[faaliliu e irlandesa]
Mati: Veracruz, le fa'ailoga lona tolu.
(O se sui sui fou, poʻo le PRD, o le agavale e talia e le taumatau).
O lenei o le matagi, ae le o le lima, lea e liliu ai itulau o le kalena. Ina ua mavae se faaletonu mo sina taimi, e pei o le tulafono, e aliali mai Mati fiafia, e tasi le upu: VERACRUZ. I luga aʻe o le upu, o le lima ma le vaai e mulimuli ...
Veracruz. E tusa ai ma le INEGI, i le 2000 o lenei setete e toetoe lava 7 miliona tagata nofoia, lea e tolu kuata miliona o tagatanuu. O lo'o nonofo i lenei fanua o tagata Huasteca, Tepechuas, OtomÃes-Hñañúes, Totonacas, Popolocas, Mixtecos, Zapotecos, Mixes, Nahuas, Chinantecos, Mazatecos ma Mayozoques.
Mati: o le ao e alu atu le taimi i le aeto-la, ma o ia, ma lona matagofie lanumoana, na ia lafoaia le lagi o Puebla ina ia alu atu i Veracruz. O le aeto e lele i luga o tuaoi o talafaasolopito ma tetee, itu o le Eastern Sierra Madre. Lalo, latalata i le Vaitafe o Tecolutla, El TajÃn tula'i i luga. Ua lele le manulele i luga aʻe o le plaza o Arroyo, o taʻaloga polo, o le plaza o le Pyramid of the Niches. O i inā e alu ifo ai le la o le aeto i le lalolagi, e lē ina ia toe faamatala ai se talafaasolopito ua mavae, ae ina ia molimau atu ai i se talafaasolopito o loo iai nei.
O le Pyramid of the Niches, o le kalena anamua, ua malepe ma toe faia ina ia faailoga ai aso o le Malo o aso nei…faatasi ai ma le fesoasoani mai leoleo ma le vaegaau.
I Veracruz, e talitonu le sui faipule o ia o le taimi nei, ae o lana auala o le pulega e tutusa ma le PRI na faʻaaogaina, mo le tele o tausaga, e faʻaumatia ai fanua o Mekisiko. O iinei, e le faia e Señor Miguel Aleman galuega a le malo. A o pisi o ia i le sauniaina o ata ma tala mo itulau a le sosaiete, na ia tuuina atu ai le malo, i le mea moni, i se kapeteni o le Ami: le Failautusi o le Puipuiga a le Malo. O ia lea e nafa ma le taulimaina o faitioga a tagatanuu o Veracruz ma le foiaina o latou manaoga. E tutusa lava lana tali mo mea uma e lua: fa'asa.
Ma, a o faia e Kovana Aleman ni faaiuga taua (e pei o le filifilia po o le fea pati e alu i ai, o le a le ata o le a faʻaalia i nusipepa, o le suti o le a ia ofuina i le siva o loʻo loma), o loʻo faia isi mea: tagata fai pateta i le setete ua leiloa le tele o a latou seleselega. Ua faaopoopo i ai le le mafai e le kamupani a Sabritas ona faatau. O i'uga: campesinos e leai ni oloa ma leai ni lisiti mo a latou oloa. O lo'o fa'agasolo le au fai kofe i Córdoba ma isi vaega o le setete. Campesinos i Tezonapa e le o talosagaina ni fesoasoani, ae mo le amanaiaina o le tau moni o le kofe. Kofe ua oo atu i le 40 peso i le kilo, ae o campesino o loʻo totogi le tasi peso pe limasefulu sene.
O se tamaloa e tuuto atu i lona foliga lautele (ma o lea e popole tele ai i ona foliga vaaia patino), o le sui pule na faʻatumuina eria o Veracruz i tagata laulu. Ae o nei tagata teuteu ulu o loʻo ofuina toniga lanu meamata olive ma ave fana G-3. Ma, i le faaopoopo atu i le faʻatinoina o la latou misiona faʻalelei, o loʻo latou ulufale atu i pisinisi faʻatasi ma tagata faʻatau fualaau faʻatau ma tagata laʻau. O a’ega la, o lo’o fa’apea, o lo’o fa’afefeteina o latou ulu, toe selu fo’i i laau o le nakoti, ma ga’o ai taga a le ali’i pule sili, ina ua uma ona ia ‘totogi le ali’i Kovana Sili.
O malo 'lelei' feterale ma le setete (pe a latou faʻatagaina a latou galuega e faʻaalia i le aufaasālalau) o loʻo faʻatinoina se faiga faʻavae manuia tau tamaoaiga: Veracruz e le o toe gaosia le kofe, meaʻai, povi. O oloa auina atu muamua a lenei setete (pei o le tele o isi i le Ripapelika Mekisiko) ua avea nei ma tagata. Ioe, o vaiaso taitasi e oo atu i le 3 pasi e alu, tumu i Mekisiko, agai atu i le tuaoi. O latou taunuuga? Le Iuni a Amerika. Ua latou o atu e su'e mea'ai a o latou lava fanua, e pei o ni isi tagata, e mauoa, ae ua aveesea mai ia i latou ona o le soona fai pisinisi ma le malo.
E tatau i aiga uma ona tuua mea uma, e masani ona faaseseina. E masani ona ofo atu e le ‘au tu’i’i ia i latou fale ma totogi lelei. Ae a latou taunu'u atu latou te maua ni fale e nonofo fa'atasi ai ma totogi maualalo. Ma, e ui lava i lea, latou te o. Soo se mea lava e sili atu nai lo le averesi 8 peso i le aso latou te maua mai a latou galuega i fanua Veracruz. O le faʻalavelave a le au fai kofe laiti ua manuia ai le au finqueros, ona mafai ai lea ona maua le tele o galuega i se tau faʻavalevalea. O i'uga: e to'aitiiti le au mau'oa, ae mau'oa; o ē matitiva e to‘atele ma matitiva.
I le Northern Sierra o Veracruz, e leai se tootoo, poʻo le pineapple, poʻo le citrus o loʻo ausia se tau faʻatau. O le mea ua sili ona maua e nuu i tua o tagata malaga mai, ona o le tipiina o le paketi. Ua latou mafatia foi i le mamafa o le taofiofia mai le malo o Miguel Aleman. Ae ui i lea, o le faʻalapotopotoga faʻavaomalo a Nahuas, Tepehuas ma OtomÃs o loʻo agai i luma. E fa'apea fo'i i le nu'u o Texcatepec, fa'atasi ai ma le fa'alapotopotoga a Otomà comuneros: le Komiti o Puipuiga a Campesino. I totonu o lenei itulagi, o le fouvalega a le Hñañúes, Tepehuas ma Nahuas ua o mai faatasi i le Komiti o Aia Tatau a Tagata o le Northern Sierra o Veracruz-Radio Huayacocotla, le Xochitepetl Human Rights Group ma le Zapatista Campesino Union. O le eria o lo'o i ai le aoga tele o le na'o le pau lea o le leitio fa'alaua'itele tuto'atasi i totonu o le atunu'u: Leitio Huayacocotla, lea e fa'asalalauina (i felafolafoa'iga ma le Matagaluega o le Malo, lea na taumafai e tapuni i lalo i le tele o taimi) i Nahua, Tepehua ma ÃÃ. 'iu. Texcatepec o le 23rd pito sili ona fa'atama'ia nu'u i totonu o le atunu'u, o le nu'u la'ititi lea i totonu o le eria ma, e ui lava i le mea moni e matua matitiva lava, oi latou ia na sili atu ona tetee malosi i le Progresa ma le Procede.
O Ilamatlan o se isi itumalo e tetee i taimi uma… i le tele e mafai ai, ona e na o sina mea itiiti e itiiti ifo le mativa nai lo Texcatepec. O le 24th pito sili ona fa'atama'ia nu'u i totonu o le atunu'u, ma lona fa i le tulaga o le setete. O fa'amaumauga aloa'ia o lo'o maitauina e sili atu i le 95% o tagata o le nu'u o Ilamatlan e leai ni galuega. O le itumalo lenei ua latalata i le toe suia o le pasene a le atunuu i le va o tagata faigaluega ma tagata e leai ni galuega, o lona uiga, i le ta’i luasefulu o tagata faigaluega, e na o le toatasi lava e maua le avanoa e faia ai.
I Ixhuatlan o Madero, ina ua maeʻa le taofiofia lea na tupu ia Iuni 14, 2001 (ina ua osofaʻia le vaega o le silia ma le fitu selau alii ma tamaitai, oe na savavali i lena aso i Xalapa ina ia talosagaina le fausiaina o se falemai i totonu. Campo la Mata, latalata i o latou alalafaga, ae le o totonu o le taulaga - e pei ona manaʻo ai le kovana), na filifili le nuʻu o lenei nuʻu e fausia le Ixhuateco Indigenous Front, ina ia mafai ai ona tau faasaga i tali faʻafefe a Miguel Aleman Velazco. malo.
O le fa'afitauli i nu'u i tua i Veracruz e mafai ona aoteleina i ni upu se tolu: fa'aoga, fa'asa ma faiga pi'opi'o.
Aua o i latou e le o ese, e tetee ma tau. O loʻo i ai le Fono a Tagata Lautele lauiloa a Sierra o Zongolica lea, o loʻo tuʻufaʻatasia faiaoga gagana lua ma isi tagata faʻaagafesootai, o loʻo taumafai e avea ma sui o tauiviga lautele ma filemu.
I le itu i saute o Veracruz, o nuu o Nahua o loʻo faʻapotopoto faʻatasi i le Popular Front o Southern Veracruz, o loʻo tetee ma faʻatulagaina.
I Coyutla, 90% o lo'o nofoia e Totonaca tagata, faiga pi'opi'o, fa'ailoga tagata ma le fa'atupu fa'atupu fa'alavelave na maua mai ai se mea sa'o: tete'e. O iina na fanau ai ma faaauau pea le Coyuteco Citizens Movement, na fausia e tagata. Ioe, e tagata, vaitaimi. O iina, e aunoa ma le manatu i vaega faaupufai, ua faʻatulagaina e tagatanuu, latou te talanoaina, ausia maliega, ma faʻaauau a latou manaʻoga. Talu mai le fa'ai'uga o le tausaga e 2000, o a latou mana'oga mo le fa'amutaina o faiga pi'opi'o ma le fa'ailoga tagata ua fa'ataunu'uina i faiga fa'amata'u, sasa ma pulufana. O le Coyutecos, o se taunuuga, na fausia ai se Fono Tutoatasi a le Malo. Ina ua osofa’ia se tasi o a latou fonotaga e ni ali’i fana a le malo, na o atu loa fafine e fa’asagatau i latou ma fa’anofonofo. O nisi nei o a latou upu:
‘Ua naunau tagata e fa‘aauau pea le tau. Latou te le toe fefefe, aua ua matou faatulagaina. Ua matou faʻaalia e sili atu lo matou malosi nai lo le faʻatauina o lotofuatiaifo ma i latou na faoa lo matou taulaga. O la tatou galuega o le amiotonu ma le mamalu ma le fa'aaloalo mo lo tatou tuto'atasi. O matou Totonacas e tele auala e tetee atu ai, e ala i siva, musika, fiafia, e ala i galuega faʻalapotopotoga (lea matou te taʻua iinei 'mano vuelta'). O lavalava, tu ma aga, tala fatu ma tala o se vaega o le tetee. O nei mea uma e fesoasoani ia i tatou e tausia ai la tatou aganuu, ma puipuia a tatou aia tatau o ni tagata Totonaca.’
Ma sili atu:
'O fa'atinoga o lo'o tatou va'ai i ai o le: ausia se fofo mo fa'afitauli na aofia i totonu o le Cocopa Law, le fa'aleaogaina mautinoa o le Cumbre TajÃn mea na tupu mo le fa'atauina o le fa'ailoga o la tatou aganu'u, ma le ausiaina o le aloa'ia a le tatou Fono Tutoatasi a le Malo. '
Na'o sina taimi! Na latou fai mai El TajÃn? E le o le mea lena na mitamita ai Viceroy Aleman e uiga i le ausiaina o pisinisi faʻaonaponei o talafaasolopito?
Ioe. O Señor Miguel Aleman e fa'afiafia, e le aunoa ma sina maasiasi, i latou o lo'o maua a latou tupe mai le fa'atauga o galuega taulima. Na te le fa'atauina tufuga, na te fa'atau atu sone uma o tala fa'asolopito. E ui lava, e mautinoa lava, e leai se mativa o palanikeke susu:
I le itulagi o Totonacapan, i Papantla, o loʻo faʻatinoina gaioiga i le puipuia o measina faaleaganuu Mekisiko ma, aemaise lava, o le sone archeological o El TajÃn. O nei mea uma i felafolafoaʻiga ma le malo o Miguel Aleman, lea o loʻo faʻatonuina le tuʻufaʻatasia o le sone atoa. O le sini a Aleman o le lanu meamata, pei o tala. O tagata lautele ma tagata fa'atau o mea faigata i El TajÃn e mai fafo. Ae o le Front for the Defense of the Cultural Heritage (e aofia ai faʻalapotopotoga eseese) ua faʻasalaina soo e faapea o le poloketi a le malo o loʻo taumafai e faʻaleleia le nofoaga, ina ia mafai ai ona fausia se faletalimalo e lima fetu ma se kasino mo turisi faavaomalo.
O le faʻasalalauga o El TajÃn, faʻapea foʻi, o lona faʻaumatia. O taimi uma lava e fa'ae'e ai e Señor Aleman ana 'chows,' e ta'e fo'i plinths prehispanic ina ia fa'atutu ai fa'alava ma auvai o moli lolo. O le INAH o se paaga, aua e maua foi se tipi.
O se vaega o lana tauiviga, na faila ai e le Front for the Defense of the Cultural Heritage ni moliaga faaletulafono faasaga i le faipule, lea na faila e le 'faamasinoga' i le kapeneta i lalo o le 'I' mo le 'le mafai,' 'le talafeagai,' 'le faaaloalo.' Ae o lalo ifo, o loʻo faʻaauau pea i latou o loʻo tau i le 'R' o le 'tetee' ma le 'tetee.'
E mana'omia fo'i galuega toe fa'aleleia i totonu o le taulaga, talu ai ua fa'atupula'ia nofoaga fa'atauva'a.
I Poza Rica, o se fanua ua afaina i vaieli suauʻu ma iuni lagolago, o loʻo faʻasaoina le taimi ua tuanaʻi ma le taimi nei o le tetee. Mai le tauiviga o le 1934 ma le 1958 i le taua ma le oti (pisia i manatu mataga) a Digna Ochoa. Ma o lea o loʻo feiloaʻi tagata faigaluega Pemex, faiaoga, tagata tausi soifua maloloina, faletua ma tagata faʻalelotu, faʻatalanoa ma malilie i gaoioiga e uiga i le faʻasalalauina o faʻamatalaga ma le puipuia o le aganuu.
I vaega 'ie pei o RÃo Blanco, Nogales ma Ciudad Mendoza, e tele le le fiafia ona o le leai o se galuega. Na ave e tagata faigaluega i Nogales le falegaosimea mai le pule, ae latou te lei mauaina se fesoasoani a le malo mo le toe faʻaleleia. I Ciudad Mendoza, o loʻo i ai tagata faigaluega o loʻo faʻaauau pea ona tau faasaga i lona faʻamaapeina mo le silia ma le 10 tausaga. I RÃo Blanco, e le o mautinoa le galuega, ona o le falegaosimea o loʻo faʻagaioia le tasi vaitau ma tapunia isi, ua suia le konekarate a le aufaigaluega ma o lea ua latou galulue i lalo o tulaga tutusa ma taimi o Porfirio DÃaz. I Nogales, i le tali atu i le tauiviga a tagatanuu e faasaga i le tafe atu o vai mai le latou vaipuna i paka fale gaosi oloa, na tuuaia ai i latou e le malo o Miguel Aleman i le 'faitaaga' ma tuuina i latou i le falepuipui.
I le itulagi o Tezonapa, latou te leʻi manaʻo e amanaʻia faʻatagaga mo tagata faigaluega felauaiga o le Vanu o Tuxpango, e ui lava o le mea moni o latou e tuʻuina atu auaunaga i nuʻu. I Ixtaczoquitlan, ua leva ona latou tau faasaga i le filogia e mafua mai i le Apazco Cement, aʻo faʻateleina faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻauʻu faʻafuaseʻi i totonu o le fale gaosi sima.
I le itulagi o Orizaba, o loʻo feagai le taulaga atoa ma le leai o se galuega, talu ai o loʻo faʻaletonu le alalaupapa fale gaosi oloa (e 5 fale gaosi oloa, naʻo le tasi o loʻo galue), ma pisinisi e pei o pia ma fale sima ma Kimberly ua faʻaumatia le tele o galuega. O loo tetee tagata litaea i penisione faavalevalea o loo latou maua, e le lava mo se mea, ma fai mai latou te le palota, aua, a o maua e le au ofisa totogi lelei, latou te avatu ia i latou na o le 30 pe. 40 tausaga o galuega. O lo'o fuafuaina e le faiga o felauaiga i le taulaga se siitaga o tau. O le leai o se fale o se pisinisi manuia mo kamupani faufale tumaoti, o loʻo i ai le lagolago a le setete ma le malo.
Ae ui i lea, o loʻo faʻatinoina galuega iinei e lagolago ai tagata malaga mai ('Ricardo Zapata' Support Committee for Migrants), o fafine o loʻo feagai ma sauaga ma tagata faigaluega faʻafeusuaiga (Cihuatlahtolli - Woman's Word), faʻaopoopo i le Woman's Organization of Jalapilla. . O nei tamaitai o i latou ia na vaaia meaʻai ma le saogalemu mo le Zapatista March e pei ona ui atu i Orizaba.
O le savaliga zapatista...Orizaba...
Afai latou te taʻu mai ia i matou e mafai ona matou toe foi atu i se nofoaga e tasi na matou asia i le taimi o le savaliga, ae na o le tasi, matou te filifilia Orizaba. E eseese tulaga manuia na o mai faatasi ai iina: o nisi o faalapotopotoga tatala, faapalepale ma aofia ai, faalapotopotoga galulue malosi ma tuuto, nuu o tagata o loo galulue malosi, ala o faasalalauga i le lotoifale na faapitoa ona maaleale i le mafuaaga o le atunuu ma ni tagata faapitoa (e aofia ai tamaiti aoga, tagata faigaluega, faletua, tagata nofomau ma tagata faigaluega).
O i'uga? O le a se fa'afeiloa'iga vave mai le Mati o le Lanu o le Lalolagi na liua i se tasi o mea sili ona fiafia ma fa'afiafiaina o le malaga atoa. E le gata i le plaza, ae faapea foi i le auala. O lanu uma, o mea ola uma, sa i ai iina.
O i latou uma, e oo lava i le efuefu…
A o lei oo i lena, ia Tesema o le 2000, ma ina ua uma ona faalauiloa faalauaitele e le EZLN lona faamoemoe e savali atu i le DF, i se tasi o fonotaga sa talanoaina ai e le vaega o le PRD le maliega a San Andres, na saunoa ai le Sui Rosario Tapia faapea: 'Compañeros , e taua tele lo tatou o mai i se maliliega ma le PRI ma le PAN ina ia mafai ai ona faʻatinoina le San Andres Accords, ina ia taofia ai le EZLN comandancia mai le oʻo mai i le Aai o Mekisiko. O le a afaina ai le PRD, ma, i le isi itu, o le a avea ma se manumalo mo i latou ae le mo le Konekeresi. Ma e sili atu foi mo i tatou.’
I se taimi mulimuli ane, ina ua amata le savaliga, i le taimi o le fono a le Komiti Faafoe a le PRD CEN, na taʻua ai e le sooupu a le PRD (ma le Failautusi Aoao o le atunuu o loo i ai nei), Navarrete: 'O le tulaga lamatia muamua mo le PRD o le liliu lea o le EZLN. se vaega faaupufai. O le umi e faʻamaonia ai le tulafono, o le sili atu foi lea o le avanoa tatou te maua e faʻaesea ai le zapatismo.'
O le mea na amata mai o se talosaga tu'ufua na liua i se fa'ai'uga i Orizaba.
Orizaba, tausaga 2001, ua tumu le plaza…
I le tulimanu o lo'o i ai ni tagata fa'apolokiki se to'alua: Senators Jesús Ortega (ta'ita'i o le vaega a le PRD i le Senate) ma Demetrio Sodi de la Tijera (PRD sui o le COCOPA). O le Orizaba plaza e masani lava ona avea ma nofoaga faigata mo faʻataʻitaʻiga faʻapolokiki, ma o loʻo i ai nei senators e toʻalua ina ia molimau atu i le le mafai e le au zapatistas ona talo. Ma o latou foliga ua mumu ma tetete, latou te vaavaai atu i tagata ma faalogo atu ia i latou. Ona latou vaʻavaʻai lea o le tasi i le isi, ma malamalama e tatau ona faia mea uma e mafai ona faʻamautinoa ai o lenei malosi e iu lava e le ... e le ... ulufale atu i nofoaga faitele.
I le tasi itu, o Jesús Ortega, o se tagatanuu o Aguascalientes, sa mulimuli faamaoni ia Rafael Aguilar Talamantes i le Socialist Workers Party, Sui mai le 1979 i le 1982, na tuliesea mai le PST i le 1987, sui o le PSM ma mulimuli ane o le PSUM, toe tasi. Sui mai le 1988 i le 1991. I le 1989, na auai o ia i le faamasinoga sili ona latalata ia Cuauhtemoc Cardenas. Talu mai le 1993, o lana galuega i le IFE ua faʻatagaina ai o ia e fesoʻotaʻi ma vaega PRD i le setete. Mai le 1994 i le 1997, sa toe avea ai o ia ma Sui (i le taimi lena sa avea o ia ma faamaopoopo o le vaega PRD). Sa avea o ia ma faipule o Cardenas seia oo i le 2000, ina ua ia fautuaina o ia e litaea (o le aso o ia o se tasi o ana tagata tetee muamua). O lea la ua avea o ia ma senatoa o le Malo ma le faamaopoopoina o lana apaau pati i lena potu.
E aunoa ma le taʻitaʻia o soʻo se vaega faʻaagafesootai, e aunoa ma se gaioiga faʻapitoa, e aunoa ma ni meaalofa faʻaupuga, e aunoa ma se faʻailoga, o le Senator Jesús Ortega o se faʻataʻitaʻiga sili o taʻitaʻi o le Revolutionary Democratic Party.
I lona itu taumatau, Demetrio Sodi de la Tijera, mai le DF, sa avea muamua ma faatonu o kamupani a le malo ma kamupani tumaoti, General Coordinator o le DDF i taimi o Ramón Aguirre, na ulufale atu i le PRI i le 1975. Sa avea o ia ma sui feterale mo le PRI i le taimi o le O faiga taufaasese a Salinas faasaga ia Cardenas na tupu. Sa avea o ia ma sui o le fono a le PRI – faatasi ai ma le faamanuiaga a Salinas – i le Fono Lona Lua a le DF (91-94), ma sa avea o ia ma vaega o le vaega a Manuel Camacho SolÃs seia oo ina le mafai ona maua le filifiliga a le peresetene o le PRI. Na ia tuua le PRI i le 1994 ina ua maeʻa le fasiotiga a Colosio. Sa avea o ia ma taitai o le Civic Alliance i le 1994 ma o se sui o le San Angel Group i lena lava tausaga. I le 1996, na ia auai i le Fono a le Toefuataiga a le Setete (faʻatulagaina e le EZLN) ma se faʻaaliga lea na ia valoia ai o le a tumau pea le PRI i le pule mo sina taimi ma e naʻo le PAN ma le PRD faʻatasi o le a mafai ona faatoilaloina. Fa'amalosia e Cardenas manumalo, na ia auai i le PRD i le 1997. Sa avea o ia ma sui PRD mai le 1997-2000, ma o lo'o ia umia nei le nofoa senate mo le 2000-2006. I le avea ai ma senatoa, sa ia taumafai, e faaopoopo atu i le faalauiloaina o le tetee a le atunuu, e taumafai e ausia ni maliega ma le PAN e uiga i le tumaoti o le eletise. Na ia palota e tetee i le toe faʻatalanoaina o le faʻataunuʻuina o le vaega o faʻatoʻaga a le NAFTA, ma e le masani ona ia tautala faasaga i le au fouvale i San Salvador Atenco.
I nai aso talu ai, na faia ai e le tagata suʻesuʻe faʻapolokiki, Armando Bartra, se ituaiga o iloiloga o le NAFTA's 9 tausaga ma le lautele o le EZLN. O le a ou le faʻaumatia le taimi e faitioina ai le suʻesuʻeina faʻatauvaʻa ma le papaʻu o le zapatista initiatives, sei vagana ai le tasi itu: na fai mai le faiaoga Bartra e le tatau ona tatou sailia 'Lulas' (e tusa ai ma le peresitene o Pasila o loʻo i ai nei) i a tatou faipule, ae matou e tatau ona tau, e le gata mai lalo, ae mai le 'luga' (o lona uiga i totonu o potu) mo le suiga o Mekisiko. Ou te ioe e uiga i le le vaai i foliga o 'Lula' i le au faipule. Ae e foliga mai foi o se mea sese le vaai i foliga o le Brazilian PT i le Mexican PRD. Ma o fea e tutusa ai le Rio de Janeiro MST (Movement of those Without Land)?
E foliga mai e na o le pau lava le finauga e lagolagoina ai le manaʻoga e fesoasoani i le PRD e leai se isi mea. Afai e le fesoasoani ia i latou, o le PRI ma le PAN ma le tina o le oti, sectarianism ma ituaiga uma o mala, o le a timu ia i tatou. Talu ai nei, i le tali atu i faitioga na faia e le 7 EZLN comandantes ma comandantas a le PRD i le aso 1 o Ianuari, na valaau ai le peresitene o lena pati, o Rosario Robles, ina ia aua neʻi faia ni misa i le va o 'uo. o le tulafono o se mea sese ma sa iloa e faapea.
‘Uo?’ ‘Sese?’
E pei ona mafai ona aoina mai i le tetee malosi na faia e Senators Ortega ma Sodi e uiga i le toe fuata'iga a le atunuu (ina ua le toe puipuia e Bartlett ma Cevallos, ona o le tetee tele a le atunuu ma faavaomalo), e le o se 'se mea sese.' E tusa ai ma le faamatalaga. O le va'aiga a Ortega ma Sodi, e matua'i le taua tele le le amana'ia o le tulaga o nu'u o ni 'aiā tatau lautele'. E lē o taʻua foʻi le ‘fiafiaina tuufaatasi o punaʻoa faalenatura’ (e tusa ai ma le faamatalaga a Ortega, e lē manaʻomia!), e aofia ai ma le teritori, talu ai o le ‘nofoaga e aofia ai le teritori.’
Ona o mea uma o loʻo taʻua i luga, o faitioga ma le tetee a tagata Initia o Mekisiko e faasaga i le Tulafono, lea na manaʻo i ai senatoa, ma mananao, e faʻatapulaʻa i 'tagata latalata i le EZLN ma le Subcomandante,' na o le oʻo mai lava i tagata Initia e le malamalama. le 'poto' o faipule PRD.
Ae o le mea moni e faapea na tuua e senators o Mekisiko le puipuia o se tulafono e saʻo. Ma, ina ua faailoa mai e Señor Cardenas Solórzano o le a ia palota mo le toe fuata'iga a le atunuu ('O oe o se senator mai le EZLN pe mai le PRD? Vote for party unity!' atonu na ia fai mai, galo ai o senators e le o ni tagata mai fafo. le EZLN, ae e le o latou mai le PRD, mai le PRI po o le PAN, ae o senators O LE REPUBLIC), na ia faia mo se tulafono o le aia tatau.
O le filifiliga sa manino: po o tagata Initia (ma le faitau miliona o tagata e le o ni Initia sa lagolagoina a latou manaʻoga) poʻo le faʻataʻitaʻiga a le atunuu o Cevallos-Bartlett-Ortega. Ma na filifilia e le PRD, ma na ia filifilia e tusa ai ma le natura na ia fausia: le agavale lea e talia, ma fa'atasi, le itu taumatau.
O le faʻatagaina o le Tulafono Cevallos-Bartlett-Ortega (i le ala, e leai se tasi oi latou na filifilia e ala i le palota - na latou ulufale i le Senate o se vaega o le pati), o lona uiga, o le tulafono a le PRI-PAN-PRD, o lona uiga, o se manumalo mo le vasega faapolokiki Mekisiko faasaga i tagata Initia (ae le na o le EZLN), ae o se manumalo pyrrhic, talu ai ua mou atu nei i le feagai ai ma le alualu i luma i le faagasologa o le tutoatasi ma le tetee o loo faia e le na o le le nu’u.
Na ‘faasaoina ea e sui o le PRD i latou lava?’ Ua lelei, o le palota e tete’e ai i le toe fuata’iga na malilie i ai i totonu o le vaega faapalemene o le Chamber of Deputies ma se eseesega e na o le 3 palota. Ma o sui o le PRD ua faʻamaonia mea eseese e faʻatatau i le tetee-toefuataiga.
Ae, i le taimi nei i le malae o le faʻataʻitaʻiga, o le manatu ioe, ua na o se 'mea sese' e tatau ona tatou faʻamagaloina o 'uo,' o le a le uiga o mea nei?
1) Ua tolu tausaga sosoo o palota le PRD i le paketi a le malo. Latou te faʻamaonia i latou lava e ala i le matauina e leʻi avea i latou ma polokalama muamua a Fox. O le mea moni o le tala o le tupe o loʻo faʻatulafonoina i le Matagaluega o Tupe lea ua latou iloa o le a 'faʻaleleia' e sui (faʻaopoopoga laiti i aʻoaʻoga, soifua maloloina, ma isi), ma faʻamautinoa ai le latou palota. Afai e moni, e pei ona i ai i le talitonuga o le tamaoaiga, o le tala o le tupe o loʻo faʻatusalia ai le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga i le gaioiga, o lona uiga o le PRD o loʻo palota i le neoliberalism ma faasaga i tagata Mekisiko mo le tolu tausaga. O le latou palota o lona uiga o le palota e lagolagoina le totogiina o aitalafu i fafo, o le faatapulaaina o le tuputupu ae, o le mulimuli ma le faamaoni i faatonuga a le International Monetary Fund ma le Faletupe o le Lalolagi.
2) O lo'o fa'atinoina e sui o le PRD ia maliliega na maua ai le palota tele e fa'atatau i le tulafono a le atunu'u, e tusa ai ma tulafono fa'atonutonu ma mea tau tupe, po'o laina, mea. Na latou palota faasaga ia i latou, ae o i latou o ni faʻamaoniga mo le faʻatinoina o lena tulafono.
3) I le Senate, na palota le PRD e lagolagoina le suiga o le Feagaiga Faava o Malo e uiga i tagata ua mou atu, ma faʻamaonia ai le pulega faamiliteli (o le a faʻamasinoina fitafita e faamasinoga a le militeri) ae le o le toe faʻafoʻi, ma faʻamautinoa ai le faʻasalaina.
4) Ia Tesema talu ai, na palota ai le tele o senators PRD (Senator Sodi, faatasi ai ma isi) ma le PAN ma le PRD i le teenaina o manaoga mo le taofiga o le fuaiupu o faatoaga a le NAFTA.
5) Naʻo le tuʻuina atu o se manatu i le faʻaogaina o le palota a le PRD i totonu, o le 30 lona lua i luga o le tala fou a López Dóriga, i luga o Televisa, e 465,000 pesos. O Brigadistas (o e sa masani ona avea ma sui o kegi mai pitonuu matitiva eseese) sa totogi i le 60 pesos i le itula i le aso mo le tautau i luga o mea tau polokalame, ma le 80 pesos i le itula i le po mo le aveesea o mea a o latou fili. Ua fa'amauina o le fa'aupuga muamua a le PRD e latalata ile 80 miliona peso.
6) Señor Ramirez Cuellar, mai El Barzón, o se tasi o 'ta'ita'i' o le taimi nei campesino, pe le o ia o se sui tauva PRD mo le sui o Venustiano Carranza i le DF, lea, e manino lava, o loʻo nofoia muamua e campesinos? E to'afia sui tauva a le PRD mo tofiga eseese sa avea muamua ma ta'ita'i fa'aagafesootai? E toafia sui tauva a le PRD i aumalaga e lei oo lava i pepa palota? E fia le tupe na fa'aalu e sui tauva na fa'aalia i luga o leitio ma televise? E fia se tupe na faaalu i le vaalele lea na siitia ai se tasi o sui tauva?
7) O se vaega o le itu agavale e alu i palota ina ia filifilia ai ona sui tauva ma taitai? O se pati o le agavale e fa'alauiloa igoa ma foliga nai lo mataupu ma polokalame? E le moni ea o le 67% o itumalo na manumalo ai le PRD na faia'ina i le palota na sosoo ai, ona sa latou pulea e pei o le PRI ma le PAN? E le o se mea moni ea o upu a le PRD e le o 'o'o atu' i tupulaga talavou, tagata o le atunuu, siosiomaga, tamaitai, le campesino movement fou? O le a le tulaga manino a le PRD i mataupu faavaomalo?
O le PRD, e moni, sa avea muamua ma pati a le itu tauagavale. E le'o nei. Ua filifili e auai (i tua o le laina) le tulaga o le vasega faaupufai, ma e na o le mamafa e suia ai le paleni, galo ai e le o popole i ai le e ona le fua. O lea ua fusifusia ia lava i mea faigaluega a le Malo, ma o le tamaoaiga, o lona uiga, faaupufai, e faalagolago i ai. O se vasega fou o faipule ua fausia i totonu, ma o loʻo faia mea uma e mafai ai ona taofimau i ai. Ua le toe i ai ni mataupu faavae, po o ni polokalame...po o, ergo, soo se pati.
E le o iloa e le au zapatistas le mea moni e tele tagata faamaoni ma tuuto i le PRD (matou te faʻafeiloaʻi ia i latou). Ae e le o i latou o loo filifilia le itu ma le natura o lena faalapotopotoga faaupufai.
Ua ta'u mai pea ia i matou: e faigata, e leai se isi mea. Ae, e pei ona fai mai Comandante Tacho ia Ianuari 1, IOE, o loʻo i ai se isi mea ...
Mai mauga o Mekisiko i sautesasae.
Subcomandante Insurgente Marcos
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo