Saienisi, tamaoaiga ma faiga fa'apolokiki e iai se fa'amaopoopo malosi. Pe o felafolafoaiga faifai pea i fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo po'o le fa'atupula'ia o le vevela i le vevela o le lalolagi, e masani lava o faiga fa'apolokiki e fuafua ai le lisi mulimuli.
O lea la, ina ua talosaga RK Pachauri, o le pule o le faailoga Nobel o le UN Climate Change panel, mo se aso e tasi e aloese ai mai le aiina o aano o manufasi, sa faamoemoe e fafagu se faamoega o se pu pe tatau ona ou fai atu na faamoemoe e luluina le falesa. Ma sa faia. O le au faifaatoaga povi i Amerika ma Europa ua uma ona faia se osofaʻiga mataʻutia. I aso a sau ou te le ofo pe a oo pea le felafolafoaiga ma le sausau solo o otaota o povi.
Ou te le o mautinoa pe na mafaufauina e Dr Pachauri lenei mea. Ae o le mea moni o loʻo tumau pea, soʻo se taimi lava e faʻamalosi ai se tasi e luʻitauina le olaga papalagi, o loʻo i ai se taui vave ma le malosi. Leitioa, i le felafolafoaiga atoa e uiga i suiga o le tau, o le mea o loʻo felafoaʻiina e faapea o le vevela o le lalolagi o le a aumaia ai le faʻaumatiaga tele i le atinaʻe o le lalolagi - tele lologa, tele lamala ma afā mataʻutia i se ita tele. E te le fa'alogo i mea e a'afia ai mo atunu'u mau'oa ma fa'apisinisi
O lea la, e leotele ma manino le feʻau autū. E tatau i atunuu tau atiae ona puipuia ma fesoasoani i le puipuia o le siosiomaga. Talu ai o tagata matitiva o le a sili ona mafatia, e tatau ona latou amio. Ma o le mea lena ou te mafaufau ai o anafea na le mafatia ai atunuu tau atiae i timuga faifai pea, lologa ma lamala? Aisea ua faafuasei ai ona agalelei le lalolagi i e matitiva? O le a ou toe foi i upufai o loo i tua o le felafolafoaiga o suiga o le tau i nisi taimi mulimuli ane, ae muamua sei tatou tilotilo i le finauga o povi.
Na taʻua e Dr Pachauri le UN Food and Agricultural Organization (FAO) e faapea o le gaosiga o aano o manufasi e tusa ma le 18 pasene o kasa kasa oona e mafua mai e tagata, e faamoemoe e faaluaina i le tausaga 2050. e faapea o le 18 pasene o fuainumera talu mai lena taimi ua taʻuleagaina. O le au'ili'iliga, fai mai na fa'avae i luga o le fa'amamaina o le vaomatua o Amazon mo le fa'afaileleina o povi ma o lea fo'i na maua ai le maualuga o le tausaga e 26,000sq kms mo vaomatua na fa'amama i le 2004.
Pe o le 18 pasene po o le 15 pasene pe itiiti foi le kasa oona e maua, ae o le mea moni o loo tumau pea e tusa ma le 70 pasene o fua o taumafa e gaosia i Amerika o loo fafagaina i povi ma puaa mo aano o manufasi. Leitioa, faʻateleina pisinisi aano o manufasi i Amerika, ma i se tulaga tele i isi 30 mauoa ma atunuʻu faʻapisinisi e fausia ai le Faalapotopotoga mo le Galulue Faʻatasi ma le Atinaʻeina o Tamaoaiga (OECD). Ina ia mautinoa e vave ona ola manu, e masani ona fafagaina povi ma puaʻa i fatugaʻo ma isi meaʻai ma e le faʻatagaina ona 'ai. O le mea moni, o le talitonuga o le faʻatagaina o povi e 'ai e faʻaumatia ai lo latou malosi. Ma o le mea lea e faʻasaoina ma faʻasaoina e fale gaosi aano o manu le malosi o manu e ala i le tuʻuina o nei manu i totonu o tamai pa.
E tusa ma le 125 kilokalama o aano o manufasi, e aofia ai ma le 46 kilokalama o aano o moa. E ui o loʻo faʻatuai pea Initia, ae o loʻo vave maua e Saina le olaga Amerika. E tusa ma le 70 kilokalama o aano o manufasi, e aofia ai ma le 8.7 kilokalama o aano o moa i tausaga taʻitasi. O le averesi a Initia e tusa ma le 3.5 kilokalama o aano o manufasi, o le tele (2.1 kilokalama) e sau mai moa. Afai e tu'u fa'atasi uma nei mea, o tagata Saina e sili ona 'ai aano o manufasi, ma mo mafua'aga manino e 'aina latalata i le 100,000,000 tone i tausaga ta'itasi. O Amerika e le mamao i tua, e tusa ma le 35,000,000 tone aano o manufasi i le tausaga. O Initia o loʻo mulimuli mamao atu i tua ma e le sili atu i le 3 miliona tone o aano o manufasi tausaga.
O le kasa methane e fa'amatu'u mai e manu aano o manu e manatu e 23 taimi e sili atu le malosi e fai ma sui o suiga o le tau nai lo le carbon dioxide. Fa'atele lenei mea i le 55,000 miliona povi o lo'o tausia i le lalolagi atoa mo le taumafaina o aano o manufasi, ma o le ae maua ai se manatu talafeagai i le tele o le vevela fa'aopoopo o lo'o fa'atupuina. Vaai faalemafaufau pe ana faapea na o Saina ma Amerika e faaitiitia le taumafa aano o manufasi i le sefulu pasene i tausaga uma, e le sili atu ea ona mama ma malulu le siosiomaga o le lalolagi?
Ma o lenei mea e aumaia ai aʻu i se isi itu o le felafolafoaiga o le vevela o le lalolagi. O le galueaina o araisa foi ua tuuaia i le faamatuu atu o methane i le siosiomaga. Faatasi ai ma le 97 pasene o le araisa o le lalolagi o loʻo totoina i Asia, o loʻo tuʻuaʻia faʻatoʻaga araisa i Asia i le faʻaopopoina o le vevela o le lalolagi ma le suʻeina o le eleele matutu. Talu ai o le 5000 lita o le vai e manaʻomia e gaosia ai le tasi kilokalama o araisa, o loʻo tuʻuaʻia le au faifaʻatoʻaga Asia i le paʻu o le vai o le eleele. I le taimi ua tuana'i, sa i ai fautuaga ina ia fa'aitiitia le totoina o araisa ina ia le gata ina fa'asao le vai ae fa'asao ai fo'i le lalolagi mai le mafanafana.
O le fa'ato'aga o araisa e feso'ota'i ma le faitau piliona o mea e ola ai ma o le araisa o lo'o avea fo'i ma mea'ai autu mo le lalolagi. I le isi itu, o le faʻatoaga o lafumanu mo le taumafaina o aano o manufasi e mautinoa lava e le o se mea e le mafai ona faʻaumatia. A uma mea uma, o aano o manufasi e le o se meaʻai masani ma o se auala le lelei foi e faʻaliliuina ai le polotini mai meaʻai. Poo le a lava le tulaga, e oo atu i le 16 kilokalama o saito e mana'omia e maua ai le tasi kilo o povi.
Ae sili atu ona leaga le mana'omia o le vai mo le taumafaina o aano o manufasi. Taofi lau manava, 70,000 lita o le vai e mana'omia e maua ai le tasi kilo o povi. E le o se mea e ofo ai e faapea, e ui ina tuuaia e le lalolagi le au faifaatoaga laiti i Asia i le susuina o le paneta matutu, ae e foliga mai e leai se tasi e popole i le auala o loʻo faʻafefeteina e fale gaosi aano o manu. Aisea e tu’ua’ia ai ma’umaga a Asia, ae le o le gaosiga o povi? Sa'o lau mate, aua e afaina ai le olaga papalagi.
O le alofa moni latou te fai mai e amata i le aiga. Ua oʻo i le taimi e amata ai ona vaʻavaʻai totonu o leoleo amio mama o le lalolagi, ma vaʻai poʻo a suiga e tatau ona latou faia ina ia avea le lalolagi ma nofoaga saogalemu ma malulu mo tagata uma. E talia lautele o le olaga i sisifo e tuua ai se tulaga faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga i luga o le paneta. Se'i vagana ua o'o i se suiga tele le olaga i papalagi o le a fa'aauau pea le mafanafana o le lalolagi. E leai se aoga e tuuaia ai e matitiva. O le sese e taoto i le mauoa ma le aulelei. O le fautuaga a Dr Pachauri e tatau ona mulimulitaia i le tusi ma le agaga moni.