[Na tusia e Richard Tanter, le faatonu o le Nautilus Institute Australia, e ui o le vevesi o le taumafaiga o le osofaiga i Timor i Sasae e faateia, e le tatau ona faateia. O Timor i Sasa'e o lo'o aga'i atu i le tele o fa'afitauli mo le tele o tausaga. Na ia fa'ailoa mai o fa'alavelave o lo'o i ai nei i Timor i Sasa'e e tolu tu'i ua mafua ai mea tutupu i aso nei: pule i le fana; faateleina ma foliga mai e le mafai ona taofia le mativa ma faiga pi'opi'o; ma matua fa'aleagaina le fa'atulafonoina o ta'aloga fa'apolokiki tetele uma. O loʻo feagai Ausetalia ma se faʻafitauli ogaoga o le aloese mai le tasi itu i Timor i Sasaʻe, e sili atu nai lo se isi lava galuega faʻavae filemu na taʻitaʻia e le UN na taʻitaʻia e le UN i le faʻataʻitaʻiga o le tausiga o le lalolagi. Se'i vagana fa'alavelave fa'atolu a Timor i Sasa'e e fa'atatauina i se fa'apu'upu'u fa'asologa o le a sili atu le lagona o a'afiaga.]
Mo le tele o vaega, o le au faʻasalalau mai fafo na paʻu ese mai Timor i Sasaʻe i le taimi na faʻaalia ai le taimi o tala faʻalavelave ma faʻalavelave i le ogatotonu o le 2006 - faʻatasi ai ma le itiiti lava o lipoti faʻapolokiki ma tamaoaiga a le au tusitala poʻo le faʻatupulaia o ituaiga o tagata suʻesuʻe aʻoaʻoga mai fafo. O nisi o tagata matamata mai fafo na faia e pei o le tolusefulu tausaga o tauiviga tutoatasi o loo faaauau pea, faatasi ai ma le tutusa o tagata leaga ma toa e totonugalemu ia Initonesia ma le Fretilin movement o le 1975. O isi na tilotilo atu i le tuaoi o Dili ma talanoa na o le lalolagi-faaupufai. le aufa'atauva'a tusitusi, le amanaia le fa'atupula'ia o le mativa ma le fa'aesea o tagata matitiva i nu'u i tua ma le taulaga e le'o faigaluega. Masalo o lipoti faalilolilo i totonu o le malo, aemaise lava i Ausetalia, ua sili atu ona manino ma maufaʻatasi, ae o galuega a le ADF i le tausaga ua tuanaʻi na faʻaalia ai sina faʻailoga o le vaʻavaʻai vavalalata a le malo e matua popole lava e fesoasoani e foia mataupu taua ma aloese mai le liliuina o le toto leaga i. sili atu ona leaga.
O le taumafaiga i le ola o Horta ma le maliu o Reinado o le a iʻu ai i feteʻenaʻiga sauā lautele i le va o le au lagolago a tagata taʻitoʻatasi. O le mea e foliga mai e le saʻo, o le valoʻaga a nisi o loʻo matauina e faapea, a uma loa le vevesi, o le maliu o Reinado o le a faʻamama ai le ea faʻapolokiki, aveese le ausa mai le faafitauli o le au talosaga ma le vaegaau lautele, ma faʻatagaina Peresitene Horta ma le Palemia. Xanana Gusmao, o ia foʻi na taulaʻi i ai, e faʻaauau le pisinisi o le faʻatautaia o le atunuʻu e sili atu le lelei nai lo le sa avea muamua ma palemia Mari Alkatiri. O le mea moni, o le a taumafai Mr Gusmao e pulea i se siosiomaga e sili atu ona le mautonu ma taufaamatau nai lo le mea o loo feagai ma Mr Alkatiri, ma i le amanaiaina o sauaga o le a siomia ai taitai o Timor i Sasae mo se taimi umi atu.
O le fa'alavelave o lo'o i ai nei i Timor i Sasa'e, e tolu tu'i ua ta'ita'ia ai mea tutupu i aso nei: pule i le fana; mativa ma faiga pi’opi’o; ma matua fa'aleaga le fa'atulafonoina o ta'aloga fa'apolokiki tetele uma.
O faiga fa'apolokiki a Timorese i Sasa'e ina ua mavae le tuto'atasi sa pulea e fana i le tolu tausaga talu ai. O le fouvalega a le au fai talosaga i totonu o le vaegaau a Timorese (F-FDTL) na amata ai le vevesi i le ogatotonu o le 2006 na mafua ai le talosaga a le malo mo fesoasoani faavaomalo a le militeri ma leoleo. O le aveesea o le faigamalo a Fretilin ma le manumalo i le faigapalota mulimuli ane o le faigamalo fou na taitaia e Xanana Gusmao na faia i lalo o le vaavaaiga a le Malo Aufaatasi e faatagaina Ausetalia ma Niu Sila International Stabilization Force. E 780 le ADF ma le 170 Niu Sila Defence Force i le taimi nei i le ISF, ma le 1,473 leoleo mai le tusa ma le 20 atunuu o loo i totonu o le au leoleo a Malo Aufaatasi.
O Alfredo Reinado sa i ai se sootaga lavelave ma le vaega o totoe o le au faʻaauupegaina muamua na talosaga, ma o le fesili pe faʻafefea ona taulimaina manaoga faʻatulafonoina ma faʻamataʻu sauā o loʻo tumau pea, sili atu nai lo se isi lava taimi, o le galuega muamua a le malo. O se fa'alavelave tele le fa'ataga o na mana'oga fa'atulafonoina a le 'au-militeli e le'i fo'ia mo le sili atu ma le tausaga a'o fa'ataga le ta'ita'i taua o Reinado e fa'aauau pea le fa'atauva'a i le atunu'u i se fa'asalalauga leaga. O Reinado o se tagata faomea e sili ona le mautu ma e taupulepulega na mafai ona talia le faamoemoe o le toatele o i latou na aumaia e le tutoatasi le tele o le faanoanoa ma le mativa. O le faʻaumatiaga sauā o Reinado o le a maua ai sina faʻamafanafanaga. I totonu o se atunuʻu o loʻo faʻaleagaina ai fana ma faʻafefe e ala i le sapelu e lava le aoga mo le tele o faʻamoemoega faʻapolokiki, e foliga mai o se Reinado fou e aliali mai i se taimi talafeagai.
Le lipoti a le International Crisis Group i Timor-Leste: Toefuataiga o le Vaega o Puipuiga o Ianuari 2008 na toe iloilo ai le tele ma le loloto o le le fiafia ma le toilalo i totonu o le vaegaau ma leoleo o loʻo manaʻomia faʻanatinati Timmore i Sasaʻe ma faʻalapotopotoga faʻapolokiki. O faaiuga taua na faia i lalo o le pulega a le UN i le agai atu i le tutoʻatasi e tuʻuina atu i le atunuʻu ni vaega faʻaauupegaina se lua - o se militeri e le manaʻomia ma se leoleo faʻafefeteina - e manaʻomia se iloiloga faanatinati. O fa'ai'uga na faia e le pulega a Alkatiri ma e le'i fo'ia e le palemia Gusmao, e mana'omia fo'i se iloiloga fa'anatinati. O nei tulaga o le au matutua ma le vaega a le au talosaga, ma mataupu faaitulagi i totonu o le militeri e sili ona lauiloa. Ae o le manaʻomia o se tino faʻapitoa e le faʻatonutonuina o le 95 tagata faigaluega na aʻoaʻoina e le Auaunaga Faʻamatalaga Faalilolilo a Ausetalia ua tulaʻi mai ai fesili e uiga i tulaga uma ma uiga o le atamai Ausetalia ma mafuaaga o na taʻitaʻi faʻapolokiki Timorese na faʻatagaina le tino.
Vaʻai i se tasi auala, o le Reinado 2006 fouvale ma le 2008 taumafaiga faʻamalosi e tatau ona vaʻaia o se taumafaiga muamua a se vaega o le militeri Timorese e faʻaaogaina le faiga masani a le militeri i atunuu atiaʻe: naʻo le ave saʻo o le pule. Na le manuia i lenei tulaga, ae o le avanoa e toe faia ai e se isi vaega le afaina o se vaegaau malosi, le tuufaatasia ma le le talafeagai e mafai ona maua ai e taʻitaʻi faʻapolokiki Timorese se avanoa e mafaufau atili ai i le toe faʻatulagaina o vaega o le puipuiga.
O le tuputupu aʻe o fana vavae ese, o le mea na sili ona faʻanoanoa o le faʻalolotoina o le mativa, leai se galuega ma le le lava o galuega, aemaise lava i fafo atu o Dili, ae faʻapea foʻi i totonu. O le le talitonuina o le faʻaleagaina o atinaʻe faʻatasi ma le faʻamavaeina o Initonesia o se faʻalavelave mamafa tau tamaoaiga, ae o le toilalo o le tafe atu o le tele o fesoasoani faʻavaomalo ma faʻasalalau faʻasalalau e faʻaosofia ai le toe faʻaleleia o le tamaoaiga ua faʻaopoopoina i lena avega. Pe a lofia Dili i tupe mai polokalame fesoasoani mai fafo ma le faʻaaluina o tagata faigaluega mai fafo, e le o se mea e ofo ai le tosoina o faʻamatalaga leaga e alafau ola e leai se galuega. Fa'aletonu o atina'e tetele ma tufatufaina atu o tala fa'atatau o tupe a le malo, aemaise lava i fafo atu o Dili - ma i nisi tulaga, ua lipotia mai le fa'alolotoina o le pala - e maua ai mafua'aga malamalama o le le fiafia. O se aganuu KKN (korupsi, kolusi dan nepotisme) na afua mai i taimi o Initonesia, ae o lona ola i le valu tausaga talu ona alu ese Initonesia e manaʻomia ai ni faʻamatalaga fou i tua atu o le tuʻuaʻia o le taimi ua tuanaʻi.
O le mea pito sili ona faigata mo le malo o Alkatiri ma Gusmao o le fesili lea o tupe maua mai le suauu ma le kesi. E le o le mea lea ua avea nei ma uiga le lelei o le malo o Howard i le vaeluaina o tupe maua a Timor Sea, e ui ina taua ma o loʻo tumau pea. Ae, o lo'o i ai se fa'alavelave fa'avae mo so'o se malo o Timor Leste e uiga i le fa'afefea ma le taimi e fa'ailoa ai le tele o tupe maua o le hydrocarbon o lo'o fa'aputuina nei i totonu o se teugatupe fa'a mavaega a le malo i fafo. O le fa'ai'uga fa'alagolago o se fa'ai'uga atamai i le fa'avae: sili atu le fa'aputuina o tupe ma fa'aagaaga e maua ai se fa'aputugatupe i le lumana'i mo tagata Timorá uma nai lo le fa'atauva'a i mana'oga o lo'o iai nei. Ae o le feagai ai ma manaoga faatupulaia ma vave, o valaau e faaofiofi i totonu o le tupe e malamalama lelei. O le mea e leʻo manino pe mafai e le malo o Gusmao ma ana faufautua ona vaʻaia se ala ogatotonu talafeagai e taofia ai faʻalavelave fou. Ae e mautinoa lava o le maliu o Reinado o le a le faʻaumatia ai le valaau e faʻasaʻoloto a itiiti mai o nisi o na tupe.
Ae i le loto, o fa'afitauli o Timor i Sasa'e e uiga i faiga fa'apolokiki ma faiga fa'apolokiki. O Xanana Gusmao e le o toe avea ma faʻailoga e le faʻaleagaina o le lotogatasi o le atunuʻu na ia i ai ina ua tulaʻi mai le falepuipui i Cipinang i le 1999 ma avea ai ma peresetene mulimuli ane. I lona iloaina lelei o lena mea, na ia laa atu ai ma le lototele i le tulaga faaituau o le palemia, ae i le mamao mai le lagolago lofituina ma le leai o se vaega faaupufai lautele. O le ta'ita'iga a Fretilin o le malo talu ai e tutusa lava le leaga, i totonu ma fafo atu o le atunu'u, e ui lava o faiga fa'atemoni mai fafo o le ali'i e ta'utino atu e le atoatoa le agava'a o Mr Alkatiri e le'i fa'amaoni ma e le'i fesoasoani fo'i i le fuafuaga lautele o mea.
I totonu o le atunuʻu o le mea e le o manino o le natura o malosiaga faʻapolokiki o loʻo taoto i tua atu o le vasega faʻapolokiki faʻavaomalo-malamalama lea e puleaina faiga faʻapolokiki a Dili ma faʻamatalaga faʻasalalauga faavaomalo. O se tasi o vaega o lenei fesili e faatatau i tulaga ogatotonu ma lalo ifo o Fretilin: pe i ai se faavae mo se toe faʻaupuga faʻapolokiki i tua atu o le taʻutaʻua Mr Alkatiri ma ana paaga e ono faʻaalia le leo i tagata matitiva? O le isi vaega o le fesili e maua mai i fautuaga e faapea o le faaauau pea ona vaai i faiga faapolokiki a Timor i Sasae e ala i le itu i sisifo o faiga faaupufai a le vaega palota - ma lona muamua, o faiga faaupufai o le tauiviga o le tutoatasi - o le matua sese o le faauigaina o aafiaga o loo olaola pea e le o- faiga fa'apolokiki fa'aonaponei i fa'amoemoega fa'aonaponei a le setete. O le tuʻufaʻatasia o le lauiloa o Reinado ma faʻavae faʻavae o faiga faʻapolokiki lagolago i se aganuʻu olaola a le KKN ma fesoasoani mai fafo ia i latou lava e fautua mai ai e tatau ona matuaʻi manatu i ai - o mafaufauga e mafai ona faʻaonapo nei ma le le faʻaonaponei i uiga, ma o ituaiga uma e lua e mafai ona maua ai mea mo faiga faʻapolokiki. togafiti, aemaise lava i faiga fa'apolokiki fefiloi.
Po o le a lava le auala, o le mamafa o le taimi ua tuanai e le mafai ona aloese pe tuuaia. O le galuega autu o se tasi e tatau ona talanoaina e taʻitaʻi faʻapolokiki a Timorese i Sasaʻe - i le taimi muamua Mr Horta ma Mr Gusmao, ae i tua atu o i latou o se tupulaga fou e le o vaaia.
Ae ui i lea, o le faaleagaina o le tulafono ma o lea o loo agai pea i luma le luitau faaupufai, talu ai o Timor i Sasae e le o se setete tutoʻatasi atoatoa, ma e valea ma taufaaleaga le amio e pei o lea. O lo'o fa'aauau pea le misiona a Malo Aufaatasi. Ole fa'alapotopotoga ma tagata faigaluega mai fafo e tumau pea le tele. O le saogalemu e matua tausia lava e leoleo mai fafo ma le militeri. Ma o le mea pito sili ona taua i mea uma i le faaiuga, o le tala o le tupe a le malo, e leai ni tupe maua mai le hydrocarbon, e matua faalagolago lava i fesoasoani mai fafo. I le vaiaso aʻo lumanaʻi le taumafaiga faʻafuaseʻi, o le iloiloga totoʻa a Loro Horta o le ita - ma sili atu ona leaga - o le auai o le militeri a Ausetalia i Timor i Sasaʻe ua faaulutalaina. Aussies Outstay La latou Timor Sasa'e Fa'afeiloa'i fa'ailoa mai le mea na fai fa'alilolilo ai le to'atele o tagata Timor i se taimi umi - e fa'apea o le au Ausetalia o lo'o o mai e va'aia o ni tagata maualuluga ma fa'amata'u, e o'o lava i tagata maualuluga fa'apolokiki.
O isi ua latou iloa le le mautonu ma tapulaʻa a Ausetalia ma faiga faʻapolokiki e faigata ona malamalama i ai - o le le mafai ona puʻeina Reinado i le 2006 o le faʻataʻitaʻiga sili ona taʻua. I le leai o ni fa'amatalaga fa'atuatuaina ma fa'aauau pea ma le malamalama manino o mana'oga ua tu'uina atu e le malo o lo'o fa'atatau i ai, e le o manino le sa'o o nei fa'amatalaga. Ae o le mea e matua manino lava, o le fa'alavelave a Ausetalia ma Niu Sila i le 2006 e le'i manuia tele nai lo le INTERFET (International Force for East Timor) mai le 1999 agai i luma, ma sa taugata uma i faiga fa'apolokiki mo Ausetalia i totonu o Timor i Sasa'e ma ua le taulau. fa'ataunu'u ana sini tau puipuiga.
Ua faailoa mai e le Palemia o Ausetalia, Mr Rudd, o le a auina atu loa le isi vaega o fitafita a Ausetalia i Timor i Sasae, faatasi ai ma le isi 70 o leoleo a Ausetalia. Ae ui i lea, o le le mafaatusalia le faʻatulagaina o le taimi filemu o le tele o fitafita a Ausetalia i Iraq, Afghanistan, Solomona Islands faʻapea foʻi ma Timor i Sasaʻe (faʻapea foʻi ma le tele o vaega laiti) o lona uiga o le militeri laiti a Ausetalia ua ova le faʻalauteleina. E taua tele lenei mea i vaega faʻapolokiki maʻaleʻale o le atamai ma le faʻatonuga. Pe a faatusatusa i le vaitaimi o le 1998-1999 o le taʻitaʻia i le INTERFET, o faʻalapotopotoga faʻapitoa a le militeri a Ausetalia o loʻo i ai le tele o mea i luga o latou ipu - ma o le mea lea e gata ai le malosi ma le umi o le gauai e mafai ona tuʻuina atu i le siʻosiʻomaga o Timor i Sasaʻe sili atu ona faigata. . O lenei mea ua faateleina ai le avega ia i latou ua molia i le faataunuuina o le misiona a Timor i Sasae. Ole tele o 'au e ono mana'omia mo se taimi le tumau ma fa'apipi'iina, ae e le'o fa'apolokiki (i Timor i Sasa'e po'o Ausetalia) pe fa'amiliteli fo'i mo se taimi umi.
O le mea moni o loo feagai Ausetalia ma se faafitauli ogaoga o le aloese mai le tasi itu i le liliu atu i le pulega moni a le colonial ae i le isi itu a le o le mimilima le aoga po o se faamoemoe taufaasese e faapea o le lava o fitafita ma tupe o le a sao ai Timor i Sasae. E tatau ona lagolagoina le malo filifilia faatemokalasi, ae o le faateleina o le fesoasoani ma le paketi a le militeri o le a le foia ai le faafitauli.
Ae masalo o le taufaamataʻu sili e tulaʻi mai mo Malo Aufaatasi. East Timor, e sili atu nai lo se isi lava galuega fau le filemu na taʻitaʻia e le UN i le maeʻa ai o le Taua Malūlū, o le faʻataʻitaʻiga faʻamoemoe o le tausimea i le lalolagi atoa. Na fausia se tulaga fou mo le suiga a le UN i le tutoatasi faatemokalasi. Ua toe tautino le UN i lana misiona i Timor i Sasae, e ui ina itiiti le faamoemoe nai lo le valu tausaga talu ai. Ae talu ai o Timor i Sasae o loʻo tumau pea le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo faʻalavelave faʻalavelave a UN-faʻataunuʻuina ma UN-faʻatagaina, e sili atu le tele o loʻo faʻatautaia se fofo lelei o faʻalavelave vave ma loloto atu nai lo le ola o Timor i Sasaʻe o se faigamalo lautele ma popolega o ona tuaoi. . Afai e le manuia le malo o Timorese ua faʻatagaina e le UN, e leai se isi faʻataʻitaʻiga mo le faʻatautaia o le lalolagi mai le faʻalavelave faʻaleagaina o loʻo faatalitali i apaau. Se'i vagana fa'alavelave fa'atolu a Timor i Sasa'e e fa'atatauina i se fa'apu'upu'u fa'asologa o le a sili atu le lagona o a'afiaga.
Richard Tanter o le Senior Research Associate i le Nautilus Institute for Security and Sustainability, Faatonu o le Nautilus Institute i le RMIT ma se paaga a Iapani Focus. Na ia tusia lautele i luga o le puipuiga a Iapani ma Initonesia, e aofia ai le 'With Eyes Wide Shut: Japan, Heisei Militarization and the Bush Doctrine' i Melvin Gurtov ma Peter Van Ness (eds.), Faʻasagatau i le Bush Doctrine: Critical Views from the Asia- Pasefika, (New York: Routledge, 2005). O lana tusi sili ona lata mai, fa'atasi ma Gerry Van Klinken ma Desmond Ball, o le Masters of Terror: Indonesia's Military and Violence in East Timor i le 1999 [tusi lona lua]. Na ia tusia lenei tusiga mo le Australian Policy Forum ma Iapani Focus. Fa'asalalau i Iapani Focus ia Fepuari 11, 2008.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo