Ou te le malamalama pe faʻafefea ona faʻamaonia e soʻo se tagata mafaufau, e sili atu i le tamaoaiga poʻo se fai faiga faʻavae, lenei faʻalavelave. O le tamaoaiga o Amerika o loʻo faʻalavelave ma tele pisinisi o loʻo nonofo ma faʻamaumau tulaga o tinoitupe i luga o latou paleni pepa. "I le lotolotoi o le leai o se vaitau o tupe maua lea na faʻaalia ai le tele o kamupani o loʻo misi le faʻatauga o faʻatauga, o paleni o tinoitupe ua faʻateleina le 14 pasene ma o loʻo i luga o le ala agai atu i le $ 1.5 miliona mo le Standard & Poor's 500, e tusa ai ma le JP Morgan.(CNBC.com Oketopa 23, 2012.). Na o Apple e nofo i luga ole $117 piliona.
O le a le tulaga i Europa? E tusa ai ma le tala a Ernst & Young "I le Eurozone, o kamupani o loʻo umia atoa le Euro 2 trillion, i Peretania o le FTSE 100 o loʻo umia le 750 piliona pauna, ma kamupani a Amerika e sili atu i le US $ 2 miliona."
O le Peresetene Amerika o Barack Obama, i le ulufale atu i lana nofoaiga lona lua, sa talanoa faifaipea e uiga i le "mauoa e totogi a latou vaega" e lagolago ai le tamaoaiga o le tamaoaiga. E talitonu le toatele na manumalo ona o lana tautala i le gagana a le toatele, o le 99 pasene. Ae o le taimi lava na maua ai le faaiuga o le palota, ae ou vaai atu i le aufaipisinisi autu o le tamaoaiga o loʻo lafoaʻia lana folafolaga o le faʻatupuina o lafoga maualuga i tagata mauʻoa. E mafai ona e vaʻavaʻai ia latou faʻamatalaina o latou manatu sese i luga o le CNN, e mafai ona e faitau i ai Le Economist, ma o le mea moni o lo latou leo o loʻo faʻalogoina i faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau i le lalolagi atoa.
O le finauga o le "fiscal cliff" e matua malosi lava ma matua mautu i manatu faapolokiki ma o malo Europa foi na latou faaaogaina tauaso e foia ai le faaletonu o aitalafu a le euro zone. O le mea lea e tatau ai i tagata matitiva ona mafatia ina ia taofia le mauoa i le nofoa nofoa.
Le mamao i Initia, i le taimi o le GDP o loʻo i luga o se ala paʻu, fai mai lipoti nusipepa: "I le faaiuga o le tupe talu ai, sa nofo ai Initia Inc i luga o tinoitupe ma tinoitupe tutusa - tupe teufaafaigaluega e faigofie ona liua i tinoitupe - e sili atu i le Rs 9.3 lakh-crore poʻo le $ 166 piliona."(Taimi o Tamaoaiga, Aug 20, 2012.) Ae ui i lea, o le malo Initia o Gung-ho i luga o le gaioiga e tatala mo FDI i faleoloa, ma faamoemoe na o le $ 3 piliona i le isi lima tausaga!
I le taimi o le tele o tupe o loʻo i lima o nai faʻalapotopotoga, ou te le o vaʻaia se faʻamaoniga mo le faaupuga 'fiscal cliff' e faʻaalia i itu uma. O le fa'amautinoaina o le fa'asao o lona uiga o le fa'aitiitia o tupe fa'aalu. O le mea lena o loʻo faʻatonuina e le IMF/World Bank pe a latou nono tupe mo le faʻaola. Ae mo se mafuaaga uiga ese, o le austerity e le o lona uiga o le tuʻuina atu o faʻasalaga lafoga i tagata mauʻoa ma malolosi. I le taimi na tuʻuina atu ai e le lalolagi ni tupe faʻaola tupe (ina ua maeʻa le 2008-09 faʻaleagaina o le tamaoaiga) e tusa ma le $ 20 trillion, e leai se tamaoaiga na lapataia e uiga i se "fiscal cliff". E leai se tamaoaiga na fai mai ia i matou e aua neʻi faʻaaogaina tupe a tagata totogi lafoga a le malo e tatala ai faletupe ma kamupani.
I se faaupuga faigofie, $20 trillion ua alu i luga o le laina pito i lalo ole Big Business, inisiua, faletupe ma alamanuia. Na maua ai le tele o le tamaoaiga i lima o tagata mauʻoa. I taimi faigata faapena, ina ua tatau ona fa'aola tupe mo le tu'uina atu o le tele o galuega, soifua maloloina, a'oa'oga ma mea'ai mo e le tagolima, na alu atu i taga a le au mauoa. E leʻi tupu le tafe i lalo, o le mea moni e le tupu lava. O le faiga atoa o le tamaoaiga o lea e galue i luga o le faavae autu ae matua sese: "Faʻasaʻoina o tupe mama, ma fefaʻasoaaʻi o tau."
I totonu o le US, e ui lava i le tautala lautele a Peresitene Obama, o le mea moni e tumau pea o le Times Niu Ioka fai mai: "Na malilie le White House e tipi le itiiti ifo i le $ 250 piliona mai Medicare i le isi 10 tausaga ma le isi $ 800 piliona i le sefulu tausaga mulimuli ane, i se vaega e ala i le siitia o le tausaga e agavaa ai. ma isi polokalame tau soifua maloloina, faatasi ai ma le $110 piliona sili atu i le sefulu tausaga lona lua. Ma i se gaioiga mautinoa e faaosofia ai le fouvale i le Democratic ranks, na naunau ai Obama e faʻaaoga se faiga fou, itiiti le agalelei mo le fuafuaina o penefiti Social Security, lea o le a amata i le 250 ." E oo lava i le Polokalama Fesoasoani mo Mea'ai Faaopoopo o loo manaomia tele, o le talosaga e faaitiitia tupe faaalu i le $127 piliona.
I Europa, e pei ona lipotia e Reuters (ia Nov 15,2012): "I Potukale ma Eleni - na laveaʻiina uma i tupe a Europa ma i lalo o polokalame faʻasaʻo faʻamalosi - o le paʻu o le tamaoaiga na faʻateleina i le kuata lona tolu, o faʻamaumauga na faʻaalia. O le leai o se galuega a Potukale na oso i le 15.8 pasene ae o le isi itu, i Sepania, tasi i le fa o le aufaigaluega e leai ni galuega. O le tamaoaiga o Eleni na pa'u i le 7.2 pasene i tausaga ta'itasi i le kuata lona tolu a'o fa'ateteleina le atunu'u o lo'o tumu i aitalafu i lona ono tausaga o le atuatuvale. E lata i le 26 miliona tagata e leai ni galuega i le Iuni a Europa ae o loʻo faʻamoemoe le malo e faʻaalu i le tausiga o le soifua maloloina lautele ma aoga a le malo. O Sepania, Potukale ma Eleni ua faʻaitiitia uma tupe faʻaalu i penisione, totogi o tagata lautele, falemaʻi ma aʻoga. Ae ua fa'atupula'ia le le fiafia ona ua fa'ateteleina le pa'u. I Sepania, o le tele o tupe teu ua faʻaalu e faʻafetaui ai tului maualuga i luga o aitalafu a le atunuʻu, ua fulafula i le tau o le laveaʻiina o faletupe ina ua maeʻa le paʻu o fanua.
Faatasi ai ma le faitau miliona o tagata faigaluega o loʻo lolofi atu i auala i Europa atoa e tetee i tupe faʻaalu ua faʻateleina ai le paʻu ma mafua ai le tele o le leai o ni galuega, ua faʻateleina le le fiafia. Pe o le US, Europa poʻo Initia, o le averesi o tagatanuu e ita i faiga faʻavae o loʻo faʻaitiitia ai tupe mo le saogalemu lautele e sili atu ona faigata mo i latou i taimi o le tamaoaiga. Ae po o se taulaga ea lea e tatau ona faia e tagata matitiva? O le a le umi e mafai ai ona pagatia tagata masani a o nofonofo aulelei i le tone o tinoitupe teu? O le a le umi e mafai ai e le faiga o le tamaoaiga ona faʻatagaina le tuʻuina atu o le tamaoaiga i lima o nai lima a o tauivi le lalolagi mo se ola lelei?
I le iloaina na faapea mai John Maynard Keynes: "O le paʻu, ae le o le paʻu, o le taimi saʻo lea mo le faʻatumauina", sa ou liliu atu ia Paul Krugman e vaai pe na te faatonuina se isi fofo. Ona alu lea o ia:
"I tua i le 2010, o hawks faʻatagata lava ia - e sili atu ona faʻamatalaina o le paʻu ote - na faʻaaogaina le tele o a tatou tautalaga faʻapolokiki. I le taimi o le tele o le leai o ni galuega ma faʻamaumau tau maualalo o nonogatupe, o se taimi na fai mai ai manatu tau tamaoaiga tatou te manaʻomia atili, e le itiiti ifo. fa'aletonu tupe faaalu, o le otegia na talitonu ai le to'atele o le tatou vasega fa'apolokiki, o pa'u nai lo galuega e tatau ona ave i ai le fa'amuamua i le tamaoaiga. A'o lea ua mae'a le palota, ua taumafai e piki i le mea na latou o ese ai, e tatau ona ta'u atu e o ese."(Fa'aletonu Hawks ma Tagata Fa'afiaamiotonu. New York Times).
O le faitau ia Paul Krugman, ma le vaaia o le tele o tetee i le lalolagi, e matua manino lava o nai kamupani o loʻo taofia le tamaoaiga mo se tau. Vaai i le Palemia Initia Manmohan Singh. Ina ia foia le tulaga faigata o loʻo i ai le tamaoaiga, o loʻo ia talosagaina le aufaipisinisi a le 25 a le malo e teu faʻafaigaluega Rs 2.5 lakh crore ($46 piliona) faʻasili o loʻo latou umia 'e toe faʻafouina ai le tamaoaiga'. Ae leai se apili faapena e faia i kamupani tumaoti o loʻo nonofo i luga o le tele o tinoitupe faʻaputu faʻatatau e sili atu i le 9-lakh crore pe $166 piliona. E fefe o ia i le faʻalavelave i faʻalapotopotoga? Ioe, o ia. Ma e faapena foi Peresitene Obama, sei vagana ua ia savalia le savaliga. Tatou faatali ma vaavaai mo Ianuari 2013 pe a oo i le ‘fiscal cliff’.
E foliga mai e le mafai e malo i le lalolagi atoa ona faia soʻo se taumafaiga tuʻufaʻatasia e faʻamalosia ai Pisinisi Tele e talepe tupe o loʻo latou nonofo ai. E mafua ona e pei ona taʻua e Paul Krugman ua tatou faʻatagaina le paʻu o le hawks e faoa le mataupu tau tamaoaiga. E mafua ona tatou te le pisa a'o pulea e hawks. O le sese e tutusa lava ma tatou ma latou.
(Devinder Sharma o se tagata suʻesuʻe lauiloa ma suʻesuʻe i atinaʻe faʻavaomalo ma tamaoaiga, faʻavae i Initia. Faʻafesoʻotaʻi: [imeli puipuia])
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo