Punavai: Inisetiute Faasalalau Tutoatasi
I le aso 3 o Me, 2020, o le a tasi le tagata Polivia i le palota nisi. Latou te toe foi atu iina ona o Peresitene Evo Morales na faatoilaloina i se osofaʻiga ia Novema 2019. Na faatoa manumalo Morales i le palota a le peresetene ia Oketopa mo se vaitaimi e amata ia Ianuari 2020. Faʻavae i luga o se amataga suʻesuʻega e le Faalapotopotoga a Amerika Setete (OAS) lea na fai mai e iai le taufaasese i le faiga palota, na vave ona aveese Morales mai le tofi; o le taimi mo lona manumalo i le palota a le peresetene 2014 e leʻi muta ia Ianuari. Peitaʻi, na taʻu atu iā te ia e le ʻautau e tuua le tofi. O se peresitene le tumau—Jeanine Áñez—na tofia o ia. Fai mai a ia, e na o se taimi le tumau lona tauaveina o lenei tofi ma e le tauva mo le palota pe a toe faia se isi palota a Bolivia. O ia o se sui tauva mo le palota i le aso 3 o Me. (Mo nisi faʻamatalaga i mea o loʻo tupu i Polivia, vaʻai i lenei lagona mai le Tricontinental: Institute for Social Research.)
I le taimi nei, ua faaaunuua Morales i Atenitina. O lana pati-o le Movement for Socialism (MAS)-e i ai sui tauva mo le au peresitene ma le sui peresitene, ae o loʻo feagai a latou vaega ma tagata mulimuli i se taimi faigata e fai ai a latou mataupu i tagata. Ua poloka a latou leitio, saisai pe ave faapagota o latou taʻitaʻi (pe nonofo i ofisa mai fafo o loʻo faʻatali mo se sulufaʻiga), o latou taʻitaʻi ua sasaina ma faʻafefe.
O le avefe'au patino a le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi Jean Arnault na tatalaina se faʻamatalaga i le aso 3 o Fepuari na faaalia ai le faaeteetega e uiga i faiga palota. O le tulaga i Polivia, o le tala lea a Arnault, "ua faʻaalia i le faʻalavelave faʻalavelave ma lagona fefiloi o le faʻamoemoe, ae faʻapea foʻi ma le le mautonu, le mautonu ma le ita ina ua maeʻa faʻalavelave faʻapolokiki ma agafesootai i le tausaga talu ai." O lenei gagana fa'aeteete a le UN e tatau ona va'ai toto'a. Ina ua fai mai Arnault o loʻo i ai le "faʻateleina polarization," o lona uiga o le tulaga e matua faigata lava. Ina ua ia fesili atu i le malo le tumau "e faasaina le tautala ita ma tuusaʻo pe le tuusaʻo faʻaosofia i sauaga poʻo le faʻailoga tagata," o lona uiga e tatau i le malo ma ona tagata mulimuli i le itu taumatau ona matua faʻaeteete i mea latou te fai mai ai ma le tele o sauaga latou te faʻaaogaina i lenei mea. palota.
I le aso 6 o Fepuari, na saunoa ai Morales i Buenos Aires, lea na ia uunaia o le faamutaina o le vevesi ina ia mafai e le palota ona tuufaatasia le atunuu malepelepe. Na ia talosagaina se maliega a le atunuu i le va o itu uma e faamuta ai le tulaga matautia. I se auala faʻapitoa, na valaʻau atu ai Morales i le malo ina ia faʻaaloalo i le eseesega, ma matauina o tagata o loʻo ofuina ofu maʻoti ma ofuina faʻailoga a se vaega faaupufai o loʻo feagai ma faʻamataʻu ma sauaga. O lona uiga o le faitau aofai o tagata o Polivia, ma le au lagolago a le MAS; ua talia lautele e faapea o le vevesi na sau mai le itu taumatau pito i luga, ma o le taufaamatau na sau mai le malo.
Mo se faʻataʻitaʻiga, ua masani ona molia e le pulega Bolivian taʻitaʻi o le MAS i le fouvale, faiga faatupu faalavelave, ma le faʻatupu vevesi. Na feagai Morales ma nei moliaga, faatasi ai ma le tele o taʻitaʻi taua o le MAS, talu ai nei Gustavo Torrico o lē ua saisaitia. Ua matua leaga lava mataupu o lea na ave ai e le sui faapitoa a le UN i le tutoatasi o faamasino ma loia, Diego García-Sayán, i le Twitter e faʻaalia lona popolega i le "faʻaaogaina o faʻamasinoga ma faʻalapotopotoga faʻaletupe mo le faʻamoemoe o sauaga faʻapolokiki. Ua faatupulaia le numera o taofia faasolitulafono.” E le'i taofia ai Áñez, lea na fai mai o le a ia fa'agaoioia lana faigamalo e su'esu'e ia le itiiti ifo ma le 592 tagata na umia tofi maualuluga i le 14 tausaga o Morales i le malo. O lona uiga o le atoaga o le taʻitaʻi o le MAS e ono feagai ma faʻalavelave i le va o le taimi nei ma le palota o Me 3.
US Fa'alavelave
I le 2013, na tuliesea ai e Morales le lala sooupu a le malo o Amerika USAID; na ia tuuaia le USAID i le galue e faaleaga lana faigamalo filifilia. I luma o lena, Morales, e pei o lana aia tatau faʻavae, na taʻu atu ia Salvador Romero-le ulu o le lala sooupu palota (TSE)-pe a maeʻa lona taimi i le 2008, o le a le taofia o ia. O se faiga masani lea.
Na alu Romero i le US Embassy e faitio ai. O ia feiloai ma le Amapasa o Amerika Philip Goldberg e faitio e uiga i lenei mea ma unaʻia le US e fai se mea. Na manino lava na iloa lelei e Romero ma Goldberg le tasi ma le isi. Ina ua tuua e Romero lona tulaga i le TSE, na tausia o ia e le US. Na alu o ia e galue i le National Democratic Institute i Honduras. O le National Democratic Institute, e fa'avae i Uosigitone, o lo'o vavalalata ma le US Democratic Party, ma o se vaega o le atulaulau e aofia ai le National Endowment for Democracy. O ofisa uma ia e fa'atupeina e le malo a Amerika o lo'o galulue i fafo e "vasia" le mea ua ta'ua o le "fa'alauiloa faatemokarasi," e aofia ai ma palota.
Na galue Romero mo le malo o Amerika i Honduras i le taimi o le palota muamua ina ua maeʻa le osofaʻiga a le US i le 2009. I le taimi o lenei palota i le 2013, o sauaga faasaga i le au lagolago a Xiomara Castro, le sui tauva o le itu tauagavale Libre Party, sa masani. O le aso aʻo lumanaʻi le palota, mo se faʻataʻitaʻiga, e toʻalua taʻitaʻi o le National Center of Farmworkers (CNTC)-María Amparo Pineda Duarte ma Julio Ramón Maradiaga-na fasiotia aʻo la toe foʻi mai i le fale mai se aʻoaʻoga mo tagata faigaluega palota Free. O le siosiomaga lea o lenei faiga palota faigata tele, lea na toe foi i le pule o le US-backed conservative candidate Juan Orlando Hernández o le National Party. Romero, i lena taimi, sa matua fiafia lava i taunuuga. O ia taʻu i le New York Times e faapea "e ui lava i 'le manatu lautele o le taufaasese,'" sa lelei le faiga palota.
Ina ua maeʻa le osofaʻiga ia Novema, na toe aumaia e Áñez Romero i La Paz e avea ma ulu o le faamasinoga palota, le TSE. Ua toe foi mai lana galuega tuai. Semanu e matua fiafia ai Bruce Williamson, le US charge d'affaires i Polivia. O le US o loʻo i ai lona tagata e taʻitaʻia le palota o Me 3 i Bolivia.
Ona fai mai lea o Trump o loʻo ia auina atu USAID i Bolivia e fesoasoani e saunia le eleele mo le palota. I le aso 9 o Ianuari, na taunuu ai le vaega a le USAID e "tuuina atu fesoasoani faʻapitoa i le faiga palota i Bolivia." Fesoasoani fa'apitoa. O le fasifuaitau e tatau ona tuu atu i se tagata talafeagai se malologa.
I le sefulu aso mulimuli ane, na taunuu ai le faufautua faaletulafono a Trump o Mauricio Claver-Carone i La Paz ma faia se faasologa o faatalanoaga na ia tuuaia Morales o faiga faatupu faalavelave ma le faatupuina o le le mautu. Ole osofa'iga tuusa'o lea ile MAS ma fa'alavelave ile faiga palota a Bolivia.
Afai e faʻalavelave le US i Bolivia, ua naʻo le "faʻalauiloaina o le faatemokalasi."
Ae e oo lava i le vevesi mai le malo ma ana vaega fascistic, e oo lava ia Romero i le foe o le TSE, e oo lava i le USAID i luga o le eleele, ma e oo lava i le taufaaleaga a Claver-Carone, MAS o loo tauivi e manumalo. O sui tauva mo le MAS o Luis Arce Catacora (peresitene) ma David Choquehuanca Céspedes (sui peresitene). Catacora o le minisita o le tamaoaiga ma tupe a le malo i lalo o Morales ma le tusiata o le manuia o le tamaoaiga o le pulega. O Céspedes o le minisita mai fafo i lena malo. Na ia pulea le faiga faavae a Polivia o le pule silisili ese faavaomalo ma o se tagata taua i le atunuu ma tagata faifaatoaga a Bolivia. O suʻesuʻega muamua e faʻaalia ai o le tiketi MAS o loʻo i le tulaga muamua.
O lenei tusiga na gaosia e Globetrotter, o se poloketi a le Independent Media Institute.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo