O lo'o iai pea le taimi, pe afai e te fa'anatinati, e auai i se fa'asalalauga fa'alotoifale e tu'uina atu i se taimi mulimuli ane le Fa'ailoga a le Peresetene o le Sa'olotoga i le fa'atonu iloga o Fred Ross. Mo le sili atu ma le afa seneturi sa i ai o ia o se tasi e sili ona taʻutaʻua, tomai, tuuto ma manuia o le faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga o loʻo faia le tele o mea mo le au faʻaleagaina o sosaiete Amerika.
O le toʻatele o tagata e leʻi faʻalogo ia Fred Ross, o le mea tonu lea na ia manaʻo ai. Na ia vaʻaia lana galuega o le aʻoaʻoina o isi e avea ma taʻitaʻi ma le faʻalauiloaina lautele e faʻatasi ai. Ma a'oa'oina i latou na ia faia, e faitau selau i latou, e aofia ai ma ta'ita'i faifa'ato'aga Cesar Chavez ma Dolores Huerta, o ē na fa'amanuiaina muamua i le Peresetene o le Saolotoga.
O Chavez ma Huerta o ni tagata a'oa'o masani a Ross -- matitiva, leai se poto masani o se vaega to'aitiiti ua sauaina oe na musuia e fa'aoso isi e pei oi latou e tutu atu ia latou tagata saua.
"Na faia e Fred se galuega lelei i le faʻamatalaina o le auala e mafai ai e tagata matitiva ona fausia le malosi e mafai ona ou tofo ai," o le tala lea a Chavez.
O Chavez o se tasi o tagata Mekisiko Amerika sa nonofo i pa o Kalefonia i le 1950s lea na fesoasoani ai Ross, sosoo ai ma le Saul Alinsky's Industrial Areas Foundation, e fausia ni vaega faaupufai e manaomia ai le faaleleia o le le lava o auaunaga lautele na tuuina atu ia i latou.
O le faiga a Ross, e pei lava o taimi uma, o le faʻatupuina o tagata e faʻatulaga i latou lava, ma na ia lagona saʻo o Chavez talavou "e ono avea ma taʻitaʻi sili ona lelei na ou feiloai i ai."
I totonu o ni nai tausaga, o faʻalapotopotoga laiti na faʻavaeina e tagata o loʻo nonofo i totonu o paʻu faapitoa na faʻatasi i se vaega malosi i le setete atoa, o le Community Services Organization, e taʻitaʻia e Chavez.
I ni nai tausaga mulimuli ane, na faavaeina ai e Chavez ma Huerta le mea na avea ma United Farm Workers Union. O le uluai faalapotopotoga lelei lea a le atunuu o tagata faigaluega faifaatoaga ona sa fausia e tusa ai ma mataupu faavae a Ross –– mai lalo i luga e tagata faigaluega faifaatoaga o loo faalagolago malosi i ni faiga e le saua e pei o le boycott.
Na amata ona avea Ross ma faiaoga i potuaoga ina ua uma ona galue i le Iunivesite o Kalefonia i Saute i le 1936. Ae na le mafai ona ia mauaina ni galuega faafaiaoga i lena tausaga pogisa o le Pa'u o le Tamaoaiga Tele. Na ia aveina isi galuega lautele, ma iu ai ina pulea le tolauapiga a le malo feterale e lata ane i Bakersfield, Kalefonia, na faaaoga e le tusitala o John Steinbeck e fai ma faataitaiga mo le tolauapiga sa i ai se matafaioi tutotonu i le "The Grapes of Wrath."
E ui lava o talafatu, ae sa'o le tala a Steinbeck. Sa leaga tulaga i totonu o le tolauapiga. E faapena foi tulaga na tuuina atu i tagata malaga mai e le au fai faatoaga a le atunuu sa latou galulue ai.
Ae o tagata malaga na faʻatulagaina i latou lava e manumalo i tulaga lelei o le ola ma galuega, faʻafetai i le talavou Fred Ross. Sa alu atu o ia mai lea fale i lea fale ma lea faleie i taeao uma i le tafa o ata, uunaia tagata o le tolauapiga e fausia ni faalapotopotoga na fesoasoani e faaleleia o latou tulaga.
Ua maua e Ross le galuega o lona olaga. O le a avea o ia ma se faʻalapotopotoga tumau, o se galuega na ia faʻamatalaina o se "tagata faʻasalalau faʻasalalau e alu solo e susunu tagata." E le'i sili atu le totogi o Ross nai lo se totogi itiiti, o nisi taimi e le sili atu nai lo le potu, laupapa ma tupe fa'aalu, ae na te le fa'avaivai lava.
O lana sini o le "fesoasoani i tagata e aveese le fefe - fefe e tautala ma talosagaina a latou aia - ia tuleia tagata e o ese i luma ina ia mafai ona latou faamaonia ia i latou lava e mafai ona latou faia."
Na tuua e Ross le vaega na malaga mai e galulue faatasi ma Iapani Amerika i le Talafatai i Sisifo oe na ave i totonu o tolauapiga i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O Ross, faatasi ai ma le American Friends Service Committee, na fesoasoani i tagata i totonu ia manumalo i le faasaolotoina e ala i le sailia o latou galuega i fale uʻamea puʻupuʻu tagata faigaluega ma isi falegaosimea i Midwest na gaosia mea taua.
Ina ua uma le taua, sa ia toe foi atu i Kalefonia i saute, e fesoasoani i tagata Aferika Amerika ma Mekisiko Amerika e tau faasaga i fale ma le vavaeeseina o aoga. Sa latou tau lelei foi, e tetee atu i sauaga a leoleo ma fesoasoani i le filifilia o le uluai fono a le aai Hispanika a Los Angeles.
Sa galue foi Ross i Arisona, e fesoasoani i tagata Initia o Yaqui e maua ni alavai, auala fola, fale faafomai ma isi manaoga masani ia na le mafai ona latou maua mai o latou nuu.
O galuega sili ona naunau ma sili ona faamalieina a Ross na maua mai i le 15 tausaga o aʻoaʻoga ai le faitau selau o faʻalapotopotoga ma fefaʻatauaʻiga mo le United Farm Workers mai le UFW e leai se poto masani ma ua leva ona sauaina sui o tulaga-ma-faila.
Na tumau pea Ross mo le toetoe lava o lona olaga atoa, faatasi ai ma lona atalii, o Fred Jr., o se tagata faʻapitoa e faʻatulagaina ia lava, i faʻasalalauga faʻavae mo faipule faʻapolokiki ma faʻamoemoega alualu i luma. Na ia lagolagoina malosi le tele o faʻasalalauga faʻavaomalo faʻapea foʻi ma totonu o le atunuʻu, o le tele o taimi e galulue ai faʻatasi ma vaega e tetee i le faaniukilia ma le filemu.
E leʻi oʻo i le fa tausaga aʻo leʻi maliu o ia i le 1992, ina ua taia le faʻamaʻi o le Alzheimer, na iu ai ina taofi.
O Fred Ross o se tagata faamaopoopo, o se taulamua, o se paeonia. O ia -- ma o loʻo tumau pea -- o se faʻataʻitaʻiga taua tele mo i latou o loʻo saili e faʻamalosia le leai o se malosi ma toe fuataʻi moni, pe a le atoatoa, lenei sosaiete le atoatoa.
"Na tau Fred i le tele o fusuaga ma aoaoina le tele o faʻalapotopotoga ma totōina le tele o fatu o le ita amiotonu e faasaga i faiga le tonu faʻaagafesootai nai lo soʻo se isi lava tatou te toe vaʻaia," o le tala lea a Jerry Cohen, sa avea muamua ma loia lautele a le UFW.
Na taʻua e le Taʻitaʻi Laiti o le Maota, Nancy Pelosi, o Ross "na tuʻua se talatuu o galuega lelei na maua ai le tele o le lototele o latou talitonuga, malosi o latou manatu, ma le malosi e fai ai galuega totoa e fai ma sui o tagata lautele."
O le faamamaluina o Ross, o le tala lea a lona atalii, o le a ia iloaina "o fitafita vae i tauiviga uma o loo faia galuega i lea aso ma lea aso ae seasea taʻutaʻua mo a latou galuega. faamasinoga faʻaagafesootai e faasaga i mea e vaʻaia e le toʻatele e le mafai ona faʻatoʻilaloina."
Ina ia faaopoopo atu lou leo ia i latou o loo una’ia Peresitene Obama e tuuina atu le Pine Peresetene o le Saolotoga ia Fred Ross, lafo se imeli a’o le’i oo i le aso 28 o Fepuari i le fesoasoani a le peresetene Julie Chavez Rodriquez i [imeli puipuia]. Faamolemole lafo mai se kopi tauaso ia Fred Ross Jr i [imeli puipuia]. E mafai foi ona e fai atu i lou Maota ma le Senate e auai faatasi ma isi i le Konekeresi oe na sainia se tusi e unaʻia ai le Peresetene e galue.
O Dick Meister sa avea muamua ma faatonu o le San Francisco Chronicle, o le tusitala o le "A Long Time Coming: The Struggle to Unionize America's Farm Workers" (Macmillan).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo