Ole Vaega 3 lea ile fa'asologa o tala fa'asolopito e 5-vaega o lo'o taula'i ile pulega a le malo o Amerika, fa'ava-o-malo ma neo-liberal tamaoaiga i le lalolagi atoa ile 40 tausaga talu ai. O vaega taitasi e sosoo ai o le a lomia faasalalau i Aso Lua sosoo.
NEO-LIBERAL ECONOMICS[I]
E le gata i lea, o loʻo i ai le mea e taʻua o neo-liberal economics. Ose taumafaiga e taumafai e fa'amatala le atina'e aemaise lava o le tamaoaiga o Amerika i totonu o le lalolagi atoa.[Ii] E masani ona fai mai e faavae i luga o mataupu faavae o le maketi saoloto-o ia lava o se manatu faʻapitoa[Iii]—neo-liberal economics e mautinoa lava e le saoloto, ae e maualuga le atiina ae e manuia ai le mauoa ma le malosi o le US Empire; o lea, ua fa'amoemoe e fa'atamaoaigaina atili ai i latou o lo'o manuia a'o tu'uina atu isi punaoa tau tamaoaiga e lagolago ai le Malo o Amerika. Ma e aoga e faʻamaonia ai le faʻaleagaina o le atunuʻu o le tamaoaiga o le US, lea ua uma ona faʻaumatia le manuia o le tamaoaiga ma le saogalemu o le faitau miliona o tagata i lenei atunuʻu, aʻo faʻatupuina le faʻaleagaina e manatu o le toilalo na o latou lava, ae le o le taunuuga o le mamanu faʻatulagaina. e le au mauoa ma le malosi, ma e le mafai ona latou tetee atu i nei faiga faʻaagafesootai tetele e ala i lo latou tuʻuesea faʻaagafesootai ma lagona o le taʻitoʻatasi lea na faʻaleleia atili e le au maualuluga.
O se au'ili'iliga o nei faiga i le vaitaimi ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi (post-1945).
O le US na aliaʻe mai le faʻaumatiaga o le lalolagi atoa o le Taua Lona Lua a le Lalolagi i mea uma-ae le afaina ma faʻatasi ai ma le tamaoaiga sili ona faʻatekonolosi i le lalolagi; e ese mai le i ai o le pomu atomika ma faapau faalua i luga o Iapani, ma le malosi o le sami ma le ea i le lalolagi, na vave ona latou fausia le CIA (le Central Intelligence Agency) e fesoasoani ia i latou e faatumauina le pule faapolokiki i le lalolagi i soo se taimi ma soo se mea e mafai ai.[Iv] O le Emepaea o Amerika na fausia i tua o se tamaoaiga malosi—McCoy (2017, I le Ataata o le American Century: Le Si'itia ma le Pa'u o le Malosi o le Lalolagi a le US. Chicago: Haymarket Books) o loʻo faʻaalia ai o le US na gaosia le 50 pasene o le gaosiga o oloa ma auaunaga a le lalolagi i le amataga o le 1950s (e pei o le tele na gaosia e isi atunuu uma o le lalolagi, fa'atasi) -ma na tuʻufaʻatasia lea ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo faʻaletupe e pei o le Faletupe a le Lalolagi, le International Monetary Fund (IMF), ma le General Agreement on Tariffs and Trade (GATT), e tofu ma fuafuaga e fesoasoani e puipuia le tamaoaiga o le lalolagi mai faaletonu o faiga faʻatulafonoina faʻatulafonoina na taʻitaʻia ai. i le Pau Tele o le Tamaoaiga, o se tamaoaiga o le lalolagi lea na manatu tagata tusiata o le tamaoaiga o Amerika o le a pulea pea e le Iunaite Setete.
Mo tagata i le Iunaite Setete, na mafua ai le 26 tausaga o le faateleina ma toetoe lava tutusa le tuputupu ae o le tamaoaiga i totonu o le sosaiete a Amerika.
O tausaga i le va o le 1947 ma le 1973 ua taʻua o "tausaga auro" o le sosaiete a Amerika.[V] O tau o loʻo tuʻuina atu i le 2005 tala, o lona uiga ua le aofia ai le tau o le tau ma o mea na maua i lenei siata e mafai ona faʻatusatusa i le Ata 2 ma le Ata 5, o loʻo i lalo: tau tala moni, ma e faapea o ni faatusatusaga aoga.
Ata 1: US Family Income, i US dollars, Growth and Distribution, by quintile, 1947-1973, i le 2005 Tala[vi]
pito maualalo 20% | Lua 20 % | Tolu 20% | Lona fa 20% | 95th Pasene[vii] | |
1947 | $11,758 | $18,973 | $25,728 | $36,506 | $59,916 |
1973 | $23,144 | $38,188 | $53,282 | $73,275 | $114,234 |
Eseesega (26 tausaga) | $ 11,386 (97%) | $ 19,215 (101%) | $ 27,554 (107%) | $ 36,769 (101%) | $ 54,318 (91%) |
Faʻamaumauga mo le vaitau muamua, 1947-1973, faʻaalia sa i ai tele le tuputupu a'e moni o le tamaoaiga mo kui ta'itasi. I luga o le 26-tausaga, e tusa ma le 100 pasene le tuputupu aʻe moni o le tamaoaiga mo tupe maua i le pito i luga o kui taʻitasi, o lona uiga. ua faaluaina tupe maua ina ua aveese le tau o le tamaoaiga; o lea, sa i ai le taua tele o le tuputupu ae o le tamaoaiga i le sosaiete.
Ma o le mea taua, o lenei tuputupu a'e moni o le tamaoaiga sa tufa tutusa tutusa. O faʻamaumauga i le laina lona fa (i puipui) o le pasene o sootaga i le va o le eseesega i le va o le 1947-1973 tupe maua moni pe a faʻatusatusa i le 1947 tupe maua moni, ma le 100 pasene e fai ma sui. o le faaluaina o tupe maua moni: o lona uiga, o le ese'esega mo le quintile pito i lalo i le va o le 1947 ma le 1973 o se siitaga e $11,386, e 97 pasene e sili atu i le $11,758 na maua e le pito i luga o le quintile i le 1947. i le faasologa agai i luga, 101 pasene, 107 pasene, 101 pasene, ma le 91 pasene. I se isi faaupuga, o le fua faatatau o le tuputupu aʻe e ala i le quintile sa tutusa lelei i le lima quintiles o le faitau aofaʻi.
Peitaʻi, e oo ane i le ogatotonu o le 1960, o atunuu o Falani, Siamani, Iapani, ma Peretania o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na toe malosi i se tulaga na mafai ai e a latou kamupani ona tauva ma kamupani a le Iunaite Setete i Europa ma Iapani. . E oo atu i le 1970s, o nisi o nei kamupani na tauva ma kamupani a Amerika i totonu o le Iunaite Setete. Ma e oʻo atu i le 1980s, o faʻalapotopotoga mai fafo ua faʻateleina le faʻatupeina i fale gaosi oloa i totonu o le US, faʻaleleia ai lo latou tulaga faʻatauvaʻa faasaga i kamupani US.
Ua faailoa mai e Ronald W. Cox o nei suiga na mafua ai “le pa'u o fua faatatau o tupe mama na feagai ma faalapotopotoga a Amerika i le faaiuga o le 1960s ma le amataga o le 1970s,” lea na faalautele atu i le 1970s i le ogatotonu o le 1980s.[viii] Na ia taulaʻi atu i le "suʻesuʻeina o faiga na faia e kamupani a Amerika e tali atu ai i fua faatatau o tupe mama maualalo," lea "e aofia ai le toe faʻatulagaina o maketi e faʻatatau i le faʻaitiitia o tau faʻaoga, faʻatasi ai ma le faʻalapotopotoga faʻapolokiki e faʻatatau i le suia o faiga faʻavae a le setete o Amerika i se itu neoliberal, ” i'uga o ia ma Cathy Skidmore-Hess na lipotia mai i le 1999.
O loʻo faʻamatalaina e Cox nisi faʻamatalaga:
Mo fa'alāpotopotoga a Amerika, o le faiga fa'aleaganu'u i le fa'atumauina o fua faatatau o tupe mama o le fa'aogaina lea o le malosi o le maketi ma le tulaga e si'itia ai tau. O lenei ta'iala e mafai ona fa'aaogaina e na'o kamupani o lo'o i ai se fa'atauga o maketi i totonu o se alamanuia ua i ai i se tulaga maualuga e fa'agata ai le tau fa'asa mo kamupani fou e ulufale lelei i le maketi ma tauva i tau maualalo. O kamupani pito sili ona tauva i le lalolagi atoa a Amerika i taavale, uʻamea, vailaʻau, ma mea faigaluega masini na fiafia i se tulaga sili atu nai lo o latou tauva e ala i le lata mai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le mea lea na mafai ai e nei kamupani ona pu'eina lelei vaega sili ona malosi, fa'aopoopoina tau o le maketi a Amerika e fa'asaga i tagata tauva i totonu ma fafo mo le luasefulu tausaga talu ona mae'a le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ae ui i lea, e oʻo atu i le ogatotonu o le 1960s, sa i ai ni taʻe vaʻaia i fausaga oligopolistic na mafai ai e na kamupani ona pulea le maketi a Amerika.
O le si'itia o le fa'atauva'a mai Iapani ma Siamani e fa'atau atu oloa, soso'o ai ma le fa'atosina mai o maketi mai atunu'u fou fa'ato'aga o Asia, na fa'avaivaia ai le fa'atumauina o oligopoli i Amerika i maketi i totonu o le atunu'u. O le malosi o kamupani oligopolistic a Amerika i pisinisi autu e siitia tau e faatumauina ai tupe mama na faaitiitia ona o le tele o tauvaga mai fafo. E le gata i lea, o kamupani mai fafo na toe faʻaleleia ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi sa i ai se tulaga sili atu ona lelei nai lo a latou US paaga: na latou faʻaaogaina tekinolosi fou na sili atu ai le faʻatauvaʻa ma maua ai se taimi maualalo o tau "gogo" pe a faʻatusatusa i latou US tauva. O kamupani a Amerika, ina ua atiae a latou aseta aoga i le vaitau o le 1930, sa maualuga atu penisione ma tausiga faafomai nai lo a latou paaga mai fafo-o se ata o le maualuga maualuga o le faʻamaoniaina o nei tau i le US pe a faʻatusatusa i Europa ma le umi o le taimi mo kamupani US. i le noatia i nei tau. I le luasefulu tausaga muamua o le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e mafai e kamupani US sili ona tauva i le lalolagi atoa ona faʻaogaina o latou tulaga o "muamua fai pisinisi" e faʻavae ai oligopolies na puleaina le maketi a Amerika i vaega taʻutaʻua uma o gaosiga. O lena ta'iala na amata ona le mafai ona fa'amauina i le si'itia o le fa'ateleina o tauvaga i le lalolagi.
O fa'alapotopotoga a Amerika sa tatau ona va'ava'ai i isi ta'iala i se taumafaiga e fa'ato'ilaloina le fa'aitiitia o tupe maua. O le tuufaatasia o mea na tutupu i le faaiuga o le 1970s ma le amataga o le 1980s na taʻitaʻia ai kamupani e toe faʻatulagaina a latou galuega e ala i le tuʻufaʻatasia ma le faʻatauina o taʻiala e aofia ai le faʻatau, poʻo le tuʻufaʻatasia ma, kamupani tauva, ma mulimuli ane faʻaumatia aseta i se faiga toe faʻatulagaina e faʻatatau i le faʻaogaina o pisinisi i se vaega autu. seti o gaoioiga. O lenei mea na aofia ai le toe faʻatulagaina o le faʻalapotopotoga i luga o filifili sapalai o le lalolagi lea e sili ona maualuga le tau faʻaopoopoina tupe mama na faʻaputuina i faʻalapotopotoga i luga o le filifili. Mai le ogatotonu o le 1980s e oʻo mai i le taimi nei, o loʻo i ai le tele o le faʻaogaina o sea maketi o loʻo pulea e faʻalapotopotoga i le pito i luga o le tau-faʻaopoopo filifili o gaosiga, aemaise lava i 'tekinolosi maualuga ma / poʻo le malosi faʻailoga vaega o le lalolagi. maketi….' O lenei faagasologa ua ola faatasi ma se faiga faʻalavelave faʻalavelave faʻavaomalo o tagata gaosi laiti ma feololo ma faʻatau oloa e faʻamaeʻaina e le tasi le isi e faʻamalieina tuutuuga o gaosiga o loʻo faʻatuputeleina e le 'system integrators' i le pito i luga o le sapalai filifili ( Cox, 2012: 15-16).[ix]
O le lalolagi le taofiofia lea sa faagaoioia ai le tamaoaiga o Amerika i totonu ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi ua suia: ua le toe pulea e le Iunaite Setete, ua suia mai se faiga tutotonu e pulea e le tasi atunuu i se atunuu tuufua e sili atu ona tauva. E oo atu i le 1980s, o le faateleina o tauvaga na sau foi mai faalapotopotoga mai nisi o atunuu tau atiae. O nei faiga ua na o le faʻaauau pea ona atiaʻe. Ma, o le mea moni, o le mea na tatou vaʻaia mulimuli ane o le tauvaga faʻasaga ma le galulue faʻatasi ma kamupani tauva o isi atunuu, e aofia ai kamupani mai malo sa nofoia muamua.
O gaosiga i le US na faʻaletonu i le 1970s, ma faʻatasi ai ma le faʻateleina o le tau o tupe. O le US na manino le leiloa o ana tamaoaiga i atunuu tauva.
O le Business Roundtable-o se vaega o Ofisa Sili o Pulega (CEOs) o taʻitaʻi faʻalapotopotoga a Amerika-na faʻatūina i le 1972 e amata ai le ofoina atu o "fofo" e tali atu ai i le faʻaletonu o le tamaoaiga na latou vaʻaia o faʻatupulaia.[x] O le mea moni, na latou filifili e le mafai ona latou toe faʻafeiloaʻi i iuni fefaʻatauaʻiga e faʻatapulaʻaina a latou pulega i luga o fola o faleoloa, ma fausia ni taʻiala e aveese ai lena faʻafitauli.
O le tula'i mai ma le manumalo o le pisinisi neo-liberal agenda e le'i tupu ona o 'malosi maketi' po'o le lalolagi atoa. O faalapotopotoga sili ona malolosi i totonu o le Iunaite Setete—o le tele o i latou e sili ona malolosi i le lalolagi—na faatulagaina ina ia faataunuuina; na latou atiina ae a latou lava maliega ma faʻaputuina a latou punaoa tele ma fesoʻotaʻiga i fai e tupu. Na latou naunau e tetee atu i le siʻitia o le malosi o tagata faigaluega ma toe faʻafoʻi tupe maua na maua i le 1960s ma maualuga i le vaega mulimuli o le Taua a Vietnam i le 1969-71. O le fa'alavelave a le kamupani sa le gata ina fa'atatau i le taofiofia o le malosi o tagata faigaluega ma le fa'aitiitia o totogi o totogi, ae o se tali atu fo'i i lu'itau na foliga mai o lo'o alia'e mai e le tele o fa'alavelave o le 1960s, o gaioiga na foliga mai e fa'amata'u i le tulaga quo ma e i ai ni lagona. i le va o tagata faigaluega talavou ma Black (faamamafa i le uluai) (Richard Roman ma Edur Velasco Arregui, 2013: 7).[xi]
O nei ta'iala e aofia ai gaioiga i le tele o tulaga. Sa latou luiina iuni a tagata faigaluega i luga o fola o faleoloa, ae sa latou agai i luma atu nai lo lena. Sa tonu ia i latou o le a latou “fafo” le gaosiga o galuega i atunuu e maualalo le tau o tagata faigaluega, aemaise lava i latou o loo i ai auala e pulea ai tagata faigaluega, ma o le a tauva e maua ni tupe teufaafaigaluega mo o latou atunuu. O le a latou galulue faatasi ma le International Monetary Fund (IMF) ma le Faletupe o le Lalolagi ina ia latou saunia ni atinae tetele mo nei atunuu e lagolago ai soʻo se tupe fou mai fafo. O le a latou faʻaleleia tekinolosi i falegaosimea a Amerika, sui tagata faigaluega i masini fou faʻatulagaina ma vaega "faasaoina o tagata faigaluega". O le a latou galulue faatasi ma "taʻitaʻi" tagata atamamai e atiina ae se malamalamaaga i suiga manaʻomia e mafai ona faʻaalia i tagata lautele-o le mea lea, o le faʻasalalauina o mea na taʻua o le "neo-liberal" tamaoaiga. E latou te lagolagoina faipule ma faamasino o le a lagolagoina la latou polokalame. Ma o le a latou lagolagoina ma faʻatupe le au faipule o le a faʻalauteleina nei manatu e avea o se vaega o le latou faiga palota, aemaise lava i le tulaga o le atunuʻu.
O le filosofia o neo-liberal economics o le ki lea i lenei fuafuaga. O le mea moni, na finau e faapea o le soifua manuia o faalapotopotoga a Amerika sa totonugalemu i le manuia o le tamaoaiga o Amerika, o le tamaoaiga o Amerika e totonugalemu i le manuia o le Malo o le Iunaite Setete, ma o lena mea. O le ki i le manuia o kamupani a Amerika o le soloia lea o soʻo se faʻatapulaʻaina o kamupani a Amerika,e tusa lava po o le a le leaga o le faia o lena mea i sosaiete a Amerika.[xii] O lona uiga o le faʻatagaina o kamupani a Amerika e pulea a latou au faigaluega, faʻaitiitia pe a le faʻaumatia iuni fefaʻatauaʻiga i totonu o latou falegaosimea ma isi gaioiga. O lona uiga o le faʻaleagaina o teteʻa e ala i le faʻatagaina o "tagata faigaluega sui" (scabs) ma faʻamautinoa a latou galuega "aia tatau" pe a maeʻa taʻaloga. O lona uiga o le faatagaina o tagata faigaluega konekarate ma tagata faigaluega faavaitaimi e suitulaga i tagata faigaluega tumau. O lona uiga o le fa'aitiitia o puipuiga o le soifua maloloina ma le saogalemu, polokalame o taui a tagata faigaluega (mo i latou na manu'a i le galuega), ma so'o se isi lava fa'atapula'aina e ono fa'atapula'aina ai le gaosiga ma le gaosiga. Ma o lona uiga o le faʻasaina o soʻo se tulafono / faʻatapulaʻaina i faʻaiuga faʻapisinisi i le mea, ma i lalo o a tulaga, e mafai ona latou teu faʻafaigaluega pe faʻateʻaina mai nuʻu.
E pei ona ou tusia i le 1984, "O lenei mea leaga [faaitiitia tau o gaosiga o kamupani] ua tele auala na faia ai. E aofia ai le 'fa'atatauga' (ave'esea fa'asili ma/po'o la'au tuai), fa'aonaponei, fa'ataga, ma gaumativa. O le tele o taimi, o se osofaʻiga e tuʻufaʻatasia ai le tele o nei auala.
Sa ou faamalamalama atili atu,
O le uiga o le taʻua o nei pisinisi eseese ma auala a le kamupani o le faʻaalia lea o le tele o auala eseese o loʻo osofaʻia ai tagata faigaluega. O nei osofa'iga ta'itasi e i'u lava ina osofa'ia iuni. O le sini taua o le fa'aumatiaina o le tetee a tagata faigaluega i luga o le fola o faleoloa. O kamupani uma e manaʻo e mafai ona faʻamalosia tagata faigaluega e fai le mea e manaʻo ai le kamupani, pe a manaʻo le kamupani, pe faʻafefea ona manaʻo le kamupani. Latou te va'ai i fa'apotopotoga o ni faiga fa'avae o le tete'e, ma afai o lo'o tu le iuni mo ona tagata, latou te manana'o e fa'ato'ilaloina ma nutimomoia (Scipes, 1984: 20-21).
Ae ui i lea, o le neo-liberal economics na sili atu nai lo le "faʻasaʻolotoina" o faʻalapotopotoga faʻapitoa mai le "faʻasauā" o le faʻaaloalo ia latou tagata faigaluega: o lona uiga o le toe fa'atulagaina o le faatulagaga lautele. E pei ona taʻua e Francis Fox Piven, o faiga faʻapolokiki neo-liberal o se seti o faiga faʻavae na faʻatinoina, i le igoa o le tagata taʻitoʻatasi ma maketi le faʻaogaina, mo le faʻamalo o faʻalapotopotoga, aemaise lava faʻalapotopotoga tau tupe; le toe soloia o auaunaga a le Malo ma polokalame manuia; taofia iuni faigaluega; faiga fa'avae 'fefa'ataua'iga saoloto' e fa'aoso ai le tatalaina o maketi i fafo; ma soo se taimi e mafai ai, o le suia o polokalame a le malo i maketi tumaoti (Piven, 2006: 17).[xiii]
Na aofia ai foi ma le tipiina o lafoga mo kamupani ma tagata maumea, faapea foi ma le tipiina o polokalame tau siosiomaga.
O malosiaga o le itu taumatau na tetee i le faʻalavelave a le malo i le tamaoaiga (sei vagana ua manuia ai i latou poʻo a latou kamupani lagolago) -pe teteʻe i polokalame faʻaagafesootai o le 1960s (masani ona o mafuaaga faʻailoga lanu), pe ona o filosofia tau tamaoaiga - faʻatasi i le tauvaga a le peresetene ma , amata ia Ianuari 1981, i le pulega a Ronald Reagan. O nei tagata na latou faia se manatu faʻapitoa e faʻapea o soʻo se faʻalavelave faʻalemalo i le tamaoaiga e leaga i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma le soifua manuia lautele: Na faʻamatalaina e Reagan, fai mai "E le o le malo le fofo; o le faafitauli.”[xiv]
Ae ui i lea, ou te finau, e sili atu nai lo le faʻateleina o tupe mama na faʻauluina ai lenei faʻaaogaina o le tamaoaiga o le neo-liberal: na lagona e le au maualuluga le faʻatupulaia o le manuia o tauvaga tau tamaoaiga mai isi atunuʻu. se taufaamataʻu tuusaʻo i lo latou gafatia e lagolago ma tausia le US Empire, ma o lea na amata ai ona latou faaliliuina atu punaoa tau tamaoaiga mai le Iunaite Setete ma ona tagata agai i le lagolagoina o le Emepaea o Amerika aemaise lava le militeri a Amerika.[xv]
I le 1980, ma toe i le 1982, na paʻu le tamaoaiga. I le 1982, na faatalitonuina ai o ia e le au failotu i lalo o Reagan e uiga i le tatau ona aveese le tau o le tamaoaiga mai le tamaoaiga, ma e leʻi faʻalavelave le malo e "toe faʻaleleia" le tamaoaiga: e ui ina oʻo atu le tului i le 21 pasene, lea na faʻaleagaina ai le tamaoaiga, e leʻi faʻalauiloa e Reagan se mea fou. polokalame fa'aagafesootai po'o le fa'ateleina o tupe mo i latou ua fa'amautu. Ua fa'ateteleina le leai o ni galuega, ua o'o i tulaga maualuluga talu mai le Pa'u Tele o le Tamaoaiga.
I le taimi lava e tasi, na osofaia ai e Reagan le aufaigaluega, o le malosi e tasi-e ui lava i le tele o tapulaa-na maua ai le alualu i luma o le tamaoaiga mo le faitau miliona o tagata Amerika.[xvi] Ina ua osofaʻia e le iuni e pulea femalagaiga i luga o le ea (PATCO—Professional Air Traffic Controllers Organization) i le 1981, na aumai ai e Reagan ni leoleo o felauaiga i luga o le ea e taofia le osofaʻiga. (O se tasi o mea sese tele na faia e taʻitaʻi o le atunuʻu o le aufaigaluega, e iai aʻafiaga mataʻutia, o le mumusu lea e tapunia le kamupani vaalele atoa, lea o loʻo matuaʻi tuʻufaʻatasia, e taofi le pasi a le iuni a Reagan.) , ma isi itu taumatau o le tulafono ma faaiuga a le faamasinoga lea na osofaia ai le au faigaluega, na faʻaalia ai le gafatia o pisinisi e faʻateleina le gaosiga i tupe faʻaalu saʻo a tagata faigaluega-aemaise lava i le faʻanofoina o galuega i atunuu maualalo totogi e pei o Mekisiko ma Saina (faʻaleagaina galuega i le US) ma e ala i le teufaafaigaluegaina i masini tetele-malosi lea na mamanuina foi e faʻaumatia ai galuega.[xvii]
Ae o Reagan, e ui lava i tala faʻasolopito na faia i ona tafatafa, na iu lava ina afaina ai le tamaoaiga i se taimi umi e seasea ona faʻaalia. Na ia auai i tupe faʻaalu tele, ae na o le faʻaaluina o lenei tupe e le fesoasoani i tagata Amerika lautele; o le fesoasoani lea i tagata sili ona mauoa o Amerika, le militeri a Amerika ma le alamanuia o auupega: Na amata e Reagan ona faʻaalu le faitau selau piliona o tala i tausaga taʻitasi i le matagaluega o taua-ou te musu e taʻua o le "puipuiga" - ma na ia faia e ala i le faaluaina o aitalafu a le atunuu i totonu. valu tausaga: ina ua tulai mai o ia i le tofi i le 1981, o le aitalafu a le atunuu o Amerika—mai le 1789 i lalo o le pulega a Siaosi Uosigitone e oo atu i le faaiuga o le pulega a Jimmy Carter—na i ai i le $ .909 trillion tala; ina ua alu ese Reagan, valu tausaga mulimuli ane, e $2.7 trillion.[xviii] (Ua faʻaauau pea ona tulaʻi mai talu mai lena taimi i lalo o le Democratic ma Republican presidents, ma e oʻo mai ia Oketopa 2022, e sili atu i le $ 31 miliona (Alan Rappeport ma Jim Tankersley, 2022, "US Debt Surpasses $31 Trillion." Niu Ioka Times, Oketopa 5: B-1 ma le B-3. I luga ole laiga ile https://www.nytimes.com/2022/10/04/business/national-debt.html.).[xix]
I se isi faaupuga, o le tamaoaiga o le US ua sili ona lelei e pei ona i ai i le 40+ tausaga ua tuanaʻi-e ui lava e leʻi lelei mo tagata masani e pei ona faia i le va o le 1947-73-ona o le malo o Amerika o loʻo tusia "seki vevela" e totogi ai. ana tupe alu. E i ai se taimi i le taimi, o lena aitalafu o le a tatau ona toe totogi—ma o le a le manaia.[xx]
E toe foʻi i la tatou tala: faʻatasi ai ma osofaʻiga i iuni, taua e leʻi faʻatupeina, ma isi mea, o le filosofia o neo-liberal economics na faʻaumatia ai a tatou tulaga faʻale-malo i se mea e tasi: tupe maua. Afai o se mea e faʻaleleia ai le gafatia o le faʻateleina o tupe mama o pisinisi, e lelei; afai e leai—e tusa lava po o le a le taua o se isi mea—e leaga. Afai o tulafono faatonutonu i luga o mea'ai po'o le lelei o le ea/vai po'o le tagata faigaluega/saogalemu mea'ai e tau ai tupe a kamupani, e leaga ma e tatau ona vave fa'amavae, tusa lava po'o le a le aoga o ia mea mo tagata, le si'osi'omaga po'o lo tatou tulaga lautele lautele. O le “filosofia” lea ua tuleia e le malo o Amerika i le lalolagi atoa, ma ua afaina ai le faitau piliona o tagata, e aofia ai le fiasefulu miliona i totonu o le Iunaite Setete.
O le uiga o lenei mea mo tagata faigaluega o soʻo se mea e faʻatapulaʻa ai le malosi o pisinisi i totonu o fale faigaluega - iuni lava ia, teteʻe, soʻo se ituaiga o tulafono faʻalesoifua maloloina ma le saogalemu, ma isi - ua osofaia e faʻalapotopotoga. E le gata i lea, e ala i fa'ai'uga fa'aletulafono ma/po'o fa'amasinoga, o gaioiga e fa'atapula'aina ai le malosi tu'ufa'atasi o tagata faigaluega—le puipuia o tagata e soli solo, galuega faakonekarate, ma taumafaiga e fa'aumatia iuni e ala i le tu'ufa'atasia o auaunaga lautele, ma isi—na lagolagoina. Ma le isi, soʻo se mea e faʻalavelave pe faʻaitiitia ai tupe maua, e tusa lava po o le a le tele o se manuia lautele e maua ai-e leaga: o le filosofia ma le aʻafiaga o neo-liberal economics.
Ae o se isi mea ua tupu i totonu o le Iunaite Setete e faaopoopo atu i le faʻaaogaina o tamaoaiga neo-liberal. O le si'itia o agafesootai i le vaitau o le 1960-amatamata o le 1970-e aofia ai le Civil Rights/Black Power movements, o le fegaiga a tamaitai, le LGBT (lesbian, gay, bisexual, and transgender), le siosiomaga, le anti-Vietnam War movement, aemaise lava o le anti-Vietnam War movement I totonu o le militeri a Amerika-na fefefe i le leaga mai le au faipule. Na latou filifili o le a latou faia soʻo se mea latou te mafaia e faʻamautinoa ai o le tuʻufaʻatasia, aemaise lava gaioiga faʻatasi, o le a le toe siʻi aʻe lona ulu mataga i lenei faatulagaga lautele.[xxi]
Ina ia ausia lenei mea, ua latou fatuina se aganuu o tagata taʻitoʻatasi ia fa'aitiitia so'o se fa'anaunauga o le fa'atasi. O le mea moni, afai lava e lelei oe ma e pele ia te oe, e te le tau popole i le manuia o se isi tagata i le atunuu-ma, o le mea moni, na latou taʻu atu i tagata o le popole i isi o le a faʻaleagaina ai o latou lava manaʻoga. Na latou fatuina le mea na ou taʻua o le “Ua maua laʻu mea, faʻafefe oe, Siaki” aganuu ma sosaiete. Ma o lenei manatu "faaseseina oe, Siaki" ua matua faamanuiaina lava: e ui lava i le faatupulaia o le le tutusa o tupe maua i le Iunaite Setete—e sili atu le ogaoga nai lo nisi o malo sili ona matitiva i luga o le paneta (eg, Bangladesh, Cambodia, Laos, Mozambique, Uganda, ma Viatename; tagai i le Vaega 4)—e leai se talanoaga faaleatunuu i lenei tulaga le tutusa o tupe maua mai le tusa o le 1973 seia oo i le Occupy Wall Street movement lea na aliaʻe i le Pau o le 2011, toetoe lava 40 tausaga.[xxii]
O lea la, atonu e amata mai i le 1978, ae maise lava i le filifilia o Ronald Reagan i le 1980, o le itu taumatau o manatu (e aofia ai a latou uo i le aufaasālalau autu, e pei o le faavae o FOX ma isi) ua faaseseina le atunuu e talitonu o soo se mea lava. e fa'alavelaveina le gafatia o pisinisi mo le fa'aleleia atili o tupe maua e leaga, ma o ituaiga uma o fa'atasiga e fa'ato'ilaloina e le tagata lava ia. O le mea lea, e le gata na siitia e Reagan le Republican Party i le itu taumatau, ae na ia maua foi le Democratic Party e agai atu i le itu taumatau: e le taumateina, e leai se isi pulega a le peresetene o Amerika na pasia e avea ma se polokalama faʻalotoifale e pei o Richard Nixon i le va o le 1969-73.[xxiii]
E mafai ona tatou maua se manatu i le aafiaga o nei mea uma i tagata Amerika masani pe a tatou vaʻavaʻai i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i le va o le 1973-2001, aemaise lava pe a tatou faʻatusatusaina faʻamaumauga i le Ata 1 (1947-73), i luga:
Ata 2: US Family Income, i US dollars, Growth and Distribution, by quintile, 1973-2001, i le 2005 Tala
pito maualalo 20% | Lua 20 % | Tolu 20% | Lona fa 20% | 95th Pasene[xxiv] | |
1973 | $23,144 | $38,188 | $53,282 | $73,275 | $114,234 |
2001 | $26,467 | $45,355 | $68,925 | $103,828 | $180,973 |
Eseesega (28 tausaga) | $ 3,323 (14%) | $ 7,167 (19%) | $ 15,643 (29%) | $ 30,553 (42%) | $ 66,739 (58%) |
A tilotilo i fuainumera mo le 1973-2001, e mafai ona matauina se mea e matua ese lava mai le 1947-73 fuainumera (Ata 1). O a mea e mafai ona vaaia? Tulaga tasi, ua telegese le tuputupu a'e o le tamaoaiga: o le maualuga maualuga o le tuputupu aʻe mo soʻo se quintile o le 58 pasene mo i latou na sili atu i le lima o le quintile, ma o lenei mea na matua i lalo ifo o le "lagger" o le 91 pasene o le vaitaimi muamua.
Tulaga lua, o le a le tuputupu a'e sa i ai, sa matua le tutusa lava le tufatufaina atu. Ma o fua faatatau o le tuputupu a'e mo i latou e i lalo ifo o le kuini sa masani ona maualalo nai lo i latou i luga atu; o le a'afiaga na toe fa'afo'i, e le o aga'i i luma: mo le quintile pito i lalo, o latou tupe maua moni na fa'atupula'ia na'o le 14 pasene i le vaitaimi o le 1973-2001; mo le quintile lona lua, 19 pasene; mo le lona tolu, 29 pasene; mo le lona fa, 42 pasene; ma mo le 80-95 pasene, 58 pasene: i se tulaga lautele, o le mauoa ua atili mauoa, ae o le mativa ua atili ai ona matitiva.
Aisea ua suia ai? E tolu mea faapitoa ou te manatu. Muamua, a'o toe fa'aleleia atunu'u fa'apisinisi mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o fa'apotopotoga o lo'o fa'avae i nei atunu'u e mafai ona toe tauva ma i latou mai le US—muamua i o latou lava atunu'u, ona fa'aulufale mai lea i totonu o le Iunaite Setete, ma mulimuli ane pe a latou teu faafaigaluega i le Iunaite Setete. . Mafaufau i le Toyota: na amata ona latou faaulufale mai i totonu o le US i le amataga o le 1970s, ma faatasi ai ma a latou tupe teufaafaigaluega iinei i le amataga o le 80s ma agai i luma, ua avea nei i latou ma kamupani gaosi taavale lona lua a Amerika.
O le mafuaaga lona lua o le toe fetuunaiga o le tamaoaiga o Amerika lea, e faavae i luga o le galuega a Ronald W. Cox, na talanoaina i luga, o le siitia mai le pulea o le oligopolistic i le puleaina o filifili sapalai o le lalolagi. I le tulaga o pulega fa'apisinisi, e manino lava na latou faia ni fa'ai'uga e fai lenei toe fa'atulagaina. Sa galulue malosi fa'alapotopotoga fa'apisinisi tetele e su'e ma filifilia ni faipule o le a latou pasia tulafono/faia faiga fa'avae e mafai ai ona toe fa'atulagaina ma fa'atino galuega na latou sailia. Na latou lagolagoina sui o le Faamasinoga Maualuga e talia ia suiga ma faʻatagaina nei suiga e faʻavaeina. Ma o le a latou galulue ma malo mai fafo e faʻatagaina i latou i totonu o latou atunuʻu, aemaise lava i taʻitaʻi o le malo e naunau e taofi mau i soʻo se gaioiga a tagata faigaluega e ono tulaʻi mai. Ma o le fa'ailoga sili o le tatalaina lea o Saina i tupe fa'apisinisi mai fafo.
Ina ua maeʻa se faʻasalalauga umi ma le lautele i le va o faipule faʻapolokiki ma tagata lautele o Amerika e le tele o faʻalapotopotoga faʻapisinisi faʻasalalau, na sosoo ai ma le auai o Saina i le WTO [Faʻalapotopotoga o Fefaʻatauaʻiga a le Lalolagi] i le silia teisi ma le tausaga mulimuli ane. O se tulaga maoae na ausia mo le manuia o le laumua o le atunuu, ona o le US ma le EU na faia faiga faavae na feutagai ai ma maliega e sili mamao atu nai lo i latou o sui o le atunuu e le i atiaeina muamua (Breslin, 2000). O nei fa'ataga e fa'ataga ai kamupani fa'asalalau a Amerika e fa'aloloto a latou tupe maua e ala i le fa'atagaina o latou avanoa sili atu i le maketi a Saina ma mafai ai ona latou tu'ufa'atasia Saina i a latou sapalai fa'ava-o-malo. I se faapuupuuga, O le ulufale atu o Saina i le WTO o se faʻamama lea mo tupe faʻavaomalo, aemaise lava mo kamupani faʻatekonolosi ua sili ona sauni e tuʻufaʻatasia Saina i fesoʻotaʻiga o loʻo i ai nei o faʻaputuga faʻasalalau. (faaopoopo le faamamafa) (Cox ma Lee, 2012: 36).
Ma a o tuʻufaʻatasia e nei kamupani faʻavaomalo Saina i totonu o latou laina sapalai i le lalolagi, na latou faʻaititia ma / pe tapunia a latou fale gaosi oloa a Amerika, faʻaumatia le faitau miliona o galuega i le Iunaite Setete.[xxv]
O le mafuaaga lona tolu o le suiga o le faʻaleagaina lea o le aufaigaluega a Amerika: mai le 35.3 pasene o le au faigaluega e le o ni faʻatoʻaga i iuni i le 1954, i le na o le 12.0 pasene o tagata faigaluega Amerika uma i iuni i le 2006-ma na o le 7.4 pasene o pisinisi tumaoti uma. o tagata faigaluega ua tuufaatasia, lea e itiiti ifo nai lo le 1930![xxvi]
O lenei pa'u i fa'apotopotoga e tele mafua'aga. O se vaega o lenei faʻaleagaina na mafua mai i faiga faʻavae a le malo-o mea uma lava mai le tuʻimomomoina o le au faʻatautaia o feoaiga i luga o le ea ina ua latou teteʻe e le Reagan Administration i le 1981, e toe fuataʻi ai le tulafono o tagata faigaluega, i tofiga faʻaalia i le National Labor Relations Board, lea. va'ava'aia le fa'afoega o tulafono o galuega. E mautinoa lava, o se faiga faavae autu a le malo, na sainia e le Democratic President Bill Clinton, o le North American Free Trade Act poʻo le NAFTA. O se tasi tagata suʻesuʻe na sau saʻo i le tulaga:
Talu mai le ... [NAFTA] sa sainia i le 1993, o le si'itia o le pa'u o fefa'ataua'iga a Amerika ma Kanata ma Mekisiko e o'o atu i le 2002 ua mafua ai le fa'ate'aina o le gaosiga na lagolagoina ai le 879,280 US galuega. O le tele o nei galuega leiloa o ni tulaga totogi maualuga i fale gaosi oloa. O le leiloa o nei galuega ua na'o le pito sili ona iloagofie o le aafiaga a le NAFTA i le tamaoaiga o Amerika. O le mea moni, na fesoasoani foi le NAFTA i le faʻatupulaia o le le tutusa o tupe maua, taofia totogi moni mo tagata faigaluega gaosiga, faʻavaivaia le malosi o fefaʻatauaʻiga a tagata faigaluega ma le mafai ona faʻatulagaina iuni, ma faʻaitiitia ai penefiti tau (Scott, 2003, "The High Price of 'Free' Trade: O le toilalo a le NAFTA ua tau ai galuega a le Iunaite Setete i le Atunuu.” Uosigitone, DC: Economic Policy Institute, “Pepa Puapuupuu # 147, Novema 17: 1. I luga ole laiga i luga ole laiga https://www.epi.org/content/cfm/briefingpapers_bp147).
O nei osofa'iga a sui filifilia ua fa'atasia ma a'afiaga ona o le toe fa'atulagaina o le tamaoaiga, ae maise le tele o fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo. Ua iai le suiga atoa mai le gaosiga i auaunaga.
Ae ui i lea, i totonu o le gaosiga, lea ua leva ona avea ma malo malosi, sa i ai se galuega tele na leiloa: i le va o Iulai 2000 ma Ianuari 2004, na leiloa e le US le tolu miliona galuega gaosiga, po o le 17.5 pasene, ma le 5.2 miliona talu mai le maualuga o le talafaasolopito i le 1979, o lea. e faapea “O le galuega i le gaosiga [ia Ianuari 2004] sa sili ona maualalo talu mai Iulai 1950” (CBO, 2004, “What Accounts for the Decline in Manufacturing Employment?” Washington, DC: Congressional Budget Office, Economic and Budget Issue Brief, Fepuari 18. Ua le toe maua i luga ole laiga.)
O le leiloa o galuega i le vaega o gaosiga na salalau ma loloto:
O loʻo faʻamatalaina e le AFL-CIO le leiloa o galuega a Amerika e le vaega o gaosiga i le 2001-05 vaitaimi:
Komepiuta ma mea tau eletise: 543,000 tagata faigaluega po o le 29.2 pasene
Semiconductor ma mea faaeletonika: 260,100 poʻo le 36.7 pasene
Meafaigaluega eletise ma mea faigaluega: 152,500 poʻo le 26 pasene
Vaega o taavale: 153,400 pe 18.6 pasene
Masini: 289,400 po'o le 19.9 pasene
O oloa uamea faufale: 235,200 po o le 13.3 pasene
Metala muamua: 144,800 poʻo le 23.5 pasene
Meafaigaluega tau felauaiga: 246,300 poʻo le 12.1 pasene
Meafale: 58,500 poʻo le 13.4 pasene
Fale faleie: 158,500 po'o le 43.6 pasene
Laei 220,000 pe 46.6 pasene
Mea pa'u: 24,700 po'o le 38.3 pasene
Lomitusi: 159,300 po o le 19.9 pasene
Pepa oloa: 122,600 pe 20.4 pasene
Palasitika ma oloa pa'u: 141,400 po'o le 15 pasene
Vailaau fa'asaina: 94,900 po'o le 9.7 pasene
Aerospace: 46,900 poʻo le 9.1 pasene
Ie ma lavalava na fa'aitiitia i le 870,000 galuega 1994-2006, o se fa'aitiitiga e 65.5 pasene (Source: AFL-CIO, 2006: 2. “China Trade: Deficits, Jobs, Investment and Exploitation.” On-line at http://www.afl-cio.org/issues/jobseconomy/globaleconomy.upload/china_learnfacts.pdf. Ua le toe maua, ta'ua i le Scipes, 2009: 16-17).
E mafua lenei mea ona o le suiga i le lalolagi sapalai filifili i tulaga sili ona maualuga (e pei o komepiuta ma isi oloa faʻatekonolosi faʻamatalaga faʻatasi ai ma taavale), faʻatasi ai ma le faʻasalalau lautele o le gaosiga o galuega i fafo (e pei o lavalava, seevae) ma, sili atu ona taua. , suiga faatekonolosi e pei o tekinolosi fou ua mafai ai ona sili atu le gaosiga i tulaga sili atu ona lelei ma le toaitiiti o tagata faigaluega i le gaosiga o tupe tetele e pei o le uamea (tagai Fisher, 2004, “Why Are We Losing Manufacturing Jobs?” On-line at file:///Users/kimscipes/Downloads/ec%2020040701%20why%20are%20we%20losing%20manufacturing%20jobs%20pdfl; ua le toe maua).
E tele "mafua'aga" ua tu'uina atu mo nei suiga i le gaosiga fa'aopoopo i luga. O nisi tagata suʻesuʻe ua latou tuuaia le faatupulaia o paʻu o fefaʻatauaʻiga mo le siʻitia: "... o le faʻateleina o sea o manaʻoga i totonu o le atunuʻu mo gaosiga o gaosiga e faʻamalieina e tagata mai fafo nai lo le au gaosi oloa i totonu o le atunuʻu" (Bivens, 2004, "Shifting Blame for Manufacturing Job Loss: Effects of Rising Trade Deficit Shouldn. 'aua le amana'ia.” Pepa Pu'upu'u a le Economic Policy Institute https://files.epi.org/page/-/old/briefingpapers/149/bp149.pdf). O isi ua oo lava ina mafua ona o suiga i mea e fiafia i ai tagata faatau (Schweitzer ma Zaman, 2006). Po o le a lava le mafuaaga, mai le 50 setete, e na o le lima (Nevada, North Dakota, Oregon, Iuta, ma Wyoming) e leʻi vaʻaia se galuega na leiloa i le gaosiga i le va o le 1993-2003, ae 37 na leiloa i le va o le 5.6 ma le 35.9 pasene o latou galuega gaosiga i le taimi. i lenei vaitau (Public Policy Institute, 2004, . “Faigafaigaluega Galuega.” I luga ole laina i luga ole laiga. www.ppinys.org/reports/jtf2004/mfgemloy.htm; ua le toe maua.)
Ae ui i lea, o se vaega o le faʻafetai mo le faʻaleagaina o le aufaigaluega e tatau ona tuʻuina atu i le aufaigaluega lava ia: ua le mafai e le taʻitaʻi ona faʻafetaui nei suiga ma, i le taimi lava e tasi, latou te galulue pea e tetee atu i soʻo se gaioiga tutoʻatasi e ala i tulaga-ma. - faila sui.[xxvii]
Ae ui i lea, e tatau ona fesiligia: pe o suiga i le tamaoaiga o loʻo tuʻuina atu i inei ua na o faʻataʻitaʻiga fuainumera, pe o faʻaalia ai se mea moni?
O lenei manatu e mafai ona faʻataʻitaʻiina i se isi auala: e ala i le faʻaaogaina o le CAGR, le Compound Annual Growth Rate, o se meafaigaluega e masani ona faʻaaogaina i le lalolagi tau tupe. Ole numera tasi lea e fa'atatauina, e fa'avae i luga ole aofa'i fa'aopoopo, i le tele o tausaga, e maua mai ai se fuainumera averesi e fa'atusaina ai le fua faatatau o le si'itia pe fa'aitiitia i tausaga ta'itasi ile vaitaimi atoa. E foliga lavelave tele lenei mea, ae o lo'o fa'avae i luga o le manatu tutusa e pei o tului tu'ufa'atasi o lo'o fa'aaogaina i totonu oa tatou teugatupe teuga tupe: e te tu'u i le $10 i le aso ma (e mautinoa lava e le o se fa'ata'ita'iga moni lea) aua e te maua le sefulu pasene tului, o lea e iai lau $11 i le isi. tausaga. Ia, o le tausaga e soso'o ai, e le'o fa'atatauina le tului mai le $10 muamua, ae fa'atatau i le $11. O lea la, e oo atu i le tausaga lona tolu, mai lau $10, ua e maua nei le $12.10. Etc. Ma o le uiga lea o le Fuafuaga o le Tuputupu Fa'aletausaga Fa'aletausaga: o le fa'atuputeleina fa'atuputeleina fa'atatau ile tausaga ile va'aiga fa'atulagaina.
E tusa ai ma fuainumera o loʻo tuʻuina atu i luga i le Ata 1, na faʻatatau e le tusitala le Faʻasologa Faʻaletausaga Faʻaletausaga i quintiles (Ata 3). O le fua faatatau o le tuputupu aʻe faaletausaga ua fuafuaina mo le vaitaimi muamua, 1947-1973, o tausaga ua taʻua o "tausaga auro" o le sosaiete a Amerika. O le a le mea ua tupu talu mai lena taimi? Fa'atusatusa fa'ai'uga mai le vaitau 1947-73 i le fua faatatau o le tuputupu a'e fa'aletausaga i le vaitau lona lua, 1973-2001, toe fa'atatauina e le tusitala.
Ata 3: Fa'aletausaga fa'aletausaga o le fa'atupulaia o tupe maua a le aiga, ile quintile, 1947-1973 faatusatusa i le 1973-2001
Faitau aofa'i i quintiles | 1947-1973 | 1973-2001 |
95th Percentile | 2.51% | 1.66% |
quintile lona fa | 2.72% | 1.25% |
quintile lona tolu | 2.84% | .92% |
quintile lona lua | 2.73% | .62% |
quintile pito maualalo | 2.64% | .48% |
O le mea e mafai ona tatou vaʻaia iinei e ui o tupe maua a tagata uma na faʻatupulaia i le tusa o le fua tutusa i le vaitau muamua-i le va o le 2.51 ma le 2.84 pasene i tausaga taʻitasi-e oʻo atu i le vaitaimi lona lua, e le gata na faʻagesegese le tuputupu ae i luga o le laupapa, ae na faʻatupulaia i se tulaga ese. fua faatatau: o le mea foi tatou te toe vaai i ai iinei, o le mauoa ua faateleina le tamaoaiga, ae o le mativa ua sili atu ona matitiva.
Afai e sa'o ia fuainumera, e tatau ona mata'ituina se suiga i le taimi i le pasene o tupe maua e maua e kuini ta'itasi. O le mea lelei, afai e tutusa le sosaiete, o le 20 pasene o le faitau aofaʻi o le a maua le 20 pasene o tupe maua i soʻo se tausaga e tasi. O le mea moni, e ese. Ina ia malamalama i le Ata 4, o loo i lalo, e le gata e tatau ona vaai i le pasene o tupe maua o lo o umia e se kuneta i luga o le siata, ma faatusatusa le tausaga ua filifilia i le tausaga ua filifilia, ae e manaomia e se tasi ona vaavaai pe o agai i luma pe alu ese le sea o tupe maua a le kuintila. mai le lelei 20 pasene.
Ata 4: Pasene o le faasoasoaina o tupe maua a le aiga e ala ile quintile, 1947, 1973, ma le 2001, e pei ona fuaina i le 2005 Tala.[xxviii]
Faitau aofa'i i quintiles | 1947 | 1973 | 2001 |
Lima pito i luga (faatapula'a pito i luga o le 5 pasene pito i luga, po'o le 95th Percentile)- $184,500 | 43.0% | 41.1% | 47.7% |
Lona lima lona lua–$103,100 | 23.1% | 24.0% | 22.9% |
Lona tolu lona lima–$68,304 | 17.0% | 17.5% | 15.4% |
Lona fa lima–$45,021 | 11.9% | 11.9% | 9.7% |
Lona lima pito i lalo–$25,616 | 5.0% | 5.5% | 4.2% |
Ae paga lea, o le tele o faʻamatalaga o loʻo maua faʻalauaʻitele na faʻamutaina i le 2001. Ae ui i lea, i le taumafanafana o le 2007, i le maeʻa ai o tausaga e leʻi tuʻuina atu faʻamatalaga i tua atu o le 2001, na tuʻuina atu e le Census Bureau faʻamaumauga o tupe maua e oʻo atu i le 2005. E mafai ai ona matou suʻesuʻeina mea na tupu. e uiga i le le tutusa o tupe maua a le aiga i le fa tausaga muamua o le Pulega a George W. Bush.
Ata 5: US Family Income, i US dollars, Growth and Distribution, by quintile, 2001-2005, 2005 Tala
pito maualalo 20% | Lua 20% | ogatotonu 20% | Lona fa 20% | Tulaga pito i lalo ole pito i luga 5% | |
2001 | $26,467 | $45,855 | $68,925 | $103,828 | $180,973 |
2005 | $25,616 | $45,021 | $68,304 | $103,100 | $184,500 |
Eseesega (4 tausaga) | -$851 (-3.2%) | -$834 (-1.8%) | -$621 (-.01%) | -$728 (-.007%) | $ 3,527 (1.94%) |
O le mea lea, o le mea na matou vaʻaia i lalo o le fa tausaga muamua o le Bush Administration o le tele o tagata Amerika, ua faʻateteleina lo latou tulaga tau tamaoaiga: e le gata o le tuputupu aʻe atoa o le tamaoaiga mo soʻo se quintile na faʻagesegese i se minuscule 1.94 pasene i le tele, ae o lena. o le pito i lalo o le 80 pasene na leiloa moni lava tupe maua; leiloa tupe (se matua gau), nai lo le tuputupu aʻe teisi ae paʻu i tua o le pito i luga quintile (se aiga gau). E le gata i lea, o le faʻaititia i le pito i lalo o le fa quintiles ua pagatia le tutusa e i latou i lalo ifo o le 40 pasene o sosaiete.
Atonu e sili atu ona manino le vaʻaia e ala i le suʻesuʻeina o fua faatatau o le CAGR i le vaitaimi.
Ua mafai nei ona matou fa'aopoopoina fa'ai'uga o le 2001-2005 sea o tupe maua i le quintile i la matou siata muamua:
Ata 6: Pasene o le faatupulaia o tupe maua faaletausaga i le tausaga i le pasene, 1947-2005
Faitau aofa'i i quintiles | 1947-1973 | 1973-2001 | 2001-2005 |
Sili 95 pasene | 2.51% | 1.66% | .48% |
Fa lona lima | 2.72% | 1.25% | -.18% |
Tolu lona lima | 2.84% | .92% | -.23% |
Lua lona lima | 2.73% | .62% | -.46% |
Lima pito i lalo | 2.64% | .48% | -.81% |
E pei ona va'aia i lalo, o le pasene o tupe maua a le aiga i kuini ta'itasi e fa pito i lalo e itiiti ifo i le 2005 nai lo le 1947; na o le pau lava le nofoaga na i ai le faʻaleleia atili i lenei 58 tausaga o le 95th pasene (ma luga atu).
Ata 7: Pasene o le faasoasoaina o tupe maua a le aiga e ala ile quintile, 1947, 1973, 2001, ma le 2005
Faitau aofa'i i quintiles | 1947 | 1973 | 2001 | 2005 |
Lima pito i luga (faatapula'a pito i luga ole 5pasene pito i luga, po'o le 95th Pasene)- $184,500 | 43.0% | 41.1% | 47.7% | 48.1% |
Lona lima lona lua–$103,100 | 23.1% | 24.0% | 22.9% | 22.9% |
Lona tolu lona lima–$68,304 | 17.0% | 17.5% | 15.4% | 15.3% |
Lona fa lima–$45,021 | 11.9% | 11.9% | 9.7% | 9.6% |
Lona lima pito i lalo–$25,616 | 5.0% | 5.5% | 4.2% | 4.0% |
O le mea ua folasia mai i le taimi nei, e uiga i suiga i le faasoasoaina o tupe maua, sa i le vaega o vaega i totonu o le US social order; i lenei tulaga, quintile ma quintile. Ua o'o i le taimi e va'ai ai pe fa'afefea ona a'afia ai le sosaiete lautele. O le a talanoaina lea i le Vaega 4.
O lenei tala fa'asolopito o lo'o fa'asalalau fa'atasi e le ZNetwork ma Manatu Fa'aagafesootai Green.
Vaega 4 o loʻo faʻaauauina le talanoaga i le "neo-liberal economics." E te mafaia faitau le faasologa atoa (vaega uma e 5) iinei.
Kim Scipes, PhD, o se lomitusi muamua, o se iuni fefa'ataua'iga ua leva ona galue, o se sui o le National Writers Union Local 1982, AFL-CIO. O ia foi o Polofesa Emeritus o Sociology i le Purdue University Northwest i Westville, Indiana, ISA. Ua ia lomia tusi e fa e oo mai i le taimi nei, ma e sili atu i le 250 tala—i iloiloga a tupulaga, faapitoa lautele, ma tusitalafaagaioiga ma nusipepa—i le US ma i atunuu e 11 i le lalolagi atoa. O lana galuega, e aofia ai ma lana tusi atoa ile KMU Labor Center o Filipaina, e mafai ona maua fua ile Lomiga – Iunivesite o Purdue Matusisifo (pnw.edu). O ia foi o se tasi na faavaeina le LEPAIO (Labor Education Project on AFL-CIO International Operations), o lana upega tafaʻilagi o loʻo i https://aflcio-int.education/.
FAʻAALIGA
[I] O lenei vaega i le "neo-liberal economics" o loʻo faʻapipiʻi malosi i laʻu galuega talu ai-vaai faapitoa Mea'ai (1984, “Industrial Policy: Can It Lead the US Out of its Economic Malaise?” Toe Iloiloga Fou Leipa, Polokalama Suesuega a le Iunivesite a le Setete o San Francisco, Vol. 6, Tautotogo: 27-53. Fa'afou ile tama'i tusi, Tesema 1984. Fa'amatalaga o le tama'itusi o lo'o i luga ole laiga ile https://www.yumpu.com/en/document/read/35435605/industrial-policy-can-it-lead-the-us-out-of-its-economic-malaise; 1999, “Fa'afitauli Fa'aletamaoaiga a le Lalolagi, Fofo Neoliberal, ma Filipaina." Iloiloga o le masina, Iloiloga ta'i masina, Vol. 51, Nu. 7, Tesema. I luga ole laiga ile https://monthlyreview.org/1999/12/01/global-economic-crisis-neoliberal-solutions-and-the-philippines/; 2006, “O afea o le a taofia ai e le taʻitaʻi o le AFL-CIO le tuʻuaia o le Malo o Saina mo Faʻaiʻuga Autasi Autasi, Faiga Faʻavae a le Malo o Amerika, ma Tali Leaga a Taʻitaʻi Leipa a Amerika?” MR-i-Line, Iulai 3. I luga ole laiga ile https://mronline.org/2006/07/03/when-will-the-afl-cio-leadership-quit-blaming-the-chinese-government-for-multinational-corporate-decisions-us-government-policies-and-us-labor-leaders-inept-reponses/; 2009. “Neo-Liberal Economic Policies in the United States: Le Aafiaga o le Globalization i luga o se Atunuʻu 'Matū'." Indian Journal of Politics and International Relations, Vol. 2, Nu. 1, Ianuari-Iuni: 12-47. I luga ole laiga ile https://znetwork.org/znetarticle/neo-liberal-economic-policies-in-the-united-states-by-kim-scipes-1/; 2016b, "Fa'atomuaga" ia Kim Scipes, ed. Fausiaina o le Leipa Faʻavaomalo i le taimi o le faʻateleina o le lalolagi (Chicago: Haymarket Books). I luga ole laiga ile https://www.academia.edu/25374866/INTRODUCTION_to_Scipes_ed_Building_Global
_Labor_Solidarity: 3-10)—ae ua faaopoopo i le tele o faitauga faaopoopo, aemaise lava e Robert. Brenner, 2003, The Boom and the Bubble: The US in the World Economy. Lonetona ma Niu Ioka: Verso.); Ronald W. Cox (2012, “Corporate Finance and US Foreign Policy” in Cox, ed., Malosiaga Autasi ma le Globalization i US Foreign Policy. Lonetona ma Niu Ioka: Routledge: 11-30; Cox ma Sylvain Lee, 2012. “Transnational Capital and the US-China Nexus” in Cox, ed.: 31-55; Cox ma G. Nelson Bass, 2012, “The Foreign Policy of Organized Labor in the Context of Globalization” in Cox, ed.: 56-78; Tavita Gibbs, 2012, “The Military-Industrial Complex in a Globalized Context” i Cox, ed.: 95-113; Tavita Harvey, 2005, Ose Tala'aga Puupuu o Neoliberalism. Oxford: Oxford University Press; Frances Fox Piven, 2006, Le Taua i le Aiga: O Tau Fa'aleaiga a Bush's Militarism. Niu Ioka: New Press; Richard Roma ma Edur Velasco Arregui, 2013, Continental Crucible: Pisinisi Tele ma Iuni i le Suiga o Amerika i Matu. Halifax ma Winnipeg: Fernwood; ma Tanielu Skidmore-Hess, 2012, “The Corporate Centrism of the Obama Administration” in Cox, ed.: 79-94. E le gata i lea, e pei ona vaʻaia, ou te aofia ai foi nisi o suʻesuʻega na ou faia ile 2013, ma na lomia i totonu Mea'ai, 2021, Fausiaina o le Lototasi o Leipa i le Lalolagi: Lesona mai Filipaina, Aferika i Saute, Europa i Matusisifo, ma le Iunaite Setete (Lanham, MD: Lexington Books): 9-11, faʻapea foʻi ma nisi suʻesuʻega e aofia ai Mea'ai, 2017, "O le Le manuia o Le Leipa Taitai i le Iunaite Setete, 1980-2017 ma Faʻaauau." Vasega, Tu'uga ma Malosiaga Autasi, Vol. 5, Lomiga 2, Mataupu 5. I luga ole laiga ile https://digitalcommons.fiu.edu/classracecorporatepower/vol5/iss2/5.
[Ii] Fa'amolemole fa'amagalo lo'u fa'atapula'aina o lo'u taulai atu i le Iunaite Setete; o lo'o i ai fa'agasologa tutusa o lo'o faia i atunu'u uma o le Emepaea o Amerika, e aofia ai ma atunu'u tetele o le malo o Europa i Sisifo. Ae ui i lea, o le mataupu a le US e sili ona manino, ma o le atunuu sili lea o le malo, o lea i se taumafaiga e saili le sili atu le manino, ou te faʻatapulaaina aʻu faʻamatalaga i totonu, aʻo iloa o nei faiga e sili atu nai lo lenei faʻataʻitaʻiga tasi.
[Iii] O le a la'u uiga o le "fausiaina o manatu"? Ua aʻoaʻoina i matou o loʻo i ai maketi tau tamaoaiga, lea e mafai ai e alii (ma talu ai nei, fafine) ona fegalegaleai tutusa, e faʻatau ma faʻatau atu oloa ma auaunaga e faʻatatau i mea latou te fiafia i ai, ma o loʻo taʻitaʻia e le "lima le vaaia" o le maketi. . Muamua lava, aemaise lava i tulaga maualuga atu nai lo le "tina ma pop" tulimanu tala faʻatau, tagata faʻatau ma faʻatau e toetoe lava a le tutusa; e sili atu le malosi o le au fa'atau i luga o tagata fa'atau: "afai e te le avatua ia te a'u le mea ou te manao ai, ou te le faatauina atu." Masalo o le faʻataʻitaʻiga masani o le tasi mataupu lea e sili atu le malosi o le au faʻatau nai lo le au faʻatau o le maketi faigaluega; e mafai e tagata e ana galuega ona fa'afaigaluegaina so'o se tasi latou te manana'o ai, pe afai latou te le fa'ailoga tagata i nisi o tulaga fa'aagafesootai (“tu'uga,” itupa, lē atoatoa le malosi, fa'afeusuaiga, ma isi).
O le fa'asalalauina o lenei pepelo o le tutusa, pe a le o se fa'aaliga sa'o o le mea moni fa'aagafesootai ae o se talafatu, ua fa'amoemoe e fa'afememea'i pe a le fa'amafola pepelo i tagata; ie, ua faamoemoe e taofia oe i lalo o le pulea o i latou o loo latou fiafia e pepelo.
O le fa'aaogaina o le fa'ata'ita'iga tau maketi saoloto e fa'atapulaaina ai fo'i le fa'atauaina o oloa-o iai sau tupe po'o aitalafu e fa'atau ai se mea pe leai?-ma fa'agata ai le iloiloina o a'afiaga o le gaosiga i tagata faigaluega po'o le si'osi'omaga; ie, o se "fa'ata'ita'iga" vaapiapi tele ma fa'atapula'aina o le tamaoaiga.
Ou te finau o se faʻataʻitaʻiga sili atu ona atoatoa, e ui lava i ni tapulaʻa, o le mea na atiaʻe e Karl Marx,1867 / 1967, Laumua, Tusi 1. Niu Ioka: Lomiga Faavaomalo, ma ona tupuaga faapolotiki.
[Iv] O le CIA na faia i lalo o le National Security Act of 1947 (tagai Rachel Santarsiero, tufuga ma faatonu. 2022. “O le Tulafono o le Saogalemu a le Atunuu ua Liu 75 tausaga.” National Security Archive, George Washington University, Washington, DC. I luga ole laiga ile https://nsarchive.gwu.edu/briefing-book/intelligence/2022-07-26/national-security-act-turns-75. Mo faʻamaumauga lautele o a latou gaioiga i le tele o tausaga, tagai Viliamu Blum, 2000, Rogue State: O se Taiala i le Malosi Sili a le Lalolagi. Monroe, A'U: Ta'atele
Lototele; 2014. Fasioti o le Faamoemoe: US Military and CIA Interventions Talu mai le Taua Lona Lua o le Lalolagi— toe iloilo
lomiga. Lonetona: Zed; ma le 2015. Le Fa'atau Atu Sili a Amerika: Temokalasi—O Le Moni e Uiga i Faiga Fa'avae a Amerika ma Isi Mea Uma. Lonetona: Zed.
[V] O lenei vaega i le le tutusa o tupe maua i le Iunaite Setete, faʻapea foʻi ma se vaega o loʻo i lalo, o loʻo ave saʻo mai Mea'ai, 2009. O le mea e leaga ai, e le'o fa'avasegaina fa'avasega fa'ailoga tagata po'o tama'ita'i i totonu o sosaiete a Amerika, lea ua fa'amautu lelei; mo se auʻiliʻiliga pe faʻafefea ona aʻafia le soifua maloloina i lenei atunuʻu, vaʻai Donald A. Barr, 2019, Tu'ufa'atasiga o le Soifua Maloloina i le Iunaite Setete: Vasega Fa'ale-agafesootai, Tu'uga, Itu'aiga, ma Fa'ailoga Fa'aagafesootai o le Soifua Maloloina, 3rd Ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
E pei ona vaaia i le Ata 1, i lalo, o le a vaaia lelei lenei mea ona o le tele o le faaleleia o tupe maua moni a tagata i le va o le 1947 ma le 1973, ma o lenei tuputupu aʻe o tupe maua sa tutusa lelei le tufatufaina atu i quintiles uma i totonu o le faatulagaga lautele. O le mea lea, e pei ona faʻataʻitaʻia e lenei vaitau, sa i ai se faʻavae moni i le faʻataʻitaʻiga o "le miti a Amerika" ma e mafai ona ausia e tagata uma.
Ae ui i lea, o le "manatu" o lenei faʻaleleia atili o mea na faʻaauau pea pe a ma le 1973, o le a luʻitauina e faʻamatalaga o loʻo i lalo. E pei ona vaʻaia, "le miti a Amerika" na leiloa le tele o mea faʻavae, ma avea ma se "talatala" manatu faʻapitoa mo le faʻateleina o numera o tagata Amerika.
[vi] Se taimi o faʻamatalaga e fesoasoani ia te oe e malamalama ai i mea o loʻo e vaʻaia. Ina ia faʻamasinoina le le tutusa o le tamaoaiga i totonu o se sosaiete, sociologists (ma nisi o le tamaoaiga) o le a aoina atoatoa se seti o faʻamatalaga tau tamaoaiga pe a mafai, e faʻatatau i tupe maua ma/poʻo le tamaoaiga, faʻatulagaina e aiga poʻo tagata taʻitoʻatasi, ma tuʻuina atu mai le aofaʻi laʻititi i le tele. O faʻamatalaga o tupe maua e faigofie ona maua, o lea e masani ona tuʻuina atu, e pei ona faia iinei. Ona vaevae lea o tupe maua i quintiles po o le lima, ma o nei mea o loʻo faʻatulagaina mai le pito sili ona maualalo i le maualuga. Ma, pe a fua, latou te tuʻuina le numera tala mo le aofaʻi maualuga (pito i luga) o tupe maua / tamaoaiga i le quintile, ina ia mafai ona e faʻatusatusa i latou i le taimi, e vaʻai ai poʻo fea o loʻo faʻatupulaia pe pa'ū le tufatufaga o tupe maua.
[vii] E le manaʻo le malo o Amerika ia tatou malamalama i le tele o tupe maua o loʻo faʻaputuina e le lima pasene maualuga (5%) o le faitau aofaʻi, o lea o latou faʻamaumauga mo le lima (ma le maualuga) quintile e taofi i le 95 pasene; o le numera e mo le tagata i le 95th pasene. E ese mai le auala latou te tuʻuina atu ai faʻamatalaga mo pito i luga o isi quintiles. Ae ui i lea, talu ai latou te faia lenei mea i taimi uma, e faʻatusatusa i isi tausaga e ui lava i le faʻatapulaʻaina.
[viii] Na ia taʻua Harlan Prechel (1997, “Suiga Autasi i le Vaega Tulaga Faaopoopo: Suia Tulaga Tau Tamaoaiga ma Faiga Faavae Pisinisi a le Setete.” Sociological Forum, Vol. 12, Nu. 3:405-439. 414), tusia "... e pei ona atagia mai i se pa'u tele i le fua faatatau o tupe mama i lenei vaitau mo le pito i luga o le 500 fale gaosi oloa mai le 7.7 pasene mai le 1973 i le 1981 i le 4.8 pasene mai le 1982 i le 1986 ..." (Cox, 2012: 18).
[ix] O se tasi o faʻamatalaga i le faʻamatalaga a Cox e tatau ona gauai atu i ai: o loʻo ia faasino i le faʻatupulaia o atunuʻu faʻapisinisi o Asia. Ae faimai foi Mea'ai, "Muamua, manino, o lenei atinaʻe na amata ma / pe faʻamanuiaina mai le US Cold War e faasaga i le 'communism,' ma mulimuli ane na ia finau mai, "o lenei atinaʻe tau tamaoaiga na fuafuaina e faʻavae pe toe faʻatūina le pule faʻa-kapitalisme i atunuu eseese ma le malo o Amerika. pulepulega i le itulagi ..." (Scipes, 2020b, "Regional Aspirations with a Global Perspective: Developments in East Asian Labor Studies." Fa'aa'oa'oga Philosophy ma Theory, Vol. 52, Nu. 11: 1214-1224, 1216. I luga ole laiga i luga ole laiga. https://www.researchgate.net/publication/341719609_Regional_aspirations_with_a_global_perspective_Developments_in_East_Asian_labour_studies). O le mea e ofo ai, e ala i le tuʻuina atu o "nofoaga o tupe teufaafaigaluega" i faʻalapotopotoga faʻavaomalo, na maua ai le tele o nofoaga e mafai ai e kamupani a Amerika ona siitia mai le US.
[x] E pei ona tusia i le tele o taimi e le tele o tusitala i Cox, ed. (2012), o le Business Roundtable o se galuega tele e faʻalauteleina ai le fiafia o le tele o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu faʻavae a Amerika aemaise lava i le faʻalauteleina o latou fiafia i le maualuga maualuga o liʻo a le malo o Amerika, ma ua matua manuia i ana taumafaiga.
[xi] Vaʻai le talanoaga o latou gaioiga e faasaga i le aufaigaluega i Cox and Bass (2012).
[xii] O le manatu e faapea o le tamaoaiga o Amerika e totonugalemu i le manuia o le Malo o le Iunaite Setete e leʻi faia, a itiiti ifo i le lautele; Ua mumusu le au ofisa o Amerika e faamatalaina lona malo faapea. Ae ui i lea, o se malo e faʻalagolago pe maua le avanoa i se tamaoaiga olaola ma faʻalauteleina i totonu o le atunuʻu.
[xiii] O le mea mulimuli na ia taʻua o le faʻatau atu o faʻalapotopotoga a le malo-e pei o vai vai ma faiga tuʻuina atu, eletise eletise, faiga aʻoga faʻapea foʻi ma aʻoga taʻitasi, galuega tau felauaiga (faʻaaogaina nofoaafi, alatele, alalaupapa), ma isi-i kamupani tumaoti , suia le pulega lautele i le pulega a kamupani; i se isi itu, suia nei poloketi mai le tautuaina o mea e fiafia i ai tagata lautele i le avea ma faiga tumaoti, e maua ai tupe mama. O nei faiga e masani ona ta'ua o le "fa'ato'aga".
[xiv] I se suʻesuʻega malosi, Cox (2012: 16-30) faʻamatalaina le faagasologa lea na faʻatautaia ai e kamupani taʻitaʻi Amerika le Reagan ma pulega mulimuli ane a le peresetene o vaega faʻapolokiki uma e lua, ma faʻatonuina i latou e faʻatulagaina faiga faʻapolokiki faʻapolokiki a Amerika e manuia ai nei kamupani, i o le tau tuusao o tagata faigaluega i lenei atunuu. O se au'ili'iliga au'ili'ili e tatau ona silasila toto'a i ai, e foliga mai e le'i fa'aputuina e o'o mai i le taimi nei.
[xv] E tusa ai ma le Macrotrends (2023, "US Military Spending/Defense Budget, 1960-2023." I luga ole laiga i luga ole laiga. https://www.macrotrends.net/countries/USA/united-states/military-spending-defense-budget), ae faʻaopoopoina e lenei tusitala, le aofaʻi o tupe faʻaalu a le militeri a Amerika mai le 1982 (muamua tausaga faʻaletupe a le Reagan Administration) i le faʻaiʻuga o le pulega a Donald Trump i le 2021: $ 18,215.91 piliona poʻo le $ 18.216 trillion. (O le mea lea aʻo leʻi osofaʻia e Rusia Iukureini ia Fepuari 2022.)
E le gata i lea, e mafai ona tatou faʻatusatusa tupe faʻaalu a le militeri a Amerika i le 2021 ma le 10 oa tatou "soʻo": US- $ 800.67 piliona; UK-$68.37 piliona; Farani-$56.65 piliona; Siamani- $56.02 piliona; Saudi Arabia- $55.56 piliona; Iapani- $54.12 piliona; Korea i Saute- $50.23 piliona; Italia-$32.01 piliona; Ausetalia-$31.75 piliona; Kanata-$26.45 piliona; ma Isaraelu-$24.34 piliona. (Macrotrends, 2023). I se isi faaupuga, i le 2021, le US toʻatasi fa'aalu le $800.67 piliona, lea e 10 a tatou uo tuufaatasi na faaalu le $455.5 piliona.
O se itu taua lea e lei lava ona malamalama i ai le au alualu i luma i le Iunaite Setete: o le US e i ai se malo, ma o lona malosi e ese mai i le Iunaite Setete o se atunuu, ae e le mananao tagata maualuluga o le tamaoaiga ma faaupufai ia tatou malamalama i lenei eseesega: latou te mananaʻo tatou te manatu o le vaʻaia o le malo, aʻo taumafai e pulea le lalolagi atoa, o le puipuiga moni o le atunuʻu. O taua i Korea, Vietnam, Iraq, ma Afghanistan—faatasi ai ma le tele o poloaiga a le US "lalolagi" i Europa, Amerika Latina, Sasaʻe Tutotonu, Aferika, ma Asia i Sasaʻe, ma a latou galuega uma e fesootaʻi atu i soo se mea i le lalolagi-e iai se mea e faia i le "puipuia" o le Iunaite Setete e le mafai ona malamalama i ai tagata; e fai e ana tala fa'asolopito i latou o lo'o tuleia a'oa'oga fa'alelotu e pei o ni pikers.
O le eseesega i le va o le malo ma le atunuu e matua taua tele i le faʻamavaeina o Amerika "nationalism." E le gata i lea, o tupe faʻaalu i le malo o tupe e le mafai ona faʻaalu i aʻoaʻoga, tausiga faʻalesoifua maloloina, faʻamutaina le tutusa i totonu o la tatou sosaiete, faʻamalosia a tatou atinaʻe, ma / poʻo le faʻatalanoaina o suiga o le tau ma le faʻaleagaina o le siosiomaga, o galuega uma na fuafuaina e fesoasoani ai i Amerika ma isi tagata lelei. le lalolagi.
[xvi] O se tasi o talatuu tele o le olaga Amerika—o loo matua faasalalau e pisinisi, malo, ma le autu o faasalalauga—e faapea a o faateleina le gaosiga, e otometi lava ona siitia lo tatou tulaga o le olaga. O le mea lea e “fautua ai” e faapea o le pisinisi “e tausia” ana tagata faigaluega i le tulaga tau tamaoaiga e ala i le siitia i lea taimi ma lea taimi o totogi o tagata faigaluega.
O le mea moni, o iuni a tagata faigaluega, e ala i feutagaiga ma e ala i le teʻi, ua faamalosia ai pisinisi e sii totogi ma faalautele penefiti lautele. Ma e oʻo lava i fale faigaluega e le o ni iuni ua masani ona siitia totogi / penefiti i tulaga tutusa, o se vaega o la latou faʻasalalauga e taofia a latou tagata faigaluega mai le tuʻufaʻatasia. I se faapuupuuga, ma mulimuli ia Jack Metzgar (2000, Uamea Mata'utia: Manatua le Lotogatasi. Filatelefaia: Temple University Press.), o le “vasega galulue i le vaeluagalemu”—lea e aofia ai sui o le aufaipisinisi tomai, tagata faigaluega faapisinisi tuʻufaʻatasia, ma mulimuli ane, tagata faigaluega a le malo-na faia e le aufaigaluega, ma latou auai i le masani “vasega ogatotonu. ” galuega e pei o loia, fomaʻi, sooupu inisiua, ma isi, e fausia ai le “vasega sili Amerika i le ogatotonu.” O le "vasega galulue i le vaeluagalemu" e leʻi faia e le tala faʻasolopito "agalelei" taumafaiga a pisinisi, ae o taumafaiga faʻamaoni a le faitau miliona o tagata faigaluega na faʻatasi i le US labor movement.
O osofaʻiga i iuni talu mai le 1981, e pei ona ou faʻaalia i lalo, ua faʻaleagaina ai le tamaoaiga o le fiasefulu miliona o tagata Amerika, lea na mafua ai le tele o vevesi lautele i totonu o le Iunaite Setete.
[xvii] Toe, va'ai Cox (2012: 16-30) o lo'o ia fa'amatalaina ai le suiga o le tamaoaiga o Amerika mai la tatou fa'ata'ita'iga fa'aleaganu'u i filifili fa'asoa fa'avaomalo. "O le setete o Amerika o se auala sili ona taua i le tuʻuina atu o avanoa faʻapolokiki, tulafono, ma faʻalapotopotoga mo kamupani faʻasalalau a Amerika e toe faʻatulagaina a latou galuega i le 1980s" (Cox, 2012: 25).
Mo se suʻesuʻega loloto o le Apple Corporation, o se tasi lea o kamupani sili ona atinaʻe i Amerika, ma pe faʻafefea ona aʻafia tagata faigaluega i Saina, vaʻai Jenny Chan, togi Selden, ma Pun ngai, 2020, Maliu mo se iPhone: Apple, Foxconn, ma le Soifuaga o Tagata Faigaluega a Saina. Chicago: Haymarket Books.
[xviii] O lea e foliga mai ai o Reagan faatoluina le National Debt, ae e tatau ona e toesea le aofaiga na ia maua, o lona uiga o le siitaga moni sa faaluaina.
[xix] O tausaga ta’itasi, e fa’atulaga ai e le malo feterale se paketi, ma fai mai o lo’o fuafua mo nisi o polokalame ma tau e fa’atupe ai, ona totogi ai lea o i latou mai lisiti o lafoga. A mae’a le tausaga fa’aletupe-lea e fa’ai’u nei i le aso 30 o Setema-o le a lipotia mai e le malo e faapea “ua ova le faaalu o la matou paketi” (lipoaina o se faaletonu) po o le “matou aumai la matou paketi i lalo ifo o le mea na faamoemoeina” (lipoaina se faasili). Ona faaopoopo lea o taunuuga o lena tausaga (fa'asili po'o le pa'u) i isi tausaga ta'itasi, toe fo'i i le 1789, ina ua avea le US ma se atunu'u tuto'atasi, ma o le aofa'i fa'aputuga o tupe fa'asili/pa'u ua ta'ua o le "aitalafu a le atunu'u."
Ia malamalama i le va o le 1789, ina ua avea le US ma se atunuu tutoatasi ma le 1981, o le faaiuga o le pulega a Jimmy Carter, o le aitalafu a le malo o Amerika e $ 909 piliona, po o le $ .9 trillion. E aofia ai le totogiina o le Taua o le 1812; o le Taua a le Malo; o le taua faasaga i tagata o le Atunuu i Laufanua; le Taua a Sepania-Amerika (e aofia ai le Taua a Amerika ma Filipaina); Taua Muamua a le Lalolagi; Taua Lona Lua a le Lalolagi; taua i Korea ma Vietnam; faapea foi ma le Tennessee Valley Authority (lea na aumaia le eletise i le US South), le Interstate Highway System, ma le polokalame avanoa i lena aso, faatasi ai ma isi tupe faaalu a le Feterale; e 192 tausaga na aofia ai. I totonu o le sili atu i le 40 tausaga, mai le taimi na ulufale ai Reagan i le White House, o le National Debt na faʻatupulaia le $ 30 trillion i lalo o le Republicans ma Democrats. I aso nei, e pei ona taʻua, o le aitalafu a le atunuʻu e sili atu i le $ 31 miliona (Rappeport ma Tankersley, 2022).
Ia Fepuari 15, 2023, le Times Niu Ioka lomia se tala e taʻu mai ai o le lipoti talu ai nei a le US Congressional Budget Office na fuafuaina e faapea o le US National Debt o le a siitia i le $19 trillion i le 2033 (Tankersley and Rappeport, 2023, "US on Track to Add $19 Trillion in New Debt Over 10 Years." Niu Ioka Times, Fepuari 15. I luga ole laiga ile https://www.nytimes.com/2023/02/15/business/national-debt-biden.html.
O le mea lena e tupu pe a e faʻaaluina le tele o tupe faʻaalu a le militeri mo le Emepaea o Amerika, ma e te faʻaititia lafoga i luga o faʻapotopotoga ma tagata mauoa.
[xx] I le faaiuga o le kuata lona tolu o le 2022 (Setema 30, 2022), o le US Gross National Product (GNP) sa lisiina i le $25.89 trillion (Y Charts.com, (O se kamupani faufautua tau tupe). 2023. US Gross National Product. I luga ole laiga ile https://ycharts.com/indicators/us_gross_national_product); ae o le National Debt sa lisiina i totonu o nai aso talu mai lena mea e sili atu i le $31 miliona (Rappeport ma Tankersley, 2022). O lona uiga ole National Debt e tusa ma le 119.7 pasene ole GNP. I se isi faaupuga, tusa lava pe naunau tagata uma o lenei atunuu e galulue fua mo le tausaga atoa, e le mafai lava ona tatou tafiesea le aitalafu a le atunuu.
I le faaiuga o le 1980-na filifilia Reagan ia Novema ma nofoia le tofi i totonu o le tusa ma le 20 aso-o le National Debt e $ .907 trillion, ma le GNP (ia Tesema 31, 1980) e $2.768 trillion (Y Charts, 2023), o lea. o le aitalafu a le Atunuu i lena taimi e tusa ma le 32.5 pasene o le GNP.
[xxi] O se auala autu na faia e ala i tala faasolopito: o se faʻataʻitaʻiga atoatoa e saunia e le ata tifaga, "Sir, Leai Sir!" (Tavita Zieger, 2005, Sir, Leai Sir! Fa'asolo Ata Ata. I luga ole laiga ile https://www.netflix.com/title/70043764). E ui i taumafaiga mataʻutia e "tuu le taua [Vietnam] i tua" a le malo o Amerika, ae na lipotia ma le atamai e Zieger le i ai o se tetee i taua. i totonu le militeri a Amerika, ma lona aafiaga i le malosi o le militeri a Amerika e tau ai le taua. (O lenei tetee i taua i totonu o le militeri a Amerika, lea na ou auai ai, e masani lava ona "leiloa" i le talafaasolopito o Amerika; mo taumafaiga ina ia mautinoa e le leiloa, vaai Tavita Cortwright, 1975, Fitafita i le Fouvalega: The American Military Today. Garden City, NY: Taula Doubleday; Richard Moser, 1996, O Fitafita Fou Taumalulu: GI ma Veteran Dissent I le vaitaimi o Vietnam. New Brunswick, NJ: Rutgers University Press; Viliamu puʻupuʻu ma Uili Seidenberg, 1992, O se Mataupu o le Lotofuatiaifo: GI Tetee i le taimi o le Taua a Vietnam. Andover, MA: Addison Gallery of Art, Phillips Academy. I luga ole laiga ile https://en.wikipedia.org/wiki/A_Matter_of_Conscience; ma Richard Stacewicz, 1997, Winter Soldiers: Ose Tala Fa'asolopito o le Vietnam Veterans Against the War. Niu Ioka: Twayne Publishers; mo se auiliiliga o le taua i tagata faigaluega, vaai Penny Lewis, 2012, Hardhats, Hippies, ma Hawks: O le Vietnam Antiwar Movement e pei o talafatu ma manatuaga. Ithaca: Cornell University Press.) O le faatusatusaina o le ata a Zieger i le “talafaasolopito” o le taua, e pei ona taʻua i le lautele, ua faaalia ai le tele o le “talafaasolopito moni” o talafatu. Nick Turse's (2013) tusi i Vietnam, Fasioti Soʻo se Mea e Faʻagaoioia: Le Taua Moni a Amerika i Vietnam, o lo'o fa'aalia ai fo'i tala fa'asolopito o le taua na fa'asalalauina e le malo o Amerika, ona fa'aumatia lea e ala i fa'amaumauga a le US Army.
[xxii] Michael Moore's 1989 ata tifaga, Roger ma a'u, ma lana ata tifaga 2009, laumuaism: Ose Tala Alofa, e na o le pau ia o faʻataʻitaʻiga ou te iloa o lena fesili neo-liberal economics ma na oʻo atu i le lautele o tagata lautele i lenei vaitau. Mo se iloiloga o ata a Moore, tagai Bridie, 2022.
[xxiii] E le mafai ona ou faailoa atu le tiga o lo’u tusiaina o nei upu; O Nixon, i le toatele o la'u tupulaga, sa avea ma faataitaiga o le leaga. O loʻo faʻaalia ai le mamao i tua na malaga ai lenei atunuʻu, i lalo o le Democrats ma Republicans.
E leʻi pasia e Nixon nei tulafono faʻasolosolo, aemaise lava i le siosiomaga ma tulafono o le soifua maloloina ma le saogalemu mo tagata faigaluega ona sa ia talitonu i ai, ae ia faʻaitiitia le alualu i luma (e aofia ai le anti-Vietnam War movement) na faʻamalosia ai o ia e foia nei mataupu i totonu. lenei faiga.
Mo se auiliiliga lelei o faiga faʻapolokiki a le Obama Administration, tagai Daniel Skidmore-Hess (2012).
[xxiv] E le manaʻo le malo o Amerika ia tatou malamalama i le tele o tupe maua o loʻo faʻaputuina e le lima pasene maualuga (5%) o le faitau aofaʻi, o lea o latou faʻamaumauga mo le lima (ma le maualuga) quintile e taofi i le 95 pasene; ae ui i lea, talu ai latou te faia lenei mea i taimi uma, e faʻatusatusa i isi tausaga e ui lava i le faʻatapulaʻaina manino.
[xxv] Robert E. Scott lipotia mai e tusa ma le 3.2 miliona galuega na leiloa "o le tau maualalo o le faʻatupulaia o fefaʻatauaiga a Amerika ma Saina i le va o le 2001 ma le 2013" (Scott, 2014, "US-China Trade Deficits Cost Millions of Jobs, with Loses in Every State and in All but One Itumalo o le Konekeresi.” Tesema 18. Economic Policy Institute. luga ole laina i https://www.epi.org/publication/u-s-china-trade-deficits-cost-millions-of-jobs-with-losses-in-every-state-and-in-all-but-one-congressional-district/2).
Mo se faʻamatalaga auiliili i le auala na mafai ai e le laumua faʻavaomalo ona tuʻufaʻatasia Saina i totonu o latou laina sapalai o le lalolagi, ma le aʻafiaga i le tamaoaiga o le lalolagi, faʻapea ma aʻafiaga i tagata faigaluega Saina, vaʻai Cox ma Lee, 2012. Mo se vaaiga i galuega a Apple (ma Foxconn) i Saina, vaai Chan, Selden, ma Ngai, 2020. Ma mo se vaʻaiga i le auala na osofaʻia ai e le taʻitaʻi o le AFL-CIO le malo o Saina mo faʻaiʻuga na faia e taʻitaʻi faʻasalalau faʻapisinisi ma le malo o Amerika, vaʻai. Mea'ai, 2006.
[xxvi] Ua sili atu le leaga o mea talu ona lomia lenei vaega i le 2009.
E tusa ai ma le Ofisa o le Ofisa o Leipa, i le 2022, na o le 10.1 pasene o le aofaʻi o tagata faigaluega na faʻatasi, ma le 6.0 pasene o le vaega tumaoti. (US Bureau of Labor Statistics, 2023, “Union Members, 2022.” I luga ole laiga i luga ole laiga https://www.bls.gov/news.release/pdf/union2.pdf.).
[xxvii] Sa ou tusitusi tele i le AFL-CIO faiga faʻavae i fafo i le tele o tausaga; sili ona taua ua Mea'ai (2010a), faʻatasi ai ma se faʻafouga, ma iloiloga lautele o tusitusiga i Mea'ai (2022, "Polokalame Faiga Faʻavae a le AFL-CIO: Le Mea e Tutu Mai Ai le Au Talafaasolopito." Vasega, Tu'uga ma Malosiaga Autasi, Vol. 8, Lomiga 2, Mataupu 5 (Oketopa). I luga ole laiga ile https://digitalcommons.fiu.edu/classracecorporatepower/vol8/iss2/5). Mo se isi tala sili ona lelei ile AFL-CIO faiga faʻavae i fafo, vaʻai Cox and Bass (2012).
O lenei toilalo o le taʻitaʻiga a le AFL-CIO na faʻamatalaina i le Scipes, 2017, "The Epic Failure of Leipa Leadership in the United States, 1980-2017 and Continuing." Vasega, Tu'uga ma Malosiaga Autasi, Vol. 5, Lomiga 2, Mataupu 5. I luga ole laiga ile https://digitalcommons.fiu.edu/classracecorporatepower/vol5/iss2/5 (faatasi ai ma se faʻamatalaga i le 2024, lea o loʻo oʻo mai), ma sosoo ai ma Scipes, 2020a, "O Le Taimi mo se Nofoaga Fou Leipa i le Iunaite Setete?" Z Net, Fepuari 19. I luga ole laiga ile https://znetwork.org/znetarticle/is-it-time-for-a-new-labor-center-in-the-united-states/. O loʻo i ai le tele o tusitusiga e uiga i lenei mea e le tele o tusitala eseese, ma o le puna sili e tasi e oʻo mai i le taimi nei (e manaʻomia le faʻafouina!) O laʻu "Current Labor Issues" Bibliography, e maua i luga ole laina ile https://www.pnw.edu/faculty/kim-scipes-ph-d/publications/contemporary-labor-issues-bibliography/.
[xxviii] O tau o tala, o lo'o tu'uina atu mo le maualuga o tupe maua o kuini ta'itasi (i le koluma muamua) e mai le 2005, e pei ona fa'aalia i le Ata 5, i lalo.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo