O se tasi o taʻiala taʻiala a le malo faʻatemokarasi faʻasalalau i Sisifo e faapea o solitulafono a o tatou 'fili' e tatau ona taofia ma le totoa mo le faʻamaonia ma le taʻusalaina, ae o a tatou lava solitulafono e le amanaiaina, faʻaitiitia pe faʻataʻitaʻiina o 'auala agaalofa'. Pe pei ona taʻua e le Palemia Tony Blair, e pei lava o tagata o Afghanistan na feagai ma se osofaʻiga tele a US / UK pomu:
'Po'o a lava a tatou fa'aletonu, o Peretania o se atunu'u amio lelei ma le malosi o le sa'o ma le sese. O le a fa'ato'ilaloina e le a'oa'oga fa'atauva'a le fa'a'au'au a nei tagata fa'atupu fa'alavelave ma i latou e lagolagoina.' I le faauigaga, o malo 'amio lelei' o le itu i sisifo e le mafai lava ona latou faia faiga faatupu faalavelave, ae na'o le tetee atu i faiga faatupu faalavelave.
O le au faasalalau autu a Peretania, faatasi ai ma tuusaunoaga taua ma le totoa, ua latou lagolagoina le talafatu e faapea o faiga faavae a Peretania i fafo e fausia i se faamoemoega le lelei ma i se taimi uiga ese pe a 'sese mea', ua na o se mea sese po o se toilalo faamaoni.
O le mea e faafetai ai, o loʻo i ai pea le au tusitala ma le au tusitala o le tele o John Pilger e faʻaosoina ia tala fatu. Na fa'atusaina i ona aafiaga na lipotia mai i luma o le sauaina muamua o le malosi i sisifo, aemaise lava i Vietnam ma Cambodia, ua leva ona fesiligia e Pilger 'le natura o le malosi na tuʻuina mai i se mea mamao, e le naʻo i latou i luga aʻe o ao, ae e ala i tagata le faʻamaonia, mamao mamao. faatonuina le fasiotiga tele o tagata, ma i latou o loo taʻuamiotonuina a latou solitulafono e ala i le fai ma sui o ē na aafia o ni tagata faatupu faalavelave, pe na o ni fuainumera, e aunoa ma ni igoa, foliga ma ni tala faasolopito, po o ni manuʻa e le maalofia o se uiga maualuga.'
O le tulaga maualuga o le amio mama, o le mea moni, e patino i le malo manumalo i sisifo o loʻo faʻaalia i latou lava o ni tagata faʻatauvaʻa o le faatemokalasi, saolotoga ma aia tatau a tagata, o mea uma e fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoga o le faʻatau saoloto.
The New Rulers of the World, o le tusi fou a John Pilger (Verso, Lonetona, 2002), o loo aofia ai le tele o mataupu i tusitusiga tetele e fa. O le mea muamua - 'The Model Pupil' - o loʻo faʻaalia ai le faoa faamalosi o le pule a le General Suharto i Initonesia i le ogatotonu o le 1960s, lea na iʻu ai i le maliliu o le miliona o 'au faipule faʻa-Komunisi' (e pei ona faʻamatala faʻaseseina e le 'The Independent' tagata na afaina. talu ai nei), na taʻitaʻia ai le tuʻuina atu o se tamaoaiga fuafuaina i le mamanu i sisifo. O le mea moni lea, ma e tele lava ina le lipotia, le amataga o le tamaoaiga i le lalolagi atoa i lenei vaega o Asia.
O le ulutala o le tusi lava ia e faamalamalamaina. E pei ona taʻu atu e John Pilger i le Media Lens i se faatalanoaga i le tausaga talu ai: 'o le toʻatele o tagata o loʻo i totonu o le lautele o le anti-globalization coalition latou te lagolagoina le manatu o pule fou o le lalolagi o kamupani faʻavaomalo. Ou te le ioe. Ou te manatu o se tu'ufa'atasiga o le malosi o le setete - ma le malosi o le setete o lo'o pulea pea - ma fa'alapotopotoga fa'ale-malo. Ua faaipoipo moni lava le toalua. E lamatia le amata fa'amatala o le lalolagi o lo'o fa'atautaia e fa'alapotopotoga.' (www.medialens.org/articles_2001/dc_Pilger_interview.html).
E tasi lava le fa'ata'ita'iga, o le fefa'ataua'iga o auupega e na'o le fa'aaloaloga a le malo tele. E tusa ai ma se lipoti puʻupuʻu a le UK-based Campaign Against the Arms Trade (www.caat.org.uk), na tuʻuina atu e le malo o Peretania (ie le tagata fai lafoga a Peretania) se fesoasoani faʻapitoa o le £ 763m i le pisinisi faʻatau atu a Peretania i le 2000. /2001. O se sao tele a tagata lautele na faia i le Export Credits Guarantee Department (£227m) e avea ma 'inisiua' e puipuia ai le lamatiaga o le faʻatau atu o auupega e leʻo totogiina e tagata faʻatau mai fafo (o le toʻatele oi latou setete i sisifo e pei o Saudi Arabia, Malaysia ma Initonesia) .
O le mataupu lona lua o le tusi 'Paying the Price' o loʻo faʻamatalaina ai mafatiaga mataʻutia o tagata Iraqi masani ona o se taunuuga o le umi o le sefululua tausaga le umi talu mai le Taua i le Fagaloa. Ua fa'aalia e Pilger le moni o le tau fa'amata'u a Iraqi: o le 'fa'amata'u' o se meafaigaluega fa'asalalauga fa'apipi'iina ma le malosi sili atu, i le mae'a ai o Setema 11, e le pulega a Bush mo le manuia o pisinisi tetele.
O lenei tala taufaa'ole'ole e fetaui lelei i le fa'afefe fa'afefe o le 'tau atoa' (sui i le tala fa'asolopito 'Cold War' ua leva), i taimi uma e fa'atumu ai tupe a le au fai konekarate Raytheon, Alliant Tech Systems, Northrop Gruman ma Lockheed Martin. I totonu o se sosaiete e saʻoloto le mafaufau, o na mea moni o le a lauiloa. Nai lo lena, o le matelaina o le tetee malosi i le tulaga masani ua faamamafaina e Pilger ina ua ia fesili: 'o ai e fai mai o le "taua i faiga faatupu faalavelave" e taufaasese: o ona moliaga o ni tagata faatupu faalavelave mai se liki sili atu ma o latou gaioiga o le a, i le taimi tonu lava. o le mea itiiti, e maua ai le tele o tagata oti ma maturo?'.
O le mataupu lona tolu, 'The Great Game', o loʻo faʻamalamalamaina ai le auala o loʻo tuʻuina atu ai e le malosi o le setete le faʻaogaina o tulaga ma avanoa e puipuia ai maketi i sisifo, ae faʻatagaina kamupani i sisifo, i tua o le masini militeri Amerika, e faʻalavelave i le mea latou te fiafia i ai. le lalolagi. Toe fa'apea, e toe fa'ailoa atu, o le malosiaga fa'apisinisi e fa'alagolago i le malosi o le setete.
E pei ona taʻua e le tusitala taʻutaʻua o le New York Times o Thomas Friedman, o se leoleo faamaoni a le malo o Amerika, i se tasi o ana faauilavea e sili atu ona faamaoni: 'E le mafai ona galue le lima natia o le maketi e aunoa ma se moto natia. E le mafai ona olaola le McDonald e aunoa ma McDonnell Douglas, le na faia le F-15. Ma o le moto natia e puipuia ai le lalolagi i le saogalemu mo tekinolosi a Silicon Valley ua taʻua o le US Army, Air Force, Navy ma Marine Corps.'
O le mataupu mulimuli, 'The Chosen Ones', o loʻo vaʻaia ai le toe foʻi atu o Pilger i lona atunuʻu o Ausetalia e faʻaauauina le tolusefulu tausaga o le tauiviga a tagata Aboriginal e tetee atu i le apartheid i tua atu o le ata faʻailoga o Ausetalia. Na ia lipotia faamatalaga mafatia a Dr Richard Murray, o ana gasegase o Aboriginal uma:
'I le tele o fuataga o le soifua maloloina o tagata, o Ausetalia e mulimuli i le lalolagi. O tagata Aboriginal e mafatia i faʻamaʻi na matou vaʻaia i le faʻaiʻuga o le Edinburgh slums i le seneturi talu ai, e pei o le fiva rumatika. O le maualuga lea ua lipotia i le lalolagi. Ma le ma'i suka, lea e aafia ai le oo atu i le kuata o le faitau aofa'i o tagata Aboriginal matutua, e mafua ai le faaletonu o fatuga'o ma le tauaso o le ma'i suka.'
O le mafuaaga? 'Mativa ma le fa'ate'aina', o le tali lea a Dr Murray, ma fa'ailoa mai e ivasefulu pasene o le tumutumu o aiga i Ausetalia o tagata Aboriginal (e na'o le lua pasene o le faitau aofa'i). E le gata i lea, o le malo o Ausetalia e faʻaalu pe tusa ma le 25 pasene le itiiti ifo i le tagata taʻitasi i le soifua maloloina o tagata Aboriginal pe a faʻatusatusa i le isi vaega o le faitau aofaʻi.
O lipoti ma au'ili'iliga a John Pilger e maua'a i le alofa mo i latou na afaina i le fa'aleagaina o le malosi i papalagi. O se filo masani o lo'o ta'amilo i le 'New Rulers' o le le taulau lea o le au fa'asalalau fa'asalalau e fa'ailoa fa'amaoni ma sa'o e uiga i ia fa'aleaga.
E le o se taupulepulega lea. 'E na'o le auala e galue ai le faiga', o le faamamafa lea a Pilger. Ose faiga e fa'amautinoa ai le 'avanoa' ma le 'fa'atuatuaina' i na leo o lo'o naunau 'e fa'asili atu le fa'amoemoega fa'atatau i tagata fai faiga fa'avae a le malo nai lo i latou lava e fai faiga fa'avae.'
E ave foi e Pilger le a'oga i le galuega mo le tele o le leoa. 'I totonu o matagaluega faʻapolokiki, o le galuega a tagata faʻapitoa faʻapitoa o le faʻamautinoaina o le pulega a le malo i Sisifo ua faauigaina o le puleaina o faʻalavelave, nai lo le mafuaʻaga o faʻalavelave ma lona faʻateleina. E ala i le le iloaina o faiga faatupu faalavelave a le setete i sisifo, ua mautinoa ai lo latou taupulepule. O le ta'u atu o lenei upu moni faigofie ua manatu e le atamai; e sili ona aua le fai atu se tala.'
O le mea e lelei ai mo i tatou, ma mo i latou ua afaina i le malosi o le malo i sisifo-o le malo i soo se mea, o John Pilger o se tasi o na tuusaunoaga e le masani ai - o se tusitala lototoa ma le lototele - e le fefe e fai mai mea e tatau ona fai. O le filifiliga mo le tagata faitau, e pei lava ona masani ai, pe tatau pe leai.
O David Cromwell o le co-editor o Media Lens (saini mo fa'asalalauga fa'asalalau saoloto i www.MediaLens.org) ma le tusitala o le Private Planet: Corporate Plunder and the Fight Back. Fa'amatalaga atili ile www.private-planet.com