Julian Assange tasi matauina e faapea, 'Toeitiiti lava o taua uma o se taunuuga o tala pepelo pepelo.' Mo le lototele e lolomiina molimau o solitulafono tau taua a Amerika, ua nofo nei Assange i le falepuipui maualuga Belmarsh i Lonetona, i se tulaga lamatia o le toe aumaia i le US i totonu o le i nai vaiaso a sau. O fa'amoemoega mo se fa'amasinoga tonu e amata mai le la'ititi i le leai.
I se faatalatalanoaga talu ai nei, na taʻu atu ai e le Pule Sili o WikiLeaks, Kristinn Hrafnsson, i le tusitala o le US, Glenn Greenwald, o auala faaletulafono i Lonetona e luʻitauina ai Assange e le tusa ai ma le tulafono, ua vaivai. O le mea o loʻo manaʻomia i le taimi nei, e le o se faʻaoga i se faiga faʻaletulafono e nofo pologa i le pule, ae o se taua faʻapolokiki, e pei o Hrafnsson. faamalamalama:
"I loʻu manatu, ma sa ou nofo i luga o taualumaga uma i Lonetona, o taualumaga uma o le toe faʻafoʻisia i Lonetona na faʻaalia ai na o le tasi le mea, ma o le mea moni e le o le manumalo i le faamasinoga. E leai se faamasinoga tonu e maua i potu faamasino i Lonetona. E manino lava ma ou te le tau taʻua le Iunaite Setete, o le tasi lena o vaega autu o le puipuiga i le tetee atu i le toe aumaia, e le mafai ona ia maua se faamasinoga tonu iina. O lea, ua uma le tatou taimi. E tatau ona matou tuleia lenei tulaga i se tulaga ese ma o lea na ou filifili ai e tatau ona matou o i se tafaoga e faʻaleleia le lagolago faʻapolokiki, aua e na o le pau lava le auala e tau ai sauaga faʻapolokiki e ala i faiga faʻapolokiki.'
Le Guardian talu ai nei na auai ma le New York Times, Le Monde, El País ma Der Spiegelin lomia faasalalau se matala tatala valaau atu ia US President Joe Biden e faamuta le moliaga o Assange. Ua sefulu tausaga talu ona sulufai Assange i le ofisa o Ekuatoa i Lonetona. Ina ua uma ona toso ese mai le ambassador e leoleo ia Aperila 2019, ua lokaina Assange i le pulega faigata o le falepuipui Belmarsh, mafatia i le faaletonu o le tino ma le mafaufau. Ioe, e tusa ai ma le UN Special Rapporteur on Torture, Nils Melzer, Assange e moni lava o se tagata na afaina i sauaga. I le 2020, o le tusi talaaga faafomaʻi lauiloa, Le Lancet, lomia a tusi mai Fomai mo Assange, faatasi ai ma le 216 saini mai atunuu e 33, o loo tosina atu i ai le gauai faanatinati i 'le sauaina faifaipea ma le tuulafoaiina faafomai o Julian Assange.'
Tusitala faapolokiki Thomas Scripps taua o le tusi tatala mai nusipepa e lima:
'fa'ailoa manino ai o Assange na afaina i se osofa'iga mata'utia o sauaga a le setete, na maumau ai tausaga o lona soifua ma lona soifua maloloina lelei, mo le fa'aalia o solitulafono a le setete, ua fuafuaina e faia ai se fa'ata'ita'iga mata'utia mo isi.'
Ae o le a le mea na umi ai ona latou tautatala? Scripps matauina:
'O le amio a nei nusipepa i le sefulu tausaga ua tuana'i ua matua ta'usalaina. O a latou taumafaiga e fa'aleagaina manatu o tagata lautele e faasaga ia Assange, e tu'uina atu ai le fa'atuatuaina o tu'uaiga sese ma tu'uaiga na faia e faasaga ia te ia, na faafaigofieina ai le sauaina a le setete o Amerika i lenei tusitala mata'upu ma le lototele.'
O le tusitala Ausetalia o John Pilger, o ia lea na faia le tele o mea e faʻalauiloa ai le lautele o le faʻafitauli o Assange. mata'utia:
'O faatonu o le Guardian, NY Times ma isi, na iu lava ina tautala mo Julian #Assange — upu uisa ma 10 tausaga tuai. I le sefulu tausaga talu ona fa'ailoa e le Guardian fa'alaua'itele le upu fa'alilolilo a WikiLeaks ma fa'alauiloa ai se fa'aupuga o le taufaaleaga e faasaga i se tagata fai upu moni.'
He faaopoopo:
'O le Guardian, lea na faia se sao taua i le sauaina o Julian #Assange, o lo'o faanatinati nei e lafi ma se valaau ina ia faasa'olotoina o ia. Ae e o'o fo'i i lana fa'amatalaga e toe ta'ua ai tala pepelo e uiga i lona le mafai ona toe fa'asalaina faila.'
O loo faasino atu Pilger i le soona fai soo e faapea o le tagata na faavaeina le WikiLeaks ma le faatamala na lamatia ai soifua o tagata na faailoa atu faamatalaga pe a lomia faamatalaga e faaalia ai solitulafono tau Amerika. O le mea moni, sa matua fa'aeteete lava Assange i le fa'aliliuina o igoa, ma sa lafo lelei o ia i luko e le Guardian ma le New York Times.
E faapefea ona tatou iloa lenei mea? O le tusitala Ausetalia na manumalo i faailoga o Mark Davis o se molimau vaaitino i le sauniuniga o le Afghan War Logs i le 2010 mo le lolomiina o nusipepa, na tusia i le ata tifaga a Davis, 'Inside Wikileaks'. Davis tautala i se fonotaga faalauaitele i Sini i le 2019 ma fai mai sa i ai o ia faatasi ma Assange i le Guardian's 'bunker' lea na galulue ai se au mai le Guardian, le New York Times ma Der Spiegel i le lolomiina o tala e faavae i luga, e pei o le NYT tuʻu i ai:
'O se fa'amaumauga e ono tausaga o fa'amaumauga a le militeri [lea] e ofoina mai ai se ata e le'i fa'a'ele'elea, i luga o le eleele o le taua i Afghanistan lea i le tele o itu e sili atu le leaga nai lo le fa'aaliga aloa'ia.'
Davis faamaonia e faapea, e mamao ese mai le 'fa'atauva'a' e uiga i le tu'uina atu o pepa e ono lamatia ai ola, o le:
'O le au tusitala leoleo [oe] na le amanaiaina ma foliga mai e le popole i le toe teuteuina o pepa.'
E le gata i lea, sa i ai a latou 'agasuaga i le fanuatanu' e uiga i tagata ua afaina. E leai se tasi, na ia taʻua ma le malosi, na faʻaalia le popolega e uiga i tagata lautele na maliliu sei vagana ai Assange.
E pei ona faamatalaina e Oscar Grenfell i se fasi mo le Upega Tafa'ilagi a le Lalolagi Socialist:
'David Leigh ma Nick Davies, matua faʻatanē o le au tusitala, oe na galulue vavalalata ma Assange i le lolomiina o ogalaau, ua faafia ona fai mai o Assange sa le popole i taunuuga o le lomiga.'
O nei tagi a le Guardian na taua tele i faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau faasaga ia Assange. Sa taua foi i latou i faamatalaga a le malo o Amerika e faapea o lomiga na 'fesoasoani i le fili'.
Ae ui i lea, na taʻua e Grenfell:
'O le mea moni, o le US ma Ausetalia ua faʻamalosia e taʻutino atu o le faʻasaʻolotoina o ogalaau o taua a Afghan. e le'i i'u ai i se tagata e to'atasi na o'o i se manu'a faaletino.' [la matou faamamafa]
E pei o Scripps faasino atu, o le tusi tatala o se faʻamaoniga o nusipepa e lima, e aofia ai le Guardian ma le NYT, na latou iloa lelei mai le amataga o Assange 'sa galue o se tusitala, mama i soʻo se solitulafono.'
Aisea e tautala ai nei i le puipuiga o Assange, ua tuai tausaga? O le atugaluga e foliga mai o se US faʻaaliga faʻataʻitaʻiga o le a faʻaalia ai le matafaioi leaga a nusipepa i le tuʻuina atu o faʻamatalaga mo solitulafono tau Amerika, faʻapea foʻi ma le faʻatagaina o sauaga o Assange.
E iai foʻi se isi elemene taua i le taimi. E pei ona tusia e Scripps:
'O lenei fa'aaliga o solitulafono tau Amerika o le a o'o mai i le taimi o lo'o fa'alauteleina ai e le Iunaite Setete lana taua sui e faasaga ia Rusia i Iukureini, fa'atau atu i tagata lautele i luga o le mafuaaga e mana'omia ai le fesoasoani a Amerika e puipuia ai faiga sauā a Rusia.'
'Ua 'ino'ino le lautele i le Aufaasālalau Autasi'
E taua tele mo le setete ma le malosi o kamupani e talitonuina e tagata lautele i tala fou - o se auala autu mo le tauaveina ma le faʻalauteleina o faʻasalalauga i Sisifo - e le paʻu atoa. I totonu o le US, o le faʻalagolago i tala fou ua pa'ū i se maualalo fa'asolopito. O le pasene o tagata Amerika o loʻo fai mai latou te 'tele' pe 'matua tele' le talitonuina o nusipepa ua pa'ū i le 16%. Mo talafou televise, e oʻo lava i lalo ifo i le 11%.
I le tali atu i nei suʻesuʻega, o Glenn Greenwald sa matatupa:
'O tagata lautele e 'ino'ino i fa'asalalauga fa'apisinisi. E toetoe lava a leai se tasi e fa'atauaina pe sili atu ona le talitonuina ma 'ino'ino nai lo tagata faigaluega fa'asaoloto o fa'alāpotopotoga fa'asalalau tetele. E leai se tasi e fia faalogo mai ia i latou, o lea ua na o le faasausili i totonu o vaega ua latou totoe'.
O iinei i Peretania, i le tausaga talu ai lava, ua vaʻaia e tagata lautele le toe faʻaleleia ma le puipuia o Palemia Tory, malo ma faifeʻau i se ituaiga o fasimoli mataʻutia. Ua lipotia lenei mea o ni tala fa'apolokiki mata'utia e ala o fa'asalalauga fa'asalalau, aemaise lava le BBC News, e le fa'atagaina se su'esu'ega ogaoga o le malo-fa'alapotopotoga; e leai se lu'itau tele i manaoga fa'apitoa o lo'o pulea le atunu'u mo i latou lava, a'o mafatia le faitau aofa'i ma fa'ateteleina fa'alavelave fa'afuase'i o le tau.
E pei ona matou matauina i le a mataala ala o faasalalauga i le amataga o lenei tausaga, o le tulaʻi mai o faiga faʻapolokiki oligarchical ua vaʻaia ai le tuʻufaʻatasia tele o faiga faʻapolokiki ma le aufaasālalau o loʻo pulea le faʻatautaia o Peretania. Ae o le isi faʻataʻitaʻiga o lenei faʻalavelave faamamafaina talu ai nei e Arona Bastani o Novara Media:
'Richard Sharp, le ta'ita'ifono o le BBC, o le pule o Rishi Sunak i Goldman Sachs, foa'i le £400k i le Conservatives, ma sa avea muamua ma faufautua ia Boris Johnson.
'O la'u tupulaga ma i latou laiti e tatau ona fa'amaoni. O vaega tetele o le olaga lautele a Peretania e le fa'atemokalasi. Ma ua faasolo ina leaga.'
I se talu ai nei talanoaga faatasi ai ma Mark Curtis o Faʻalauiloa UK, Na fa'aalia e John Pilger le uiga fa'a'ole'ole ma le mana o le au fa'asalalau a Peretania. Na ia ave faapitoa le sini i le BBC:
'Ou te iloa i taimi uma o se mea malie, fa'anoanoa, ona o le to'atele o tagata i le BBC latou te va'aia i latou lava o lo'o ulu atu i se Nirvana o le fa'amaoni, e pei o lo latou fa'aituau ma le le fa'aituau ua tu'uina atu ia i latou.
Na ia faaauau:
'O Andrew Marr sa matua'i lelei i le fa'ata'ita'iina o pese e uiga i lenei mea. Andrew Marr, o le faatonu faaupufai o le BBC, o le na faia se tautalaga manumalo toetoe lava a fai ma sui o Tony Blair i fafo atu o le Numera 10 Downing Street i le 2003. […] Tony Blair, na ia fai mai ai, i le po nei a o o atu le vaegaau i Iraq, sa ia “faamaonia le sa’o atoatoa”. Sa'o atoatoa! Ma o Andrew Marr sa matua atamai lava i le talanoa e uiga i le BBC o se oa a le atunuu o le faʻamoemoe. Ioe, na ta'ua e Orwell o le “tautalalua”.'
O le a iloa e le au faitau umi ua tatou maua faamamafaina O upu fa'ailo a Marr mai le Downing Street, o se fa'ata'ita'iga mataga na tatau ona fa'ai'u ai lana galuega:
'Ou te le manatu o le a le mafai e se tasi pe a mavae lenei mea ona fai mai e uiga ia Tony Blair o ia o se tasi o loʻo taʻitaʻia e le tafetafea o manatu lautele, poʻo vaega taulaʻi, poʻo palota palota. Na ia aveina uma na mea. Na ia fai mai o le a mafai ona latou aveina Baghdad e aunoa ma le tafe toto, ma i le faaiuga o le a faamanatuina e Iraqis. Ma i na itu uma e lua ua faamaonia ai lona sa'o atoatoa. Ma o le a matua le fiafia lava, e oo lava i ana faitioga, le le faailoaina o le po nei e tulai o ia o se tagata sili atu ma o se palemia malosi o se taunuuga.' (BBC News At Ten, 9 Aperila, 2003)
Pilger foi tusi i le 'tsunami of propaganda' o loʻo faʻaauau pea e uiga ia Iukureini o se 'se mea ou te leʻi vaʻaia muamua', e aofia ai ma pepelo na taʻua e uiga ia Iraq i le taufetuli i le osofaʻiga 2003. A o'o mai i 'vaaiga fa'afeagai po'o manatu fa'ailoa' i Ukraine, 'e leai se tasi oi latou na fa'atagaina i totonu' e le aufaasālalau, o lana tala lea.
A o le faʻatanē ma lona fa'asalalauina o mataupu i fafo:
'O loʻo i ai nisi o matou tagata i le taimi nei o loʻo matua faʻalumaina, aemaise lava i le lipotia o Ukraine [ma] Rusia.'
Na ave e le Tutoatasi se fua masani o le soifua maloloina i le vaiaso talu ai ina ua faatagaina a fasi saunia e Mary Dejevsky, sa avea muamua ma tusitala mai fafo a le nusipepa i Moscow. Na matauina e Dejevksy e faapea o le vaaiga malamalama e faapea o 'faitaaga i Sisifo' na faia se sao tele i le faaosofia o le taua a Iukureini e toetoe lava a le maua mai tala fou. O mea faʻapitoa e masani ona le amanaiaina e le BBC ma isi faʻasalalauga tala fou e aofia ai:
O le manumalo i le maeʻa ai o le Cold War, o le moli lanumeamata mo setete muamua i Sasaʻe e auai i le Nato e ui lava i mea na malamalama i ai Rusia o ni folafolaga e ese mai ai, o le 2014 tuliesea o le peresetene filifilia faatemokalasi a Iukureini - lea na vaʻaia e Rusia o se osofaʻiga a le US-ma o auala na toe toso atu ai e Sisifo Ukraine i totonu o le poloka i Sisifo, faatasi ai ma le maliega a le EU ma le fesoasoani a le militeri a le Nato, e tusa lava pe soloia feagaiga o le pulea o auupega o le Cold War, pe na faatagaina ai foi e mou atu.'
O le iloiloina o ia mea moni, na ia taʻua ai, 'aua a aunoa ma le malamalama i le mafuaaga na osofaʻia ai Rusia, e le mafai ona malamalama i mea o le a manaʻomia mo se filemu tumau.'
Robin Andersen, o loʻo faiaoga i suʻesuʻega faʻasalalau i le Iunivesite o Fordham i le US, faʻapea foi tusi i le matautia o le le faatagaina o se malamalama lelei i le auala na tatou oo mai ai iinei; e le itiiti ona e aofia ai setete malosi faaniukilia:
'A aunoa ma se faʻamatalaga ma le saʻo, tautalaga faʻapitoa ma le mafai ona maua ni fofo poʻo le auai i le tipiloma e le mafai ona tatou ausia aʻo tatou latalata atu i Amaketo faaniukilia. O talafou a kamupani e masani ona le aofia ai isi leo o le filemu ma i latou o loo valaau mo le faamutaina o taua, ae tuua ai se lauga atoa na faaosofia ai talanoaga i le lalolagi atoa e uiga i le foia o feeseeseaiga mo le tele o tausaga.'
Jeffrey Sachs, o se tagata suʻesuʻe o le tamaoaiga ma faiga faʻavae i fafo, talu ai nei taʻu Amy Goodman o le Temokalasi Nei!:
'Ou te manatu o itu uma e lua o loʻo vaʻaia e leai se auala a le militeri. O loʻo ou talanoa e uiga i NATO ma Iukureini i le tasi itu ma Rusia i le isi itu. O lenei taua, e pei ona taʻu mai e von Clausewitz ia i tatou i le lua seneturi talu ai, o faiga faaupufai i isi auala, po o isi auala, o lona uiga o loʻo i ai mataupu faʻapolokiki o loʻo lamatia iinei, ma o mea na e manaʻomia ona faʻatalanoa.'
Sa faaauau pea e Sachs:
'O le tele o lenei taua e uiga i le faʻalauteleina o NATO, mai le amataga. Ma, o le mea moni, talu ai o le faʻalauteleina o NATO i Iukureini ma Georgia na tuʻuina i luga o le laulau e Peresitene George W. Bush Jr. ona faʻatautaia lea e le US neocons mo le isi 14 tausaga, o lenei mataupu sa totonugalemu, ma ua laga. e pei o totonugalemu. Ae o Peresitene Biden, i le faaiuga o le 2021, na musu e feutagai i le mataupu o le NATO.'
Na ia faailoa mai o le manaoga faanatinati mo le taua e le faʻateleina, atonu e agai atu i le faaniukilia Amaketo, e manaʻomia ai le faʻatalanoaina vave o le mataupu o le faʻalauteleina o le NATO, faʻaopoopo:
'E iai fo'i isi fa'afitauli, ae o le manatu, e tatau ona fa'ai'u lenei taua ona o se fa'alavelave mo tagata uma, o se fa'amata'u i le lalolagi atoa. E tusa ai ma le saunoaga a le Peresetene o le Iuni a Europa Ursula von der Leyen i le vaiaso talu ai, 100,000 fitafita Iukureini ua maliliu, 20,000 tagata lautele. Ma ua faaauau pea le taua. Ma o lea, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma matou te leʻi sailia se fofo faʻapolokiki.'
Ina ia toe foʻi ia Julian Assange, o le manaʻoga mo faʻasalalauga tutoʻatasi e tautuaina tagata lautele ma suʻesuʻeina le malosi e leʻi sili atu. O le mamanu o le aufaasālalau valaau mo le tasi taua ma le isi, e pei o le aufaasālalau Alan MacLeod faamamafaina i se tweet talu ai nei, e tumau ma inosia:
'O le pomuina o Iraq e le lava'
'Pomu Korea i Matu, A'o le'i tuai tele'
'Pomu Suria, E tusa lava pe le tusa ai ma le tulafono'
'Ia Taofi le Pomu a Iran, Pomu Iran'
E alu pea lava pea. O lenei fiva taua na faʻalauiloaina e le aufaasālalau, o lona faʻamanuiaga muamua o le Western military-intelligence-industrial complex, tatau lava i'uga; mo le manuia o tagata.
Assange tuʻu e faapuupuu:
'Afai tatou te maua se siosiomaga lelei o ala o faasalalauga, o le a tatou maua foi se siosiomaga filemu.'
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo