O le pomu muamua o taavale na pa i Wall Street. Na tuʻuina iina e se tagata Italia Amerika anarchist, Mario Buda, i le lotogatasi ma Sacco ma Vanzetti. E toʻafā sefulu tagata na maliliu i lenā aso o Setema 1920, ma na sola ese ai le tagata fasioti tagata mai le atunuu mo lona atunuu moni o Italia. Na manu’a le atalii o JP Morgan, ma sa luluina Iosefa Kennedy. Ae ui i lea, na tusia e Mike Davis i lana tala faʻasolopito (Buda's Wagon: A Brief History of the Car Bomb, Verso, 2007), "o se tagata mativa mai fafo ma ni mea na gaoia, o se faaputuga uʻamea, ma se solofanua tuai na mafai ona aumaia se mea e leʻi tupu muamua. mata'utia i le totonugalemu o le malo fa'a-Amerika."
O le fefe o se lagona uiga ese. E maʻi ai i tatou i le lagona faapea e mafai ona muta vave o tatou olaga, ma o mea tatou te faapelepele i ai e mafai ona faaleagaina i ni nai minute. O lena lagona e faaleagaina ai le lagona saogalemu o se tasi, ma e le faigofie ona tafiesea. Soʻo se tasi ua oʻo i soʻo se ituaiga o faʻalavelave na te iloa le lagona o lenei mea: e mafai ona faʻavaivaia. O le toe faʻaleleia e le faigofie e pei ona faia.
O le tusi fou encyclopedic a Naomi Klein (The Shock Doctrine, Metropolitan, 2007) o loʻo faʻaalia ai le auala na faʻaogaina ai e se vaega o tagata faʻaʻoleʻole e pei o Milton Friedman ma ana Chicago Boys le faʻaogaina o lenei faʻalavelave i o latou pito. Afai e lava le faateia o se sosaiete i se mea na tupu o le mataʻutia, o le a matua luluina ma mafai ai e ni nai tagata sauniuni ona faigofie ona tuleia se pulega o le faʻatonu (pe o le a lava le pule) e tuʻuina atu se lagona o le saogalemu, aʻo talepeina i lalo faʻalapotopotoga uma na manumalo. tagata mo lo latou manuia. O le su'ega a Chile (1973) o lo'o nofoia Klein, ae le'i umi. E tele naua sosaiete o loʻo afaina i togafitiga faʻafuaseʻi, ma o latou taʻitasi e aʻoaʻo mai ia i tatou se mea ese e uiga i le faʻaogaina o le mataʻu e nisi vaega mo lo latou manuia.
Ina ua maeʻa le 911, o se mea mataʻutia i ona uiga taʻitasi, na folafola atu e le malo o Amerika e le gata e mulimuli ia i latou na faia le mea na tupu (taua e le gata), ae ia sili atu le puipuia o tagata Amerika. Ua fa'aalu nei e le malo le fiasefulu piliona o tala i le puipuiga o le atunu'u (o le National Priorities Project o lo'o fa'aalia ai e ui o le Matagaluega o le Saogalemu Lotoifale e fa'aalu le $43 piliona, o le tupe fa'aalu a le malo lautele e $58 piliona, ma o lo'o fa'apipi'i i le va o le lua). O nisi o na mea i luga o galuega le aoga. O le lua afe o tagata nonofo i Dillingham, Alaska, mo se faʻataʻitaʻiga, ua tatau nei ona lagona le saogalemu i le valusefulu mea pueata mataʻituina (tau: $202,200), ma o tagata lelei i le Kentucky Office of Charitable Gaming e tatau ona sili atu le lagona lelei mo le $ 36,000 ua fuafua e "taofia ai tagata faatupu faalavelave mai le taumafai. e saili tupe mo a latou fuafuaga i fale bingo a le setete." O nei mea e faigofie ona filifilia mai le faitau afe o tupe faʻaalu. E sili atu ona faigata ona iloa po o fea o sini e sili atu ona talafeagai.
I le 2003, na faia ai e le White House se Taiala a le Atunuu mo le Puipuiga Faaletino o Atinaʻe Mataʻutia ma Aseta Autu. O le pepa na lisiina nofoaga patino e manaʻomia ona puipuia. O fuainumera e faateʻia ai: 137 miliona falemeli ma felauaiga, 2 miliona faʻatoʻaga, 250,000 fale puipui, 167,000 fale kesi, 87,000 fale gaosi meaʻai, 80,000 dams, 66,000 fale kemisi, 3000 fale malo, 440 skyscrapers ma luga. Aisea ua lisi ai nisi fale kesi ae le o isi e sisiina le ituaiga fu'a pepelo e faasese ai le au ofisa. Ae e le tatau ona avea lena ma mataupu autu i lalo o le iloiloga.
O le fa'afitauli autu o le pe mafai ona fa'amautu se teritori tele, ma lona tulagavae tele i luga o le paneta, mai ia i latou o lo'o a'oa'oina i matata tau asymmetric war. Ua savali atu se tagata pomu pule i le ofisa o le Citibank i Jakarta, po o se pomu taavale na pa i tafatafa o le US convoy i Baghdad, po o le mea moni o se tamaititi mafatia na fasiotia ai le numera o tagata i se aoga maualuga a Amerika. E mafai ona taofi ia gaioiga ta'itasi, ae na'o se mea e mata'ituina ma fa'asaina e matua tele lava. I le Borges '"Of Exactitude in Science" na ia tusia ai e uiga i le mataʻutia o se malo i ata, o le faia o le faafanua atoatoa. "I le gasologa o le Taimi, o nei faʻafanua Tele na maua i se isi itu e manaʻo ai, ma o lea na fausia ai e le Kolisi o Cartographers se Faafanua o le Emepaea e tutusa le fua ma le Emepaea ma e fetaui lelei ma le itu mo le itu." Mo le US, o lenei mata'utia e le o fa'afanua e pei o le fa'amalosia o le tulafono: mata'itū e fa'atumauina le fa'atonuga. Afai o osofaʻiga e oʻo mai i soʻo se mea, ona tatau lea ona mataʻituina mea uma, ma puipuia. E le mafai lenei mea. O se paga ma fana ma se taavale na faamataʻu ia Uosigitone, DC ia Oketopa 2002 (o le "osofaʻiga a le au snipers"); e leai se latou sootaga i al-Qaeda ma e leai se mea e lapataʻia ai le FBI i se osofaʻiga mataʻutia o loʻo oʻo mai. O le talitonu e mafai moni lava ona tatou faʻaalu lo tatou auala i totonu o se saogalemu faʻaauupegaina o le lalafi lea i totonu o se faʻalapotopotoga faʻapitoa (lea e faʻafefe foi mo se faʻataʻitaʻiga, o Baghdad's Green Zone e maua lana vaega o osofaʻiga o le paluga).
Ulufale i le RAND Corporation. I nai masina talu ai, na faia ai e ana tagata suʻesuʻe se lipoti ("Exploring Terrorist Targeting Preferences," na tusia e Martin Libicki, Peter Chalk ma Melanie Sisson) lea na taumafai e faʻamatala se faʻataʻitaʻiga e iloa ai pe faʻafefea ona oʻo mai al-Qaeda ma ana sini. I le vaʻavaʻai atu i osofaʻiga uma na muamua atu, ma vaʻavaʻai i fuafuaga a al-Qaeda, na faaiʻu ai e le au suʻesuʻe RAND, "O le isi osofaʻiga e ono tupu i Ohaio tusa lava pe i ai mafuaaga e talitonu ai o Ohio (poʻo le tele o isi setete 50) e le o. fa'apitoa mo se osofa'iga." Atonu e mana'o Al-Qaeda e fa'amalosi le US, atonu e mana'o e fa'aleagaina le sosaiete a Amerika, atonu e mana'o e fa'apotopoto ona lava tagata mulimuli pe na'o le fa'amalieina o osofa'iga i isi; e mafai ona taunuu uma nei mea, ae o le a tatou le iloa po o fea tonu o le a tupu ai le "taua o le afe o tipi". Na iloa e le masini tau a le Nazi e mafai ona tulaueleele le au uo i ni nai matafaga (o Normandy o se tasi oi latou); e leai se manatu o le Pentagon po'o fea pe fa'afefea foi ona faia e al-Qaeda po'o ana franchise le isi osofa'iga.
O le mea moni, i le tusi a Mike Davis, na ia faʻamatalaina, faʻamaeʻaina, pe faʻafefea ona le mafai e le setete faʻaonaponei ona faʻatoʻilaloina atoatoa osofaʻiga a le au faatupu faalavelave e ala i le militeri. Na pau le auala, na ia fa’ai’u ai, o se fofo fa’apolokiki. O le to'atele o i latou e manu'a ma fasiotia i faiga mata'utia e le oi latou o lo'o umia le pule o le pule: o tagata masani e sili atu ona faigofie o latou ola nai lo i latou o lo'o lalafi i le Sone Green Green. O le toatele o i tatou, o le tusi lea a Davis, e nonofo i le Sone Mumu, ma o lo tatou fiafia e mafaufau loloto i le mea e sau ai faiga faatupu faalavelave ma pe faapefea ona aveese. Na o le pau lava le fofo o le aveese lea o tulaga na mafua ai le le fiafia i le "faasalalauga o le galuega." Na taʻu atu e se ofisa o le Royal Ulster Constabulary i le tusitala o Tim Pat Coogan, o le auala e aveese ai pomu taavale i Ulster o le faia lea o nofoaga faaupufai. “E toalua ni alii e iai suo e mafai ona latou faia se pomu e afe pauna i le fale povi a Fermanagh ma afai e iai se mafuaaga e tatau ai ona faamuta le taotoga, e mafai ona latou toe faamutaina, i totonu o le sefululua itula. ia fa'ate'aina." E pei ona fai mai Davis i le tali, "Talu ai e itiiti lava se mea e tupu i soʻo se suiga o le tamaoaiga-tamaoaiga poʻo le faʻatagaina i le faia o le tagata lava ia e ono oʻo atu ai i le tele o le 'faʻaleagaina o mafaufau' (o le mea moni o faiga e matua faʻafeagai), o le o le pomu taavale e iai se lumanaʻi matagofie. O le taavaletoso a Buda ua avea moni lava ma tootoo vevela o le apocalypse."
O Mike Davis e le o se dystopic, e pei ona masani ona faitau faapena (aemaise lava lana galuega i Los Angeles). O le lalolagi e foliga mai e le mautonu, aemaise lava i le itiiti o le lafo e faʻaumatia le tisipenisione a Davos. O taua o le mataʻu ma le natura faʻaleagaina, o loʻo tusia ai e Naomi Klein, ua mafai ai e i latou o loʻo faʻaumatia galuega a tagata ona fausia se "faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave," lea e tuʻuina atu ai tupe o lafoga i auaunaga tau puipuiga ma faʻalapotopotoga fesoasoani o loʻo manuia i le talepeina. E tatau ona tatou iloa pe faʻafefea ona faʻaogaina nei faiga ina ia iloa ai pe faʻafefea ona foia: o le faʻaaogaina lea o le malamalama e faʻaogaina ai nei tusi i le uiga sili ona mama.