Sa i luga o kata. Faatasi ai ma le Palemia Manmohan Singh o loʻo faʻasalalau le faʻavaeina o se faiga faʻavae fou mo le aufaifaatoaga ua o ese mai le mauaina o fanua, ua aloaia nei - e tatau i faifaatoʻaga ona tuʻua faʻatoaga.
Talu mai le pule a le UPA Coalition e taʻitaʻia e le Konekeresi ina ua maeʻa le palota tetee i nuʻu i tua na lafo ese ai le NDA na taʻitaʻia e le BJP ia Me 2004, na amata ai e le Palemia le tele o faiga faʻavae fou mo le faʻasalalauina o pisinisi. Ina ua uma ona faataatia le faiga faavae e mafai ai ona pulea e le tagata lava ia punaoa a nuu - vai, meaola eseese, vaomatua, fatu, maketi o faatoaga, ma punaoa minerale - na iu lava ina vaai le malo o le UPA i le avanoa e aveese ai tagata matitiva o lo latou saogalemu tau tamaoaiga - o se mea itiiti. fasi fanua umia.
"Special Economic Zone (SEZ) o se manatu ua oʻo mai lona taimi," o le tala lea a le Palemia i se sauniga faʻailoga i Mumbai i nisi taimi. O le lagolagoina e vaega faaupufai uma, e aofia ai le Itu tauagavale, na ia faʻatautaia ai se taumafaiga a le atunuʻu e faʻateʻaina le aufaifaatoaga. Toeitiiti atoa le 500 sone faʻapitoa tau tamaoaiga o loʻo vaneina (vaai O Maharaja Fou o Initia). Ae o le mea e le o iloa, o loʻo mulimulitaʻia e le malo soʻo se faʻatonuga o faiga faʻavae lea na faʻataʻatia e le Faletupe o le Lalolagi i le amataga o le 1995.
O le sa avea muamua ma sui-peresitene o le Faletupe a le Lalolagi ma sa avea muamua ma taitaifono o le Consultative Group on International Agricultural Research (CGIAR), o se tino e pulea le 16 nofoaga autu o suʻesuʻega faʻatoʻaga faavaomalo, Dr Ismail Serageldin, na muaʻi lapataʻia i le tele o tausaga talu ai. I se fonotaga na faatulagaina e le MS Swaminathan Research Foundation i Chennai i ni nai tausaga ua mavae, na ia taʻua ai le Faletupe o le Lalolagi e faapea o le numera o tagata ua fuafua e malaga mai nuu i tua i Initia i taulaga i le tausaga 2015 e faamoemoe e tutusa ma le faaluaina o le tuufaatasiga. faitau aofai o Peretania, Farani ma Siamani.
O le faitau aofaʻi o Peretania, Farani ma Siamani e 200 miliona. O lea la, na fuafuaina e le Faletupe o le Lalolagi e tusa ma le 400 miliona tagata o le a lotomalilie po o le le naunau e siitia atu mai nuu i tua i nofoaga tutotonu i le 2015. O suʻesuʻega mulimuli ane na faʻaalia ai o le tele o faʻalavelave femalagaaʻi o le a iʻu i tausaga a sau. Mo se faʻataʻitaʻiga, 70 pasene o Tamil Nadu, 65 pasene o Punjab, ma toetoe 55 pasene o Uttar Pradesh e faʻamoemoe e malaga atu i taulaga i le tausaga 2020.
O nei 400 miliona ua fa'ate'aina o le a avea ma vasega fou o tagata malaga mai - fa'ato'aga sulufa'i. E faaluaina le numera o tagata o loʻo faʻamoemoeina o le a faʻateʻaina e le vevela o le lalolagi i le lalolagi atoa ua na o le tuliesea mai faʻatoʻaga i Initia.
O le faʻamaoniaina o le faʻalavelave o faiga faʻavae ia e faʻamalosia ai le faʻamaonia o punaoa faanatura, faʻaaogaina fanua faʻatoʻaga, tuʻufaʻatasia o faʻatoʻaga Initia ma le tamaoaiga o le lalolagi, ma faʻateʻaina le au faifaʻatoʻaga mai faʻatoʻaga - o lona uiga o le uiga iloga o le faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga neo-liberal.
O suiga o fa'ato'aga o lo'o fa'alauiloa i luga o le igoa o le fa'atuputeleina o taumafa ma fa'aitiitia le tau o lo'o fa'aauau pea ona feagai ma le aufaifa'ato'aga, o lo'o fa'atatau tonu lava i le fa'aleagaina o le gafatia o le gaosiga o fanua o fa'ato'aga ma o le a atili fa'atauva'a ai tagata faifa'ato'aga. O le una'ia o fa'ato'aga fa'akonekarate, fefa'ataua'iga i mea tau fa'ato'aga i le lumana'i, lisi o fanua, fa'avae kamupani fefa'asoaa'i fanua, fa'atau sa'o o oloa tau fa'ato'aga e ala i le teuteuga o le Tulafono o le APMC o le a na'o le tuliesea o le to'atele o faifa'ato'aga mai fa'ato'aga ola.
E ui ina ua faaitiitia le tele o fanua o lo o umia, ae e le o taoto le tali i le faatagaina o kamupani tumaoti e suitulaga i le aufaifaatoaga. Ae o le taumafaiga atoa a le au fai faiga faavae o le faamautu lea o faatoaga a Initia ua avea ma avega mamafa i le atunuu ma o le vave ona tuu ese e le atunuu le vasega o faifaatoaga o le lelei foi lea mo le tuputupu ae o le tamaoaiga.
O lea la ua avea le fa'ato'aga fa'akonekarate ma mantra fa'ato'aga fou. Le le iloaina o kamupani tumaoti e ulufale atu i mea taufaatoaga ma le sini patino o le aoina mai o tupe mama mai lea lava fasi fanua. O kamupani nei, pe afai o le poto masani o le lalolagi o se faailoga, e teu i luga o faiga faʻatoʻaga sili atu ona malosi, faʻafefe le palapala o meaʻai ma susu vai i le eleele i ni nai tausaga, ma faʻataʻatia fanua lafulemu toetoe a leai se aoga pe a mavae le fa i le lima tausaga. Ua fa'amauina o fa'ato'aga o lo'o fa'akonekarate e kamupani tuma'oti e mana'omia i le averesi e 20 taimi e sili atu ai vaila'au ma vai nai lo mea'ai masani.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o faifaatoʻaga suka, o loʻo mulimulitaʻia le faiga o le tootoo e pipii ma fale, o le mea moni na latou tosoina le 240 cm o le vai i tausaga taʻitasi, lea e faatoluina le sili atu nai lo le mea e manaʻomia e le saito ma le araisa i le averesi. O le fa'ato'aga o le Rose, na fa'alauiloa mai i ni nai tausaga ua tuana'i, e mana'omia ai le 212 inisi le fa'aaogāina o le vai i le eka ta'itasi. Fa'ato'aga fa'akonekarate o le a atili fa'aaogāina so'o se mea e totoe o puna'oa o le eleele. O kamupani nei e tuuina atu ia fanua lafulafu ma le fua mai i le aufaifaatoaga latou te lisiina, ma siitia atu i se isi fasi fanua lafulemu. O le poto masani lea i le lalolagi i le taimi nei.
O le fa'ataga o le fa'atau sa'o o oloa fa'ato'aga, fa'atuina ni maketi fa'apitoa mo kamupani tuma'oti e fufulu ai fua o fa'aeleeleaga, ma fa'atūina kamupani fa'asoa fanua, o lo'o fa'atonu uma lava i le le fa'atonutonuina o le ulufale mai o kamupani fa'ale-malo i totonu o fa'ato'aga. Fa'atasi ai ma le fa'aofiina o fuala'au fa'ato'aga, ma le lagolago fa'aaitalafu le fa'atapula'aina mo kamupani fa'ato'aga, o le fa'amuamua o le fa'amalosia lea o le mafai e kamupani ona fa'atautaia le filifili meaai.
Sa ou lapataia pea o kamupani faifaatoaga e moni lava e inoino i faifaatoaga. E leai se mea o le lalolagi na latou galulue faatasi ai ma le au faifaatoaga. E oo lava i Amerika i Matu ma Europa, o kamupani faifaatoaga ua tuleia le aufaifaatoaga mai faatoaga. O le taunuuga, e na o le 7,00,000 aiga faifaatoaga o loo totoe i le faatoaga i le Iunaite Setete. E ui lava i le tele o fesoasoani i le Iuni a Europa, e tasi le faifaatoʻaga e tuʻua faʻatoaga i minute uma. O le iloa lelei o maketi o le a suia ai le au faifaatoaga, o le talavai lava lea e tasi o loʻo faʻaaogaina i Initia.
O se su'esu'ega a le Komisi o Fuafuaga na fa'aalia ai o le 73 pasene o fanua fa'ato'aga i totonu o le atunu'u o lo'o umia e le 23.6 pasene o le faitau aofa'i. O le to'atele o le aufaifa'ato'aga o lo'o fa'ate'aina e ala i le mauaina o fanua, a le mo le SEZ po'o le gaosiga o mea'ai ma paka fa'atekonolosi po'o fa'atau fanua, ua atili fa'aputuina ai fanua i lima o tagata maualuluga ma popoto. Faatasi ai ma minisita sili o loʻo galulue o ni tagata faʻatau fanua, o loʻo maileia le au faifaatoʻaga e faʻateʻa le pule i fanua faʻatoʻaga. O le saogalemu o taumafa ma le lava o taumafa e le o toe faamuamua i upufai a le atunuu.
O lo'o sulufa'i atu le malo i se su'esu'ega a le NSSO e tusa ma le 40 pasene o faifa'ato'aga ua fa'aalia le naunau e tu'u le fa'ato'aga. Aua o le mea lea o lo’o fa’afaigofie e le malo, o le fa’afaigofie lea ona lafoa’i e le aufai fa’atoaga o latou fanua. E talitonu o se faiga toe faaleleia mo le aufaifaatoaga o le mea lea e manaomia ai le itula. Ae peita'i, o le mea e le o va'aia, o se tamaoaiga fa'ato'aga e pei o Initia e le mafai ona gafatia le fa'ateteleina o faifa'ato'aga. O le a oo atu ai i le vevesi faaleagafesootai lea e lei molimauina. O le mea o loʻo manaʻomia tele e Initia o se faiga faʻavae e toe faʻaleleia ai le faʻamaualuga i faʻatoʻaga, taofi le faʻaaogaina o fanua faʻatoʻaga, ma faʻamautinoa le ola gafataulimaina mo le 600 miliona faifaatoaga.
Devinder Sharma ose tagata su'esu'e faiga fa'avae mo mea'ai ma fa'ato'aga. E mafai ona faafesootai o ia i [imeli puipuia]O lenei tuatusi imeli o loʻo puipuia mai spam bots, e te manaʻomia le Javascript e mafai ona vaʻaia
, poʻo le asiasia www.dsharma.org.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo