa'atatau i puna'oa fou. Ona toe faʻatulagaina lea e tagata i latou i luga o na fale gaosi oloa, ma o le a toe faʻatulagaina a tatou meaʻai i na tagata."
I se isi faaupuga, e latalata mai se magaala tele i le auala. “I lenei auala, tatou te filifili ai po o ai moni i tatou ma po o le ā le ituaiga lalolagi tatou te mananaʻo e ola ai,” o le tala lea a Michaux. “Pe tatou te tetee le tasi i le isi pe galulue faatasi?”
Matafaioi a le Malo
O le tulaga o le tamaoaiga o le fa sefulu tausaga talu ai o loʻo i ai i le itu o le faʻaitiitia o le malosi o le setete: faʻamaonia o aseta a le setete, faʻaitiitia o mea faʻatonutonu, faʻavaivaia o le faʻaogaina o le malo i luga o le tamaoaiga. O nisi o faiga fa'avae e fa'atatau i suiga o le tau e fetaui lelei i lea fa'ata'ita'iga e ala i le fa'amamafaina o fofo fa'avae maketi e pei o fefa'ataua'iga kaponi. Ae pei o le faʻataʻitaʻiga o tupe faʻafaigaluega a le setete o Saina i malosiaga fa'afouina ua fa'ailoa mai, e tele le malosi o malo e tuleia ai suiga tau tamaoaiga.
"Afai e mafai e se malo ona faia se fuafuaga atamai e mulimuli ai tagata uma, o le tele o faʻalavelave a le malo e ono aoga," o le tala lea a Simon Michaux. “Ae afai e pei o le Emepaea o Roma, ina ua le faia e le malo le manuia o le toatele o tagata, o lona uiga e le aoga. Afai e tupu lena mea, o le a itiiti le faʻalavelave a le malo ma o le a tulaʻi mai se faiga tutusa o pulega, ma o le pule faʻaagafesootai e pulea o le a faʻafeiloaʻi mai le tasi faiga i le isi. Matou te manaʻomia le malo i se tulaga, ae o lena malo e tatau ona faʻatinoina se faiga fou e leʻi iai i se faʻataʻitaʻiga e leʻi i ai. O laʻu galuega agai i luma o le fausiaina lea o meafaigaluega e taumafai e malamalama poʻo le a le faʻataʻitaʻiga atonu o le a tuʻuina atu na meafaigaluega i tagata o le a pasia aʻu."
O lo'o fa'atumauina fo'i e Malo le tele o a'afiaga mai le vaega fa'apisinisi, ae maise kamupani suau'u fa'ato'aga o lo'o fa'aauau pea ona fa'atosina mo fesoasoani ma isi tu'utu'uga lelei. "Matou te vaʻaia i COP uma le vaivai o malo," o le tala lea a Vedran Horvat. "E le mafai ona latou faia ni maliliega e puipuia mai kamupani suauu faʻasolosolo ma le vaega faʻapisinisi i le lautele. O le toe foi mai o le malo e taua tele i le lafoaia o suauʻu faʻasaʻo aua o malo ia e iʻu lava ina galulue mo le manuia lautele.
E ioe Renata Nitta: “E le mafai e le maketi ona foia le faafitauli o le tau ma meaola eseese. O se faiga tau maketi e fa'atu mai e kamupani e masani lava e sili atu nai lo le fufuluina o lanu meamata ina ia mafai ai ona latou fa'atumauina pisinisi e pei ona masani ai. E taua tele le una'ia o le malo e fa'amautu nei fa'apotopotoga ma 'aua ne'i talia ni fofo sese."
O le taimi, e ioe uma le au faʻasalalauga, o le mea taua. “O lenei ua avea aʻu ma tinamatua, ua leai soʻu taimi e mafaufau ai i mea e lē mafai ona ou faia i ai, e pei o le auala e galue ai le maketi po o le auala e galulue ai le ʻaufaipolotiki,” o le lipoti lea a Susan Krumdieck. "O loʻo ou taulaʻi le laser i suiga e manaʻomia, i se suiga i se nofoaga poʻo se faiga e mafai ona faʻalauteleina."
"Odrast o le upu Croatian mo le solomuli,” o le faamatalaga lea a Vedran Horvat. “E le foliga leaga le upu i le gagana Croatian. O lona uiga o le tuputupu ae ma le matua. O lea la, e tatau ona tatou matua matutua e galulue faʻatasi ma faʻamaonia se seti o filifiliga e mautinoa ai le ola o tupulaga i le lumanaʻi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo