O le tele talu ai nei o le pule i le ola na amata i Karnataka i le itu i saute o Initia, o se vaega o se siva siva oti o loʻo faʻaauau pea ona faʻatulafonoina i itumalo o Andhra Pradesh, Maharashtra, Madhya Pradesh, Orissa, Punjab ma Haryana, ua le mafai ona faʻaosofia le malo. I tausaga a sau, o le a to'atele le aufaifa'ato'aga o le a uia le auala e tasi e sao mai ai le tiga o le fia'ai pe a mae'a le fa'atupula'ia o aitalafu e mafua mai i le suiga i fa'ato'aga fa'apisinisi ma le fa'asaolotoina o le fa'aulufale mai.
E faapena le tuputupu a’e o le le fiafia ma le pepelo, se’i vagana ai le fa’atulagaina masani o komiti fai tulafono, ma le soloia o nogatupe o lo o totoe, e o’o lava i le maliliu o le faitau afe o le au faifa’ato’aga matitiva e le’i maluelue ai se atunu’u le-fa’afetai. E ui i lea, o le teena e le malo, e faitau afe faifaatoaga ua pule i o latou ola talu mai le 1987 i le Setete o Tamil Nadu, Andhra Pradesh, Karnataka, Kerala, Maharashtra, Madhya Pradesh, Gujarat, Rajasthan, Orissa, West Bengal, Uttar Pradesh ma e oo lava i le pito i luma o faatoaga. Setete o Punjab. I le aluga o tausaga, o le tuputupu aʻe le taofiofia o le fiaʻai ma le mativa ua faʻatupuina ai le puipuiga mai le agaalofa o tagata. O maliu pule i le ola, o lea ua le mafai ai ona faaosofia se lagona malosi.
I le taimi o loʻo tauivi uma vaega faʻapolokiki a le atunuʻu mo le ola, ma faʻatasi ai ma le au faʻapolokiki o loʻo auai i le puipuia o latou lava tulaga o faʻalavelave, o le faʻamaʻi o le pule i le ola ua le mafai ona avea ma se faʻalavelave tele faʻapolokiki-tamaoaiga. O le maliliu o le faitau selau o faifaatoaga ua leai se aoga. Ma i le fefaʻatauaʻiga, o le mea e foliga mai o se faʻalavelave sili ona leaga talu mai aso o le suiga lanu meamata o loʻo faʻaauau pea ona tanumia i lalo o le le fiafia.
O le toʻatele o faifaʻatoʻaga cotton na maliliu i Andhra Pradesh na o latou ua tuua se aiga e toʻalima ma se aitalafu e leʻi totogiina e tusa ma le Rs 60,000 i le Rs 80,000. Vagana ai i Punjab ma Haryana, lea e maualuga teisi ai le tulaga o aitalafu i le Rs 1,20,000 pe sili atu, o faifaatoʻaga i isi vaega o le atunuʻu e iai foi aitalafu e le sili atu i le Rs 80,000 i le averesi. O le leai o se tagata faigaluega a le malo po o le aufaipisinisi tumaoti e manatu e faamuta lona soifua i se tulaga “itiiti” o le aitalafu, o se faasinomaga lea i le tulaga moni o loo i ai i nuu i tua.
O le aitalafu e le’i totogia lea na tu’ua e le au faifa’ato’aga le manuia ua fa’aputu moni lava i le tele o tausaga. I le taimi muamua, o mea uma atonu latou te manaʻomia e ala i aitalafu faʻatoʻaga atonu e le sili atu i nai afe rupee. Ae o le Initia
e le iloa e le faiga o faletupe ia tulaga maualalo o aitalafu laiti. O le faaiuga,
o le aufaifaatoaga ua leai se mea e fai ae ua na o le saili atu i le alofa o le au faaune tupe. Ma e tusa lava pe o le a tuuina atu e faletupe aitalafu i le aufaifaatoaga e ala i le galulue faatasi, o le faaletonu i taimi o le faaletonu o fua o faatoaga e le o se mafuaaga tatau.
O le mea e mataʻina ai, o i latou na faamutaina o latou ola e ala i le inuina o vailaau e tineia ai manu na iloa o le oti e na o le pau lea o le auala e sola ese ai mai le faalumaina e oo mai i le avea ma se tagata e le totogia. I le faʻamoemoe o le malo e faʻamutaina le tuʻuina atu o latou igoa, na latou iloa o le a oʻo mai se osigataulaga ogaoga o le lautele o le ea fou mo latou tagata faʻalagolago. Ma o le eseesega lena i le va o olaga o tagata i Asia i Saute ma Asia i Sautesasae. I Initonesia, o le maliliu o le 500 tagata tetee i nai aso o faʻataʻitaʻiga na faʻaumatia ai le pule sili o pulega i le itulagi. I Initia, o le maliu o le tele o taimi o le numera o faifaatoʻaga e leʻi oʻo lava i le fesiitaiga faʻaleaganuʻu a le au ofisa ma tagata ofisa.
O le faaletonu o fua o faatoaga e mafua mai i le toe tulai mai o se manu mata'utia o fua o faatoaga, e mautinoa lava e le o se faaosoosoina mo se laasaga ogaoga e pule ai i le ola. Ae ui i lea, e faitau selau le aufaifaatoaga ua ositaulagaina o latou ola e le mafai ona seleseleina faamanuiaga e maua mai le faateleina o pisinisi o faatoaga Initia. Ma i tua atu o le faʻateleina o tagata maliliu o loʻo tautau ai le tala mataga atonu o le mea e mafai ona faʻavasegaina o Initia sili ona taufaavalea.
Fafagaina o le aufaifaatoaga: I le limasefululima tausaga talu ona toso ese e le au faifaatoaga Initia le faitau miliona o tagata fiaaai faifaipea mai lima o le 'vaa-i-gutu' ola, ua oo nei ia i latou le taimi e fafagaina ai. Ina ia taofia le matelaina i le au faifaatoaga, o le malo o Tamil Nadu i le itu i saute o Initia, na faalauiloa ia Ianuari se polokalame o taumafataga o le aoauli e aunoa ma se totogi mo le au faifaatoaga laiti ma le au faifaatoaga, tagata faigaluega faifaatoaga ma o latou aiga.
O le suiga mata’utia ma le faate’ia o le matafaioi-o le fafagaina o le aufaifaatoaga sa fafagaina le atunuu i nei tausaga uma-o le taunuuga lea o le taualuga o faiga faavae a le atunuu ua tuulafoaia ai faatoaga ma faatoaga ona o le lalolagi atoa ma le faasaolotoina o le tamaoaiga. O le filifiliga lototele a Tamil Nadu e tuʻuina atu fua i le aoauli mo faifaatoʻaga ma o latou aiga e le o toe mamao ae faʻatupuina le tomino, faʻatasi ai ma le tele o isi Setete o loʻo faʻasalalau polokalame faʻapena mo le au faifaatoaga o loʻo mafatia.
Mo se atunuu, e 600 miliona faifaatoʻaga ma isi 200 miliona tagata faigaluega faʻatoʻaga, o le tau o le faʻasaʻolotoina o le tamaoaiga ua amata ona faʻaalia. O le faaui i tua o le lagolago a le Malo i faatoaga ma faatoaga, ma ua faateleina ai le tuua o le aufaifaatoaga i le alofa o timuga ma maketi, o le mea moni lava o faiga faavae a le atunuu o le mea moni o loo tosoina e suia ai punaoa a le atunuu mo le manuia na o fale pisinisi ma fale gaosi oloa. O malo faasolosolo, talu ai o le tamaʻitaʻi iloga o le tamaoaiga o Dr Manmohan Singh o le Minisita o Tupe na faia le sese o le faʻamalosia o pisinisi i le tau o faʻatoʻaga i le 1991, ua naʻo le faʻateleina o le faʻalavelave e ala i le faʻanofoina o punaoa utiuti e faʻamalosia ai le pisinisi. A'o fa'aauau pea le fa'ata'atiaina o fa'ato'aga, sa fa'aauau pea ona maua e alamanuia aso malolo-lafoga, fa'aaitalafu taugofie, fanua fa'atupe tele, ma toomaga o lafoga.
O se atunuu lē lotofaafetai na lē amanaʻiaina faiga faatoʻaga. O le mea moni, na taʻitaʻia e nisi o le aufaipisinisi faʻasaʻoloto le osofaʻiga i faʻatoʻaga fai mai e le o le aufaifaatoaga matitiva e manaʻomia ni atinaʻe lelei, taugofie, maketi mautinoa, ma se tau totogi ae o le pasene laʻititi o tagata mauoa, pisinisi ma fefaʻatauaʻiga e manaʻomia. ia sasaa i le tupe a le Malo. O le iʻuga e faapea, e ui o aseta e le o faʻatinoina a faletupe faʻa-atunuu i Initia na faʻatupulaʻia i le Rs 100,000 crore (Rs 10,00,000 miliona) - e le mafai ona e taʻua o le taufaasese o faletupe, e pei ona faia e le au mauoa - ma le tele o tagata fai pisinisi e le mafai. o faletupe i le tau o le Rs 500 crore (Rs 5000 miliona), o le toe maua mai o tupe totogi mai le au faifaatoaga laiti ma laiti na faaauau pea i le va o le 85 pasene. “Alofa faigata”, a ea? Faigata mo e matitiva ma fia aai, ma le alofa mo e mauoa ma tagata maualuluga!
O fa'ato'aga fa'ato'aga na fa'atauva'a fa'atauva'a, ma o nisi o komiti o lo'o fautuaina le toe fa'auiuina o fesoasoani fa'aaitalafu i faifa'ato'aga. Fa'aaitalafu mo fale ma le fa'atauina o se ta'avale e maua i le 9 i le 11 pasene le tului ae o fa'ato'aga fa'ato'aga i le aufaifa'ato'aga e maua mai ai le tului maualuga e 17 pasene. O le mea moni, sa sili atu le leaga o le aufaifaatoaga ma toetoe lava 60 pasene o i latou e faalagolago i le aufaipisinisi tumaoti. O le tele o le tulaga mativa, o le tele foi lea o le tului. I le fusi lauiloa Kalahandi o Orissa, e sili ona lauiloa i le fiaaai ma le fiaaai, ou te iloa le au faifaatoʻaga o loʻo maua ni nonogatupe mai le aufaipisinisi tupe tumaoti i se tului maualuga e 460 pasene. I le tuaoi o Madhya Pradesh, o le fua faatatau o tului e ese mai le 160 pasene i le 250 pasene ma i Jharkand, o ituaiga i le itumalo o Palamau e toe totogi i se tulaga tulaga ese o le tului o le 130 pasene.
O le au faifaato'aga ua le totogiina le aitalafu i faletupe ma le au faaune tupe tumaoti (fa'atasi ai ma a latou aitalafu e le'i totogia) sa tosoina i luga ma tu'u i tua. E faitau afe le ʻaufaifaatoʻaga o loo mafatia na mananaʻo e pule i o latou ola nai lo le fesagaʻi ma le faalumaina e oo mai faatasi ma le nofo aitalafu. I le isi itu, o le aufaipisinisi oe na faaseseina faletupe latou te teuteuina komiti a le malo ma e oo lava i le ulu o le Federation of Indian Chambers of Commerce and Industry (FICCI). O le au faifaatoʻaga sese ua tuʻuina i tua, i le mulimuli ai i se tulafono faʻatauvaʻa na faʻatulafonoina i aso o le British Raj. I le va o le 1904 ma le 1912, na faʻatulagaina ai e Peretania le Tulafono o le Toe Faʻaleleia o Manaʻoga Lautele, lea e mafai ai ona falepuipui le au faifaatoʻaga ona o le le totogiina o le Setete mo se tupe itiiti. O le mea lea e oo lava i tupe faaalu i le falepuipui sa tauave e le aufaifaatoaga. O le sa avea muamua ma Minisita o Faatoaga, Nitish Kumar, na talosagaina malo o le Setete (talu ai o faatoaga o se mataupu a le Setete) e soloia le tulafono ua le toe aoga ae o le le fiafia tele lea e leai se malo o le Setete na popole e tali atu i le tusi. O le 1991 lea. Talu mai lena taimi, e afe le aufaifaatoaga ua lafoina i le falepuipui ona o lo latou le mafai ona toe totogiina ni nonogatupe laiti.
O le iloa lelei o le Faalapotopotoga o Fefa'ataua'iga a le Lalolagi (WTO) o lo'o fa'amoemoe e fa'aumatia fa'avae o le ola fa'atauva'a o mea'ai na fausia ma le fa'amalosi i le tolu sefulu tausaga talu ai, o lo'o alu fiafia le malo i le talepeina o laupapa o le saogalemu o mea'ai ma i le faagasologa o le tuliesea o le faitau miliona o faifaatoaga mai. o latou fanua laiti e aga'i atu i le taulaga e su'e ni galuega maualalo. Fa'ato'aga ae o lo'o tu'uina atu i fale fa'apisinisi ma pisinisi. E leai se tupe a le Malo e faatau ai saito mai le au faifaatoaga, e tupu le faaletonu o tupe pe a manaʻomia e le au faifaatoʻaga se siitaga o le Rs 10 i le tau o le faʻatau (siʻitaga o le Rs 10 o lona uiga o se avega o le Rs 100 crore - Rs 1000 miliona), ae e le faʻafefeina foi. laumata a'o tu'uina atu le Rs 140,000 crore (Rs 14,00,000 miliona) mo le pisinisi fa'ato'aga-pisinisi mo le isi sefulu tausaga.
O le osofa'iga i le aufaifa'ato'aga Initia e le gata mai le WTO ae fa'apea fo'i le fa'ainisinia fa'ainisinia, o ia mea uma e galulue fa'atasi. O le sosaiete faʻasaienisi atoa (e aofia ai le Indian Council of Agricultural Research) ma le ofisa pule i le atunuʻu ma le Setete o loʻo faʻapipiʻiina e faʻapipiʻi se auala mo le faʻagasolo malie o faʻatoʻaga faʻasolosolo. E matua faigofie lava ona faaseseina le silasila a le atunuu mai le tele o faafitauli faigata o loo aafia ai le vaega o faatoaga, ua auai saienitisi faifaatoaga i le tauvaga faatulagaina e aumai i totonu o fua o le GM e tausia ai le tuputupu ae o meaai a le atunuu i le tausaga 2030. I le isi itu, e leʻi i ai se e tasi le taumafaiga a atunuu o lo'o su'esu'eina fa'ato'aga e fo'ia ai fa'alavelave mata'utia o lo'o fa'aauau pea ona pagatia i nu'u i tua.
Afai na o le taumafaiga o loʻo faia e aumai i totonu o fualaʻau GM na faʻatonuina e tufatufa atu mauga o faʻamaʻi meaʻai (sili atu i le 38 miliona tone i le taimi nei) e pala i fafo, o le tele o le 320 miliona tagata fiaaai i Initia e ono mafai. fafagaina lelei. Pe a na o le faʻaaluina o tupe faʻaalu o le Rs 100-300 crore (Rs 1000 i le Rs 3000 miliona) e alu i le atinaʻeina o se tasi o fualaʻau GM, lea e itiiti pe leai foi se aoga mo faifaatoaga ae o loʻo faʻamoemoe e maua ai le tele o tupe mama mo kamupani, na faʻaaogaina mo. fesoasoani i nuu faifaatoaga, semanu e mafai ona faataatia e le atunuu se faavae malosi mo se 'fouvalega e faavavau'.
O le faaiuga a Tamil Nadu e tatala le nofoaga autu o taumafataga saoloto, lea e maua ai le aoauli i le 7.5 miliona tamaiti aoga, i le au faifaatoaga mai le aso manuia o le 'pongal' ia Ianuari 15, o se valaau leotele ma manino 'fafagu'. O le tuufaatasia o faatoaga, tumaoti o le suavai, ma le unaia o le aufaifaatoaga e feagai ma tulaga faaletonu o le maketi, o loo taulai uma lava i le tuliesea o le aufaifaatoaga mai faatoaga. O le mea e ofo ai, o le pisinisi tumaoti sili ona tele i le lalolagi, pe a manatu o faifaato'aga lona fa uma o se Initia, o loʻo i lalo o se faʻamataʻu mai le tuʻufaʻatasia. O le fa'asaolotoina o le tamaoaiga o le mea lea e fa'atatau i le fa'aleagaina o fa'avae o faiga fa'ato'aga ma fa'apena ai le ala mo le fa'auluina fa'atasi o fa'ato'aga Initia.
Ae tatou te le’i agai i luma, se’i o tatou mua’i va’ava’ai i le tala’aga tele o suiga lanu meamata-o le a le mea na tula’i mai ai lenei atunu’u mai lima o le fia’ai ma le matelaina.
Mo le ola lava ia o taumafa: O le sa avea muamua ma Minisita o Faatoaga, le susuga C.Subramaniam ua maliu, sa nofo faapupuu ma lana aufaigaluega sinia. Sa i ai le vevesi i le ea. Faʻalagolago i meaʻai mai fafo e sau mai le 12,000 maila le mamao, aemaise lava pe a oʻo mai i taʻavale e mulimuli i le faʻatonuga a le Peresetene o Amerika Lyndon Johnson e "aʻoaʻo Initia i se lesona", ua lava le faʻalumaina. O le mea na popole ai Subramaniam ona ua oʻo atu le faʻaputuga o meaʻai i se tulaga le mautonu ma na o le lava lea e tumau ai mo le isi lua vaiaso ae sili atu le leaga, e leai se mea i le felauaiga. “I le avea ai o se taumafaiga mulimuli, sa ou taʻu atu i oʻu tagata ofisa ma tagata atamamai e faailoa mai meaʻai aupito lata mai e ave ai vaa i luga o le vasa i le lalolagi atoa. Na ou fai atu o le a matou faailoaina vaa lata ane o laʻu saito i isi atunuu ma talosaga i le Peresetene o Amerika e ave i Initia pe a mafai e isi atunuu ona faatali mo le isi ono i le valu vaiaso,” o lana tala lea i lenei tusitala.
O le 1966-67 lea, o le tausaga taua o lamala ina ua faaulufale mai e Initia le 11 miliona tone o saito. I le tausaga na muamua atu, na faaulufale mai ai e Initia le 10 miliona tone o saito taumafa. Toeitiiti lava o le taimi lea o le au uso o Paddock, e masani ona taʻua o 'perofeta o le malaia', na faaiʻuina i la latou tusi Famine 1975 e faapea, e oo atu i le ogatotonu o fitugafulu o le a itiiti ifo ma le afa o Initia o le a taʻitaʻia i se fale fasi manu. Aʻo leʻi oʻo i le 1947, na tumu le talafaasolopito o Initia i oge, lamala ma le oge. I le va o le 1770 ma le 1880, e tusa ma le 27 le oge ma le oge na faamauina. E le itiiti ifo i le 20 miliona ola na maumau i Initia i le tusa ma le 20 oge na taia talu mai le 1850.
Talu mai aso o le suiga lanu meamata i le amataga o le 1970s, ua faia e Initia le lelei tele e taofia ai le oge ma le matelaina tele. O fatu o Green Revolution na lūlū moni lava i le ogatotonu o le 60s. O le mea na sosoo ai o se vaega o le tala faasolopito o aso nei. O Initia e le gata ina 'tutoatasi' i fatu o mea'ai ae na avea foi ma se fa'atau oloa.
Ole ta'iala ole oge-alo'ese lea na fa'alauiloa e Initia o lo'o i ai mea uma e mana'omia e faia mo se taumafaiga faifaipea. I le 1965, na faavaeina ai le Komisi o Tau o Faatoaga ma le sini autu o le faamautinoaina o tau talafeagai mo fua o faatoaga. O le Komisi, o se faalapotopotoga tutoatasi, e galueaina le tau o faatoaga mo oloa tau faatoaga e 22, ma fautuaina se tau i le Malo e aofia ai tupe mama e tatau ona avea ma se faaosofiaga e tuputupu ae atili. O le tau faafoe o saito, mo se faataʻitaʻiga, na siitia i le 71 pasene i le va o le 1972 ma le 1981. I se tulaga talitutusa, o le tau o le araisa na siitia i le 81 pasene i le vaitaimi lava e tasi.
Mulimuli ane ina ia fa'atumauina le saoasaoa o le suiga o araisa, o le tau fa'atatau o tau na si'itia i lona fiafia. I le amataga o le Green Revolution, o le faiga o tau na fiafia i le saito, ae ina ua maeʻa le ogatotonu o le fitusefulu tausaga na faʻafefeteina mo le araisa. Ma mo fatu suau'u ma fatu, o le fa'afeagai na fa'atinoina. Na fa'ailoa mai le maualuga o tau lagolago i le amataga o le 90s e fa'aola ai a latou fa'ato'aga.
O le mea sili na ausia e le faiga faʻavae o meaʻai a Initia, faʻalagolago atili i luga o faʻamaufaʻailoga ma faʻagaioiga faʻatau oloa, o le aloese mai tulaga pei o le oge. O le sini autu o le taofiofia o le taumafaina ma le mautinoa o le tufatufaina tutusa o sapalai o loʻo avanoa, aemaise lava i nofoaga faʻaletonu ma i totonu o vaega matitiva o sosaiete, na faʻalauiloaina ai le Public Distribution System (PDS). Sa fa'aogaina fo'i sapalai a le PDS mo le polokalame 'mea'ai mo le galuega' fa'apea isi polokalame fa'asaga i le mativa. I le taimi nei, o le PDS e aofia ai le sili atu i le 80 miliona aiga ma o le aofaʻi o meaʻai e tufatufaina atu e ala i le fesoʻotaʻiga o 40,000 faleoloa tau talafeagai e sili atu ma le tasi vaetolu o le aofaʻi o fefaʻatauaʻiga i meaʻai.
Fa'ate'aina le saogalemu o mea'ai: O le toe fa'atulagaina o le tamaoaiga o Initia ua suia ai le taulaiga i fa'ato'aga-fa'atau atu. O le fa'ato'againa o mea'ai fa'atosina o lo'o suitulaga i fa'ato'aga tinoitupe, tamato e sui a'i saito, saito durum (mo mea'ai fa'ato'aga) e sui ai le saito e fai ma mea'ai i Punjab ma Haryana, fugalaau e sui ai araisa, ma isi. I le gataifale, o lo'o ave'esea e le aufaipisinisi tuma'oti le fagota o i'a ma ua le maua ai e le nu'u o le atunu'u se mea e ola ai ma na'o le pau lea o mea'ai. I Kerala, o le tele o vaega o togavao ma fanua paddy ua liua e avea ma paʻu, kofe ma faʻatoʻaga niu. O tausaga ta'itasi, e tusa ma le 25,000 heta le tele o fanua fa'ato'aga o lo'o fa'agasolo mo fa'amoemoega e le o ni fa'ato'aga.
O le suiga faʻatulagaina e le gata e faʻapitoa i Kerala naʻo ia. E tupu i le toetoe o setete uma. O fa'ato'aga fa'apisinisi o lo'o 'ai i fanua lafulemu e fa'atatau mo le fa'atupuina o mea'ai taua, ma fa'apea ona fa'alagolago tele le setete i le PDS. O le fa'aliliuina o fanua lelei fa'ato'aga, lea i so'o se tulaga e fa'atapula'aina, i fa'ato'aga fa'apisinisi ma e o'o lava i alamanuia, o lo'o fa'atapulaaina ai le mafai ona fa'atupuina ia lava saito.
O le isi ta'iala e fa'aleagaina ai le fa'avae malosi o le ola fa'atauva'a o le fa'amavae lea mai le fa'asalalauina o tau o fa'atauga o mea tau fa'ato'aga. E leai la se noataga a le Malo e fa'atau le fa'asili lea e tafe atu i totonu o le fata. O le a faapea ona tuu atu le aufaifaatoaga i le alofa tunoa o le fefaatauaiga ma le malosi o maketi, ma afai o le aafiaga ua tuanai o se faailoga o lona uiga o le tuuina atu o le aufaifaatoaga i se tulaga vaivai i le faʻaaogaina ma faʻafefe ai le ola tutoatasi o le atunuʻu, lea na fausia ma le filiga i le tolu talu ai. sefulu tausaga. E faitau miliona le aufaifaatoaga o le a lafoaia faatoaga ae agai atu i le taulaga i le sailiga o galuega maualalo.
O le valaau a le Palemia Mr Atal Bihari Vajpayee i nisi taimi i le malo o le Setete e faʻaaogaina le faiga o le tuʻufaʻatasia o le faʻatauina o meaʻai ma tufatufaina atu na fuafuaina foi ma le faʻamoemoe autu o le talepeina o le laupapa tele o le puipuiga o meaʻai a le atunuu. I le lauga atu i minisita sili o le Setete i se konafesi i New Delhi i luga o le WTO Agreement on Agriculture and Food Management i le amataga o le 2002, sa sailia moni ai e Vajpayee se lagolago faapolokiki, e ala i le apoapoai atu i minisita sili ina ia tulaʻi i luga aʻe o faiga faaupufai, mo se "fuafuaga o gaioiga autasi. i luga o nisi o tulaga taua.”
I le ta’ua ai e le Palemia o le WTO ma le pulega o taumafa o le totonugalemu lea o faatoaga a le atunuu ma le tamaoaiga o le atunuu, o lea na faataoto ai e le Palemia se fuafuaga e faatino, o le mea moni lava e leai se mea e gata ai le fua o faalavelave. "I le avea ai o se laasaga muamua, matou te fautua atu e toe faʻatulagaina le Food Corporation of India (FCI). Ua fa'ailoa mai e le Tala Fa'atatau o le Tupe o lenei tausaga se faiga fou o le fa'atauva'a ma le fa'asoa a le Malo. Nai lo le tuʻuina atu o meaʻai fesoasoani mai le Central pool, o le a tuʻuina atu fesoasoani tau tupe i malo o le Setete ina ia mafai ai ona latou faʻatau ma tufatufa atu meaʻai i lalo ifo o le laina mativa o aiga i tau fesoasoani.
O le mea e lei faama’oti mai e le Palemia, o le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi (WTO) e tatau i atunuu e pei o Initia ona tuu i lalo masini faatau. O le mea lea, e tatau ona fa'atau saito mo le fa'atau mea'ai i le tau o le maketi ma o fa'amalolo mai le pa'u (faitau FCI) e tatau fo'i ona iai i tau maketi, se'i vagana ai i latou o lo'o nonofo i lalo ole laina mativa. I le lua tausaga talu ai, na taumafai ai le malo e "toe faʻatulagaina" le faʻasalalauga lautele e tusa ai ma tulafono a le WTO e ala i le aveesea o aiga "i luga aʻe o le laina mativa" (APL) mai le mauaina o le faʻasoa fesoasoani.
Mo le pulega faʻatasi, o le isi laʻasaga i le faʻagasologa o le faʻamavaeina o le faʻatauga o meaʻai o le "faʻavasegaina". Na teena e minisita sili le talosaga ona o le leai o ni a latou tupe manaʻomia poʻo ni atinaʻe e faʻatau ai, teuina ma tufatufa atu meaʻai na o latou. O le sa avea muamua ma minisita sili o Punjab, Prakash Singh Badal, na finau malosi i le faʻaauauina o le faiga o faʻatauga. O le fa'aigoaina o le tu'ufa'atasiga o le "le mafai ma le fa'atonuina", na ia lapata'ia ai so'o se suiga i faiga fa'avae o lo'o iai. "Nai lo lena, e tatau i le malo ona faia se sao tau maketi e sili atu ona lelei mo le au faifaatoaga."
O le mea e ofo ai, o manatu o Mr Badal na maua ai le lagolago malosi mai le minisita sili o Andhra Pradesh, Mr Chandrababu Naidu, o le na taʻua o le faʻagasologa o le tuʻufaʻatasia o se "sese". Na lagona e Mr Naidu e tatau ona sili atu le faamamafa i le faʻateleina o le lelei o le FCI nai lo le tuʻufaʻatasia o faʻatauga ma tufatufaga. Na auai atu ia i latou faifeau sili o Haryana, Kerala, Karnataka, Orissa ma West Bengal. Na silasila foi minisita sili i le pulega a le WTO o se tulaga lamatia i faatoaga a le atunuu e ui lava ina taumafai le Palemia e aveese lo latou popolega i lea mataupu.
O le a le mea na mafua ai ona faʻalavelave minisita sili i le talosaga a le Palemia e le gata o le tamaoaiga faʻapitoa ae o se pa'u'ese mai mea moni o faiga faʻapolokiki. E le pei o le Palemia, e taumafai i taimi uma e suia le tuuaiga i soo se faaiuga sese a ana sui faipule, e le o maua e minisita sili lea auala e sola ese ai. E le gata i lea, ma e sili atu le taua, o loʻo iloa e minisita sili le faʻatupulaʻia o le tetee i faiga faʻavae a le WTO a le Malo Tutotonu. Mo faifeau sili, o le taliaina o se faiga faʻaleagaina o le tuʻufaʻatasia o faiga faʻatau meaʻai, e pei o le faia o se Harakiri faaupufai.
O le fa'atauga o mea'ai, e feso'ota'i ma le fa'asalalauga o tau fa'amautinoaina o oloa fa'ato'aga, o laupapa ia e lua o le ta'iala 'alo'ese i le oge' lea na fa'aaogaina e Initia i le taimi o le suiga lanu meamata. Pe fiafia i ai le tamaoaiga pe leai, o le mea moni e tumau pea o le tuʻufaʻatasia o nei faiga faʻavae na fesoasoani i Initia e tulaʻi mai i aso pogisa o le 'vaa-i-gutu' i ai. Ae aisea e tete’e ai le IMF, le Faletupe o le Lalolagi ma le WTO? E faigofie le tali. O le tele o galuega fa'atau mea'ai a Initia o lo'o o'o mai i le fa'alauteleina o fefa'ataua'iga o taumafa o lo'o sailia e le Iunaite Setete ma le Iuni a Europa. Ma afai e le maua e le US se maketi o meaai mautinoa i totonu o se atunuu tele e pei o Initia, ma le tasi vae ono o le faitau aofaʻi o le lalolagi, o le avanoa o lana lava faʻatoʻaga o le a paʻu i lalo o le mamafa faʻapitoa o ana lava fesoasoani a le feterale.
Fa'ato'a ma fa'aumatia: I le maualuga o le vaitau o le seleselega o ma'umaga ia Setema 2000, e faitau selau afe le au faifa'ato'aga i le pito i luma o fa'ato'aga setete o Punjab, Haryana ma sisifo o Uttar Pradesh, i matu i sisifo o Initia, na fa'atali mo le silia ma le tolu vaiaso a'o le'i faia le ofisa o le malo. fa'amalosi e fa'atau le fa'atauga o lo'o tele. Mo le tolu vaiaso, sa nofonofo ma le onosai le aufaifaatoaga i luga o faaputuga o maa i maketi o saito. E le itiiti ifo i le selau le aufaifaatoaga, ua le mafai ona tauaveina le avega tau tamaoaiga e maua mai i le totoina o fualaʻau, e sili atu le pule i o latou ola e ala i le inuina o vailaau faʻasaina. I Andhra Pradesh, i le itu i saute o Initia, e leai ni tagata faʻatau mo le lima miliona tone faʻasili o paddy. E oo lava i le mativa matitiva o Bihar ma Orissa, i le itu i matu o le ogatotonu o Initia, sa faatalitali le au faifaatoʻaga mo le au faatau.
O le pule i le ola o le faifaato'aga atonu o se ata i le malepelepe o upega saogalemu a le faalapotopotoga, lea i aso ua tuanaʻi na faʻafefe ai le aʻafiaga o faʻalavelave faʻatoʻaga. Ua talosagaina faalauaitele e le malo o Andhra Pradesh le aufaifaatoaga ina ia aua nei toe gaosia ni paddy. I Punjab, le 'olo o le suiga lanu meamata, ua talosagaina le au faifaatoʻaga e sui mai meaʻai masani e pei o saito ma paddy i tupe faʻatoʻaga. Ae ui i lea, e manaʻomia e saienitisi faʻatoʻaga le aufaifaʻatoʻaga e faʻaauau pea ona gaosia le tele o meaʻai ma tausia le paʻu o le paʻu mo le tausaga 2015 i le mafaufau. E foliga mai o loʻo i ai se mea sili ona leaga i le auala e lagolagoina tauaso ai e saienitisi, alamanuia ma le au fai fuafuaga le alualu i luma o le biotechnological i le igoa o le fafagaina o le lalolagi, ae o matai faʻapolokiki i lalolagi atiaʻe o loʻo fai atu i faifaatoʻaga e aua neʻi toe gaosia.
O mea o loo i luma e taufaafefe. O le tuuto atu i le WTO, o le mea moni ua amata ona aveese e le malo pa puipui o fefaʻatauaʻiga i luma atu. A silasila i le suauu taumafa, ua toe faaitiitia e le malo le tiute masani ma ua tatala ai le atunuu mo le tele o oloa mai fafo. Mai se tulaga malosi, ua avea Initia i le sefulu tausaga ua tuanaʻi ma se faʻatau tele o suauʻu taumafa e tusa lava po o le a le aʻafiaga o nei oloa taugofie i le saogalemu o le ola o le faitau miliona o faifaatoaga suauʻu. Faatasi ai ma le suiga lanu moana ua uma ona susu mamago e le alamanuia fa'a'ai'ai, o le suiga samasama i suau'u suau'u liliu le lanu, ma le pa'epa'e suiga i lalo o osofaiga mai pisinisi tumaoti susu ma oloa faaulufale mai taugofie, ua taulai uma mata i le faataapeina o tupe maua o le lanumeamata lauiloa. fouvalega.
Seʻi manatu i le tulaga lenei: I le taimi o le Tutoatasi i le 1947, e tusa ma le lima miliona faatoʻaga a Initia. E oo ane i le amataga o le 1980, ua oo atu le aofaʻi i le tusa ma le 90 miliona, ma o le fua faatatau ua iai nei le tusa ma le 110 miliona o faatoʻaga i le atunuu. O le au faifaatoaga lona fa i le lalolagi i aso nei o se Initia, ma e toeitiiti atoa le afa o fanua o le atunuu o loʻo faʻaaogaina mo le gaosiga o fua. Ua laasia e le faitau aofa'i le tasi piliona fa'ailoga. I le taimi lava e tasi, o Initia foi e 20 pasene o le faitau aofaʻi o manu i le lalolagi. Ona o tulaga le lelei o taumafa, e sili atu i le 320 miliona tagata, o le tele o fafine ma tamaiti e mafatia i le fiaaai tumau. Ma o lena foi i le taimi o loʻo paʻu le saito i le suʻiga.
O le filifiliga la, e gata. Na'o le pau lava le ala talafeagai mo le fa'atumauina o puna'oa fa'alenatura e fa'amalieina ai mana'oga o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i o mea'ai ma isi fa'ato'aga o lo'o taoto i le fa'aleleia atili o le gafatia o fa'ato'aga a le atunu'u. O se fa'afefiloi sa'o o faiga fa'avae, fa'atasi ai ma ta'iala e toe fa'afo'isia ai le pupula i fa'ato'aga, o le tali lea i fa'afitauli tau taumafa a Initia. E mana'omia ai tekinolosi fa'apitoa i nofoaga ma afifi o gaosiga e fetaui ma le fa'anaunauga o le to'atele o le aufaifa'ato'aga e i lalo ifo o le 2 heta le latou ana i le averesi.
Taumafai e soloiesea loimata uma mai mata o le faifaatoʻaga, ona latou faia lea o le vaega o totoe. Sa latou faia i aso ua mavae, ma o loʻo ia i latou le tomai e fafaga ai le atunuʻu mo le lumanaʻi. #
(O Devinder Sharma ose tagata su'esu'e faiga fa'atatau o mea'ai ma fefa'ataua'iga. I ana galuega aupito lata mai e aofia ai tusi e lua: GATT i le WTO: Seeds of Despair and In the Famine Trap. E tatau ona lafo tali i: [imeli puipuia] )
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo