Atunu'u popole: Va'aiga Iapani i Fuafuaga a le Atunu'u
Saunia e Richard Tanter
Mai le totonugalemu o le malo, o le faafanua o le lalolagi atoa e tele lava ina gaogao, e manatu e "pei o tatou" ma o le mea lea e le fiafia ai, pe "le pei oi tatou" ma o le mea lea e itiiti ai le fiafia. Po o le a lava le itu, o le vaega o totoe o le lalolagi e itiiti se popolega ia i latou o loʻo i le ogatotonu, a itiiti ifo seʻia oʻo i le mataʻutia o le "nofoaga faʻalavelave" e taʻe ai le susulu o le faʻamataʻu a le malo.
O atunuu i le pito o le malo e tatau ona iloa atili e uiga i faʻafanua, naʻo le aloese mai le ala. E tusa lava pe, e pei o Iapani ma Ausetalia i le maeʻa ai o le taua, latou te fesoʻotaʻi ma le pule sili ma e le feagai ma se faʻamataʻu mataʻutia mai fafo, o lo latou talafaasolopito e masani ona tusia o se tala o le popole. E popole i latou, o i latou ia e toʻalua, e vaʻavaʻai i fafo ma agai i luga i le ogatotonu, e popole pe o latou faia le mea saʻo e le centre, popole pe o latou faia tele, pe itiiti foi. Po o le a lava le itu, o mafaufauga faʻavae tutoʻatasi e seasea faʻamaonia. O le au faipule fa'apolokiki e masani ona fa'amalieina, ma o galuega e faia e ala i feso'ota'iga i matagaluega talafeagai a le nofoaga tutotonu.
O le faasologa talu ai nei a Honda Masaru i le Asahi Shimbun e puʻeina ai le au Iapani e mafaufau e uiga i le itu latou te manatu e tatau ona latou siiina le atunuu i se taimi manaia - atonu o se tasi o le a iloa mulimuli ane e latalata i se suiga. I lana tautalaga i le 40 aʻoaʻoga, ofisa o le malo ma tagata faʻapolokiki, o loʻo galulue ma litaea, ua faʻaalia ai e Honda le popolega o le hawks ma lupe, i le taimi e matua mautinoa ai le faʻaloaloa o apaʻau.
O le faasologa e amata i se tasi o mafuaʻaga o tala Iapani o tala faʻaonaponei - "O mea sese a Iapani ua tuanaʻi". O se fasifuaitau fiailoa e faasino i le colonialism, militarism ma taua malolosi o le vaega muamua o le nofoaiga a le emeperoa Showa (1925-45). O le fasifuaitau lea o loʻo faʻatusalia ai le toe faʻatulagaina o mea na muamua atu na sili atu pe itiiti foi le taliaina e le toʻatele o i latou na toe fausia le atunuʻu, e pei ona taʻua e John Dower, e ala i le taliaina o le toilalo, ae eseese lagona. O se faaupuga le mautonu, o se faiga faapaleni ma le musuā o le tautala lautele, i le va o i latou o le a talanoa e uiga i taua e tusa ai ma solitulafono na faia e Iapani i taua a Saina ma le Pasefika ma i latou e pei o le toatele e latalata i le palemia, ua talanoa nei ma. mimita i le matafaioi a Iapani i le Taua Tele Asia i Sasae. "Sese" o se trope e mafai e itu uma ona faauiga eseese i lo latou lava faamalieina.
O faʻatalanoaga a Honda e sili ona lelei i luga o le fesili o le tutoʻatasi ma le faʻalagolago ma le mafaufau o tupulaga fou o loʻo le fiafia i le taliaina, ma e oʻo lava i le taliaina, o le toilalo. O le nationalism elite lenei - ita ma ita. O Honda e sili ona lelei i le faʻaaliaina o leo popole ma le faʻafefe e le gata o masalosalo masani e pei o le Palemia o Nakasone Yasuhiro ma le hyperbolic Morimoto Satoshi, ae faʻapea foʻi i latou e le o taʻua igoa faʻaonaponei maualuga i le faʻavae puipuiga. O se tasi o le "tele o tagata tomai faapitoa i le puipuiga" na ioe ma Nakasone na ita e faapea o le US "na lofia Iapani i le faiga o feagaiga lua" ma "toso Iapani i le maketi a Amerika". “O Iapani”, i lona matapeapea mo le tuputupu aʻe o le tamaoaiga, “sa matuā faamalieina i le faatulagaga ua galo ai le moni o le faalagolago tele i [le US].”
Ua fa'amaeaina e Honda fa'amatalaga masani o le a'oa'oga a Yoshida - tu'u i lalo i le Iunaite Setete, fa'ate'aina ana mana'oga mo le tele o le toe fa'afitafita, ma fa'atonu le ala mo le fa'atauaina tele o tupe - fa'atasi ai ma faitioga a ana tagata fa'atalanoaina e uiga i nisi o fa'alavelave fa'aletonu. I le itu fa'asao tasi le ki o se fa'alavelave o le pulega lava ia: o se fa'aaliga manino e le mafai ona tu'ufa'atasia lelei faiga fa'avae o le malosi ma le tamaoaiga - po'o le tipiloma, malosi ma le tamaoaiga. Mo le tele o le Nationalist Conservatives - ma mo a latou lagolago leo i Uosigitone - e sili ona manino lenei i le tulafono ma pulega tapulaa i le mafai e le SDF ona galue o se 'autau a se "atunuu masani", ma le "le atoatoa" o le saogalemu o le atunuu. mea e fai ai faaiuga. "Taiala a le Atunuu" e tatau, faʻamalosia, ia toesea pe a feagai ma ia faʻaletonu.
Matou te le faʻalogoina leo o tagata uma na faʻatalanoaina Honda, ae o loʻo i ai nisi o loʻo lagaina ni faʻamatalaga eseese o nei faʻafitauli. O le sa avea muamua ma faipule o Ogura Kazuo o loo faasino atu i le fesili manino e tatau ona fesiligia a o lei taliaina e Iapani ma le le mafai ona toe foia i le malosi ma le faatumauina o uunaiga a Amerika e "tauave ana matafaioi i le lalolagi atoa" e faasaga ia Saina ma le "mataʻu i le lalolagi atoa": "[o] le faatulagaga o le lalolagi e manatu Iapani atonu e le o. ia tutusa ma le faatulagaga faavaomalo o loo taumafai le Iunaite Setete e fausia.” E itiiti lava se mea tatou te faalogo ai ia Ogura e mautinoa ai ona popolega faapitoa, ae i totonu o ia liʻo o eseesega e mafai ona aofia ai le tufatufaina atu o le malosiaga i totonu o faalapotopotoga tau tamaoaiga o le lalolagi e pei o le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi, ma o lona uiga o le ituaiga o "fautuaga" faʻavae ua faʻatinoina i totonu. fa'alavelave fa'alelalolagi e pei o fa'alavelave tau tupe a Asia i le 1997-98; tali i lu'itau o suiga o le tau; le poto o le fa'aogaina vavalalata ma le Iunaite Setete i luga o faiga fa'avae uma i Sasa'e Tutotonu ma Asia i Sasa'e, i tulaga ta'itasi e le tatau ai ona fai fa'atautaiga ma le nofoaga tutotonu e fa'asaga i tagata manumalo umi.
O le faasologa e moni lava puupuu, ma tulimanu e tatau ona tipi i le tala o le faalagolago uma ma le faaletonu. I le aso na aloaia ai le tulaga tumau o Iapani i le poloaiga ina ua maeʻa le taua i San Francisco faatasi ai ma le sainia o le feagaiga filemu ma le feagaiga saogalemu a Iapani-Amerika, na sainia foi e le Palemia Yoshida se tusi na tusia mo ia e John Foster Dulles fa'ate'aina le avanoa o Iapani tuto'atasi e fa'atūina so'otaga fa'alemalo ma le fa'ato'a fanau mai o le komunisi Saina. Na faia e Yoshida le mea sili na te mafaia i meafaigaluega o loʻo i ai, ae e leʻi toe maua lava e le atunuʻu le pule silisili ese. O le fa'aupuga o le toe fa'atūina o se setete masani e ufiufi uma ai le lavelave o lena galuega ma lamatiaga o le auala o lo'o ta'uta'ua ai le atunu'u. O le mea moni, o le manuia o le faʻaofiina o lena fuaitau - "toe faʻaleleia Iapani o se tulaga masani" - i totonu uma o le atunuʻu ma faʻasalalauga faʻavaomalo faʻasalalauga, o se tasi lea o manuia sili o le faʻatupuina o le Nationalism War Cold War. O le mea lea, "faʻasaʻo", o le manatu o Iapani o se tulaga masani lava ia, e mataʻutia, o se fuaitau e matua ese lava mea i itu eseese.
A'o feita tagata Iapani e uiga i taunuuga le lelei o le umi o le faʻalagolago i le faʻalagolago i le tulaga o le "masculation o le setete o Iapani", o loʻo faʻasino e le au faʻatemokalasi Iapani le tuʻimomomoina o faʻavae faʻaagafesootai ma faaupufai mo se sui palemene. E le o se mea e ofo ai le sili atu i le limasefulu tausaga i faiga faʻapolokiki ua filifilia e Nakasone le puipuiga ma aʻoaʻoga e avea ma ana vaega autu e lua mo le "faʻamautuina o tala o le taua" - faatasi ai ma le US, lea i mata o Nakasone na faʻamaʻi ai le setete o Iapani.
Ae o le mea e faanoanoa ai ona ua le mafai e le au faatemokalasi i Iapani ona faʻamatalaina se suiga tumau ma le gafatia i le faiga o loʻo i ai nei na tuufaasolo mai ma faʻatagaina e le Iunaite Setete. E leai se malosi fa'ate'e fa'aopoopo a le palemene, e leai ni nifo o le tete'e a le palemene, ma e leai fo'i se fa'amoemoe o so'o se suiga i totonu o le malo se tasi (po'o le tasi ma le afa) le malo i le lumana'i. O le tetee atu i le faʻateleina o faʻamalosi mai le US ma le atunuʻu e toetoe lava o taimi uma e faʻaalia ai le faʻaalia ma le mautinoa o le puipuiga o le tulaga quo - e sili ona manino i le faʻavae, ma mai iina, fuʻa, vii, ma le SDF. E ese le taʻua, e oʻo lava i le au faitio sili ona leaga e seasea ofoina atu ni auala faʻapitoa i le tulaga quo e faʻalagolago i le malosi o Amerika e faʻamatalaina ai le matafaioi a Iapani i le lalolagi atoa.
O nai tuusaunoaga mamalu e ese ai, o fesili faʻapitoa e seasea felafolafoaʻi i luma o tagata lautele i se auala e fausia ai le talitonuga lautele i le avanoa o se isi auala. E le gata i lea, o le mafaufauga sili ona lelei o le mafaufau i le taimi o le taua - lea na teena ai le auai i taua a Korea ma Vietnam, o le puipuiga a le malo ma le militeli o le teenaina o faiga faapaaga a Iapani mo le Weinberger mafaufauga e uiga i le "puipuiga o le sami o fesootaiga" i totonu. o aso o le "Faamata'u a Soviet i le Pasefika", o mafaufauga ofoofogia fou o le aganuu o le Mataupu 9 i le 1970s ma le 1980s o mafaufauga Iapani e uiga i le "saogalemu tagata" ma le "saogalemu atoatoa" - ua toetoe lava a galo.
O loʻo iai i Iapani le popolega lautele e uiga i le faʻatonuga o faiga faʻavae o loʻo iai nei, ae toetoe lava a le aoga uma. E masani ona fa'aseseina mo le fa'ai'uga, o tulaga fa'a'ole'ole fa'amalosi e faia'ina i taimi uma i faiga fa'apolokiki. Se'i vagana ua vave ona fa'ailoa mai se isi va'aiga a Iapani e uiga i le loloto ma le tosoina o le malosi, e toetoe lava o fa'amanuiaga uma o le aganu'u na gaosia e le Mataupu 9 o le a mou ese atu i le feagai ai ma le osofa'iga o lagona fa'alotoifale, e ui o se fa'alotoifale ua matua fa'amaumau i totonu o le toe fa'afouina ma le taimi nei. fa'asalalauga fa'avaomalo, US alliance.
O le atugaluga e uiga i fuafuaga a malo o le atunuu e sili atu ona taua i le feagai ai ma le le tutusa ma le le tutusa o le tamaoaiga ma aganuu i le lalolagi atoa nai lo se isi lava taimi, ona o le paʻu o malosiaga o malo o le atunuu. O le tele o faiga fa'ava-o-malo na mafua mai i le aganu'u o le Mataupu 9 ua pa'u i le mavae atu o augatupulaga na iloa tonu le taua. O le faʻatuatua ma le tautinoga i le puipuiga faʻavaomalo o Malo Aufaatasi lea ua leva ona iloga Iapani i totonu o atunuʻu atinaʻe ua fai si, e ui lava e leʻi atoatoa, na faʻaumatia e le atunuʻu ma osofaʻiga a Amerika, ma le matua le fiafia i le post-Cold War UN. lava ia.
O le lotonuu Iapani i ona po nei, e pei o Ausetalia, e aofia uma ai le tetee a le atunuu i le soofaatasi, e vaavaai pea mo se auala i le tutoatasi moni, ma se tagatanuu sili atu ona feololo e le iloa ai se feteenaiga i le va o le faamaoni i le atunuu ma le faamaoni i le malo. Na oo mai Nakasone i le pule e tautala i le gagana a le uluai tolauapiga, ona matua maasiasi ai lea, na ia iloa ai o ia lava e manaʻomia e taʻalo faʻi lona lua ia Ronald Reagan i le Ron-Yasu faʻaaliga, i le ulagia o ana uo muamua e pei o Ishihara Shintaro. I le luasefulu tausaga mulimuli ane, o lona sui sili ona iloga o le atunuu, o Koizumi Junichiro, o loo pulefaamalumalu i se lua-galuega puipuia o fuafuaga a le atunuu Iapani e faavae i luga o se ituaiga o toe-militarization lea e tele lava ina mafai ona faafetaiaʻia uma manaoga o loʻo faʻateleina mai Uosigitone ma i latou o loʻo faʻateleina. fa'alemalo ma malosi.
Na tusia e Richard Tanter lenei tusiga mo Iapani Focus. O ia o le Sui Fa'atonu o le Nautilus Institute i le RMIT, fa'amaopoopo le Austral Peace and Security Project http://nautilus.org/~rmit/index.html ma le Global Collaborative, ma o ia o se paaga a Iapani. O ia o le faatonu faʻatasi (faʻatasi ma Gerry Van Klinken ma Desmond Ball) o Masters of Terror: Indonesia's Military in East Timor i le 1999 (lolomi lona lua), (Rowman ma Littlefield, 2006). imeli: [imeli puipuia]
Su'eina o Fuafuaga Fou: O le Tauiviga a Iapani e Mafaufau mo Ia lava i Fuafuaga a le Atunu'u
Saunia e Masaru Honda
O le tautalaga o Iapani "Taiala a le Atunuu" ua masani ona aloese mai i lenei atunuu talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, aemaise lava ona o mea sese leaga a Iapani i aso ua mavae.
O Iapani o se malosiaga faʻaitulagi Asia ma o le lona lua-tele le tamaoaiga i le lalolagi.
O ana gaioiga e mafua ai le vevesi i le lalolagi atoa pe fiafia pe leai.
Ma pe a sese malo malolosi i a latou fuafuaga pe le mafai foi ona faamanino i latou, e popole o latou tuaoi.
Na faatalanoaina e le Asahi Shimbun tagata popoto e 40 e uiga i fuafuaga faaleatunuu a Iapani, pe leai foi, i le ono sefulu tausaga talu ai. Mai a'oa'oga i tagata fai faiga fa'avae, o se aotelega o latou manatu o lo'o ofoina atu i lalo.
----
tū toʻatasi
O le toʻatele o tagata atamamai na talanoa ai le Asahi Shimbun na fai mai i lo latou manatu, mai le faʻaiʻuga o le Cold War e oʻo mai i le taimi nei, e leai se fuafuaga faʻale-malo a Iapani.
Ae ui i lea, o manatu e uiga i le vaitaimi i le va o le tutoatasi o Iapani ma le amataga o le 1970s ua vaeluaina.
O le eseesega e foliga mai e faʻalagolago pe o le mea ua taʻua o le Yoshida aʻoaʻoga o le 1951 i le 1972, o se ala na faʻatuina e le Palemia muamua o Yoshida Shigeru, e tatau ona manatu o se fuafuaga a le atunuʻu.
O le vaitaimi e amata mai i le faaiuga o le galuega a Iapani e le Au Soofaatasi i le taimi na toe faafoi atu ai Okinawa i Iapani mai le pulega a le US.
Na manatu Nakanishi Hiroshi, o le polofesa o faiga faapolotiki faavaomalo i le Iunivesite o Kyoto, o le aʻoga a Iapani ina ua uma le taua, e pei ona faatulaga e Yoshida, sa avea moni lava “o se fuafuaga faaleatunuu.”
I le manatu o Nakanishi, e tolu elemene - o loʻo agai i luma mai le maeʻa ai o le avea ma malo faʻatoʻilaloina, galulue faʻatasi ma le Iunaite Setete ma Peretania, ma le toe faʻaleleia o le tamaoaiga - na sosolo ma tuʻufaʻatasia i se fuafuaga e tasi.
"E tusa ai ma le tipiloma, aemaise lava, i taumafaiga a Iapani e avea ma malo masani ma faʻaumatia le tulaga o se malo faʻatoʻilaloina, atonu na faʻamasinoina e Yoshida o le auala vave ma faigofie e fai ai o le mauaina lea o le fesoasoani a le Iunaite Setete," Nakanishi. fai mai.
"O lenei ala na faʻaleleia atili e ona sui, e pei o palemia Ikeda Hayato ma Sato Eisaku, ma mauaa i tagata lautele i le 1960s."
O lea manatu o lo'o fa'asoa e le to'atele o sui o le Matagaluega o le Va i Fafo. O Kuriyama Takakazu, o le sa avea muamua ma amepasa i le Iunaite Setete, e manatu o le aoaoga faavae Yoshida na faatupuina le filemu i le atunuu ma fesoasoani i lona toe faaleleia ina ua mavae le taua.
"Na avea ma faavae o lona atinaʻe mulimuli ane, ma o le mea lea, o lenei fuafuaga a le atunuʻu na faʻamaonia le manuia tele," o le tala lea a Kuriyama.
O le sa avea muamua ma Palemia Nakasone Yasuhiro, i le isi itu, e faitio i le ala o Yoshida.
"O se faiga faavae lena o le tausisia o le Iunaite Setete," o le tala lea a Nakasone.
"O le mea moni, o le faʻamuamua o le toe faʻaleleia o le tamaoaiga, ma e leai se avanoa mo le tutoʻatasi faʻavaeina o se fuafuaga."
Fai mai Nakasone o le aʻoga a Yoshida e leai se vaʻaiga o le fausiaina o malo pe a maeʻa le taua e uiga i mataupu e pei o le Faavae, aʻoaʻoga ma le puipuiga.
“E leai se manatu o le taumafaiga a le atunuu,” o lana tala lea.
Na ia finau foi sa tatau ona galulue faatasi Iapani ma le Iunaite Setete e fausia se fuafuaga mo le lalolagi atoa, e ui lava i lalo o le feagaiga a Iapani ma Amerika, e ala i le faailoaina o ana fautuaga ia Washington.
E mafai foi ona faalogoina faitioga faapena mai le tele o tagata tomai faapitoa tau puipuiga.
“O le mauoa o le Iunaite Setete na lofia Iapani i le faiga o feagaiga mo le puipuiga malu,” o le tala lea a se tasi ofisa sinia o le Ofisa o le Puipuiga o le sa faaalu se taimi i le Iunaite Setete e suesue ai fuafuaga a le atunuu. “Na toso atu ai Iapani i le maketi a Amerika, ma i le tele e mafai ai na talia le manatu faapito o Iapani ina ia mafai ai ona faatumauina Iapani e avea ma luma o le tetee atu i faiga faa-Komunisi.
"Na matua faamalieina Iapani i le faatulagaga na galo ai le moni o le faalagolago tele i ai."
O nei vaaiga eseese e lua itu o le tupe e tasi. O le maliega e foliga mai o le aʻoaʻoga Yoshida na filifilia le manuia mo Iapani i le tau o lona tutoʻatasi. O le faʻamasinoina o le taua o lena ala e faʻalagolago i le taulaʻi atu o se tasi i ona lelei poʻo faʻaletonu.
Taua malulu
O le tipiloma a le Palemia muamua o Kishi Nobusuke na faʻataʻamilo i mataupu faavae e tolu: faʻatotonugalemu le tipiloma a Iapani i Malo Aufaatasi, galulue faʻatasi ma le lalolagi saoloto, ma le faatumauina o le tulaga o Iapani i Asia.
O pulega mulimuli ane na foliga mai na faatumauina na mataupu faavae, a itiiti mai i luga o le fogaeleele. O le mea moni, e ui i lea, o le sootaga Iapani ma Amerika ua fausia ai le faavae o faiga faʻavae Iapani.
E ui lava sa i ai taumafaiga e faia se faiga faʻavae a Asia e tutoʻatasi, e pei o le aʻoaʻoga a Fukuda i le tuai o 1970s, sa i ai pea i totonu o tapulaa o mea e faʻatagaina e Washington Cold War policy.
“O le i ai o mataupu faavae e faasaoina ai le manatunatu ma le taimi,” o le tala lea a se tasi o ofisa maualuga o le Matagaluega o le Va i Fafo.
“Afai e i ai sa tatou mataupu faavae mautu, ona tatou le tau masalosalo lea i taimi uma tatou te finau ai i se mea.
"I loʻu tulaga, ou te le masalosalo lava i le mataupu faavae o le atinaʻeina o le vaʻaiga a Iapani-U.S. o loʻo i ai i Iapani. O laʻu faʻamatalaga o le taulai atu lea o taumafaiga i le puleaina o lena soʻotaga."
O faʻamatalaga a le ofisa o loʻo fautua mai mo se tasi o loʻo aʻafia i le tipiloma i le tulaga faigaluega e leai se avanoa e toe mafaufau ai pea i taʻiala autu.
O le mea moni, o le fa'afoeina o le so'otaga va'a ua avea ma galuega lavelave.
E ui o le Iunaite Setete na maua le afa o le GDP a le lalolagi i le 1950s, na pa'ū lena fuainumera i le tusa ma le 30 pasene i le 1980s. O le GDP a Iapani, i le isi itu, na siitia i le afa atoa o le Iunaite Setete '. O lenei suiga na avea ma mafuaaga autu o feeseeseaiga tau fefaatauaiga i le va o malo e lua, ma o le mafuaaga lea na amata ai ona valaau Uosigitone ia Tokyo ina ia faia se sao tele i le soofaatasi.
O nisi i le Iunaite Setete na amata faitio ona o le ala o Yoshida e leai se mea e sili atu nai lo le faʻatau oloa.
Ae ui i lea, e leʻi faia e Tokyo se iloiloga faʻavae o faiga faʻavae faʻavaomalo a Iapani, ma filifili mo faiga taofi nai lo, i taimi uma e toe fai ai le mantra i le fale e faapea "Iapani-U.S. e leʻi sili atu lava ona lelei mafutaga.”
Ae i le 1989, na muta ai le Cold War.
O se tasi sa avea muamua ma ofisa maualuga o le Matagaluega o le Va i Fafo, o se tasi sa i le totonugalemu o le matagaluega, na ioe i luga o tuutuuga e le faailoaina o le au faipule ma le matagaluega lava ia ua leai se mafaufau talafeagai mo fuafuaga.
"I lalo o le Cold War system, matou te le tau mafaufau e uiga i fuafuaga e uiga i le tulaga lautele e tatau ona matou faʻamoemoe i ai ma mea e tatau ona matou faia e oʻo ai iina," o le tala lea a le ofisa.
"Faatasi ai ma le paʻu o le faiga, ua atili ai ona matou iloa e tatau ona matou mafaufau mo i matou lava."
O le au faipule ma le au ofisa o le matagaluega ua masani i le le mafaufau faapea ina ua maeʻa le Cold War ua latou matua leiloa pe o le a le mea e faalagolago i ai poʻo le auala e mafaufau ai mo i latou lava, o le tala lea a le ofisa.
O se tulaga, o loʻo faʻaalia e le ofisa, o loʻo faʻaauau pea e oʻo mai i le taimi nei.
I le vaitaimi ina ua mavae le Taua Maalili
Ua feagai nei Iapani ma le galuega tele o le fesoasoani e fausia ma faatumauina le faatulagaga o le lalolagi i le vaitau fou. E le mafai ona na ona tatou vaavaaia le manuia o le atunuu i le faatulagaga o loo i ai.
O le auina atu o le Puipuiga a le Tagata Lava ia e auai i galuega a le UN o le tausia o le filemu o se vaega o lena itu. O le isi o le talosaga a Tokyo e toe fuataʻi le UN Security Council.
Ae ui i lea, o le taua tele, pe o iai se fuafuaga atoatoa a Iapani e lagolagoina ai ia faiga faʻavae.
I la latou fono i le masina o Me 2003, na ioe ai le Palemia Koizumi Junichiro ma le US President George W. Bush e tatau ona faia se sao taua i mataupu a le lalolagi. O le taunuuga muamua o lena maliliega o le auina atu lea e Tokyo o fitafita a le SDF i Iraq.
Ae o faʻamatalaga a Koizumi e uiga i lena gaioiga e foliga mai e leʻi faʻavae i luga o se fuafuaga atoatoa.
"O le soʻotaga a Iapani ma Amerika na suia mai le puipuia o Iapani i malo e lua o loʻo tauaveina faʻatasi le matafaioi mo le lalolagi lautele," o le tala lea a Kazuo Ogura, le Peresetene Iapani Foundation.
"Ae ui i lea, o le faʻatonuga o le lalolagi o loʻo vaʻaia e Iapani atonu e le tutusa ma le faʻasalalauga faavaomalo o loʻo taumafai le Iunaite Setete e fausia. Olena? Ua feagai nei Iapani ma lena fesili tele, ”o le tala lea a Ogura, o le sa umia muamua tofiga o le amepasa Iapani i Korea i Saute ma Farani.
Ia Fepuari 2005, Tokyo ma Uosigitone na faʻatutuina sini faʻataʻitaʻiga masani i totonu o le faagasologa o le suiga o le lalolagi a le militeri a Amerika, e aofia ai mataupu e uiga ia Saina ma Taiwan. Iapani i ni nai masina na muamua atu na toe iloiloina le fuafuaga a le malo mo se taimi umi mo puipuiga.
O le suiga o faiga faavae a Iapani e aofia ai le faʻamalosia o le puipuiga a Iapani ma Amerika aʻo faʻaleleia atili le saogalemu i le malae vaʻaia ina ia aua neʻi feagai Iapani ma ni faʻamataʻu.
O le mea mulimuli o se faʻaopoopoga fou i faiga faʻavae puipuiga, ma e manaʻomia ai le faʻalauteleina o galuega a le SDF. Na taʻua e se ofisa sinia o le Ofisa o le Puipuiga le fuafuaga "o se fuafuaga puipuia." O le faʻamatalaina manino o le fuafuaga faʻale-malo a le atunuʻu i lenei auala sa manaʻomia e faʻamautinoa ai le puleaina o le SDF. Ae ui i lea, talu ai e leʻi faʻatulagaina e le malo ma faʻafesoʻotaʻi manino le atunuʻu poʻo le va o malo, o le puipuiga o le puipuiga na faʻatupu ai popolega i le va o Iapani tuaoi Asia. O nei atunuu e mafaufau po o le a le mea o fai e Iapani.
I le taimi nei, e tatau i Iapani ona faʻapipiʻiina se taʻiala lautele a le atunuʻu e atagia ai manatu o le atunuʻu i le auala e fausia ma tausia ai le faʻalapotopotoga faʻavaomalo, ma mafaufau i manatu o le Iunaite Setete ma Asia.
Ole la'asaga muamua lena ile toe fa'aleleia o le tipiloma a Iapani lea e foliga mai e le'i leva ona leiloa le ta'ita'iga ile galu ole fa'atunuu ma le populism.
O le au atamamai na faʻatalanoaina e le Asahi Shimbun na faʻaalia manatu tutusa e uiga i le tulaga ogaoga o loʻo feagai ma le tipiloma a Iapani ma le saogalemu.
Leai se fuafuaga autasi
O le faia o se fuafuaga a le atunuu e aofia ai le filifili po o le fea o le tele o manuia o le atunuu e tatau ona ave i ai le faamuamua. O faiga faavae na fausia e le palemia ma ana faufautua maualuga e tatau ona aofia ai i lenei faagasologa. Peitaʻi, e leʻi iai lava. Ma ua mafua ai le fenumiai e uiga i mea e faamuamua.
“O le tamaoaiga ma le tipiloma e tatau ona galulue faatasi. Ae e leai se gaioiga e faʻapipiʻi ai a latou gaioiga, ”o Sakakibara Eisuke, o le sa avea muamua ma sui minisita o tupe mo mataupu faʻavaomalo, na toe manatua ai ona aso i lena matafaioi malosi.
"O le Matagaluega o Tupe sa taʻitaʻia faʻasalalauga faʻavaomalo faʻavaomalo e aunoa ma le faʻatalanoaina o le Matagaluega o le Va i Fafo, lea e masani ona vaʻaia le tipiloma i mataupu tau puipuiga. Ou te manatu o le Matagaluega o Fefaatauaiga Faavaomalo ma Alamanuia sa galulue tutoatasi foi e foia mataupu tau fefaatauaiga ma isi atunuu,” o lana tala lea. "E leai se faiga i le malo Iapani e tuʻufaʻatasia uma na mea, e leʻi taumafai foi le au faipule."
O lea ua avea ma polofesa i le Iunivesite o Waseda, na fai mai Sakakibara e leʻi suia le tulaga.
E oo lava i le Matagaluega o le Va i Fafo, e foliga mai e itiiti se taumafaiga e faia i le au ofisa e faatulaga ai le faamuamua mo faiga faavae.
"O le Matagaluega o le Va i Fafo e faʻaaogaina palemia ma minisita mai fafo i auala eseese, mo lona lava lelei," o le tala lea a se ofisa sinia o le malo.
O se mataupu tau faiga faavae e mafai ona muai taulimaina e se taitai vaega, ona tuuina atu lea i le faatonu o le ofisa a o lei oo atu i le sui minisita o pulega. O nisi o mataupu e ave i le minisita o fafo, ae o isi mataupu e sili atu ona taua i le palemia. Ose fausaga tu'usa'o mautu e tu'u ai sina avanoa e felafolafoa'i ai le au fai tulafono.
"E tau leai se talanoaga i le va o tagata ofisa i ni filifiliga o loʻo avanoa aʻo leʻi faia se faʻaiʻuga faapitoa," o le tala lea a le sa avea muamua ma ofisa o le malo.
I le 1986, na faatuina ai e le malo le Fono Puipuia a Iapani e taulimaina faaiuga o le saogalemu o le atunuu. I le ta’ita’ifono a le palemia, o le fono e aofia ai minisita o le kapeneta e vaaia mataupu tau i fafo, tupe, fefaatauaiga ma le tamaoaiga ma le puipuiga, ma isi. Na faatuina ina ia faamalosia ai le galuega a le Kapeneta i le faatulagaina o faiga faavae mo le puipuiga o le atunuu.
Ae ui i lea, o Morimoto Satoshi, o se tasi sa avea muamua ma ofisa sinia o le Matagaluega o le Va i Fafo na aafia i faiga faavae o le puipuiga o le ua avea nei ma polofesa o mataupu tau puipuiga i le Tokyo's Takushoku University, na masalosalo i le tutoatasi o le fono.
Fai mai a ia, o faʻamatalaga uma a faifeʻau i totonu o le Fono Puipuia na faia i fonotaga a le au ofisa sinia o matagaluega ma lala sooupu e sili atu i le tasi le aso i luma o le fono. Fai mai a ia, o fonotaga a le aufono a sui o le Kapeneta ua na o ni “sauniga”.
“E taulamua le pulega. O fonotaga a le aufono e itiiti lava ni mea. E vaevaeina e Matagaluega le malosiaga e tusa ai ma a latou teritori o faiga faavae, ”o le tala lea a Morimoto. "O le faiga e le mafai ai ona fausia se fuafuaga a le atunuu."
O se vaega faufautua i le palemia i le tipiloma, sa faauluulu e le sa avea muamua ma faipule o Yukio Okamoto, i le 2002 na fautuaina ai se fono mo le puipuiga e faatuina i totonu o le Kapeneta. Peitai, e foliga mai e oo mai i le taimi nei ua le amanaia e le alii palemia lea lipoti.
O lenei tusiga na faʻaalia i le IHT/Asahi Shimbun ia Me 4, 2006.
Honda Masaru o le Asahi Shimbun Senior Staff Writer.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo