"E faʻafefea ona tatou puipuia lo tatou malo, o tatou tagatanuu ma a tatou mea e fiafia i ai - ma lo tatou manuia i le faia o lea mea - e faʻatulagaina ai le lumanaʻi o lo tatou malo."
O upu amata a Brendan Nelson's Preface to the 2007 Defense Update [1] e sili ona sa'o i latou uma o lo'o i totonu o lenei pepa fa'aletonu tuga - e ui e foliga mai e le pei o Nelesoni i lona mafaufau ina ua ia tusia. O le Defense Update 2007 e oʻo mai i le maeʻa ai o le sefulu tausaga o faʻaopoopoga faifaipea ma e leʻi maeʻa lava i tupe faʻaalu mo le puipuiga, o le faʻatoluina o tupe faʻaalu mo le saogalemu i totonu o le atunuʻu, faʻatonuga tele o auupega, faʻatonuga a Ausetalia mai Lepanona i le Atu Solomona, tolu faʻatonuga tetele ma sili ona faigata i Iraq, Afghanistan ma Timor i Sasa'e, ma faiga fa'apolokiki a le lalolagi o lo'o liliu atu i le fa'ailoga o se fa'ata'ita'iga tele fa'aletonu fa'atatau a le so'o vavalalata a Ausetalia. O le Puipuiga Faʻafouina o se pepa faʻavae sili ona sese, faʻapipiʻiina i tulaga faʻalua ma aʻoaʻoga filifilia, vaʻavaʻai ma le faʻaogaina o mea moni, o manaʻoga malosi o le tausiga o soʻotaga, ma le toetoe lava a le mafai ona mafaufau i faʻamataʻu moni ma mataʻutia i le saogalemu o Ausetalia - o le setete-ma tagata-o faʻafitauli o le lalolagi e pei o suiga o le tau, soifua maloloina ma le mativa.
1. Lapataiga o oloa
Defense White Papers, ma o latou tausoga laiti, le Defense Updates, o ni pepa fia iloa. Atonu e tatau ona sau ma se faʻailoga lapatai o oloa e fai mai se mea e pei o:
"O le Puipuiga Faʻafouina o loʻo faʻatusalia ai faiga faʻavae puipuiga a le malo o Ausetalia i le taimi nei ma ona manatu faʻataʻatia i le lalolagi. Ae ui i lea, o lenei pepa o loʻo i ai foʻi upu e le tatau ona faʻatatau i le tau, vagana ai pe a tatau ai."
E ese mai lapataiga o oloa le vaaia, o Pepa Pa'epa'e ma Fa'afouga e tatau ona matua'i - e fai ma fa'avae mo fuafuaga i totonu o le malo; e fai ma faamalamalamaga o le mafuaaga o faiga faavae a le malo i tagatanuu, aemaise lava i le leai o se pule a le Palemene; ma o se faailoga o le faamoemoe i isi malo, i le faauo ma isi. O le faʻafitauli mo le malo o loʻo taoto i le faʻailoa atu i le aufaitau eseese / le aufaitau pe faapefea ona faitau le pepa: pe a tatau ona faʻamaonia, pe a le amanaiaina, ma pe a tatau ona faitau i se seti o tulafono laiti e mafai ona malamalama lautele - a itiiti mai e i latou o loʻo faʻatatau i ai - ae afai e tatau ai, faʻafitia faʻalauaʻitele. O le asiasiga a Brendan Nelson i Beijing e faamatala atu ia Saina pe faapefea ona latou faitau i tala atu o upu o loo i luga o le itulau na feagai tonu ma lenei faafitauli. Po o le a lava le tala a Mr Nelson i le au Saina e tatau foi ona fetaui ma le sili atu ona taua o le paaga: Washington.
2. O upu o mea e fiafia i ai le atunuu
O le Defense Update 2007 o loʻo mulimulitaʻia ona muamua i le 2003 ma le 2005, lea na atagia mai ai suiga i faiga faʻavae ma le siosiomaga faʻataʻitaʻiga talu mai le Pepa Paʻepaʻe o le Puipuiga mulimuli i le 2000. O le faʻamoemoega o le Faʻafouina ma le mafuaaga mo lona sauniuniga o loʻo faʻamalamalamaina manino:
"Ua iloilo totoʻa e le Malo a tatou mea e fiafia i ai le atunuʻu ma pe faʻafefea ona faʻaoga lelei a tatou 'au faʻaauupegaina i le tuliloaina o na mea."
O le sini autu o le puipuiga o faiga faavae o le tulituliloaina lea o “meaalofa faaleatunuu” a Ausetalia. O le mea moni, i le va puupuu o itulau e 64 o tusitusiga ma ata (atonu e 15,000 upu uma na faamatalaina), e fa 42 taimi e aliali mai ai le upu “fiafia”. O aia e aafia ai o Ausetalia, e pei o “Australia national interests”, poo nisi taimi, o aia a Ausetalia. E leai se isi fa'aupuga fa'aupuga e fa'aalia soo, pe fa'aoga sa'oloto, pe itiiti fo'i le fa'auigaina po'o le fa'aogaina o manatu.
O le leai o se manino ma le malosi i le faʻaaogaina o mea e fiafia i ai i lenei pepa e fai ma taʻiala i faiga faʻavae e sau mai le itiiti ifo ma le fa faʻapogai mataʻutia o loʻo vaaia i le Faʻafouina:
- tulaga lua ma le aoaoina filifilia,
- le va'ai ma le fa'aoga sese o mea moni, ma
- o mana'oga o le tausiga fa'atasi.
3. Tulaga lua ma le aoaoina filifilia
O le tautala e uiga i tulaga faʻalua i mataupu tau le saogalemu o le vave valaʻau lea o masalosaloga e te le o manatu mamafa i faiga faʻavae. O le lalolagi o faiga faʻapolokiki faavaomalo, o loʻo finauina, o le malo o le pule, ma o le faʻavaeina o faiga faʻavae mo le manuia o le atunuʻu o se mataupu o le sailia o faʻatau i se lalolagi faʻaleagaina. I li'o fa'aaloalo, tatou te malamalama uma lava o a tatou uo ma uo e i ai faaletonu e sili ona le ta'ua. O le mea e sili ona leaga, o faiga faʻapolokiki faavaomalo o le mea e leaga ai le malo o "mafuaaga o le setete" - e pei ona saʻo le tala a Bakunin ma faamanatu mai e Chomsky ia i tatou, o le faaupuga sili ona taufaafefe i la tatou gagana faʻapolokiki.
O le lapata'iga o oloa e le'i tusia e sau ma Pepa Pa'epa'e ma latou fa'ailoga fa'apena e fa'ailoa ai le aufaitau e talia ia tulaga fa'alua, ma pasi atu i latou i le leoa fa'apitoa. O le fa'amaoni e mautinoa lava o se uiga fa'apolokiki fa'atauva'a, ae o lo'o i ai ni tapula'a i le taua o le mata tauaso i faiga fa'apolokiki a le lalolagi. Aemaise lava pe a iai ni faʻailoga e le mafai e i latou o loʻo i le pule ona iloa le eseesega i le tasi itu i le va o tamaʻi pepelo e mafai ai ona vavalalata mafutaga, ma le vevesi ma le faʻafefe moni i le isi itu.
E tele tulaga fa'alua i mataupu autu. O le popolega muamua e uiga i tekinolosi a le WMD i aso nei o le "faʻateleina o ia auupega e atunuu e pei o Korea i Matu ma Iran". O le faateleina o le faaniukilia i lo tatou itulagi e Initia, Pakisitana poʻo, i fafo atu, e Isaraelu, e foliga mai e le o se popolega. I Asia i Sasa'e, e lagolagoina e Ausetalia “le tulaga saogalemu o Iapani i totonu o le so'otaga a Amerika ma fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo". Ae o le faʻaonaponei a le militeri a Saina "e mafai ona tupu ai le le malamalama ma le le mautonu i le itulagi". I le tulaga e le mafai e Saina ona maua le feʻau, o le popolega faʻavae a Saina e uiga i le mafai ona "le femalamalamaaʻi ma le le mautu", o loʻo faʻamalosia i luga o le itulau lava e tasi ma se lapataiga e uiga i le lamatiaga o le "sese faʻatatau" - e toe faʻafoʻi ai le fuaitau tutusa apropos China e toetoe lava a itulau muamua.
I le faʻatusatusaga, o le Iunaite Setete o loʻo faʻaalia i le tele o taimi o se "malosi faʻamautuina", e ui lava i lona lava suiga vave a le militeri ma faʻateleina le paketi a le militeri. O le faʻataʻitaʻiga sili atu ona mataʻina ma taua o le "faʻasesega faʻatatau" e le o taʻua ma e le mafai ona taʻua: o le "sese le fuafuaina" a Amerika i Iraq ma Afghanistan - o le faʻamau lea o loʻo liliu ai faiga faʻapolokiki a le lalolagi, faʻalavelave mo le US ma ana uo vavalalata. Ua iloa e tusitala o le Defense Update le mea moni, ae i lenei tulaga e le mafai ona fai se mea o latou popolega.
O le tulaga lua a Ausetalia i auupega faaniukilia i Sasaʻe Tutotonu e manino - ma faʻamaonia - i soʻo se Initonesia poʻo Malaysian. O ia tagata faitau atonu e ofo i le maualuga maualuga o le faʻamatalaga a le Update o le faʻamoemoe o le malo i le faʻateleina o auupega faaniukilia:
"O Ausetalia o loʻo i ai le fiafia tele e puipuia le sosolo o le WMD e ala i le lagolagoina o maliega faʻatonutonuina o auupega ma le faʻaaogaina o faiga faʻafeagai ma a tatou uo - e pei o le Proliferation Security Initiative (PSI) - lea e maua ai le faʻateleina."
O le vaega a le Matagaluega o Mataupu Tau le Va i Fafo ma Fefaatauaiga (DFAT) o loʻo faʻauluina le faʻamanatuga faʻavae o le matagaluega a le matagaluega e le o faʻateleina le vaitaimi i lalo o Gareth Evans e tali atu ai i le tele o le faʻamalosia o le filemu. Ae e masani ona talia e ui o le manatu o le PSI, o lona faʻatinoga ma nofoaga faʻaletulafono e sese. E le gata i lea, o Ausetalia i le sefulu tausaga talu ai o loʻo i ai se faʻamaumauga e itiiti ifo nai lo le faʻatupuina o le faaniukilia ma le faʻatonutonuina o auupega - molimauina le faʻalavelave o loʻo i ai nei i luga o le uranium auina atu i Initia, aʻo faʻatali Canberra mo le US e foia lona tulaga i luga o le NPT renegades.
O le tusiaina o lesona mai mea na tutupu talu ai nei i mataupu o le lalolagi o se faʻamatalaga aoga mo le Faʻafouina, ae o lesona "aʻoaʻoina" e fai si filifiliga. Faataitaiga:
"O le faateleina o le malosi o tagata faatupu faalavelave ma tagata faatupu vevesi e faasaga i se malo faaauupegaina lelei na faaalia i le taimi o le feteenaiga a Isaraelu-Hezbollah i le 2006."
E i ai le tele o isi lesona e mafai ona "aʻoaʻoina" mai lena feteenaiga, o le tele o ia mea e sili ona talafeagai i faiga faʻavae a Ausetalia. O le mea pito sili ona taua i nei mea o le faʻaleagaina faʻapitoa o le faiga masani o taua i totonu o le taulaga i le taulaga e "se malo faʻaauupegaina", o le taimi nei ua iloa lelei tapulaʻa i luga o faiga faʻapolokiki o le faʻaaogaina o le militeri i sea auala, ma le tele o tau faʻavaomalo. i le fa'atulafonoina i setete o lo'o va'aia o lo'o fa'aogaina le malosi fa'aletonu ma le fa'aituau.
4. Fa'aletonu mea moni ma le fa'atatauina o mea e fiafia i ai le atunu'u
I le fatu o faiga faʻavae a Ausetalia, aemaise lava i lalo o Howard, o faʻamatalaga o mea moni: o le tulaga lea o le lalolagi, ma e le mafai ona tatou faia se isi mea. O le tuʻua o finauga ua leva e uiga i le faʻavaeina o le faʻamaoni, o le mea e sili ona manino e uiga i le ata faʻataʻitaʻi o loʻo faʻaalia i le lata mai o le Defense Update o lona moni e masani ona manaʻo - e masani lava i taimi e faʻaalia ai o ia lava e sili ona malosi.
O lenei mea e sili ona manino i le talanoaina o le itiiti ifo ma le tolu o le fa fou fou i le puipuiga malu i lalo o le malo Howard: o le taumafaiga e faʻatoʻilaloina le puipuiga o aʻoaʻoga a Ausetalia, o le faʻagasologa o fesoʻotaʻiga a le militeri ma Iapani, Initia ma Initonesia e faʻatasi ma le US. faasaga ia Saina, ma le faʻapipiʻiina o 'au malaga a Sasaʻe Tutotonu. O nei fuafuaga uma e tolu, faʻatasi ai ma le taʻitaʻia lautele o le US-led Global war on Terror, o loʻo faʻauluina e le faʻalauteleina tele o paketi a le militeri ma le atamai i le sefulu tausaga talu ai.
E fiafia i ai Ausetalia ma Sasa'e Tutotonu
I lona faʻaputuina o "tului" a Ausetalia, o se tasi o nofoaga e lua e latalata mai ai le Faʻafou i le faʻamalamalamaina o na mea e ono iai o Sasaʻe Tutotonu, e ui lava e leʻo faia. O le mea o loʻo faia e le Faʻamatalaga o loʻo faʻamaonia e faapea "o le faʻaauauina o le taua o le itulagi i lo tatou saogalemu ma le lautele lautele o le atunuʻu", e tolu mafuaʻaga e "faʻamoemoe ai le faʻaauau pea o le auai o Ausetalia i Sasaʻe Tutotonu":
- o le US o le a faaauau pea ona "tumau malosi" i le itulagi, aua o le alu ese "o le a faaleagaina ai lona lava saogalemu";
- o fuafuaga fa'atatau a Saina, Initia ma a tatou "pa'aga fefa'ataua'iga" ua fa'ateleina le feso'ota'i atu i Sasa'e Tutotonu; ma
- "O faiga faatupu faalavelave o loʻo faʻaauau pea ona maua mai tupe, lagolago ma tagata mai Sasaʻe Tutotonu".
I le taumafai e faʻamaonia se tagata masalosalo e iai se mafuaʻaga mo le au a Ausetalia e aofia ai i taua e lua i Sasaʻe Tutotonu i le taimi e tasi, o le au tusitala Update na manino lava le galulue i lalo o le tele o faigata.
O le mea muamua o le elefane i totonu o le potu faʻafitauli: o le tului manino ma le le masalomia - o se faʻamanuiaga faʻaalia i Ausetalia mai le avanoa i sisifo i le suauʻu - e le mafai ona taʻua i se kamupani faʻaaloalo. Ina ua faalauiloa e le Minisita mo le Puipuiga le Faafouga ma se faasinomaga lautele i le taua o le puipuiga o le malosi i totonu o le itulagi, na faoa o ia e le aufaasālalau ma le itu tetee faaupufai, ona faafitia lea e lona taitai ma lana pati. Leai, fai mai le Teutupe, “E le lamatia ola o fitafita Ausetalia i tau o penisini.” O le a le mataupu atoa, ma e toetoe lava a le talanoaina i totonu o le palemene, le aufaasālalau, poʻo le faʻamatalaga, o le loloto, le suia ma le faʻaleagaina uiga o le popolega i sisifo e pulea punaoa malosi i Sasaʻe Tutotonu.
O le faafitauli lona lua, e tusa lava pe talia le mealilo eleelea, e tusa lava pe na o totonu o fono a tagata atamamai faatuatuaina, e vave ona manino e le o mautinoa lava e mafai ona faʻaalia le saogalemu o tagata Ausetalia e aʻafia ai poʻo ai. e ona fanua suau’u o Iraq. E oo lava i le maualuga o lona maelega fouvale, o Iran, o le pulega sili ona tetee i le US ma ana uo, e leʻi faʻalavelaveina le fesuiaiga o suauʻu mo tala. O le mea moni o le tusiata o le na o le osofaʻiga ogaoga i luga o le avanoa i sisifo i le taugofie o suauʻu i tausaga o le OPEC o le US sili ona vavalalata, Saudi Arabia.
E tusa ai, na filifili tusitala o le Update e talanoa i mea e fiafia i ai Ausetalia e ala i le le faʻaogaina, faʻamaonia amioga na valoia nai lo le faʻatalanoaina o mea e fiafia i ai le atunuʻu. Ae atonu e mautinoa, o faʻavae tuʻufaʻatasiga e tolu mo lo latou faʻamoemoe e vaivai ma le faʻamaonia, le manuia o suʻega faʻavae o mea moni:
- e tusa lava pe manatu, i le feagai ai ma le alu ese mai Iraq i se taimi vave nai lo le taimi mulimuli ane, o le US o le a faaauau pea ona "matua auai" i Sasaʻe Tutotonu, o le fesili pe aisea o lona uiga o Ausetalia o le a auai i le militeri e le o taʻua. Masalo o le mea lea e tatau ona i ai, talu ai e na o le pau lava le tali talafeagai o le manatu o Amerika ma Ausetalia e tutusa, e le moni, pe o Ausetalia e mulimuli i le US geo-political direction, lea e latalata i le mea moni. .
- o mea e fiafia i ai a tatou paaga fefaʻatauaʻiga e fesoʻotaʻi moni lava i Sasaʻe Tutotonu, ae e le otometi ona faʻatonuina e le mea moni le auai o le militeri a Ausetalia i le itulagi. E mautinoa lava, e le o Saina, la tatou paaga fefaʻatauaʻiga sili.
- "Faiga faatupu faalavelave" (sic) e mafai moni lava "toso tupe, lagolago ma tagata mai Sasaʻe Tutotonu", ae o lea ua matua manino mai o le US-British-Australian coalition i Iraq o se mea e sili atu le taua o le gaosiga o le "faatupeina, lagolago. ma tagata” mo faiga faatupu faalavelave.
Realism i Northeast Asia
O faʻamatalaga a le Update i Saina, lipotia i luga, ua uma ona i ai ni aʻafiaga faʻafuaseʻi: Teteʻe a Saina e uiga i le va i le va o faʻauoga a Ausetalia ma se manaʻoga mo se vaʻaiga vavalalata tau tamaoaiga nai lo le paaga fefaʻatauaʻiga vavalalata, e faasaga i lapataiga faʻapitoa a le Update o le mata'utia o le “sese fuafuaina”:
"O le saoasaoa ma le lautele o le faʻafouina o le militeri a Saina, aemaise le atinaʻeina o mea fou ma faʻalavelave faʻalavelave e pei o le anti-satelite missile, e mafai ona faʻatupu ai le le femalamalamaaʻi ma le le mautonu i le itulagi."
E moni lava e iai se tulaga lamatia o le faʻaogaina sese i Asia i Sasaʻe, e mautinoa lava e pulega faʻapolopolo o loʻo naunau e faʻaaoga le nationalism e fai ma tootoo faʻapolokiki i totonu o le atunuʻu. Ae pei ona faʻaalia e le faʻataʻitaʻiga a Amerika, e le o lamatia naʻo Saina. I le tulaga o le faalolotoina o sootaga saogalemu a Ausetalia ma Iapani, e manaʻomia ai le faʻalauteleina o le faʻasalalauga i paaga a Ausetalia ma paʻaga saogalemu faʻapea foʻi ma i latou ua filifilia e avea ma faʻalavelave faʻalavelave e le paaga sili a Ausetalia. [2]
5. O le aumea faigata ma tala faasolopito tumau
O le autu o le faafitauli a Saina mo Ausetalia ua tele tausaga o talanoaina lelei i le ata o le moemiti a le malo o Ausetalia o le filifili i le va o lana paaga tau tamaoaiga ma lana vaegaau. O le faʻavaeina o le puipuiga malu o loʻo faia nei i le va o le Iunaite Setete, Iapani ma Ausetalia e mautinoa lava e le aofia ai Saina. O le fa'aaliga a Ausetalia o le atugaluga e uiga i le atina'eina o le militeri a Saina o ia lava o se si'uleo, na o ni aso e va ai, o le faamatalaga a le Matagaluega o Puipuiga a Iapani:
"Fai mai le Matagaluega o Puipuiga a Tokyo, o fuafuaga faalautele a le militeri a Beijing e aofia ai le vateatea, ma taʻua ai lana suʻega faʻatautaia manuia ia Ianuari na faʻaumatia ai se satelite. "E matua mafai lava (Saina) o loʻo mafaufau i osofaʻiga e faasaga i satelite o se vaega o ana gaioiga faamiliteli," o le lipoti lea na faaauau ai, ma faamamafa ai o le vave faʻafouina o 'autau a Saina 'ua faʻatupu ai popolega' ma aʻafiaga i Iapani 'e tatau ona iloiloina ma le totoa. .'” [3]
O le si'uleo a Asia i Sasa'e o se fa'ailoga o le fa'afitauli loloto. O Ausetalia ma Iapani o loʻo faʻamaopoopo lelei a latou faʻamatalaga i Saina, i le leai o se faʻamataʻu moni saogalemu. O le faʻalolotoina o sootaga saogalemu i le va o nei atunuu e lua ma Initia e le o se mea faʻafuaseʻi, ma e malamalama lelei i ai Saina. E le o se mea e ofo ai ua ta'ua e Saina le taufaaleaga a Ausetalia i lea mataupu, ma iu ai i le toe faalumaina e le Minisita o le Puipuiga a Ausetalia e matua faamalieina ai tagata mafaufau o le Malo Tutotonu.
O le faʻamalosia o sootaga saogalemu ma Iapani o loʻo tulituliloaina ma le naunautai e aunoa ma se iloiloga moni a le o faʻafitauli faʻalotoifale o le a mautinoa lava e aliaʻe mai le toe faʻaleleia i totonu o se atunuʻu o loʻo i ai ni faaletonu faʻatemokalasi loloto ma tumau, poʻo le toetoe a le mafaufauina o le "mana sili" mafaufauga saogalemu. ma faiga fa'avae puipuiga o lo'o aumaia ai Iapani i se fete'ena'iga le talafeagai ma Saina, e pei o le puipuiga o fana. [4]
Ae o le ki o le fesili pe aisea na faʻatagaina ai e le malo o Ausetalia ia lava e oʻo i totonu o lenei vaʻaiga vaʻaia? E le moni o le malo o Ausetalia na o le faia o talosaga a Uosigitone. O nisi taimi, e pei o mataupu o Afghanistan ma Vietnam (ma e foliga mai o Iraq) e sili atu le leaga o le faafitauli: O Ausetalia e saili malosi i taua a Uosigitone aʻo leʻi fesiligia. [5] I le tulaga o Iapani, o loʻo i ai se tuʻufaʻatasiga o le malosi malosi o Amerika, Iapani nationalism (faʻatonu i lona lava faʻavae ma le "pacifist" lautele nai lo fafo), ma le naunautaiga Ausetalia mo se paaga faʻatekonolosi i Matu i Sasaʻe Asia.
I le tulaga o Saina e faigata ona vaʻai i se isi lava mea nai lo le loloto o le fenumiai o faiga faʻavae poʻo le le mafai ona teena manaʻoga o la tatou paaga sili, e oʻo lava i le feagai ai ma le leai o se faʻamataʻu saogalemu ma le mautinoa atoatoa taunuuga leaga i sootaga ma Saina.
O iʻuga o le soʻo faʻamalosi e sili atu ona manino ma sili atu ona mataʻutia iʻuga i le tulaga o faiga faʻavae i Sasaʻe Tutotonu. O faiga fa'avae a Ausetalia aga'i i Sasa'e Tutotonu e toetoe lava a na'o le afua mai i faiga fa'avae a Amerika, ma ona fenumia'i uma ma lamatiaga. O tuusaunoaga i le US derivation e faalua, ma e lua e matautia. O le mea muamua, e pei ona ta'ua muamua, o le masani a le malo o Ausetalia o le tulimatai atu i manaoga o le pule, ma le ofo atu mo le faatinoga o le coalition i luga atu o manaoga. Toe fa'amanino atili e le Fa'afou le mana'omia o le vaega o le puipuiga malu a Ausetalia e fa'atumauina le so'otaga - i le tulaga o le fa'ailoaina o aia a le puipuiga a Ausetalia ma Amerika - e pei o Sasa'e Tutotonu.
O le tuusaunoaga lona lua o se faiga faifaipea a Ausetalia i fafo lea ua leva ona muamua atu i le Iunaite Setete o se puipuiga sili - o le "lagona masani o se atunuu ua lagona ua aveesea mai le ogatotonu i se siosiomaga geo-politiki ma aganuu. Ua toe fa'ailoa mai e le Fa'afou lenei "mafaufau masani", o le taimi lea e fa'atatau i le "fa'atupu fa'alavelave":
"Mo le umi lava e moni ai Ausetalia ma atunuu e tutusa o latou mafaufau e manaʻomia le tau o faiga faatupu faalavelave i lona mafuaʻaga nai lo le faʻatali seʻi oʻo mai i o tatou matafaga."
Ma le isi:
"I totonu o se lalolagi faʻavaomalo, o le le amanaʻiaina o faʻafitauli i fafo atu na o le valaʻauina o nei faʻamataʻu e latalata atu i Ausetalia."
O le tali a le militeri o loʻo i ai nei i le mea o loʻo tuʻuina atu o se faʻalavelave lautele - "faʻalavelave" (e pei o Iraq ma Afghanistan) o se toe faʻafouina o se uiga sili atu o Ausetalia - faʻamaonia e le faʻamatalaga o "tatou matafaga". I le Taua Muamua a le Lalolagi, na tuuina atu ai e le malo o Ausetalia se pepa faalauiloa e mafai ona toe faʻaaogaina, o loʻo faʻaalia ai Huns fia inu toto i pulou mataʻutia o fanaina se faifaatoʻaga Ausetalia o loʻo puipuia lona aiga i luma o se tane vai. faʻatasi ai ma le faʻamatalaga "E te fusu nei, pe faʻatali mo lenei mea?" [6] O tala fa'asolopito o lo'o fa'aauau pea ona fai la latou sao i tulaga fou, ma o le fa'aleagaina o mana'oga saogalemu moni o popolega fa'atasi o se tasi lea.
6. Fa'alelalolagi ma fa'afitauli fa'alelalolagi o ni fa'amata'u saogalemu
O le lalolagi atoa o loʻo faʻaalia o se tasi o mea taua e lua o loʻo faʻatulagaina ai le suiga o le siosiomaga - o le isi o le "faʻaauau pea le pule a le Iunaite Setete, lea e galue o se malosiaga faʻamautu i Asia ma le Pasefika".
Ae o le "fa'alelalolagi" o lo'o malamalama i tulaga sili ona faigofie: o le mea moni, e ui ina fa'aalia o se tasi o fa'auluuluga tetele e lua o le saogalemu o le lalolagi, e na'o se parakalafa e tasi e fa'aalia.
O le mea e sili ona mataʻina e uiga i le Puipuiga Faʻafouina, e ui lava i le lisi e le uma ma le leai o se lisi o tagi o "manaoga faaleatunuu" e puipuia i lenei "lalolagi lalolagi" o faafitauli moni o le lalolagi e vave ma tuusaʻo i le saogalemu o Ausetalia e tau le taʻua. . O le vaega o "faʻafitauli saogalemu e le masani ai" o loʻo matauina, ona faʻateʻaina lelei lea. O le mataʻutia o le "faʻamaʻi" e taʻua faalua, ae e leai se taimi mo le sili atu i le tasi pe lua. O le mea e ofo ai, aemaise lava i le tulaga o le faiga-palota na saunia ai le Fa'afouga, o le upu "climate" e le fa'atasi. Suiga o le tau, i le manatu e oo lava i le Pentagon, o se mataupu e le masalomia ma vave le saogalemu i tulaga uma i le lalolagi atoa ma le atunuu i le faigata ma le tele o auala e le malamalama ai, mo tala uma o le "faʻamataʻu saogalemu e le masani ai" toe foʻi i tua mo le sefulu tausaga, e matua tele naua se faafitauli e le iloa. E ui lava i le mea moni e faapea mo a tatou sootaga ma Papua-Niu Kini ma atumotu o le Pasefika i Saute-sisifo, e le taʻua lava Initonesia, ma le tamaoaiga oa tatou paaga fefaʻatauaʻiga, suiga o le tau ma le saogalemu - o ituaiga tagata ma setete - ua faʻatulagaina. e feto'ai i auala e tau le mafai ona tatou malamalama.
Richard Tanter o le Senior Research Associate i le Nautilus Institute for Security and Sustainability ma le Faatonu o le Nautilus Institute i RMIT ma se paaga a Iapani Focus. Na ia tusia lautele i luga o faiga faavae saogalemu Iapani, e aofia ai 'With Eyes Wide Shut: Iapani, Heisei Militarization ma le Bush Doctrine' i Melvin Gurtov ma Peter Van Ness (eds.), Fa'afeagai ma le A'oa'oga a Bush: Va'aiga Mata'utia mai Asia ma le Pasefika, (Niu Ioka: Routledge, 2005). O lana tusi sili ona lata mai, faʻatasi ma Gerry Van Klinken ma Desmond Ball, o Matai o Mata'utia: Taua ma Sauaga a Initonesia i Timor i Sasa'e i le 1999 [tusi lona lua].
O se fa'apu'upu'u la'ititi lea o se tala na fa'aalia i le Austral Policy Forum i Nautilus nautilus.rmit.edu.au/ ia Iulai 12, 2007.
Tagai foi ia Richard Tanter, O le New American-led Security Architecture i le Asia Pacific: Faʻamauina Iapani ma Ausetalia, o loʻo iai Saina ma Fa'alautelega ma le Fa'aleleia o Fale Fa'aa'oa'oga Tu'ufa'atasi a Ausetalia ma Amerika. Nautilus lipoti e uiga i au a Ausetalia i Afghanistan iinei.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo