“E i ai se mea o tupu iinei, O le a le mea e le o manino lelei” (Stephen Stills): Se Toe Iloiloga o O le itu agavale o Amerika Latina: Lu'itau ma Fa'alavelave o Malosiaga Fa'apolokiki i le Seneturi Luasefulutasi., fa'atonu e Steve Ellner (Rowman ma Littlefield, 2014), ma Na matou Faia Chavez: O se Talafaasolopito o Tagata o le Fouvalega Venesuela saunia e George Ciccariello-Maher (Duke University Press, 2013).
Toe iloilo e Kim Scipes
Faatasi ai ma Sasaʻe Tutotonu i le afi, NATO taumafai e amata le Taua Lona tolu a le Lalolagi i Iukureini aʻo faʻaletonu le tamaoaiga o le Iuni a Europa, o Aferika ua malepelepe i taua maualalo, ma ua toe ulufale atu Saina i le tulaga o le lalolagi i se tulaga faʻamaoni, e tasi le itulagi o le lalolagi. e fai si filemu: Amerika i Saute. (Oops—Obama na o le leo lena e ala i le taʻuina atu o Venesuela o se "faafefe o le saogalemu o le atunuu" i le US. Ae, aua le popole.) Ae o nisi o suiga sili ona manaia ma mamao i le lalolagi o loʻo tutupu i lenei itulagi. Ma o nei tusi e lua o ni faʻamatalaga sili ona lelei e malamalama ai i atinaʻe o loʻo i ai nei i le itulagi.
Latin America's Radical Left, fa'atonutonu e Steve Ellner, o se fa'aputuga o tala e su'esu'e ai atina'e aemaise lava i Polivia, Ekuatoa, ma Venesuela. O le fa'aagafesootai lea, o le anti-neo-liberalism, po'o le sosaiete fa'atemokalasi: o le a lea? Fai mai Roger Burbach, "O loʻo iai se mea fou i Amerika Latina. O loʻo faʻavaivaia le pule a Amerika ae o loʻo tauivi se poloaiga fou e fanau mai." Na ia finau o le sailiga mo se utopia socialist.
O lenei vaega o tagata Latina Amerika sili ona poto masani o loʻo i ai meafaigaluega ma le malamalama e tuʻuina atu ai malamalamaga manino o mea o loʻo tutupu, ma latou faʻaalia lelei. E ese mai i taumafaiga e faʻavae agafesootai i le 20th Century i le Itulagi, pe i Cuba, Chile poʻo Nicaragua. E matua lavelave, e leai ni tali faigofie. E matua ese lava mai le vaaiga masani a Marxist i le tatau ai mo le taʻitaʻiga a se tagata fai pisinisi, ma e matua ese lava. O lona uiga e leai ni tali faigofie.
O se tasi o mea o loʻo talanoaina i le voluma atoa o le teenaina o le eseesega i totonu o nei atunuu i le va o le "agavale lelei" ma le "agavale leaga," o se finauga na faia e le tagata atamai Mekisiko, Jorge Castañeda. O se taumafaiga lenei e vaevae ai malo o Polivia, Ekuatoa, ma Venesuela mai malo o Pasila ma Chile. Muamua, e pei ona faʻaalia i le tele o tala i lenei aofaʻiga, e matua faigofie lava ona malamalama i le mea o loʻo tupu. Ma, e pei ona faaalia e tusitala eseese, e sese.
O lenei fa'aputuga e mautinoa lava e lu'itauina ai le manatu e tasi le auala masani e fa'atupu ai suiga fa'aagafesootai i totonu o le itulagi, pe o lo'o i ai tali faigofie. O nei tusitala e su'esu'eina ma le toto'a o latou atunu'u, ma saili e fa'amatala le lavelave o lo'o fa'atalanoaina, a'o tu'uina atu uma le fa'afetai i fuafuaga fa'afou ma fa'asino i ai le fa'agasologa o suiga e fa'atapula'aina pe fa'apuupuu suiga. E pei ona tusia e Steve Ellner i lana Folasaga, "O mataupu o lenei tusi o loʻo taulaʻi atu i uiga iloga o, ma luitau o loʻo feagai, o le luasefulu-tasi-seneturi Latina Amerika faʻamalosi na totoe i le pule. O le suʻesuʻega autu o le tusi e faapea o faʻalavelave ma faʻalavelave e afua mai i nei aafiaga e faʻatusatusa tele ma tulaga faʻapitoa mai mataupu o le luasefulu seneturi o pulega agavale."
O William I. Robinson, i lana Forward, ua finauina le taua o le malamalama i mea o loo tutupu nei i Amerika Latina: “Soo se tasi e fia malamalama i faamoemoega mo, ma faigata o, suiga o galuega faatino i lenei vaitau o faiga faavae o le lalolagi e tatau ona vaai i ai. o mea na tutupu i Amerika Latina i le luasefulu-tasi o senituri na tuua ai.” Na ia talanoa e uiga i le fouvalega i le lalolagi atoa o loo faia i le salafa o le paneta, ae na ia iloa e faapea "O le fouvalega a le lalolagi e leʻi foia le mataupu o le malosi faaupufai." O lenei vaivaiga e taua tele: "E le mafai ona i ai ni galuega faʻasaʻolotoga moni e aunoa ma le faʻatalanoaina o le mataupu o le pule faʻapolokiki." O mataupu o loʻo vaʻavaʻai i ai i lenei voluma-Venezuela, Bolivia ma Ekuatoa e masani lava, ae o Nicaragua, El Salvador ma Cuba faʻapea foʻi-"a o se vaega heterodox, o atunuu tonu ia o loʻo faʻaaogaina e le agavale le malosi faʻapolokiki, poʻo le taumafai e tulei. lafo atu se galuega lauiloa mai totonu o le setete.” O Robinson-o se tagata poto masani ma umi se taimi i Amerika Latina lava ia-na tusia, "O le mea ua manino ia te aʻu mai faiga faaupufai o le vaega fou o loʻo totoe i Amerika Latina o le faʻatauvaʻa ma le faʻasalalau o ni mailei masaga," ae o loʻo faʻamalamalamaina ina ia mafai ai. finau e tetee atu i le manatu e lua, o le / po o le auala o le faafitauli, ma e tatau ona tatou agai atu i se "ma / ae" auala. (Ellner, i se tusi talu ai, Rethinking Venezuelan Politics, na talanoaina fegalegaleaiga i luga o le saʻo-i le va o le setete ma le sosaiete-ma le va o gaioiga, ma a latou fegalegaleaiga.)
O lenei voluma o se nofoaga sili ona lelei e amata ai-ma o loʻo i ai le faʻaopoopoga o le iloa e tusitala o nei isi mataupu o loʻo tutupu i le taimi lava e tasi, o lea o loʻo i ai se faʻatusatusaga faʻatusatusa e sili atu le taua o le tele o nei sao nai lo le naʻo le mataupu i le taimi nei.
O le tusi e amata i le Roger Burbach's "The Radical Left's Turbulent Transitions," Diana Raby's "Brief Hypotheses on the State, Democracy, and Revolution in Latin America Today," ma Marcel Nelson's "Institutional Conflict and the Bolivarian Revolution: Venesuela's Negotiation of the Free Trade. Area of the Americas,” i taumafaiga e tuuina atu se “Theoretical, Historical, and International Background” i le voluma atoa.
Ua finau Raby i le taua o le pulea o le setete, aemaise lava le luitauina o talitonuga tutoʻatasi o loʻo faʻaalia i le taimi nei: "o le setete-se setete faʻafouina ... e taua i soʻo se suiga moni (ie, socialist) poloketi. E na o se malo fou, faatasi ai ma le malosi e maua mai i le tele o lagolago lauiloa, pulea o vaega taua o le tamaoaiga, ma le au faʻaauupegaina faʻafou, e mafai ona toe maua le lautele lautele ma faʻafefe ai le pule sauā i le lalolagi atoa o le faʻatauvaʻaina ma le puipuiga o le tamaoaiga lautele, faʻamasinoga amiotonu, ma taʻutaʻua. mana.”
Na faia e Nelson se sao taua tele, ma e sili atu nai lo Amerika Latina. O le fausiaina o le galuega a Nicos Polantzas i luga o le setete, na finau ai Nelson o le setete e le o se mea, e pei o se mea e puʻeina, ae o se matata o tauiviga, e aofia ai le tele o mafutaga eseese ma malosiaga. O lona uiga, ona e manumalo se tasi i le tulaga o le ulu o le setete, e le faapea o isi vaega uma o le setete o le a otometi lava ona laina ma mulimuli i le taʻitaʻi. (E fesoasoani lea ia i tatou e malamalama ai i eseesega i le va o pulenuu alualu i luma i le US ma, mo se faataitaiga, leoleo.) O le uiga o vaega uma o le setete meafaigaluega e tatau ona manumalo i le itu agai i luma, ma e le mafai ona manatu o le a suia otometi taitasi na o. aua ua malo se tasi i le palota.
Mai iina, ua suia le tusi i le talanoaina "The Twenty-First-Century Radical Left in Power in Venezuela, Bolivia and Ecuador." E aofia ai se mataupu a Steve Ellner i luga o le “Social and Political Diversity and the Democratic Road to Change in Venezuela,” Federico Fuentes '“'Bad Left Government' versus 'Good Left Social Movements'? Feteena'iga Fou i totonu o le Fa'agasologa o Suiga a Polivia,” ma Marc Becker's “Rafael Correa and Social Movements in Ecuador.” E ese mai i le lelei o talanoaga a nei atunuu e tolu ma a latou tauiviga faapolokiki o loo i ai nei, o se tasi o mea e sili ona taua o loo tuuina atu i nei vaega o le tatau lea i taitai alualu i luma ua filifilia ina ia aua nei lafoaia pe liliu le itu agavale na maua ai lo latou pule-pe a le e osofaia taitai e le itu taumatau, e aunoa ma le itu tauagavale, o ai e puipuia i latou? I se isi faaupuga, e ui o se mea faavalevalea le talitonu o mea uma o le a suamalie ma malamalama i le va o sui filifilia alualu i luma ma malosiaga faʻaagafesootai alualu i luma pe a oʻo mai le "agavale" i le pule, o se lapataiga taua lea i tagata ofisa alualu i luma o le manaʻoga e manatua pea po o ai a latou so'o fa'atatau.
O le vaega o loʻo mulimuli mai o le "Aafiaga o le Luasefulu-Seneturi-Tulaga Agavale i Nicaragua, El Salvador, ma Cuba." E aofia ai se tala a Héctor Perla, Jr., ma Héctor M. Cruz-Feliciano ua faaulutalaina “The Twenty-First-Century Road to Socialism in El Salvador and Nicaragua: Making Sense of Apparent Paradoxes.” Ona sosoo ai lea ma se mataupu manaia tele i le “Cuba's New Socialism: Different Visions Shaping Current Changes” saunia e Camila Piñeiro Harnecker. O le mea mulimuli e sili ona manaia pe a fua i suiga o loʻo faia nei i Cuba, ma o Piñeiro Harnecker e faʻatalanoaina ma le poto vaega eseese o le tele o mafaufauga o loʻo tutupu i tagata Cuban.
O le vaega mulimuli o le "Taooaiga, Sosaiete ma Faasalalauga." Na tusia e Thomas Purcell i luga o le "The Political Economy of Social Production Companies in Venezuela," lea e talanoaina ai taumafaiga e faʻaitiitia ai le faʻalagolago o le tamaoaiga o Venezuela i le suauu. Na tusia e George Ciccariello-Maher i luga o le "Constituent Moments, Constitutional Processes: Social Movements and the New Latin American Left," ma saili "e aloese mai le faʻaogaina o le mana faʻavae mai lalo poʻo le malosi faʻavae o le setete, e taulaʻi atu i luga o le fesoʻotaʻiga malosi i le va o le lua." Ma sosoo ai ma le mataupu a Kevin Young “The Good, the Bad, and the Benevolent Interventionist: US Press and Intellectual Distortions of the Latin American Left.”
Ona sosoo ai lea ma le faatonu o Steve Ellner "Mata'iga Faai'u: The Twenty-First-Century Radical Left and the Latin American Road to Change." I lenei mea, ua aoteleina ai e Ellner suiga o loʻo tutupu-aemaise lava i Polivia, Ekuatoa ma Venesuela-i le matauina o loʻo aʻafia i latou i le "faʻailoaina o tu ma aga masani a Amerika Latina ma le nationalism, e ui lava o mafaufauga o ona taʻitaʻi e mauaa foi i le Marxism."
O le i ai o lenei fa'amatalaga lautele o lo'o saunia e le Latin America's Radical Left collection e mafai ai ona tatou su'esu'e auiliili se tasi mataupu, o Venezuela. I le We Created Chávez: A People's History of the Venezuelan Revolution, o George Ciccariello-Maher o loʻo i tua o le tautalaga-o le agavale ma le taumatau-e taumafai e malamalama i atinaʻe i Venesuela.
O le tele o tala fa'asolopito o Venesuela talu ai nei na va'aia e ala i tioata a le peresetene tuai, Hugo Chávez. O Chávez, o se taʻitaʻi agaʻi i luma, sa avea muamua ma taʻitaʻi militeri na filifilia faʻatemokalasi i le au peresitene i le 1998, na avea ma tofi i le tausaga na sosoo ai. Ae o le taumafaiga osofaʻi ia Aperila 2002-lea na aveesea ai Chávez mai le tofi ma taofia e le itu taumatau o putschists seia oo ina faasaolotoina o ia e ala i se fouvalega a tagata o Caracas ma vaegaʻau na tumau faamaoni-ma se ata ofoofogia o le osofaʻiga e se ata Irish. kamupani, “O Le Revolution Will Not Be Televised,” na aumaia ai Chávez i le lalolagi.
O le kamupani ata tifaga sa i Venesuela e taumafai e malamalama ia Chávez ma le mea o loʻo tupu i totonu o le atunuʻu, ma maua ai i totonu o le National Palace "Miraflores" i le taimi o le osofaʻiga ma, e ui lava e le o iloa pe o le a latou ola, na faʻaauau pea le taʻavale ata. Faaalia ia Chavez o se peresitene sili ona taua ma ta’uta’ua, e lagolagoina malosi e le au matitiva ma le masani ai le le fiafia o le atunuu a’o le’i o’o i le osofa’iga, ona fa’aalia lea o le osofa’iga mai totonu o Miraflores—fa’apea fo’i ma le fa’aalia o le fa’amaualuga o ta’ita’i fa’alavelave i le taimi o lo latou “taimi puupuu. i le la”—ona toe foi atu lea o Chávez i Miraflores, o le ata na faailoa atu ai lenei fouvalega i le lalolagi.
Ma o Chávez na faʻaauau pea le alualu i luma, mai le faʻatapulaʻaina i le sili atu o se vaʻaiga mataʻutia o mea e mafai ona faia i Venesuela-e faʻavae i luga o manatu mataʻutia o le taʻutaʻua, faʻatemokalasi aʻa-na iu lava ina tuʻuina atu le manatu o le "socialism mo le 21st seneturi" i le ogatotonu o 2000s . Ma o lona naunau e luiina le Emepaea o Amerika na aumaia ai ia te ia le tele o tagata mulimuli mai fafo ma totonu o le atunuu.
O loʻo taumafai Ciccariello-Maher e malamalama i le mea o loʻo i tua o Chávez: aʻo ia faʻamatala atu i se tasi o loʻo faʻatalanoaina, o le na fesili pe aisea na ia i ai iina, "Ua matou malamalama i le faʻalapotopotoga faʻapolokiki o loʻo avea ma faavae lagolago sili a Venezuelan Hugo Chávez, ia malamalama i la latou vaaiga faʻapolokiki ma la latou sootaga e masani ona le mautonu ma faiga o suiga faaupufai ua taʻua o le Bolivarian Revolution.”
Ina ia malamalama i lenei tusi, e tatau la ona tatou iloa e le o Chávez.
O ai la e faatatau i ai le tusi? O le tusi e faatatau i “tagata,” ae e lē na o se tasi. Fausia mai tusitusiga a le faifilosofia o le faasaolotoina o Atenitina-Mekisiko, Enrique Dussel, “o le Latin American pueblo o se vaega o le malepelepe ma le tauiviga, o se taimi o le taua lea e faalaa ane ai i latou ua sauaina i totonu o le faatulagaga lautele ma i latou ua le aofia ai. ia suia le faiga, lea e tautala ai se vaega ua afaina o le nuu ma taumafai e matua suia atoa” (faamamafa i le uluai kopi). I se isi faaupuga, tusa lava pe aofia i totonu o le faiga pe le aofia ai, o le tusitala e taulai atu ia i latou ua sauaina ma ua tulai mai e suia le faiga: e le faamamaluina i latou ua sauaina, ae o tagata sauaina ua filifili e tau.
Ina ia malamalama i lenei mea, e ui i lea, o Ciccariello-Maher o loʻo tuʻuina mai se malamalamaaga sili ona atamai o le "faʻagasologa" Venesuela: "o le sini iinei o le aloese mai faʻalavelave masaga o loʻo afaina ai talanoaga faʻaonapo nei o suiga fou i Amerika Latina aemaise lava: o le faʻaalia o le fetishize le setete. , pulega aloaʻia, ma ona faʻalapotopotoga, ma le uiga faʻafeagai e faʻafefeteina le malosi."
O loʻo faʻamatalaina e Ciccariello-Maher le tala-o le mea moni, e tele tala-o tauiviga a tagata e tetee atu i sauaga, toe foʻi atu i le 1958 ma le faʻaiʻuga o le pule malosi mulimuli i Venesuela. Na ia talanoa e uiga i le tauiviga, ina ua o atu tagata i mauga ma auala o aai e tau ai. E ui e leʻi manuia lena mea, ae na aʻoaʻoina tagata mai na mea na tutupu, ona toe foʻi lea i totonu o paʻu ma toe faʻafesoʻotaʻi ma tagata i totonu, e ui o nisi o loʻo faʻaauau pea galuega a le militeri. Na latou sao mai le tele o faiga sauā a leoleo i le aluga o tausaga-o le taofiofia e le gata i le pule malosi. Na ia talanoa e uiga i se barrio, 23 de Enero (Ianuari 23), i le itu i sisifo o Caracas, ma se nofoaga tutotonu o le faamaopoopoina.
Na talanoa le tusitala e uiga i le faaitiitia o le tamaoaiga o le bolivar i le 1983. Na liliu atu le malo i le International Monetary Fund mo se fesoasoani: “A o faasolo ina loloto le faaletonu o le tamaoaiga o le tamaoaiga, o le a tali atu le malo o Venesuela i le faateleina o le malosi o tuutuuga neoliberal a le International Monetary Fund, ma faatasi ai ma e le gata i lona gafatia ma le naunau e saunia mo le faitau aofaʻi i le pa'ū saoloto, na avea ai le atunuʻu ma se pusa moni o le tetee." Ma na tali atu le malo i lenei teteʻe e ala i le faʻasalalau faʻasalalau pe a faʻatusatusa i le faʻatonuina o le taofiofia na faʻaaogaina e faasaga i le au. Ae ui i lea, mulimuli ane, "o lenei osofaʻiga lautele e faasaga i le toʻatele na tuleia ai tagata o barrio agai atu i faiga faʻalapotopotoga fou e faʻatatau i pulega a le tagata lava ia, le faʻaumatiaina o fefaʻatauaiga o fualaau faasaina, ma le faʻaauupegaina o le tagata lava ia ... o loʻo tumau pea le totonugalemu i le Bolivarian Revolution."
O lenei mea e oʻo atu ai le tasi i le fatu o le faʻagasologa o suiga fou a Venesuela e pei ona atiaʻe, o le "proceso." O le mea moni e faapea o le au fouvale, ma atonu o le tele o tagata faʻamalosi, latou te le talitonuina le setete, ae latou te lagolagoina Chávez. E mafai faapefea ona faamatalaina lena mea? E i ai foi se eseesega, i le va o le taimi nei ma le lumanaʻi: o le eseesega i le va o Chávez, o le ulu o le setete, ma le proceso. I le tulaga muamua, ua manumalo Chávez i la latou lagolago patino, e ui lava e le o se mea moni mo i latou o loʻo siomia o ia. Ae ui i lea, o lena faʻalagolago e le o se siaki avanoa: o le proceso e sili atu le taua nai lo le tagata. O lona uiga la, i se isi faaupuga, a faasolosolo ona gaoioi Chávez, latou te lagolagoina o ia; pe a ia gaoioi i se auala faʻaalia, latou te luʻitauina o ia ma le vaega o le setete lautele: o le tulaga lona lua "o loʻo faʻatumauina ai le avanoa e gaoioi ma le mautinoa i tua atu o le peresetene pe a faʻamaonia e tulaga."
Ae i le taumafai e malamalama i le atinaʻeina o le proceso, na faʻaseseina ai e Ciccariello-Maher le tala "aganuʻu" o Chávez ma lona tulaʻi mai i le pule: nai lo le taulaʻi atu i le taumafaiga a Chávez i le 1992 ma oso i luma i lana filifiliga i le au peresitene i le 1998, o lenei tala e taulaʻi muamua i le "Caracazo," o se osofaʻiga i le taulaga e totonugalemu i Caracas lea na pa ia Fepuari 1989. O le taimi lea, "o se tasi o mea e le masani ai ma le paʻu lea e foliga mai ai le malosi o tagata o se tagata fai filifiliga, "ma na ia finau mai o le 1992 ma le 1998 na tupu aʻe mai mea na tutupu i le 1989. E le gata i lea, na ia vaaia le isi taimi taua na tafe mai ai le toʻatele o tagata o Caracas mai o latou faleoo e faʻafeiloaʻi i luga o Miraflores e talosagaina Chávez e toe foʻi mai, faʻaumatia le taumafaiga faʻamalosi, ia Aperila 13, 2002.
Ma ona o le lagolagosua a tagata—e pei ona vave ona ou malamalama i se malaga puupuu i Venesuela i le 2006 e le o iai se faalapotopotoga a Chávez e aumai ai nei tagata e lagolago le peresitene—ua le gata ina avea Chavez ma tagata fa’alilolilo ma faʻateleina le proceso, ae na mafai e le proceso ona tatalia le faʻaleagaina o le tamaoaiga e le au maualuluga i le faaiuga o le 2002-amataga 2003 na faʻamataʻu e faʻaleagaina mea uma na faia. Ma o loʻo faʻaauau pea le alualu i luma i le taimi nei.
O le faailoaina lea—o le el pueblo o le fatu lea o le faiga fou, e le o se taitai filifilia, e oo lava i se tasi e tauleleia e pei o Hugo Chavez—ua matua taua ai le tala a Ciccariello-Maher. Ma o se tala sili ona faagaeetia loto lea, lea na sili atu ona taua i le maliu o Chávez ia Mati 2013: e ala i le malamalama i le matafaioi a tagata faʻapotopotoina i le proceso, o le a iloa ai e se tasi e le faʻalagolago le proceso ia Chávez ma o le a faʻaauau, e ui lava. e mautinoa lava po'o ai lava e suitulaga ia Chavez o le a una'ia pe fa'alavelaveina le faiga.
O loʻo i ai se faʻatapulaʻa e tatau ona faʻamatalaina: e ui lava i le tala lelei na faia e le tusitala, ma e foliga mai e fetaui lelei i le tele o paʻu o loʻo siomia ai Caracas, e leai lava se auala e taʻu atu ai le salalau o lenei faʻalavelave i le atunuʻu. Atonu e manatu nisi o "tamaiti pateta", ae o Venesuela e sili atu nai lo na o Caracas, le laumua, e ui lava o le tele o taulaga i le taulaga. O nei poloketi, faʻamalamalama lelei e Ciccariello-Maher, masani i le isi vaega o le atunuʻu, aemaise lava i isi taulaga tetele?
E taua le laga o lenei mataupu, ona o le tetee i Venezuela ua tetee ma luitauina "Chavismo," o le talitonuga na faavaeina aloaia e Hugo Chávez, o nisi taimi e sili atu ona lelei ma o nisi taimi e itiiti, ae o loʻo tumau pea. O lenei tetee e taʻitaʻia e sui o tagata maualuluga, ae o loʻo faʻalautele atu i totonu o vaega maualuluga o le militeri, ma e mautinoa lava e aofia ai tamaiti aʻoga o loʻo nonofo i totonu o aʻoaʻoga faʻale-aʻoaʻoga maualuga-ma e leʻi mafai e le malo ona faia. fa'ato'ilaloina solitulafono, po'o le fa'alavelaveina o fa'atauga fa'apisinisi e masani ona fa'atapula'aina oloa i luga o fata i faleoloa, ua maua ai le lagolago a tagata faigaluega ma tagata matitiva. E le gata i lea, matou te iloa ua leva ona galue le Malo o Amerika e lagolago le itu teteʻe, ma tuʻuina atu ia i latou le tele o le malosi ma le gafatia nai lo le mafai ona manumalo i latou lava.
O se tasi o mea na aʻoaʻoina e Chávez ma ana uo o le manaʻomia lea o le faʻaogaina o meafaigaluega a le setete e tuʻuina atu ai le malosi i lalo i le tele. O le poloketi a fono faʻalauaitele ma le lagolago mo faʻasalalauga faʻapitoa tau fefaʻatauaʻiga-o le aʻoaʻoina o tagata "masani" e fai faʻaiuga ma pulea o latou olaga faʻatasi-o se faʻaopoopoga o le faagasologa. E tusa ai ma mea na faia muamua, o le mea lea e maua ai e aʻu le faʻamoemoe e mafai ona taofia le tetee i le pito, ma le Aeto mai le tulaueleele i Venezuela.
-
I se faapuupuuga, lua voluma sili ona lelei e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i mea o loʻo tupu i Amerika Latina, ma le tele o le gauai atu i Amerika i Saute. Ou te manatu o ni punaoa taua, ma ou te manatu latou te saunia le tele o meaai mo mafaufauga mo i tatou o loʻo galulue faʻapolokiki-e le gata i atinaʻe "iina," ae faʻapea foi "iinei."
Kim Scipes, Ph.D. o se Polofesa Lagolago o Sociology i le Purdue University North Central i Westville, IN, ma o se tagata fai polokiki ua leva. O ia foi o le tusitala o le KMU: Building Genuine Trade Unionism in the Philippines, 1980-1994, ma le AFL-CIO's Secret War against Developing Country Workers: Solidarity or Sabotage? O lo'o fa'asalalau atu nei e ia se talosaga i le au fa'asalalau mo se tusi fa'ata'ita'i fa'apipi'i le Vasega Struggle, White Supremacy ma Chicago Proletarians i Steel and Meatpacking, 1933-1955. E mafai ona maua o ia e ala i lana upega tafaʻilagi: http://faculty.pnc.edu/kcipes.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo