O le tamaoaiga o le lalolagi na ausia se mataʻutia fou i le 2022 e e sili atu i le $100 trillion. O lenei faʻaopoopoga, lea na oʻo ai na o ni faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o le 2020 COVID tapuni, ua faʻavaveina e fefaʻatauaʻiga. O le aofa'i o fefa'ataua'iga a le lalolagi na iloa 4,300 pasene le tuputupu ae mai le 1950 i le 2021, e tusa ma le 4 pasene le siitia i tausaga uma. O lenei fesoʻotaʻiga faʻatupulaia o le tamaoaiga o le lalolagi ma fefaʻatauaʻiga faavaomalo na amata i le 1980s aʻo talia e malo le poloketi o le lalolagi atoa, lea na faʻamuamua ai le faʻaitiitia o pa puipui i fefaʻatauaiga e pei o tau.
O le faiga lea na salalau atu ai le lalolagi atoa i le lalolagi atoa, o le vaega autu o lona DNA, o le feagaiga "fefaatauaiga saoloto".
"Ua 30 tausaga o matou maliliega tau fefaʻatauaʻiga saoloto ma feagaiga faʻapisinisi e lua," o le tala lea a Luciana Ghiotto, o se tagata suʻesuʻe i CONICET-Argentina ma le tagata suʻesuʻe faʻatasi ma le Transnational Institute. “Ua latou faia lenei fausaga tele faaletulafono, lea e ta’ua e se tasi o matou uo o le 'faiga fa'apitoa o le fa'asalaina,' lea ua salalau e pei o le mutia ma maua ai le puipuiga faaletulafono ma le mautinoa i tupe faavae. E leai se mea e fai i le puipuiga o aia tatau a tagata poʻo aia tau le siosiomaga."
O le mea moni, i totonu o le tele o faafitauli e fesootaʻi ma le faʻalauteleina o fefaʻatauaʻiga i le lalolagi, o le faʻaleagaina o le siosiomaga i tulaga o eleele, ea, ma vai. Talu ai nei lava, e ui i lea, ua liliu atu le gauai i le faafitauli sili atu ona patino o le kaponi emisi, lea e tele nafa ma suiga o le tau. E tusa ai ma le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi, o le gaosiga ma le felauaiga o oloa mo le auina atu i fafo ma le faaulufaleina o le tala mo 20-30 pasene o le kaponi fa'alelalolagi.
O lo'o iai i totonu o le tele o feagaiga o lo'o pulea ai fefa'ataua'iga ma tupe teufaafaigaluega, o fuaiupu ia e tu'uina atu ai i fa'apotopotoga le aia tatau e molia ai malo i tulafono fa'atonutonu, aemaise lava i latou e fa'atatau i le si'osi'omaga ma suiga o le tau, e a'afia leaga ai le fa'amoemoe o tupe mama a na pisinisi. O nei aiaiga mo le faʻatalanoaina o feeseeseaiga a le setete (ISDS) o loʻo i ai se "aafiaga faʻafefe i le faiga faʻatonutonu ona o le popole o malo o le a molia i latou, filifili e tolopo le toe fuataʻiga e fesoʻotaʻi ma suiga o le tau," o le tala lea a Manuel Perez Rocha, o se paaga lagolago o le Inisetiute mo Su'esu'ega Fa'avae i Uosigitone. "E tele mataupu i le lalolagi atoa na mafai ai e kamupani ona faʻatoʻilaloina suiga faʻatonutonu e fiafia i le tau."
O tulafono tau fefa'ataua'iga o lo'o fa'amanuiaina ai fa'apotopotoga i luga o le si'osi'omaga e fa'apitoa lava le fa'aa'afiaina i le malo o fa'ato'aga, ose fa'ato'aga fa'ato'aga e le itiiti ifo le malosi nai lo le maina.
“O le faiga o fefaʻatauaʻiga ma tupe teufaafaigaluega i le lalolagi aoao, e saosaolaumea i le pulea e na o ni nai faalapotopotoga faava-o-atunuu i luga o pisinisi o loo faaaogāina le suauʻu, e masani ona feaveaʻi a latou oloa i le faitau afe o maila a o leʻi oo atu i le laulauʻai,” o le tala lea a Jen Moore, o se paaga paaga. i le Institute for Policy Studies. "I le taim lava lena. ua fa'aitu tonu le faiga i le fa'atupuina o olaga o le faitau miliona o faifa'ato'aga laiti e sili atu ona le mautonu, fa'aleagaina ai la latou matafaioi o se mea e sili atu nai lo le tele o fa'agaioiga monoculture."
E le na'o le fa'aosoina o le carbon e maua mai i pisinisi fa'ato'aga o lo'o fa'aauau pea fefa'ataua'iga i le lalolagi. "O loʻo iai foʻi le methane emisi," o le faʻaopoopo mai lea a Karen Hansen-Kuhn, o le faʻatonu o le polokalame i le Institute for Agriculture & Trade Policy. “O le tele o methane e sau mai le gaosiga o aano o manufasi. O le nitrous oxide, lea e 265 taimi e sili atu ai le malosi na i lo le kaponi ma e tumau pea i le ea i le silia ma le 100 tausaga, e maua mai i fugalaʻau vailaʻau.”
O nei vaaiga i fefaʻatauaʻiga i le lalolagi-ma sili atu suiga lelei o le siosiomaga i le faʻataʻitaʻiga "fefaʻatauaʻiga saoloto" - na tuʻuina atu ia Tesema 2022 webinar lagolagoina e Suiga Tau le Lalolagi poloketi a le Institute for Policy Studies ma le Ecosocial and Intercultural Pact of the South.
Le tula'i mai o le "Fefa'ataua'iga Sa'oloto"
I le vaitau fa'aonaponei, o setete i le lalolagi atoa na puipuia a latou tamaoaiga i totonu o le atunu'u e ala i tau i oloa mai fafo ma fa'atapula'aina o tupe fa'afaigaluega mai fafo. I tua atu o nei pa puipui, na fesoasoani setete i faifaatoaga ma pisinisi i le lotoifale e tauva faasaga i oloa faaulufale mai taugofie ma tupe teu tupe.
Ae o setete na faʻalagolago tele i le auina atu i fafo o oloa taugofie tau pisinisi ma meaʻai faʻaopoopo-fesoasoani e kamupani faʻasalalau o loʻo naunau e faʻateleina a latou tupe maua-na faʻamalosia le faʻaitiitia o nei pa. O finauga mo le "fefa'ataua'iga saoloto," e masani ona feso'ota'i ma fa'amanuiaga fa'apea o le fa'alalolagi, na alia'e mai i totonu o le tamaoaiga sili ona malolosi i le seneturi sefuluiva, ae talu ai nei, i le 1970s, na toe fa'aolaina ai e setete ma fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo lenei lauga i lalo o le fu'a a. “neoliberalism.”
"A matou talanoa e uiga i le faʻasalalauga o tupe faavae, matou te talanoa e uiga i fefaʻatauaiga," o le tala lea a Luciana Ghiotto. “O lona uiga, o le faaulufale mai ma le auina atu i fafo mo setete ma le taamilosaga o le faitau afe o vaa ma vaalele mo le felauaiga o oloa i le lalolagi atoa. O se tasi o faʻamoemoega o tupe faavae o le faʻavaveina o lena faʻasalalauga, faigofie, ma faigofie. O ai e le mana'o e fa'afaigofie pe vave fa'atau? Ia, o le setete.”
O fefa'ataua'iga vave ma sili atu ona lelei, a'o sili atu tupe maua mo fa'apotopotoga, o lona uiga o le tele o a'afiaga leaga mo setete e pei o le leiloa o galuega i totonu o le atunu'u. Ona o le tele o maliega tau fefa'ataua'iga saoloto ma feagaiga fa'afaigaluega a le malo o lo'o fa'amalosia nei-ma le malosi o lo'o fa'aputuina i fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo e fa'amalosia nei maliliega-ua leiloa e setete le tele o mea faigaluega na latou fa'aaoga muamua e puipuia pe atia'e ai pisinisi a le atunu'u.
O le faʻasalalauina o fefaʻatauaʻiga faʻatau fua na i ai se aafiaga tele i le alamanuia o le malosi, lea na faʻateleina ai le gaosiga o le carbon. O Ghiotto o loʻo faʻasino atu i taumafaiga a kamupani suauʻu suauʻu e puipuia a latou tupe teufaafaigaluega i Rusia ina ua maeʻa le paʻu o le Soviet Union o se faʻaosofiaga muamua e faʻatalanoaina se Malosiaga Charter Treaty (ECT) i le amataga o le 1990s, lea na faʻamaonia ai se fefaʻatauaʻiga saoloto i maketi o le malosi o le lalolagi. . O le ECT na muai sainia e 53 Europa ma Asia Tutotonu. I le taimi nei, o isi atunuu e 30 mai Burundi i Pakistan o loʻo i totonu le laina mo le avea ma sui auai.
“O le ECT moni lava ose feagaiga ua faia faapitoa e puipuia ai Suau'u faufale Alamanuia,” o le tala lea a Ghiotto. “Ua uma ona faʻaaogaina e le aufaipisinisi e puipuia a latou tupe teufaafaigaluega i le feagai ai ma faiga faʻavae a le setete. Ae o le 30 tausaga talu ai. I le taimi nei, ona o le faʻafitauli o le tau o le lalolagi, o loʻo unaʻia e setete isi ituaiga o tulafono faatonutonu e lamatia ai tupe teufaafaigaluega a nei kamupani.
O kamupani malosi ua ave setete e finauina le faaiuga i mataupu e 124, faatasi ai ma le 50 faasaga ia Sepania ona o ana suiga i le vaega o malosiaga faʻafouina. Kamupani "ua faʻaaogaina le ECT o se faamalu faaletulafono ina ia faʻateleina pisinisi ma tupe mama, pe na o le puipuia o latou tupe teufaafaigaluega mai tulafono faatonutonu a le setete," o le faʻaopoopo mai lea a Ghiotto. Italia, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻatuina le faʻasaina o le viliina i fafo ae na o le lavea i se suti mai le kamupani malosi a Peretania Rockhopper. Ia Novema 2022, na faatonuina ai e le ECT arbitration panel le malo Italia e totogi le kamupani 190 miliona Euro faaopoopo tului.
"O le aufaipisinisi i le vaega o mining ma suauu ua latou faalauiloaina le 22 pasene o tagi faasaga i setete Latina Amerika," o lana lipoti lea. “Sa i ai le mataupu tele a Chevron faasaga ia Ekuatoa. Ae sa i ai isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, na tatau ona totogi e Ekuatoa le $ 374 miliona faʻasalaga i le kamupani suauʻu Farani Parenco ina ua uma ona suia e le setete nisi o fuaiupu e uiga i le aofaʻi o lafoga e tatau ona totogi e le kamupani ina ia toe faʻafoʻi atu nisi o tupe maua i tagata Ekuatoa.
Faatoaga ma Suiga o le Tau
O le gaosiga o taumafa i le lalolagi atoa e gaosia 17 piliona tone o kasa greenhouse i tausaga uma. E tusa ma le tasi vaetolu o le 50 piliona tone o ia kasa e fa'aosoina i tausaga ta'itasi. O le gaosiga o povi ma susu povi e sili ona leaga, ona o le methane e faʻamatuʻu e manu lava ia. Ae o isi sao tele e aofia ai le galueaina o le eleele, puleaina o lapisi, felauaiga, ma le faʻamaʻaina.
"Faatasi ai ma Greenpeace ma Grain, o loʻo galulue le matou inisitituti ma saienitisi e mafaufau pe faʻafefea ona aʻafia le faʻaogaina o fetilaisa i suiga o le tau," o le lipoti lea a Karen Hansen-Kuhn. “Ua fa’ateleina le fa’aaogaina o fetilaisa i le lalolagi atoa. O se vaega taua o faiga Green Revolution. O saienitisi na matou galulue faatasi maua ai o le faaaogaina o le nitrogen fertilizer, o loʻo tuʻufaʻatasia le kesi faʻalenatura ma le malosi o loʻo faʻaaogaina i le gaosiga faʻatasi ai ma felauaiga ma aʻafiaga i totonu o le fanua, e sili atu i le 21 pasene o faʻamaʻi mai faʻatoaga, ma o loʻo faʻatupulaia."
Ae faimai foi se fa'afanua o le tele o le nitrogen i le hecta o fanua fa'ato'aga, o atunuu e pei o Saina, Netherlands, Saudi Arabia, Pakisitana, Aikupito, ma Venesuela o loʻo faʻaaogaina le tele o le nitrogen mo fetilaisa nai lo mea e mafai ona mitiia e fua. “O le fa'asili lea e saofagā i le tele o a'a ma mafua ai isi fa'afitauli, fa'ata'ita'iga o le tafe atu i alavai," o lana fa'aaliga lea. "O faʻamalosi i le taimi nei i faiga faʻatoʻaga e mo le tele o le gaosiga, aemaise lava i fua o oloa, e pei o sana, soya, ma saito, lea e manaʻomia ai nei vailaʻau taugofie."
O le tele o nei fa'ato'aga o lo'o gaosia mo le auina atu i fafo. Netherlands o le lona lua sili ona tele i fafo o le lalolagi o meaai; O Saina o le lona lua sili ona tele naua mea'ai ae fa'apea foi o le lona ono o le au faatau atu i fafo. O le luʻitau o le faʻaauau pea ona fafagaina le lalolagi aʻo faʻaitiitia le faʻaaogaina o le tele o fetilaisa. "O le tele o atunuu o loʻo faʻalauteleina ni fofo taua agroecological e pei o le fesuiaʻiina o fualaʻau, faʻaogaina o laʻau e faʻapipiʻi ai le nitrogen i le palapala, ma faia atili faʻafefete," o le faʻaopoopo mai lea a Hansen-Kuhn. “O auala nei o lo’o i lalo o le pule a le au faifa’ato’aga, ia e le fa’alagolago lava i oloa mai fafo pe fa’atau atu fo’i i nei mea tau vaila’au.”
O le isi fuafuaga, ua taliaina e le Iuni a Europa, o le faʻaaogaina lea o tulafono tau fefaʻatauaʻiga e faʻaitiitia ai le kaponi o loʻo i totonu o oloa mai fafo ma faʻatau atu. "I totonu o Europa, o loʻo latou i ai nei i le faagasologa o le faʻamaeʻaina o le Carbon Border Adjustment Mechanism," o lana lipoti lea. "O le CBAM e tele lava ina faʻaoga i mea e pei o le alumini, uʻamea, ma le sima, ae o le fetilaisa o se vaega foi. O le tele o kamupani i Europa o loʻo faʻafouina a latou laau ina ia sili atu le malosi. Ma latou fai mai latou te manaʻomia le puipuiga ina ia mafai ai ona faia lena mea. I lalo o lenei fuafuaga, o fetilaisa e aumai mai isi atunuu e le tutusa tulaga o le siosiomaga o le a noatia i se totogifuapauina e noatia i le tau o le kaponi.
I le talitonuga, o le CBAM o le a tuleia atunuu e auina atu i fafo e siitia a latou tulaga siosiomaga ma / poʻo le faʻaleleia atili o le gaosiga o fetilaisa. “Atonu o le a sili atu le lelei o nei laau toto,” o lana faaopoopo mai lea. “Ae masalo o nisi kamupani o le a na ona filifili e gaosia le fetilaisa i isi atunuu. Pe atonu foi i tulaga e lua falegaosimea a le atunuu, e na o le auina atu i fafo mai le fale gaosi lelei, ma e leai se suiga i le emission.”
I luga o lena mea, o le CBAM o le a aʻafia ai atunuʻu e matua ese lava. "O le tele o fetilaisa e faaulufale mai i totonu o le EU e sau mai atunuu lata ane e pei o Rusia poʻo Aikupito," o lana tala lea. “Ae o nisi o oloa faaulufale mai e sau mai atunuu e pei o Senegal, lea o le fetilaisa e auina atu i Europa e tusa ma le 2-5 pasene o le latou GDP atoa. O lea la, o le CBAM o le a avea ma faʻafitauli tele mo ia atunuʻu. Ma e leai se mea i totonu o lenei fuafuaga e mafai ai ona tuʻuina atu i atunuʻu le tekonolosi latou te manaʻomia e fai ai suiga. O le mea moni, o loʻo i ai faʻamalosi malosi e faasaga i lena i fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga. O le aiaiga o le CBAM o loʻo taʻu mai ai o punaoa uma e maua mai i le carbon fee o le a teuina i totonu e faʻaleleia ai le suiga i totonu o Europa.
E ui ina mafai e le CBAM ona faʻateleina fefaʻatauaʻiga a Europa, e mafai foi ona faʻalauteleina le "va lanumeamata" i le va o Europa ma le lalolagi atoa. "Matou te manaʻomia se suiga i le agroecology, ae o mea matou te maua i fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga o loʻo lokaina ai faʻamalosi fou e faʻaauau ai pisinisi e pei ona masani ai," o le faʻauʻuga lea a Hansen-Kuhn. "Afai tatou te vaʻavaʻai i le NAFTA toe faʻatalanoaina, o loʻo i ai se mataupu fou ile biotechnology faʻatoʻaga e faʻafaigofie ai le faagasologa mo le faʻatagaina o GMO ma oloa o le faʻasologa o kene. E iai fo'i tapula'a i le teuina ma le fa'asoaina o fatu. Ma o lenei NAFTA fou atonu o le a avea ma faʻataʻitaʻiga mo isi maliega e pei o le Indo-Pacific Economic Framework.
Gaioiga i le Global Level
Ua una'ia e fa'alapotopotoga a le sosaiete a feagaiga fa'aletulafono i le tulaga UN ia fai pisinisi e nafa ma le solia o aia tatau a tagata ma solitulafono tau siosiomaga e fesootai ma a latou galuega.
"Talu ai o le UN o loʻo faia i setete, o le tele o atunuʻu faʻapisinisi e mafai ona teu faʻafaigaluega i le lalolagi o loʻo teteʻe i sea feagaiga faʻamaonia," o le tala lea a Luciana Ghiotto. “I le Iunaite Setete, Kanata, ma Iapani, ua matou vaaia felafolafoaiga e uiga i le umiaina o kamupani e nafa ma le solia o aia tatau a tagata i le faasologa o gaosiga. Ose faiga fa'apolokiki fou. Ae o se faʻataʻitaʻiga o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele o loʻo tuʻuina se fesili i aia tatau a tagata ma aia tatau i le siosiomaga i le totonugalemu o talanoaga.
O taumafaiga i le tulaga faava o malo e matua faigata lava, na ioe Manuel Perez Rocha: "Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Faletupe a le Lalolagi o loʻo i ai le Nofoaga Tutotonu Faʻavaomalo mo le Faʻamasinoga o Fefinauaiga Faʻafaigaluega (ICSID) lea e mafai ai e faʻalapotopotoga ona molia setete." Na te fautuaina se auala sili atu faʻaitulagi. “Ua matou fautuaina se nofoaga autu e foia ai feeseeseaiga mo Amerika Latina e mafai ona faaaoga e atunuu pe a uma ona toso ese mai le ICSID. "Ae paga lea, o le tele o atunuu alualu i luma e leʻi taliaina lenei mea," o lana lipoti lea.
O se tasi o lu'itau i le tauanauina o malo e talia nei auala o faiga pi'opi'o. "O loʻo i ai se liʻo mataʻutia o faiga piʻopiʻo," o lana faʻaopoopo mai lea. "O loʻo matou talanoa iinei e uiga i le faitotoʻa taʻavale lea e avea ai tagata ofisa o le malo o loʻo faʻatalanoaina nei feagaiga ona avea lea ma loia tumaoti poʻo faufautua poʻo sui o le komiti o faʻalapotopotoga o loʻo faʻamalosi mo latou vaetamaina. O lenei faiga pi’opi’o e fesoasoani e fa’amalamalama ai pe aisea e sainia ai e malo nei feagaiga tusa lava pe o le a molia.”
Na ia faʻasino atu foi i le mataupu o le avanoa i minerale taua e manaʻomia i le suiga o le malosi lanu meamata. "O loʻo taumafai le pulega a Biden e faʻafefe suauʻu faʻasolosolo i le tau o nuʻu o loʻo nonofo faʻataʻamilo i le teuina o minerale taua e pei o le lithium ma le cobalt," o le tala lea a Perez Rocha. "E tele atugaluga i tagata o le atunuu e uiga i le auala e faia ai lenei suiga i se mea e taʻua o le tamaoaiga mama e aunoa ma le solia o aia tatau a tagata ma faʻaleagaina le siosiomaga."
O fefa'ataua'iga o se faiga e faia ai fefa'ataua'iga i nei minerale. "O nei taumafaiga i le latalata-shoring ma uo-shoring ua avea ma auala e pulea ai filifili sapalai i minerale ma metala," o le tala lea a Jen Moore. "O le Iunaite Setete aemaise lava ae faapea foi Kanata ua latou faamanino mai ia i latou lava: o le faailoaina o se 'uo' o le i ai lea o se FTA poʻo se feagaiga faʻapisinisi e lua."
O lo'o i ai isi gaioiga i le lalolagi atoa e feso'ota'i ma fa'afitauli o le tau ma galuega. Mo se faataitaiga, o le Iunaite Setete faia se gaioiga faasaga ia Initia i le WTO i le 2014 i luga o aiaiga o totonu o le lotoifale i lana taumafaiga e faʻaleleia le malosi o le la. Na toe fa'afo'i e Initia le fiafia i le lua tausaga mulimuli ane i luga o aiaiga fa'alotoifale i totonu o faiga fa'avae a le la. "O le WTO na manatu ia tulafono uma e lua e le tusa ai ma le tulafono," o le tala lea a Karen Hansen-Kuhn. “I le Iunaite Setete, sa faaauau pea polokalame, ou te manatu e leai se suiga na faia. Ae a tatou mafaufau i se suiga tonu, e tatau ona le naʻo le faʻaitiitia o faʻamalama ae o le fausiaina o galuega.
Tetee i Pisinisi e pei ona masani ai
O le tetee atu i le fausaga o fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga ua sau mai le tele o tulimanu o le kelope. “Mai le vaaiga o laʻu galuega ma tagata ua aafia i le maina,” o le lipoti lea a Jen Moore, “o loo i ai se siʻitia o le tetee mai le ʻaufaifaatoʻaga, tagata o le atunuu, ma isi nuu o loo feagai ma Aʻafiaga leaga o lenei faʻataʻitaʻiga sili ona faʻaleagaina o atinaʻe faʻauluuluga lea na faʻatasi ma faiga sauā ma le faamiliteli ma e masani ona taulaʻi sauāga faasaga i fanua ma le siosiomaga."
Mo se fa'ata'ita'iga, ina ua mae'a ona fa'atumauina le tulaga quo mo le tolusefulu tausaga, o le Malosiaga Charter Treaty ua le toe fa'asalaina. Ia Novema, le kapeneta Siamani faasilasila o le a alu ese le atunuu mai le ECT. Ua aufaatasi atu i le tele o atunuu i Europa—Italia, Falani, Holani, Polani, Sepania, Slovenia, ma Luxembourg—na faia foi ni faasilasilaga faapena. "I taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau, e faʻavalevalea le mafai e kamupani ona molia mo tupe mama leiloa mai tupe faʻafaigaluegaina ma taui mo le koale ma le faaniukilia faʻaumatia," o le tala lea a le sui taʻitaʻi o le vaega palemene a Greens i le palemene Siamani.
O le feagaiga e iai se mea e ofo ai mo atunuu o loʻo mananaʻo e alu ese: o tagata saini e alu ese mai le ECT o loʻo noatia pea i le feagaiga mo le 20 tausaga. O loʻo iai foʻi se faʻafitauli faʻapitoa e aofia ai aiaiga o isi feagaiga tau fefaʻatauaʻiga.
"O atunuu Europa o loʻo unaʻia e faʻafouina feagaiga ma Mekisiko, Chile, ma isi e aofia ai fuaiupu e pei o le faiga o feeseeseaiga a le setete, lea e mafai ai foi e kamupani malosi ona molia malo," o le tala lea a Manuel Perez Rocha. "E leai se mea e tasi o le neocolonialism o loʻo faʻaaogaina e faasaga i atunuu i tua." I le tali atu, na ia unaʻia le "faʻamalosia o faiga faʻamasinoga a le atunuʻu ina ia lagona e kamupani le sili atu ona puipuia e faiga a le atunuʻu ae le o le tulituliloaina o filifiliga i le tulaga maualuga."
O le tali i tua i le ECT e le o se mea fou. "O le faiga ua fatuina ai le tele o tetee ma faitioga talu mai le aso muamua," o le faaopoopo lea a Luciana Ghiotto. "Na ou ola aʻe i le mataʻutia o le taua a Seattle i le 1999 faasaga i le WTO ma tauiviga faasaga i le Free Trade Area o Amerika."
Ua ioe Karen Hansen-Kuhn e tatau ona maua manumalo. "Na fesoasoani le sosaiete sivili e faʻavaivaia le ISDS system," o lana tala lea. "Faatasi ai ma le Transatlantic Trade and Investment Partnership, o le tetee tele i le ISDS o se mafuaaga tele lea na malepe ai.."
O le isi ituaiga o pushback e sau mai le fanua lava ia. "I luga o la matou upega tafaʻilagi, ua amata ona matou mataʻituina le faʻaaogaina o agroecological approaches, e le naʻo mea e faʻaogaina ae nai lo le vaʻavaʻai i le ata atoa e aofia ai le puleaina o meaʻai, o le aia tatau a nuʻu taʻitasi e filifili ai faiga taumafa e manaʻo ai," Hansen-Kuhn faaauau. Na ia faʻasino atu i Mekisiko e faʻaumatia sana GMO, lea e faʻalagolago tele i le glyphosate pesticide. Na faia e le malo lena faaiuga ona o sao mai le sivic movements. Ina ua uma tetee mai le malo o Amerika, Mekisiko ua solomuli i tua i luga o lena tautinoga e ala i le faʻaogaina o le faʻamaʻi na o sana mo le taumafaina e tagata.
"O loʻo faia e Mekisiko ni faʻatagaga, mo se faʻataʻitaʻiga faʻatagaina GMO mo meaʻai manu, ae a leai o loʻo tumau mausali e ui i le tele o le mamafa," o lana faʻaiʻuga. "E le o se suiga atoatoa lea i le agroecology, ae o le atunuu lea e filifili o le a faia se suiga i se faiga o meaʻai tusa lava po o le a le mea e fai mai ai fefaʻatauaiga."
"E taua le manatua o le aofaʻi o le faiga o loʻo lagolagoina pulega faʻapisinisi i le lalolagi atoa," o le tala lea a Jen Moore. “O nisi taimi e pei e tatou te faia na o nai taumafaiga e tuliloa ai.”
E ioe Manuel Perez Rocha. "E manaʻomia ona tatou faʻatalanoaina isi mea mai manatu eseese, e faʻaumatia ai le peteriaka, neocolonial capitalist system," na ia fautua mai ai. "Ae a o tatou taumafai mo se vaaiga mamao, e tatau foi ona tatou talanoaina ni auala sili atu ona moni, sili atu ona mafai, ma sili atu ona mautu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e kamupani ona molia setete. Aisea e le tatau ai ona i ai i setete le aia tatau e molia ai kamupani? O nu'u ua a'afia e tatau fo'i ona maua avanoa i fa'aiuga o feeseeseaiga. E tatau ona tatou faʻaumatia faʻamanuiaga a tagata faʻatau tupe mai fafo, e pei o le 'togafitiga a le atunuʻu', o loʻo noatia ai malo i lalo i a latou taumafaiga e faʻalauteleina le lotoifale, faʻaitulagi, ma le atunuʻu.
Ua amata ona atiaʻe le Global South se leo autasi i le felafolafoaiga i se suiga tonu o le malosi. "I Latina Amerika, ua matou fai mai e leai se mea fou lanu meamata faʻatasi ma FTA ma feagaiga faʻapisinisi lua," o lipoti a Luciana Ghiotto. Ua va'aia e le itulagi le fa'atupula'ia o le tele o fa'alapotopotoga fa'amalositino mai i nu'u i tua i Via Campesina i fa'alapotopotoga fa'ale-nu'u eseese ma fa'atama'ita'i o lo'o fa'aalia ai se tamaoaiga fa'afafine. I le taimi nei, o nisi atunuu ua taulamua. "I totonu o lona faʻavae, e faʻasaina e Ekuatoa le ulufale atu i soʻo se maliega faʻavaomalo e aofia ai faʻasalalauga faavaomalo e faʻafefe ai le pule a le atunuu," o lana faʻaopoopo mai lea. "O le malo fou neoliberal o loo tauivi ma le tele o loia e saili se auala e foia ai, ae latou te le mafai lava."
O le isi faʻataʻitaʻiga o le teteʻe manuia o le faʻatupulaia lea o le faʻataʻitaʻiga o le tau, lea e sili atu nai lo le puipuiga o le siosiomaga ma faʻafesoʻotaʻi tagata faʻamalosi i tauiviga mai le faʻamasinoga amiotonu ma aia tatau a tagata i agroecology ma le faʻatupulaia o le tamaoaiga.
"Ina ua maeʻa faʻalavelave o le lua tausaga talu ai, e mafai ona matou faʻatasia atili i le tagata lava ia," o le tala lea a Karen Hansen-Kuhn. "O gaioiga e manaʻomia ai le fausiaina o mafutaga i le tagata lava ia. E tatau ona tatou o mai faʻatasi e fausia nei auala."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo