Ina ia puipuia le paneta mai le vevela, e matua tele naua le kaponi e mafai e tagata ona pamu i totonu o le ea. Mai le amataga o le Industrial Revolution e oʻo mai i aso nei, ua faʻaaogaina e tagata soifua 83 pasene o lana “carbon budget”—o le aofaiga o le kaponi e mafai ona mitiia e le ea ma e le sili atu i le sini faamoemoeina a Pale o le tau o le siitia o le 1.5C tikeri i le vevela o le lalolagi talu mai le vaitaimi a o lei faia pisinisi. I le fua faatatau o lo'o iai nei, o le a fa'aaogaina le tala o le tupe i totonu o le isi sefulu tausaga.
E tutusa lava le fa'alavelave o le tufatufaina atu o na kaponi fa'aoso. “Faatasi ai ma lalo ifo o le 20 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi, ua soona faaaogaina e le Global North le 70 pasene o le tala faasolopito o le tala o le kaponi,” o le tala lea a Meena Raman, le peresitene o Uo o le Lalolagi Malaysia ma le faauluuluga o polokalame i le Third World Network, i se Global Just Transition webinar. “O i latou na mauoa i se lalolagi e le taofiofia i tulaga o le faʻauluina o kasa oona e nafa ma le tele o faʻaleagaina o loʻo tatou feagai i aso nei."
Ona o lenei eseesega tele i le aumaga ma le tamaoaiga na maua faatasi ma na asu, ua nofo aitalafu ai atunuu mauoa o le itu i mātū i atunuu matitiva se ituaiga o “aitalafu o le tau.” I le taimi nei, pe a tatau ona matua faʻatonutonuina faʻamaʻi carbon, o le itu i matu o loʻo i ai se matafaioi faʻasolopito e fesoasoani i le itu i saute e fai lana lava suiga i se lumanaʻi pe a maeʻa le suauʻu.
O lenei matafaioi e le na'o se galuega a le kaponi fa'aoso. O le aveeseina ma le susunuina o suauʻu faʻasolosolo e le Global North i le taimi ma le maeʻa ai o le Industrial Revolution na oʻo faatasi ma se faiga faifaipea o le faoa o le Global South. O le vaitaimi o colonial na faʻavaeina ai se paleni le tutusa o le malosi i le va o matu ma saute, lea na faʻaauau pea i le vaitau o le tutoʻatasi. O loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu e le Global South le Global North i punaoa faʻanatura, faʻateleina e lagolago ai se suiga o le "malosi mama". O atunuu o le Global South o loʻo tumau pea loka i ituaiga eseese o aitalafu pologa i faʻalapotopotoga tau tupe a le Global North.
“E manaʻomia ona tatou talanoa e uiga i nei aitalafu uma i fafo—fafo, tupe—lea e aofia ai pulega faakolone, le faaaogāina o galuega, faiga faailogalanu, ma le augātamā,” o le faamatalaga lea a Alberto Acosta, o lē sa avea muamua ma minisita o le malosi ma le eliina a Ekuatoa. “O nei auala o le faoa o le natura sa mai lava i le amataga o meafaigaluega o le puleaina o le Lalolagi Lona Tolu po o atunuu tau atiae po o atunuu matitiva. O nei atunuu o loʻo i tua ua faʻaumatia faʻasolopito."
O le aloese mai tulaga sili ona leaga o suiga o le tau o le a manaʻomia ai tupe: tele. “E tusa lava po o le a le auala tatou te faʻatulagaina ai le talanoaga-o aitalafu o le tau, toe faʻaleleia o le tau, faʻasoa tutusa o le tau-o luʻitau e matua tele lava," o le faʻaaliga lea a Tom Athanasiou, o le na faavaeina le EcoEquity. "E leai se faiga faʻapolokiki masani e mafai ona faʻafetaui lelei faʻafitauli o le tau ma faʻalavelave le tutusa. Ua taʻu mai e le saienisi e tatau ona tatou faʻaumatia suauʻu faʻasolosolo i le lalolagi atoa i ni nai tausaga. O lona uiga e tatau i atunuu o le lalolagi i Saute ona vave faʻamama e tusa lava pe o loʻo matitiva, tusa lava pe iai a latou punaoa faʻanatura latou te faʻamoemoe e aumai ma faʻatau atu mo atinaʻe."
Ae o fea o le a sau ai lenei tupe ma o a ni faiga faʻapolokiki e manaʻomia e faʻasaʻo ai le le paleni o le malosi ma le tamaoaiga i le va o matu ma saute?
O Siteki
I le 2021, le Inter-Government Panel on Climate Change (IPCC) faaiu o le 85 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi na aʻafia i suiga o le tau. O le tausaga nei, o timuga e le'i tupu muamua i le faaiuga o lenei taumafanafana na tu'u ai le tasi vaetolu o Pakistan i lalo o le vai. O le lamala ua aumaia ai le maualuga o le le paleni o meaai i Aferika i Sasae, ae o le faaleagaina o le vaomatua o le Amazon na tupu i se fa'amaumauga vave i le ono masina muamua o le 2022. I le taimi nei, o motu laiti o le Vasa Initia ma le Pasefika ua faasolosolo ina laiti i aso uma. Faatasi ai ma isi mala o le tau i le itu i mātū, o afi o vaomatua ua faaleagaina ai Rusia, Europa, ma le Iunaite Setete.
"Afai e te vaʻavaʻai i lipoti lata mai a le IPCC, o le faamalama mo le fetuunaiga i suiga o le tau e vave ona tapunia," o le tala lea a Meena Raman. "E le gata o le faʻamalama mo le faʻaitiitia o faʻamalama ae faʻapea foʻi ma le faamalama mo fetuunaiga. Ua tatou i ai i le vaitau o le leiloa ma le faaleagaina. O mafatiaga moni o loʻo tupu i le lalolagi atoa: o loʻo i ai lologa i Pakisitana ma Nigeria, ma i le lalolagi mauoa."
“Ua lata ina popole le au saienitisi,” o le lipoti lea a Tom Athanasiou. “E ono mafai e le vevela o le lalolagi ona paʻu puupuu i le 1.5-tikeri tapulaa i na o le lua tausaga. I le faaiuga o lenei sefulu tausaga, e foliga mai o le 1.5 tikeri, pe latalata tele. E oo atu i lena taimi, faatasi ai ma tulaga ua matua matautia tele, o le a suia faiga faaupufai. E le maalofia. Ioe tatou te le iloa auala o le a suia lava i latou.”
O se suiga i faiga fa'apolokiki e ono mafua mai i fa'alavelave e tutupu i tua atu o tuaoi o le atunu'u, e pei o le liusuavai o le aisa i le Antarctica. O le glacier o Thwaites, ua faaigoaina o le "doomsday glacier" ona o le aafiaga o lona liusuavai i le lalolagi atoa, ua faaitiitia nei. i le faaluaina o le fua faatatau na faia i le sefulu tausaga talu ai. "Pe a alu le Thwaites glacier ma siʻitia le suasami i soʻo se mea, pe o le a suia ea le tulaga faʻapolokiki?" O le fesili lea a Athanasiou. “Pe o iai ea se suiga mata'utia lea sa le'i atoa i le lisi o mataupu e maua i le lisi o mataupu i se auala fou? Ua iloa e tagata e tatau ona alu le tamaoaiga neoliberal. E le na'o tagata tau i auala. E iloa e tagata uma. O lea la, o a auala fou o le galulue faʻatasi, tetee, ma suiga e tatalaina ai lenei mea?
O nei fa'alavelave lata mai o le fa'ai'uga e le gata o suiga o le tau ae o se filosofia fa'aletonu a le tagata aga'i i le natura. “O lenei paʻu o le tau ua atagia mai ai le moni o le anthropocentrism,” o le tala lea a Alberto Acosta. "Ae o lenei le mautonu o le paneta e le o se taunuuga o tagata uma, ae o tagata faʻapitoa e faʻaaogaina a latou faʻatau. O le tala faasolopito o faiga faavae, o se tala faasolopito o le fia faaputuputu e aafia ai le faitau piliona o tagata i luga o le fogaeleele, aemaise lava tamaitai ma nuu moni.”
O se vaega ona o aafiaga o lenei faaletonu—o lologa, lamala, afā malolosi—ua iu lava ina amata e tagata ona foia suiga o le tau, ae le o se manaoga faanatinati po o punaoa. O lea la, mo se faʻataʻitaʻiga, o le maliega a Paris i le 2014 na faʻavaeina ai faʻamoemoega mo le faʻaitiitia o le carbon emissions, ae o taumafaiga a le atunuʻu i nei sini e ofo fua. E fa'apena fo'i, o tautoga lata mai a atunu'u e o'o atu i le "net zero" i le 2050 e le fa'amalosia e so'o se pulega fa'avaomalo.
"Net zero i le 2050 ua laʻititi tele, tuai tele," o le tala lea a Raman. "O le lalolagi atiaʻe sa tatau ona oʻo i le zero moni i le taimi nei. Ma ona o le taua i Iukureini, ua oʻo lava i tua i tua i le faʻateleina o lo latou faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo, ma Siamani mo se faʻataʻitaʻiga ua toe foʻi i le koale." Ua ioe Alberto Acosta e faapea o le taua a Iukureini o se laa i tua mo le faiga o le faamasinoga tonu o le tau O malosiaga faaniukilia, e pei o le koale, ua toe malosi. Ma e tele tupe teufaafaigaluega ua alu i auupega, na ia matauina, i le taimi tonu lava e manaʻomia ai mo le foia o suiga o le tau.
E pei ona taʻua e Tom Athanasiou, o le oʻo atu i le zero i le ogatotonu o le seneturi "e faigata lava e tusa lava pe i ai ni a tatou faiga faatemokalasi ma taʻitaʻi faʻatatau, ma e leai foi. O le mea moni, o le toʻatele o tagata malolosi tele o loʻo faʻamauina le tele o tupe e ala i le faʻaumatiaina o le gaosiga o suauʻu.
E ui o le toetoe lava o tagata uma i le lalolagi o loʻo feagai nei ma se taunuuga o suiga o le tau, o nei aʻafiaga e eseese e tusa ai ma le faʻafanua ma le tamaoaiga. “O atunu’u e iai fa’amaumauga e sili ona maualuga le tau-o atunu’u e sili ona a’afia i le fa’aletonu o le tau, e toetoe lava o nu’u uma sa iai muamua,” o le fa’aopoopo mai lea a Athanasiou. "E tele mea e taʻu atu ia te oe iina."
O Alberto Acosta e tu'ua'ia tonu le fa'a-kolone. "O le mauaina o punaoa o se galuega a le colonialism," o lana tala lea. “Mafaufau i le faatafunaina o le Amazon e totoina ai fatu soya ma auina atu i fafo porotini i foliga o meaʻai manu i atunuu sili ona tamaoaiga i le lalolagi. O lenei fesiitaiga o punaoa faanatura i le Global North e fafaga ai galuega tau alamanuia e faia e aunoa ma le iloiloina o tau i le Global South. I le taimi nei, o le agai atu i le isi itu mai le Global North agai atu i atunuu i tua atu o le salalau atu o faatoaga monocultures, le tuuina atu o pisinisi sili ona faaleagaina, ma le lafoaia o otaota oona.
O lena faiā lē tutusa ua oo atu i le vaitaimi o le “malosi mama.” O le unaʻi a le Global North e faʻaitiitia lona faʻalagolago i suauʻu faʻasolosolo, o lona uiga, o loʻo faʻaauau pea Acosta, "faʻaliliuina le faʻafitauli i le Global South e ala i le mining i atunuu matitiva mo le lithium ma le kopa mo taʻavale eletise ma le faʻaleagaina o vaomatua o le teropika e maua ai laupapa balsa e fausia. tele faatoaga matagi.”
O le isi vaeluaga, o le tala lea a Athanasiou, o le va o filosofia eseese o le atinaʻe. I Aferika, na ia taʻua ai, o le feteenaiga ua faateleina "i le va o malo e mananao e atiina ae punaoa faʻaola ma sosaiete lautele o loʻo mananaʻo e taofia na punaoa i le eleele ma faʻalauiloa polokalame faʻalavelave o atinaʻe faʻafouina. O lenei feteenaiga e mataʻutia ma iloagofie ma matua ese lava mai le mea semanu e tupu i le lima tausaga talu ai.
O le Fua
Ina ia taofi le vevela o le lalolagi, e manaʻomia e atunuu mauʻoa o le lalolagi ona toe faʻafoʻi lenei mafutaga faʻa-kolone ma tuʻuina atu tupe e manaʻomia mo atunuu matitiva e fai ai le suiga i se lumanaʻi faʻasolosolo-fuel. O le mea lea, na taʻua e Meena Raman, e le naʻo se mataupu tau amio poʻo le amio. O se tautinoga faaletulafono.
"O le UN Framework Convention on Climate Change, le Kyoto Protocol, le Paris Agreement: o meafaigaluega nei faaletulafono," o lana tala lea. "O le Global North ua tuʻuina atu faaletulafono e tuʻuina atu punaoa i lalolagi atiaʻe."
Ae o le a le tau o lenei suiga ma o a ni auala e faʻatino ai lenei suiga?
Muamua, o atunuu mauoa ua faia ni tautinoga. I le 2010, na latou folafola atu e oʻo atu i le $ 100 piliona i le tausaga i le faʻatupeina o le tau. "O le numera na seʻi mai se pulou," o le lipoti lea a Meena Raman. "E leʻi faʻavae i luga o mea e manaʻomia e atunuu atiaʻe." E oo atu i le 2021, o atunuu mauoa na fai mai na latou faʻapotopotoina le $ 80 piliona, ae o le mea moni o le fuainumera, e pei o Oxfam fa'atatau, pe tusa o le tasi vaetolu o le tele. "O lea la, o le $ 100 piliona sini na suia i le 2021 i le tuʻuina atu i le 2025," na ia faʻaauau ai, faʻapea o loʻo faia e Oxfam o le lalolagi atiaʻe e faitaulia le nonogatupe ma inisiua o se vaega o lena 100 piliona.
O le isi faiga o le totogiina o aitalafu o le tau o le Green Climate Fund, o se taumafaiga na tuleia e le Vaega o le 77 ma faʻavae i Incheon, Korea i Saute. "Talu mai le 2014, ua naʻo le $ 13.9 piliona na tuʻuina atu, e laʻititi lava i le tulaga o le fua," o le lipoti lea a Raman. O le Tupe Fetuuna'i, na faia i le 2001 i lalo o le Kyoto Protocol, na o le $850 miliona na ia faia.
Faatusatusa nei fuainumera-i lalo ifo o le $100 piliona i le tausaga-ma le fua o le luitau. E tusa ai ma se lipoti o suʻesuʻega i le tausaga talu ai, e manaʻomia e le lalolagi faaalu le $5 miliona e oo atu i le 2030 i mea tau tupe e ausia ai sini a Paris i le 2030. Ae pei ona faailoa mai e Raman, o lenei fuainumera e faavae i luga o le 30 pasene o tau. I le taimi nei, i luga o le itu fetuunaiga, o le UN Environment Programme na fuafuaina i le 2016 e $ 140 i le $ 300 piliona i le tausaga e manaʻomia e faʻaalu ai tau fetuunaiga i le lalolagi atinaʻe (lea na tuʻu latalata i le pito i luga. i lana lipoti 2021).
O nei fuainumera e le'o manatu i tau gau ma fa'aleagaina. E tusa ai ma se suʻesuʻega, o le a totogi e le lalolagi atiaʻe se mea i le va o le $290 piliona ma le $580 piliona i le tausaga e oo atu i le 2030 e feagai ai ma taunuuga o suiga o le tau.
"E tatau ona tatou tuʻuina le fua o le faʻalavelave i se tulaga talafeagai," o le faʻaiʻuga lea a Raman. “E le o le leai o se tupe ae o le finagalo faapolokiki. O gaioiga mo le faʻamasinoga o le tau ma le faʻamasinoga o aitalafu e tatau ona o faatasi. O lea la, e tatau ona tatou talanoa e uiga i le soloia o aitalafu o se vaega o le toe faaleleia. ”
O uluai nonogatupe, o le tala a Acosta, na masani ona ave e malo autocratic na faʻaumatia tupe i faiga piʻopiʻo. O le toe totogiina o aitalafu, e le gata i lea, ua faʻamalosia ai atunuu e le gata e tipiina polokalame faʻaagafesootai ae faʻateleina a latou maina ma faʻaputuina. I lenei auala, o le aitalafu mai fafo e faʻaoso saʻo ai le kaponi faʻamalama.
E faaopoopo atu i le taui mo le leiloa ma le faaleagaina o tau avanoa e fesootai ma le teuina o suauu i le eleele. "Ae faapefea le taui i atunuu e pei o Ekuatoa o loʻo i ai suauʻu faʻasolosolo ae aloese mai le aumaia o nei punaoa?" O le fesili lea a Athanasiou. “E faapefea ona latou mauaina? Ma e maua e le au fai suau'u tetele i Sasa'e Tutotonu se taui ona o le le faaauauina o le pamu a latou suauu ma e fia, ae o ai e totogi? O le noataga mo na taui e tutusa ma le gau ma le faʻaleagaina o le lalolagi?
O isi tau o le a aofia ai i latou o loʻo fesoʻotaʻi ma tagata sulufaʻi o le tau ua faʻamalosia e toe nofoia ona ua le toe nonofo o latou fale. “E tusa lava pe tatou te fuafuaina le mea e tatau ona totogi, o ai e totogi?” O le fesili lea a Athanasiou.
O Ai Totogi?
O le suiga o le tau o le a tau miliona tala. O le lalolagi tau atia'e, ua lokaina i totonu o se sootaga neocolonial o aitalafu ma le faalagolago, e leai ni punaoa. O fea la o le a maua mai ai tupe e fesoasoani ai i le Global South e oso i totonu o se vaitau pe a maeʻa le suauu?
“E tolu avanoa,” o le fautuaga lea a Tom Athanasiou. “Fa'alapotopotoga o suauu. O atunuu mauoa o le itu i matu. Po o tagata mauoa o le lalolagi.”
O fa'alāpotopotoga suau'u fa'asao ua tele fa'amanuiaga i tala fa'asolopito mai le fa'atauina o oloa na mafua ai suiga o le tau. E sili atu le leaga, o loʻo latou maua ni tupe mama i le taimi nei ona o le taua a Iukureini, lea ua faʻatapulaʻaina ai le aofaʻi o suauʻu ma kesi a Rusia o loʻo avanoa i maketi i Sisifo. I le kuata lona lua o le 2022, mo se faʻataʻitaʻiga, BP "maua" tupe mama e $8.5 piliona, sili ona tele i le 14 tausaga. I le aofaʻi, e tusa ai ma le International Energy Agency, o loʻo i ai i kamupani suauu toso mai le $2 trillion i polofiti i le gasologa o le taua i le taimi nei. "O tagata i le salafa o le lalolagi e mananaʻo e tuleia se lafoga o tupe mama mo le faʻaogaina ma le faʻaogaina o mafuaaga," o lana tala lea. “Ma ou te le finau ma i latou!”
O le filifiliga lona lua o le auala masani o aitalafu o le tau, e totogi ai atunuu mauoa o le itu i matu. "O nei atunuu e mautinoa lava e tatau ona totogi le vaega tele o le pili ona o loʻo ia i latou le tele o tala faʻasolopito ma sili atu le gafatia e totogi ai," o lana faʻaopoopo mai lea. “Ioe, ae e toatele tagata matitiva, matitiva i tulaga o le lalolagi, i atunuu i matu, e aofia ai ma le Iunaite Setete, o le atunuu sili ona tamaoaiga ua vaai i ai le lalolagi. E iai foʻi nisi tagata mauʻoa i atunuu i saute.”
Talu ai e lē o matuā vaevaeina le tamaoaiga i le va i mātū ma saute, “atonu o tagata mauʻoa ae lē o atunuu mauʻoa e totogi,” o le fautuaga lea a Athanasiou. "E le o se manatu valea e pei ona e mafaufau i ai, aemaise lava pe a e mulimuli ia Thomas Picketty ma ana uo i le Lalolagi Le tutusa Lab. Latou te finau e sili atu ma le afa o le le tutusa i luga o le paneta ua i ai nei i totonu o atunuu nai lo le va o atunuu. Ae faʻafefea pe a tatou faʻapalaina le faʻamalo a na o le tasi pasene sili ona tamaoaiga o le faitau aofaʻi o le lalolagi e tusa lava po o fea latou te nonofo ai-i se fua faatatau maualuga e totogi ai le tau atoa o suiga faʻafuaseʻi o le tau?"
O le su'esu'eina o tagata ta'ito'atasi nai lo o atunu'u o le a fa'amalie pea i se faiga fa'asoa fa'afanua. "E tusa ma le 6 pasene o mea taugata e sau mai Saina, o lea o le ai ai se vaega talafeagai tele," o lana tala lea. "O le Iunaite Setete, faatasi ai ma le 57 pasene o le lalolagi taugata, o le a sili atu le tele o le sao, e tusa ma le sefulu taimi le tele o Saina."
Na ia taʻua le galuega a Olúfẹ́mi O. Táíwò ma ana tusi talu ai nei i le toe fa'afouga: “Fai mai Táíwò tatou te mana'omia se faiga fa'aleleia mo le toe fa'aleleia po'o le aitalafu o le tau, o se aga'i i luma, faiga fa'alelalolagi e lagolagoina le fa'atupuina ma le galulue fa'atasi. O lea faiga e le mafai ona na ona faasino i le aitalafu o le tau o lo o nofo aitalafu ai le itu i matu i le itu i saute, e ui lava ina tele. E tatau foʻi ona faʻamamafa le tiute o le totogiina o tagata mauʻoa i soʻo se mea latou te nonofo ai i soʻo se atunuu."
O le laina pito i lalo, o le faʻaiʻuga a Athanasiou, o le "faʻatasi ai ma le tele o malo o loʻo avea ma neo-fascist, e le o se mea moni o le a tatou mauaina le sefulu miliona mai faletupe tutotonu i isi tausaga o lumanaʻi. E le mafai ona e lolomi na tupe. E tatau ona sau mai le mauoa. E lavelave pe faapefea ona fai. Ae e matua taua tele le avea o le taumafa taugata o le tamaoaiga sili ona avea o se mataupu tele i luga o lenei paneta. Ma e leai se auala e faia ai se'i vagana le totogiina o lafoga. O sea lafoga e le mafai ona foia ai le faafitauli. Ae ina ia maua se lagona o loo fausia se lalolagi amiotonu, e tatau ona i ai se lagona o loo taofiofia le mauoa.”
Isi Mechanism
I le 2020, o le lalolagi fa'atupe suau'u fa'atosina e tusa ma le $6 trillion (i fesoasoani tu'usa'o ma fa'asoa). O lena fuainumera, o atunuu G7 o loʻo faʻafefe e tusa ma le $88 piliona i le tausaga i fesoasoani tuusao, lea latou na folafola talu ai nei e fa'asolosolo i le 2025. "O se punaoa maumau lea," o le tala lea a Meena Raman, "lea e mafai ona toe faʻafeiloaʻi i le lalolagi tau atiaʻe e foia ai faʻafitauli o le tau ma faʻafitauli tau atinaʻe."
O le auala lona lua mo le sailia o tupe, e pei ona taʻua muamua, lafoga. I le faaopoopo atu i le lafoga i luga o mea taugata, o se lafoga i luga o fefaʻatauaiga tau tupe (faʻapitoa foi o le Tobin tax) ua leva ona talanoaina e avea o se faʻaputu o tupe e foia ai suiga o le tau. O lea lafoga ua aumai i se fa'asusu fa'asusu i totonu o le Iuni a Europa, ae o le sili atu le malosi o le lalolagi e mafai ona fesoasoani i le faʻatupeina o se suiga i le lalolagi, e pei ona fautuaina e Albert Acosta. Na te fautuaina foi le alu e tuliloa lafoga, lea e tau ai malo e tusa ma le $500-600 piliona i le tausaga i tupe maua leiloa (faatasi ai ma atunuu matitiva e leiloa pe tusa ma le $200 piliona o lena aofaiga).
O le auala lona tolu o le a totogi e le lalolagi lautele atunuu e teu ai a latou suauu i le eleele. O Acosta, o lē na faia se taumafaiga mo Ekuatoa e saili tupe faava o malo e teu ai suauu i lalo o le vaomatua o Yasuni, e talitonu "e tatau i atunuu mauoa ona totogi sili atu e faasaoina ai le paleni o le paneta. E tatau ona tatou teuina i lalo o le eleele le lua vaetolu o suauʻu faʻasao uma, pe suauu, kesi, poʻo koale. Afai tatou te le faia, o le a faateleina le vevela o le lalolagi i tua atu o le 1.5-tikeri tapulaa.
O le isi faiga mo le toe faatonutonuina o punaoa i le itu i saute o le "aiā tatau faʻapitoa" poʻo SDR o loʻo tuʻuina atu e le IMF. I le taimi o le faʻamaʻi, ina ua paʻu le tamaoaiga o le lalolagi i luga o le mauga, o le IMF tuuina atu $650 piliona i SDRs. “O i latou nei na o atu i atunuu mauʻoa,” o le lipoti lea a Meena Raman. "E mafai e le IMF ona faia lenei mea, ae e le o faia mo le lalolagi atiaʻe."
O le palemia o Barbados, Mia Mottley, o loʻo taumafai e suia lenei tulaga. Ua ia valaauina mo le toe faatonutonuina o le $500 piliona o nei SDRs i le lalolagi tau atia'e i tausaga ta'itasi mo le fa'apalapala. "O matou i sosaiete lautele e tatau foi ona unaʻia lenei mea," o le uunaʻiga lea a Raman.
I le taimi lava e tasi, soʻo se numera o "fofo sese" i faʻafitauli o le tau ua faʻatulagaina. "Faʻaeteete i colonialism lanu meamata," lapatai mai Alberto Acosta. "Faʻaeteete i maketi carbon ma le faʻatauaina o aia tatau a tagata."
E ala i le kaponi offsets, e pei ona faamatalaina e Meena Raman, "e mafai ona e faʻaauau pea ona tuʻuina atu le tele o le kaponi pe afai e te faʻaogaina se isi tone e ala i le totoina o laau." Mulimuli ane, o pisinisi fa'aleagaina o lo'o fa'aauau pea ona fa'agaoioi e pei o muamua. E leai se fa'apalapala fa'a-neti e faia, ma o lo'o tumau pea le faiga o le tamaoaiga ma le malosi.
"Elites i le itu i matu, i le galulue faatasi ma faʻalapotopotoga, o loʻo vaʻavaʻai nei i le geoengineering, le aveeseina o faʻamaʻi mai le ea e ala i 'fofo faʻapitoa,'" o lana tala lea. "E faʻafefea ona tatou o ese mai fofo sese e puipuia ai faiga o loʻo tumau pea? O tuaoi mulimuli i totonu o nuʻu o loʻo i lalo o le faʻamataʻu i le faoa o fanua. O maliega tau fefa'ataua'iga saoloto e mafai ai e fa'apotopotoga ona molia malo mo le faia o le mea sa'o e ala i faiga fa'amalieina o fe'ese'esea'iga ma le setete.
I le isi itu, o nisi o taʻitaʻi o loʻo oʻo mai i luma, e pei o Gustavo Petro ma Francia Marquez i Colombia. "O nei taʻitaʻi fou o loʻo talanoa e uiga i faʻataʻitaʻiga fou o atinaʻe, faʻataʻitaʻiga ma faʻamaʻi faʻamaʻi-fuel solutions," o lana faʻaopoopo mai lea. “Ae e le faigofie le tauivi e talepe fale ma fai ni isi auala e pei o le faaleaogaina o le aitalafu.”
Faia o Soʻotaga
Ina ia foia lelei suiga o le tau, e tatau ona galulue faatasi atunuu i soo se numera o vaeluaga: i matu ma saute, sasaʻe ma sisifo, mauoa ma matitiva, ma i latou e mauoa i suauʻu faʻaola ma i latou e mauoa i punaʻoa gafataulimaina. O le lu'itau lena o lo'o feagai ma Fonotaga fa'aletausaga a Pati po'o COPs, o le mea aupito lata mai na fa'ato'a faia ia Novema 2022 i Sharm al-Sheikh i Aikupito.
O lenei mana'omia e felagolagoma'i e fa'alautele atu fo'i i sosaiete lautele. "E manaʻomia ona tatou sailia ni fofo e fesoʻotaʻi uma ai a tatou gaioiga mai matu ma saute," o le faʻamalosi lea a Meena Raman, "e tau ai le faiga lava lea e tasi o loʻo faʻatupuina ai le faʻafitauli o le tau, faʻalavelave le tutusa, ma faʻafitauli tau atinaʻe."
Na ia faʻaauau, "E manaʻomia ona umi se talanoaga e uiga i le faʻafesoʻotaʻi o gaioiga alualu i luma. I le Global South, e mafai ona tatou faia le mea tatou te mafaia, e mafai ona tatou aumaia malo alualu i luma i le pule. Ae afai e tausia e malo i matu faiga o loʻo i ai nei, o le a leai se suiga moni iinei. O lea la, e tatau ona oo mai suiga i le itu i matu. Matou te manaʻomia ni faʻagaioiga faifaipea faʻasolosolo i matu. O nei gaioiga o loʻo galue mo ou manaʻoga i matu ma lo matou fiafia foi. O le mau lena mo Uo o le Lalolagi Fa'ava-o-malo: fa'agaoioi, tetee, ma suia mo suiga moni o faiga."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo