Afai tatou te mu: O le tele o le tetee i le sefulu tausaga ma le misia Revolution o se tusi mata'ina lea e vala'aulia ai manatu o tagata fa'agaioiga uma i le lalolagi. Fausiaina o lana galuega, ou te fautua atu ni teuteuga e sili atu ona taua.
Fai mai Bevins se fesili taua-faatasi ai ma le tele o tetee i le 2010-20 sefulu tausaga, lea na ia fai mai ai na vaaia le toatele o tagata tetee nai lo se isi lava i le talafaasolopito-aisea ua tatou le vaaia ai ni suiga taua/fouvale? Ona ia taumafai lea e tali i ai e ala i le faaaogaina o lona tulaga o se tusitala faavaomalo e malaga ai i atunuu eseese e sefulu na faia ai ia tetee, e talanoa ai ma le au faatupu faalavelave ma isi i luga o le eleele, ona saili lea e tali lana fesili taua.
O atunuu e sefulu o le tele lava o atunuu “atinaʻe”—Pasila, Chile, Aikupito, Hong Kong, Initonesia, Korea i Saute, Tunisia, Turkey, Iukureini—ma Rusia. O loʻo iai i Aferika, Asia, Sasaʻe Tutotonu, ma Amerika Latina, faʻapea foʻi ma Europa i Sasaʻe / Rusia. Na te tuʻuina atu foʻi ni faʻamatalaga i Libya ma Suria. O se tasi o mea manaia o lenei aoina e le o ni atunuu ia na tele ai a matou lipoti muamua i le gagana Peretania, o lea e taua tele le tuufaatasiga mo le na o le tuufaatasia o atinae i nei atunuu i se nofoaga e tasi.
E galue Bevins i nisi tulaga i totonu. E i ai le fesili lautele lautele. Ae na te suʻesuʻeina ma le totoa tetee i atunuu e pei o Pasila, Hong Kong, Turkey, ma Iukureini, ma saili ia malamalama i tulaga taitasi. O ana mea i luga o Pasila e sili ona malamalama ao ia nofo ma galue ai iina mo le 13 tausaga (ma o loʻo nofo nei iina) ma e foliga mai e malamalama lelei i le atunuʻu i ana lava faaupuga. Masalo o le mea e sili ona manaia o lona taulai atu lea i le tetee ia Iuni 2013, na muamua taulai atu i le tetee i le siitaga o tau o pasi, i le atinaeina o se tulaga i le tolu tausaga talu ai lea na manumalo ai Dilma Rousseff o le itu agavale Workers' Party i le tofi peresitene ma na iu lava ina suia. saunia e Jair Bolsonaro-o se tasi o faipule sili ona tetee i le lalolagi-o le na filifilia i le au peresitene o Pasila.
O ana mea e uiga i isi atunuu e lelei, ae o loʻo ia faʻalagolago i le sailia o punaoa lelei e malamalama lelei i lo latou atunuu patino ma o ai e mafai ona faʻaalia lenei mea loloto i le Igilisi ia te ia o se tusitala, e ui lava e tautala i le Igilisi, Initonesia, Potukale, ma le Sipaniolo.
Ona ia taumafai lea e iloilo mea na tutupu i atunuu taʻitasi ma faʻasalalau i le "lalolagi tau atiaʻe." O lo'o i ai fa'amatalaga i totonu o le taua o le fa'asalalauga fa'asalalau ma fa'asalalauga lautele i le malamalama i lenei mea; e mautinoa lava, e manatu o ia o ni mea fou e le o malamalama lelei i ai. E iu ina ia tosoina lelei ona mafaufauga i le faaiuga o le tusi.
O lana mataupu mulimuli—“Toe Fausiaina o le Tuana’i”—o iina na te taumafai ai e aumai faatasi ana sailiiliga i se faiga talafeagai. A o ia tusia, "O le toatele o tagata na talanoa ma aʻu e iloa lelei e mafai ona matua sese mea e tusa lava po o le a le faʻamoemoe ...." O le mea moni ma'a'a lea ou te iloa e aoga.
A o ia finau, e tatau i tagata faʻamalosi ona mafaufau i le mea e tupu pe a uma le tetee, aemaise lava i le sili atu o le manuia o le tetee:
O le manatu, afai e te sasaina se pu i le totonugalemu o faiga faʻapolokiki, aveʻesea le pule mai i latou o loʻo i ai, o le a alu atu se isi i le avanoa avanoa ma ave. O le malosi fa'apolokiki e le'i ta'ua e fa'atino ai se toso fa'atosina malosi i so'o se tasi e mana'o iai, ma i taimi uma lava i tala fa'asolopito, e mana'o ai se tasi. (Sui i le gagana o se tala faatino) Afai e te mana'o e tu'itu'i le au ta'a'alo i luga o le tulaga, e tatau ona e fa'alogo i ai o le a suitulaga. O i latou ia atonu o ni tagata fa'alotoifale pe mai fafo. Afai e le o oe, o lona uiga e sili atu lou pei o tagata o loʻo faʻatali i apaau.
O le vaega patino o fefinauaiga lea na matua taatele, toetoe lava a foliga mai o se mea masani, mai le 2010 i le 2020—e foliga mai na tuufua, faamaopoopoina faafuainumera, faatulagaina faalava, tetee tele e aunoa ma ni taitai—na faia se galuega lelei tele o le feulaina o pu i fausaga lautele ma le fatuina o faiga malo. E i ai se mafuaaga lelei tatou te masani ai ona taʻua i latou o "paʻu." I le avea o se tusi faigofie mo le malamalama i le taunuuga i atunuu taitasi, e tatau lava ona tatou tilotilo i ai po o ai na sauni ma faatalitali e faanatinati i totonu.
I le tele o le tetee i le sefulu tausaga, o pa i luga o auala na mafua ai ni tulaga fou, e masani lava i faalavelave. Ae o se tetee e matua le lava saunia e faaaoga ai se tulaga fou, ma o lena ituaiga o tetee e sili ona leaga i ai. … o se vaega o tagata ta'ito'atasi o lo'o o mai i luga o auala mo ni mafua'aga e matua'i 'ese'ese e le mafai ona na'o le fa'aaogaina e i latou lava, ae le o se vaega fa'asalalau atoa o tagata ta'ito'atasi (itulau 263-64).
E tusa ai ma lea tulaga, e ui lava na te le taʻua manino le manatu, e le lava le faʻaputuga; e tatau ona tatou fausia faʻalapotopotoga mai lalo i luga ina ia mafai ai ona ausia le suiga faʻaagafesootai tatou te sailia. (Vaai i laʻu lata mai "Fausiaina o Faʻalapotopotoga mai le Lalo".)
Na te taulaʻi faapitoa i le faʻaogaina o lalo-i luga ma ana faʻagasologa; ma na ia tuʻuina i latou i le tulaga o le Leninism ma le "faʻasaʻo." Ou te iloa e aoga lenei mea i se tulaga; Ou te faʻamatalaina i lalo. Ae ui i lea, e manino lava o loʻo ia taumafai e faʻasalalau ana suʻesuʻega i le tele o atunuu e eseese talaʻaga, aganuu, ma isi, lea e faʻaopoopoina ai le taua i lana lipoti.
O le mea ou te vaai atu ia te ia o faia lena mea e lelei o lona i ai i le itu o tagata masani i nei tala; na te silasila i o latou lava sosaiete mai le pito i lalo; na te le taulaʻi atu i tagata maualuluga poʻo faipule faʻapolokiki, e ui o loʻo ia iloa lelei i latou ma fegalegaleai ma i latou i se tapulaa faatapulaa. Matou te iloa le tele o mea e uiga i tagata faʻasauā e manaia le faʻalogo mai tagata aemaise lava tagata faʻamalosi o loʻo taumafai malosi e faʻaleleia mea. Afai e faʻaaogaina e se tasi le manatu o le lalolagi mai lalo-lea e teteʻe i le lalolagi mai luga-ona tatou vaʻai lea i le anoanoai o faiga faʻapena o loʻo faia i le tele o atunuu i le Global South, lea e masani ona le amanaiaina e le toatele o le Global North.
O le isi mea e faia e Bevins-ma se malamalamaaga taua i lana matafaioi o se tusitala faavaomalo e tusitusi mo faleoloa e pei o le Los Angeles Times ma le Washington Post—e mafaufau i le matafaioi a le aufaasālalau i auala ou te le'i va'aia muamua. O se tasi o mea, na ia matauina o le tele o tusitala faavaomalo mai le US ma Europa i Sisifo-o latou faalapotopotoga e taumafai e pulea le aufaasālalau i le lalolagi atoa-e masani lava mai le tulaga maualuga o le vaeluagalemu ma ua o atu i iunivesite ma kolisi maualuluga po o “matagofie”; ma latou aumaia uma o latou talaaga i la latou lipoti. E masani ona latou sailia i latou e tutusa ma i latou e faʻatalanoaina, faʻaopoopo i ofisa o le malo poʻo kamupani.
E ala i lenei mea, o faʻalapotopotoga faʻasalalau e taumafai e "faʻatulagaina" mea latou te lipotia mai a latou vaaiga; i se isi faaupuga, latou te taumafai e fatuina "uiga" mo se tulaga tuʻuina atu. O le tele o taimi, ona o le tele o a latou punaoa, tulaga lelei o tusitusiga, taʻutaʻua i le lalolagi atoa, ma isi mea, o nei faʻasalalauga e taumafai e tuʻuina atu le uiga iloga o se tulaga, lea e foliga mai e faʻasalaina ai manatu e "talia" i totonu o le lautele lautele ma le a e leai. [O le mea lea e matua taua tele ai le "alternative media" o le agavale i taumafaiga e faʻalautele le talanoaga ma / poʻo le faʻaleagaina o le faʻaaliga iloga o uiga.]
Na te le faia le manatu patino, ae o le matafaioi a le Times Niu Ioka e tusa ai ma osofaʻiga a Rusia ma taua mulimuli ane i Iukureini o loʻo faʻaalia atoatoa ai le aʻafiaga a le aufaasālalau: o le Times na musu e faamatala auiliili ma talanoaina le matafaioi a le malo o le Iunaite Setete i le faapogaia o osofaiga a Rusia, ma avea ai Vladimir Putin ma tagata leaga e toatasi, ma le amanaiaina o matafaioi autu a Bill Clinton, George W. Bush, ma Barack Obama ma a latou pulega, e tutusa lava le nofosala. . (Trump sa ese le malosi.) E mafai ona ou alu i luga.
Ma, o le mea moni, o le matafaioi a le "Western" (faitau imperial) ala o faasalalauga i le taʻusalaina o le osofaʻiga a Hamas i tagata matitiva, Isaraelu na afaina, ae o le le amanaiaina o osofaiga sauā a Isaraelu i Kasa, e mautinoa lava e taua le matauina. O le manatu pulepuletutū o Isaraelu o se tagata manua na toetoe lava a maeʻa i le aufaasālalau autu, ma sa latou taumafai e faʻaleagaina soʻo se tasi e finau i se isi itu; mo se faʻataʻitaʻiga, ou te leʻi vaʻai i soʻo se lipoti e faʻapea o osofaʻiga a Hamas na faʻaleagaina le faiga faʻavae a Isaraelu talu mai le 1948 o le taumafai e faʻamamāina faʻatagata Palesitina o Palesitina-ua lagolagoina malosi e le malo o Amerika-ma faʻamalamalamaina lona toilalo.
E taumafai Bevins e fa'aopoopo le fa'aa'oa'oga fa'aa'oa'oga e ala i le tu'u uma o ana galuega lelei i lalo o le fa'aupuga a Charles Tilly, "fa'apolokiki finau." E le tele se mea e maua ai e lena mea; i lenei tusitala, o le mea moni lava o se tagata e taulaʻi atu i luga o le auala, ae le o le pusa palota poʻo le fono faitulafono.
Ae na te le alu i luga atu nai lo lena, lea ou te manatu o le a fesoasoani e fai le mea na foliga mai o loʻo ia sailia: e leai se malamalama i le malo, ma pe faʻafefea ona aafia ai atunuu taʻitasi. I se isi faaupuga, o nei atunuu taʻitasi na faʻaaoga sese / faʻaleagaina / faʻafefeina e atunuu o le malo, ma a latou mea mataʻutia, punaoa faanatura, ma o nisi taimi e gaoia ai tagata mai ia i latou ma ave i le malo e fesoasoani i le malo o le malo e atiina ae; i le taimi lava e tasi, e leai se popolega e uiga i le aʻafiaga o i latou i totonu o le atunuu nofoia, pe i le tamaoaiga, faʻapolokiki, militeri, faʻalapotopotoga, aganuu ma/poʻo le tagata lava ia. E leai foi se manatu e faapea o le faatulagaga o agafesootai i tua atu o le colonial ma faiga faaupufai na muamua amataina e le pulega faakolone taitasi ina ia faaauau ai ona manuia "tagata i fafo," o le pulega colonial tuai po o le au fou post-colonial elites, le O le mea lea, e leai se tasi o nei atunuu sa pulea muamua na atiina ae e pei o atunuu o le malo, lea e foliga mai o le malamalama o Bevins.
O le mea moni, mulimuli ane i le tusi, Bevins fautua mai o nei atunuu uma e mananao ia i ai i se tulaga o le olaga e faatusatusa i latou i "Sisifo," e aunoa ma le malamalama i atunuu emeperoa na oo atu iina e ala i le gaoi ma le faomea o atunuu sa pulea muamua. A aunoa ma le malamalama i le faagasologa o le malo ma le auala na latou atiina ae ai, e le mafai e Bevins ona malamalama atoatoa pe na faapefea ona oo atu nei atunuu i le tulaga ua latou i ai.
Faatasi ai ma lenei mea, na te tuuina mai sina malamalama itiiti i galuega a Amerika e pei o le National Endowment for Democracy (NED), lea na faamoemoe e faia faaletulafono ma luga atu o le laupapa mea na masani ona fai e le CIA (ma o loʻo faia pea) i se auala faalilolilo, faatasi ai ma le Galuega fa'avaomalo a le AFL-CIO. E le o nitpicking lenei: o se tasi o mea e mataʻina, ma na te faʻailogaina, o mea e tutusa ai atinaʻe i totonu o atunuʻu o loʻo ia suʻesuʻeina, i se tulaga tele pe itiiti. Na te manatu o taunuuga o faiga ia o le atinaʻeina o faʻalapotopotoga, lea na ia faʻamatalaina; Ou te le iloa, ae fefe ina nei sili atu nai lo lenei; ma ua lava fa'amaoniga o lo'o i ai e mana'omia ai le su'esu'eina o lenei avanoa i se tulaga sili atu.
Na ou taʻua i luga o loʻo ia taulaʻi i le faʻaogaina i lalo ma ona faʻagasologa; ma na ia tuuina i latou i le tulaga o le “Leninism” ma le “horizontalization.” E lua fa'afitauli i lenei mea. E tusa ai ma le Fa'a-Lenin, na ia fa'asino tonu lava i le fa'alapotopotoga Fa'a-Lenin, ae le o faiga fa'apolokiki a Lenin; se iloiloga manaia mo le au faitau atonu latou te leʻi matauina lenei eseesega. Ae ui i lea, ou te manatu o le faiga faʻavae o le Leninist-e faʻavae i luga o le faʻa-temokalasi tutotonu-ua faʻaleagaina uma i totonu o atunuu sei vagana ai, masalo, i latou o loʻo i lalo o pulega faʻa-kolone tuusaʻo, e pei o Palesitina, poʻo pulega faʻapolokiki e pei o Aikupito, ma e le o aʻu. mautinoa e le'o taliaina ma le le faitioina i nei nofoaga. E foliga mai e mautinoa lava e teena e tagata i atunuu o loʻo iai nei nisi o faiga faatemokalasi. E le'o ta'ua e Bevins lenei te'ena.
Lona lua, ou te manatu na te faia le manatu o le "horizontalism" e pei o se caricature; na te vaʻaia e le faʻatulagaina-e sili atu ma le tasi na ia faʻasino i le tala masani a Jo Freeman "The Tyranny of Stucturelessness" -ma faʻatatau i le "anarchism." O le manatu o loʻo ia taumafai e maua, i loʻu manatu, o le manatu o tagata o loʻo mananaʻo i le faʻamalosia tele, ma e leai se tasi e otometi ona sili atu le malosi nai lo se isi.
I le taimi nei, e mautinoa lava, e mafai ona "le faʻatulagaina" lenei mea-e pei ona ia faʻaalia-ae o loʻo i ai se isi auala na te leʻi mafaufauina: o le mea e ono taʻua o le "faʻatulagaina horizontalism" e faʻavae i luga o vaega vavalalata ma failauga-ituaiga o le aufono e pei ona atiaʻe tele i totonu o le. 1980s e le California non-violent action action movement. O lenei mea na faʻaaogaina (sili) ma le manuia e faasaga i fale eletise faaniukilia faʻapea foʻi ma le faʻatulagaina o MX faʻauupegaina faʻaauupegaina i Kalefonia, ma faʻalauteleina i lona tulaga sili i auala o Seattle i le 1999 i le taofia o fonotaga a le World Trade Organization. O lenei faiga e fausia i luga o le auai o le tagata lava ia, auai faatemokalasi, ma se faiga faʻamalamalamaina o le taʻitaʻiga ma le faia o filifiliga; i lo'u iloa, e le'i fa'amalamalamaina atoatoa lenei mea, ae o lo'u (fa'atapula'a) o lo'o fa'ailoa mai e tatau ona su'esu'eina sa'o. E le o fa'aalia e Bevins le iloa o nei faiga.
O lo'o fa'atasi ma lenei va'aiga fa'alilolilo o le le fa'atulagaina o lana va'aiga lē fa'atusaina o faiga fa'ai'uga; na ia fai mai-ma atonu e sa'o-o nei faiga tetee uma mai lalo na filifili e manaʻomia le 100% autasi aʻo leʻi agai i luma poʻo le faia o soʻo se faaiuga faʻatasi. O lenei mea e foliga mai e matua fa'atapula'aina.
Ou te faʻamoemoe o se faʻasesega lea i lana vaega, ma o faʻalapotopotoga na faʻaaogaina se ituaiga o suiga o maliega. Aua ne'i ou sese: Ou te talitonu e mana'omia le autasi atoa, ae ou te le'i vaai lava o galue i totonu o le olaga masani o tagata; o le tele o tagata e leai se taimi e felafolafoaʻi ai mo se taimi umi e tulaʻi mai ai se maliega autasi, o le tele o taimi, e faʻavaivaia ai se faʻalapotopotoga i lenei manaʻoga.
I se isi faaupuga, ou te finau i le tulaga maualuga o se faiga "suia maliega", lea e tuu ai faaiuga i ni vaega eseese se lua - taua ma le le taua - faatasi ai ma tulaga eseese o le "maliega" e manaomia mo taitasi. Mo se fa'ata'ita'iga, e ui ina mana'omia le autasi atoa, e mafai ona fo'ia e se faiga palota e 50% +1 ina ia aua ne'i lapo'a le fa'alapotopotoga i mataupu e le taua. E faapena foi, o mataupu ogaoga e tatau ona manaʻomia se "supermajority" o le 67 poʻo le 70 poʻo le 75% oi latou o loʻo auai ina ia naʻo le toʻatele o tagata e mafai ona faia faaiuga i mataupu taua; o lenei, i le isi itu, e taofia ai le faia o taaloga ina ia maua le 50% +1 tulaga, ma faaitiitia le vaeluaina o se faalapotopotoga i nai vaega laiti. O le faia o lenei mea e mafai ai e oo lava i mataupu ogaoga ona foia e ui lava e manaʻomia se tulaga maualuga maualuga o maliega nai lo se vaega faigofie.
I le taimi lava e tasi, e le o malamalama Bevins-a itiiti mai i totonu o le tusi-le mea moni o le US o se Emepaea, ma o le Iunaite Setete o lona atunuu; o lea, o tupe na faʻalauteleina i luga o le militeri ma / poʻo le felauaiga o auupega i setete pito i lalo e fesoasoani e puipuia i latou mai o latou tagatanuu-o lona uiga, ia tausia le Emepaea-o tupe e aveesea mai Amerika pe tuusao mai le le faʻaaluina i mea e pei o le soifua maloloina, aʻoga. , fa'aitiitia o le tau, fa'aleleia o atina'e, ma isi, pe fa'alilolilo e ala i tupe fa'aalu i tua atu o le paleni paleni ma fa'apea e totogi atu ai le fiaselau miliona tala o tului i tausaga ta'itasi i tagata mau'oa ma atunu'u o lo'o fa'atau mai pone a Amerika (a'o pa'u a tatou aitalafu a le atunu'u i luga atu o le $32. tailua talu mai le 1981).
I se isi faaupuga, ou te finau e taua tele le iloa o le gafatia o gaioiga tetele i totonu o le Iunaite Setete (ma isi malo o le malo) ona o le a latou le afaina ai le malosi o atunuu taʻitasi e suia a latou sootaga ma le Emepaea. Ae, ou te finau e tatau ona mafaufau i ai.
E ui o le mea saʻo na faia (faʻanoanoa) se galuega ofoofogia i le faʻaleagaina o le agavale i le tele o tausaga, aemaise lava le faaupuga "socialism" ma le "communism," o le mea moni o le faʻateleina o le mativa ma le le tutusa o le tamaoaiga, faʻaitiitia avanoa mo tagata laiti i le lautele, ma faʻateleina. ua iloa le gaumativa o faiga fa'apolokiki, ua ofoina atu i le agavale (pe o le a lava le fa'amalamalamaina) se avanoa faateleina e aapa atu ai i tagata "masani" Amerika i auala na latou le mafai ona fa'aaogaina i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi (post-1945). Pe o le agavale e mafai ona faʻaogaina lenei avanoa i le US o loʻo tumau pea ona vaʻaia, ae e mautinoa lava o le suia o le mafaufau mai se atunuʻu i se tulaga faʻavaomalo (e pei ona taʻu mai e Bevins) e manaʻomia le taliina o fesili o le fausiaina o le lotogatasi i le lalolagi i le va o i latou i le malo ma atunuu sa nofoia muamua i auala e lagolagoina ai le faalapotopotoga mai lalo ifo o le lalolagi i soo se mea e mafai ona faatuina.
I se faapuupuuga, ou te manatu na tusia e Vincent Bevins se tusi sili ona taua e tatau ona faitau lautele ma faitio, aemaise lava e le au faʻamalosi faʻapea foʻi ma tagata atamamai. E tele naua fa'amatalaga taua ma au'ili'iliga e tatau ona fa'agasolo, a'o finau e ono alu atili. Ae ui i lea, ou te manatu e tatau ona faamalo atu ia te ia mo se mea maoae na ausia!
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo