E leai se faʻamaoniga e faʻapea:
(1) CO2 o lo'o mitiia i le sami o lo'o fa'aumatia ai 'amu, e iva miliona ituaiga;
(2) o le tasi-afa o le 20,000-tausaga-le-tua glaciers i Andes ua mou atu atoa i le 20 tausaga talu ai, ua lamatia ai punaoa vai mo le 100 miliona tagata;
(3) le nofoaga faasee aupito maualuga i le lalolagi, Chacaltaya (Bolivia), e mago ponaivi ma tapunia tumau ona ua leai se aisa;
(4) o le Columbia Glacier tele i Alaska ua solomuli i le 10 maila i luga o le fjord i le 30 tausaga talu ai;
(5) o le Pepa Aisa o le Arctic o le tasi vaetolu o lona mafiafia o le 30 tausaga talu ai ma o loʻo faʻamoemoeina e leai se aisa i totonu o le sefulu tausaga, e tatalaina ai se faʻamanuiaga fou o suʻesuʻega mo suauʻu ma kesi;
(6) O vaituloto liusuavai o le taumafanafana i Greenland o loo malepelepe ai le aisa i luga o le eleele ma tafe ifo i lalo i le vavao i le saoasaoa o le afu o Niagara, atonu e oo atu lava i luga o le papa e tasi i le lua maila i lalo e mafai ona see atu ai le aisa i le sami;
(7) o tulaga o lamala i le lalolagi atoa e mafua mai i se tau e le masani ai, ua lamatia ai le sapalai o meaai masani a tagata a o matutu faatoaga mai Rusia i Suria i le US ma le lalolagi atoa;
(8) O faʻataʻitaʻiga o afa ua avea ma faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻataʻitaʻiga, Aai o Niu Ioka, ma taugata.
E le o se mea faʻafuaseʻi le suiga o le tau o loʻo i ai i se vaega faʻavavevave talu mai le 1980s. E tusa lea ma le taimi na faia ai e Saina se U-turn, ma filifili e faʻaaogaina le faʻauluuluga o le setete ma sone faʻapitoa tau tamaoaiga o le faʻauluuluga. Talu mai lena taimi, CO2 o lo'o fa'aitiitia le fa'aoso. Ua faaopoopo e Saina le tasi fale koale fou i vaiaso taitasi ma le 40,000 taavale fou i le aso i le CO i le lalolagi atoa2 palu
O le mea e mata'ina ai, o suiga o le tau ua vave ona tupu i le taimi tonu lava i luma o tatou mata. O le mea e lelei ai, e oʻo mai i le taimi nei, ua itiiti le aʻafiaga o Antarctica i le suiga o le tau nai lo Greenland ma le Arctic. Ae ui i lea, atonu e lelei le aua neʻi lafoaʻi le faʻaeteete i le matagi ona o le faʻamatalaga o suiga o le tau o le faʻamoemoeina o mea e leʻi mafaufauina.
Le Big Kahuna
O le Anetatika, na o le pau lea o le konetineta e ono masina o le pogisa atoa ma le ono masina o le malamalama pea i le ao, o le konetineta sili ona malulu, mago, ma sili ona savili o konetineta e fitu. E i ai le maualuga averesi maualuga o konetineta uma. Ose toafa e na'o le valu inisi le timu i tausaga ta'itasi i le gataifale ae itiiti ifo i uta. E telē le konetineta i le 5.4 miliona maila faatafafā—o le telē o le Iunaite Setete faatasi ai ma Mekisiko tuufaatasi—ma e mafai ona oo atu le vevela i le -129 Farenheit (F.). O le averesi o le vevela o le taumafanafana e 20 tikeri F. ma le averesi o le tau malulu e -30 F.
O le Anetatika e ufitia e se aisa e tasi i le lua maila le mafiafia. I le sefulu tausaga talu ai, na maua ai se aisa e 9,396 futu (toetoe lava 2 maila le loloto) o se vili lea na fai mai ai saienitisi e 530,000 tausaga (European Project for Ice Coring in Antarctica-EPICA, Siosiomaga Tala Fou, Mati 14, 2002).
O le Antarctica o le Kahuna Tele o le suiga o le tau ma le faʻalavelave o le siʻitia o le suasami ona o le "Glaciologists o loʻo mamao lava mai le faʻamaoniaina o le taunuuga o le aisa o le Lalolagi i se lalolagi vevela, ae ua latou malilie i le mea na faia e le mafanafana o le seneturi talu ai. o le aisa tetele ma e le manaia” (Richard A. Kerr, “Experts Agree Global Warming Melting the World Rapidly,” Saienisi, Novema 30, 2012).
O le Antarctica o le aisa pito sili ona tele i le lalolagi ma "O le aisa e mafai ona siitia ai le maualuga o le sami i le sili atu ma le 200 futu pe afai e liusuavai atoa i le tele o seneturi-e le taumate, ae e oo lava i le tasi vaesefulu o lena mea o le a i ai ni aafiaga matautia i le gataifale" (Miguel Llanos, Siosiomaga ma le Faʻatonu o le Tau, NBC News, Novema 29, 2012; “Antarctica, Greenland Ice Definitely Melting into Sea, and Speeding up, Experts Warn,” na maua mai se suʻesuʻega na lomia i le Saienisi).
Na valoia e le National Academy of Sciences i le 2009 e mafai ona siʻitia le sami i le 1.3 i le 4.6 futu i le 2100, e fuafua i le tali atu a le paneta i suiga o le tau. Ae ui i lea, o le vave suʻesuʻeina o suʻesuʻega faʻasaienisi i le tele o tausaga e masalosalo ai i soʻo se taumatematega aua, a o agaʻi i luma le taimi, ua faʻaalia atili e saienitisi le faateʻia ma le popole i le tele o le saoasaoa o suiga o le tau, e masani ona fai mai, "E sili atu le saoasaoa o lenei mea nai lo le mea na tatou manatu i ai. e na o ni nai tausaga ua mavae.”
I se mataupu talu ai nei, na tusia ai e Richard A. Kerr e faapea: “E faapitoa lava le popole o tagata suʻesuʻe i le glaciologist i le faatelevaveina o le gau.... I West Antarctica, o le faatelevaveina o le gau e mafua mai i le faatelevaveina o aisa i luga o le sami, masalo na mafua mai i le suasami mafanafana o loʻo faʻafefeteina le pito i lalo o fata aisa opeopea. O le auiliiliga fou… ua faamanino mai ai foi o tupe gau mai Greenland ma West Antarctica ua faatelevaveina, ua faaalia ai o nisi o aisa e matua maaleale lava i le vevela” (“Experts Agree Global Warming Melting the World Rapidly,” saienisi, Novema 2012).
A o lanu meamata le Antarctica
O se suʻesuʻega taʻitaʻia a le iunivesite e Alan Buis (Jet Propulsion Lab, Pasadena), Robert Perkins (University of Southern California) ma Zac Lemoine, (Louisiana State University), faʻatasi ma le NASA, na maua ia Iuni 2012 o le Antarctica anamua o le tau o le 15. -20 miliona tausaga talu ai—40 miliona tausaga talu ona mou atu tainasoa—na sili atu le mafanafana ma le susu nai lo le mea na malamalama i ai. Sa talafeagai le tau e lagolago ai le tele o la'au, e aofia ai ma la'au fa'alia i pito o le konetineta. O suʻesuʻega na faʻaalia ai le maualuga o le vevela i le 45 tikeri F. i le vaitaimi o le Miocene.
"O tulaga mafanafana i le ogatotonu o le Miocene e manatu e fesootaʻi ma le maualuga o le carbon dioxide e tusa ma le 400 i le 600 vaega i le miliona (ppm). I le 2012, na aʻe ai le maualuga o le carbon dioxide i le 393 ppm, o le maualuga lea na i ai i le tele o miliona tausaga talu ai "(Alan Buis, et al).
Malosiaga Fa'afouina
O suauʻu faʻaola—o lona uiga, suauʻu, kasa faalenatura, ma koale—o loo iai i le taimi nei le 84 pasene o le malosi uma o loo faaaogāina i le lalolagi atoa. E tusa ai ma le US Energy Information Administration, o le a 70 tausaga-e faʻatatau i le fua o suiga o loʻo i ai nei-e sui ai le malosi o le gaosiga o le eletise i mea faʻafouina, e aofia ai le eletise, matagi, sola, galu, geothermal, biomass, ma otaota.
Ae ui i lea, o lena fua faatatau o suiga e mafai ona faʻavavevaveina. E tusa ai ma le saunoaga a Mark Jacobson (Senior Fellow, Woods Institute for the Environment, Stanford University) ma Dr. Mark Delucchi (Institution of Transportation Studies, University of California/Davis), o le US Energy Information Administration timeline e mafai ona teuteuina e 30-50 tausaga. Latou te fai mai o le liua atoa mai suauʻu faʻasolosolo i mea faʻafouina e mafai ona ausia i le 20-40 tausaga. "E faavae i luga oa matou sailiga, e leai ni paʻu faʻatekonolosi poʻo le tamaoaiga i le faʻaliliuina o le lalolagi atoa i punaʻoa mama, faʻafouina," o le tala lea a Jacobson, o se polofesa o faʻainisinia lautele ma le siosiomaga: "O se fesili pe o ia i tatou le sosaiete ma faiga faʻapolokiki. will” (“The World Can be Powered by Alternative Energy, Using Today's Technology, in 20-40 years,” Mark Z. Jacobson, Tala Fou a le Iunivesite o Stanford, Ianuari 26, 2011).
O le fuafuaga a Jacobson/Delucchi e maua ai le matagi (50 pasene) ma le malosi o le la (40 pasene) e saofagā ai le 90 pasene o le eletise ma le 10 pasene mai isi puna e pei ole vai. O tagata suʻesuʻe e vaʻavaʻai i taʻavale, vaʻa, ma nofoaafi e faʻamalosia e le eletise ma le hydrogen suauʻu suauu. Va'alele o le a fa'aola ile sua hydrogen.
O le mailei i le malosi faʻafouina o taimi uma lava o le fesuisuiai o le matagi ma le malosi o le la, ae na iloa e Jacobson e leai se faʻafitauli. O le fa'afitauli fesuisuia'i e fa'atatau i le fa'amalieina o mana'oga mo le "avega fa'avae," o le aofa'i aupito maualalo lea o le malosi e mana'omia e fa'amalieina ai mana'oga o tagata i so'o se itula o le aso. Fai mai Jacobson o le a taulimaina lenei mea e ala i le fatuina o se Super Grid ma le mamao mamao ma le faʻatonuina o le komepiuta e faʻapipiʻiina e faʻatumu avanoa. Pe fa'atumuina le va i le vai, la, po'o le matagi, o le Super Grid e fa'ataga mo le vaivai i se tasi vaega o le fa'asologa e ala i le mauaina o le malosi i le isi, po'o le liliu i le vai e fa'aputu ai le vaivai. O le manatu o le: Fa'atasi ai ma faiga fa'akomepiuta fa'aonaponei, e mafai ona fa'apolokalame le Super Grid ina ia fa'afetaui i taimi uma le uta fa'avae, tusa lava po'o le a le tau i so'o se vaega o le atunu'u.
Na fa'atatau e Jacobson ma Delucchi le aofa'i o masini matagi e mana'omia e fa'atino ai la latou fuafuaga, fa'apea fo'i ma le aofa'i o la'au fa'ato'aga o le la, fa'ato'aga fa'aola i luga o le fale, geothermal, hydroelectric, tidal and wave-energy installations. O le tulagavae e manaʻomia e faʻamalosia ai le 100 pasene o le lalolagi mo faʻamoemoega uma mai le matagi, vai, ma punaoa o le la e tusa ma le 0.4 pasene o fanua o le lalolagi (tele tulagavae o le la) ma le va i le va o mea faʻapipiʻi o le isi 0.6 pasene o le lalolagi mo le matagi- avanoa o le turbine. I le aotelega, e ala i le faʻaaogaina o le 1 pasene o fanua o le lalolagi, e mafai e tagata ona maua le 100 pasene faʻafouina, e le faʻaleagaina, ea le pala, ma ogasami mama e faʻavavau. "O lenei mea e aofia ai se suiga tele.... E manaʻomia se taumafaiga e faʻatusatusa i le Apollo moon project poʻo le fausiaina o le alatele auala, "o le tala lea a Jacobsen. Ae ui i lea, faatasi ai ma le suiga o le malosi o loʻo oʻo mai, e le o se mea e manaʻomia. O tekinolosi uma o loʻo faʻaogaina atoatoa ma sauni mo le faʻapipiʻiina.
O le Su'esu'ega a le Zogby Analytics, e o'o mai ia Novema 15, 2012, ua fa'aalia ai, i totonu o tagata palota uma na su'esu'eina i luga o laina pati, o mea fa'afouina na maua fa'aluaina le lagolago e pei o suau'u.
E le gata i lea, i setete na iloga ai le sao o le XL Pipeline i le palota ia Novema, o sui tauva e tetee i paipa na faʻafefe ai sui tauva. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Florida, Senator Bill Nelson na osofaʻia soo e lana paaga mo le tetee i le Keystone Pipeline. O le tuuga a Nelesoni na manatu o se "showdown on Keystone" ma na manumalo ai Nelesoni i se ta. O le mea moni, na manumalo uma afioga i senatoa sa tetee i le Keystone Pipeline i a latou tuuga i le masina o Novema na te’a nei. O le 65 pasene o tagata na tali mai mo le Zogby Poll na fai mai e tatau i taʻitaʻi faʻapolokiki ona gaoioi nei ina ia mafai ona foia faʻafitauli o le tau i le lumanaʻi.
O lo'o naunau le mamalu o le atunu'u mo le fa'aliliuina mai suau'u palapala eleelea i mea fa'afouina mama e mautu ma o lo'o avanoa le tekonolosi. Pau lava le vaega o lo'o misi o le ta'ita'iga fa'apolokiki.
Z
Robert Hunziker o se tusitala tuto'atasi. E nofo o ia i Kalefonia.