Predsjednica grčkog parlamenta, Zoe Konstantopoulou, osnovala je komisiju za reviziju grčkog duga i zamolila me da aktivno sudjelujem u tome. Prihvatio sam preuzeti znanstvenu koordinaciju. Ovo povjerenstvo je pokrenuto 17th ožujka 2015. u Ateni. |1| Nedavno je dopisnik iz Atene za Le Svijet napisao, “Predsjednica parlamenta obećala je da će u narednim tjednima osnovati komisiju za reviziju grčkog duga s ciljem utvrđivanja je li dio grčkog javnog duga mrzak, nezakonit ili nelegitiman. Izjavila je 'Ljudi imaju pravo tražiti da se poništi onaj dio duga za koji komisija utvrdi da je nezakonit'”. |2| Takav je zamršen kontekst u kojem pišem.
Bez tvrdnje da smo iscrpni, možemo predložiti sljedeće definicije:
- Nelegitimni javni dug: dug koji je ugovorila vlada bez obzira na javnost interes ili podrivanje općeg interesa.
- Ilegalni dug: dug ugovoren kršenjem postojećeg pravnog ili ustavnog sustava.
- Odvratan javni dug: zajmovi autoritarnim režimima or dodijeljena pod uvjetima koji krše socijalna, ekonomska, kulturna, građanska i politička prava dotičnih ljudi.
- Neodrživ javni dug: dug koji se može vratiti samo uz strašne posljedice za ljude kao što su dramatično pogoršanje životnih uvjeta, zdravstvene zaštite i obrazovanja, povećanje nezaposlenosti. Ukratko, dug koji potkopava osnovna ljudska prava. Drugim riječima, dug čija otplata onemogućava vlade da osiguraju osnovna ljudska prava.
Stavak 9. članka 7. Uredbe br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. (koji snažno narušava suverenitet država članica koje moraju provoditi politike prilagodbe) tvrdi da države podložne strukturna prilagodba treba napraviti cjelovitu reviziju javnog duga kako bi se objasnilo zašto je zaduženost tako naglo porasla i kako bi se utvrdile nepravilnosti. Prenosimo tekst u cijelosti: “Država članica koja podliježe programu makroekonomske prilagodbe provodi sveobuhvatnu reviziju svojih javnih financija kako bi, između ostalog, procijenila razloge koji su doveli do stvaranja prekomjernih razina duga, kao i prati sve moguće nepravilnosti.”. |3|
Grčka vlada, pod vodstvom Antonisa Samarasa, suzdržala se od primjene ove uredbe kako bi od grčkog stanovništva sakrila prave razloge povećanja duga i nepravilnosti povezane s njim.
Ukupno će tridesetak grčkih i međunarodnih stručnjaka sudjelovati u komisiji, a preliminarno izvješće očekuje se u lipnju. Sudjelovanje građana temeljno je za rigorozan i neovisan postupak revizije.
Evo nekih ključnih točaka koje bi se mogle otkriti provođenjem revizije.
Grčki dug, koji je iznosio 113 posto BDP 2009. prije početka grčke krize i intervencije Trojka, koji sada drži 4/5 ukupnog duga, dosegao je 175% BDP-a u 2014. Vidimo dakle da je nakon intervencije Trojke uslijedio vrlo značajan porast grčkog duga.
Između 2010. i 2012. zajmovi koje je Trojka odobrila Grčkoj uvelike su iskorišteni za otplatu njezinih najvažnijih vjerovnika u to vrijeme, uglavnom privatnih banaka glavnih europskih gospodarstava, počevši od francuskih i njemačkih banaka. |4| U 2009. godini oko 80% grčkog javnog duga držale su privatne banke sedam zemalja EU-a. Pedeset posto držale su samo francuske i njemačke banke. U nedavnom dokumentarcu ARTE |5| Paulo Nogueira Batista, jedan od MMFIzvršni direktori, tvrdi da su svi članovi odbora MMF-a znali da je zajam zapravo bio namijenjen spašavanju francuskih i njemačkih banaka, a ne Grčke. |6| Philippe Legrain, savjetnik predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa 2010. kada je Trojka odobrila svoj zajam, precizira da 'MMF donositelje odluka nadglasao je tadašnji generalni direktor MMF-a, Dominique Strauss-Kahn, koji se tada natjecao za francuskog predsjednika i stoga je želio spriječiti francuske banke da se suoče s gubicima. Slično su njemačke banke uvjerile Angelu Merkel da bi bilo strašno ako ikada izgube novac. Tako su vlade eurozone odlučile pretvarati se da se Grčka suočava samo s privremenim problemima.' Morali su zaobići 'bitno načelo u Ugovoru iz Maastrichta, naime klauzulu o zabrani spašavanja. Zajmovi Ateni nisu bili namijenjeni spašavanju Grčke nego francuskih i njemačkih banaka koje su bile dovoljno glupe da daju zajmove nesolventnoj državi.'
Revizija grčkog duga pokazat će da su europske privatne banke uvelike povećale svoje zajmove Grčkoj između kraja 2005. i 2009. (otišle su s 80 milijardi eura na 140 milijardi eura, povećanje od 60 milijardi eura) ne uzimajući u obzir stvarnu insolventnost države. . Štoviše, njihovi krediti bili su vrlo niski kamatne stope (0.35% za tromjesečne kredite i 4.5% za 10 godina u listopadu 2009. |7| dok je prosječna stopa za njemačke obveznice u isto vrijeme bila oko 3.3%). |8| Banke su bile nepromišljene, s pravom uvjerene da će ih europska tijela u svakom slučaju spasiti.
Kao što je već spomenuto, revizija će pokazati da je takozvani bail-out Grčke koji su uspostavile europske institucije uz pomoć MMF-a zapravo omogućio bankama nekih europskih zemalja s odlučujućim utjecajem na europske institucije da nastave naplatu otplate dugova, a istodobno se rizik preko Trojke prenosi na države članice. Nije spašena Grčka, već šačica velikih privatnih banaka uglavnom sa sjedištem u najjačim zemljama EU.
Privatne europske banke tako je od kraja 2010. zamijenila Trojka kao glavni vjerovnik Grčke.
Revizijom će se analizirati zakonitost i legitimnost procesa sanacije. Je li u skladu s europskim ugovorima (osobito člankom 125., koji zabranjuje zemljama EU-a preuzimanje financijskih angažmana druge zemlje EU-a)? Je li u skladu s uobičajenom procedurom donošenja odluka u EU? Jesu li javni zajmodavci 2010. (14 zemalja EU koje su Grčkoj odobrile 53 milijarde eura zajmova, MMF, ECB, Europska komisija itd.) poštuju načelo slobodne volje zajmoprimca, Grčke, ili su dobit od nevolje Grčke pred agresivnim špekulacijama da nametne sporazume koji su bili protiv njezinih vlastitih interesa? Jesu li ti vjerovnici nametnuli jednostrane uvjete poput previsokih kamata na kredite? |9| Je li 14 država članica koje su Grčkoj dale bilateralni zajam poštovale vlastite zakone i ustave, kao i grčke?
Druga svrha je revizija djelovanja MMF-a. Poznato nam je da je nekoliko članova Izvršnog odbora MMF-a (brazilski, švicarski, argentinski, indijski, iranski, kineski i egipatski član) izrazilo znatne rezerve u pogledu zajma koji je odobrio MMF, ističući među druge stvari, da Grčka to ne bi mogla otplaćivati zbog politike koja je nametnuta zemlji |10|. Je li grčka vlada, u dosluhu s tadašnjim upravnim direktorom MMF-a, tražila da njezin odjel za statistiku krivotvori točne podatke kako bi izdao tako negativno izvješće o financijskom stanju zemlje da bi MMF opravdano pokrenuo jamčevinu -iz plana? To kaže nekoliko visoko pozicioniranih grčkih državnih službenika.
Je li ECB ozbiljno prekoračio svoje ovlasti tražeći od grčkog parlamenta da usvoji zakone koji se tiču prava na štrajk, zdravstvene zaštite, prava na udruživanje, obrazovanja i reguliranja visine plaća?
U ožujku 2012. Trojka je organizirala restrukturiranje grčkog duga koje je tada predstavljeno kao uspjeh. Podsjetimo, George Papandreou, premijer, najavio je početkom studenoga 2011., neposredno prije sastanka G20, da će u veljači 2012. raspisati referendum o restrukturiranju grčkog duga koji priprema Trojka. Pod pritiskom Trojke taj referendum nikada nije održan i grčkom narodu je uskraćeno pravo da izrazi svoje mišljenje o novim dugovima. Glavni mediji prenijeli su narativ u kojem se kaže da bi restrukturiranje smanjilo grčki dug za 50%. U stvarnosti, grčki dug veći je 2015. nego 2011., godinu prije tzv. 50-postotnog otkazivanja. Revizija će pokazati da je ova operacija restrukturiranja, koja je zapravo bila velika prijevara povjerenja, bila povezana s produljenjem politika koje su u suprotnosti s interesima Grčke i njezinog stanovništva.
Revizija također mora procijeniti jesu li strogi uvjeti koje je Trojka nametnula Grčkoj u zamjenu za kredite koje je primila temeljno kršenje niza ugovora i konvencija kojima su javna tijela, na strani vjerovnika i zajmoprimca, Grčka , moraju se pridržavati. Profesor prava Andreas Fischer-Lescano, po narudžbi Bečke radničke komore, |11| je nepobitno pokazao da su programi Trojke nezakoniti prema europskom i međunarodnom pravu. Mjere definirane u programima prilagodbe koji su nametnuti Grčkoj i konkretne politike koje su njihova izravna posljedica krše niz temeljnih prava – kao što su pravo na zdravstvenu skrb, na obrazovanje, stanovanje, socijalnu sigurnost, na poštenu plaću, kao i sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja. Sva ova prava zaštićena su mnogim zakonima na međunarodnoj i europskoj razini, kao što su Povelja o temeljnim pravima Europske unije, Europska konvencija o ljudskim pravima, Europska socijalna povelja, dva UN-ova pakta o ljudskim pravima, Povelja UN-a , Konvencija UN-a o pravima djeteta, Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, te konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) koje imaju status temeljnih pravnih načela. Popis članaka koji su prekršeni memorandumima nametnutim Grčkoj, koji je pažljivo sastavio profesor Fischer-Lescano, je impresivan, a subjekti koji čine Trojku ili su od nje postavljeni ( Europski mehanizam stabilnosti, na primjer) zakonski su odgovorni za ta kršenja.
Nedavna studija Margot E. Salomon, ravnateljice Centra za proučavanje ljudskih prava pri Londonska škola ekonomije i političkih znanosti, razvija iste stavove kao i profesor Fischer-Lescano. Na tim stranicama pod naslovom Štednje, ljudskih prava i međunarodnih institucija |12| ona podsjeća da su institucije koje čine Trojku obvezne pridržavati se europskih i međunarodnih konvencija poput Europske socijalne povelje ili Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. U tom kontekstu nije im dopušteno nametati državama mjere koje bi rezultirale njihovim kršenjem ljudskih prava, kao što je opetovano spominjao UN-ov Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava (CESCR). |13| Zatim, studija razotkriva pravnu odgovornost Trojke u kršenju prava grčkog stanovništva budući da je bila uključena u osmišljavanje i provedbu sporazuma na svim razinama. Unatoč izjavama MMF-a da zemlje imaju primarnu odgovornost za osmišljavanje i provedbu politika, Grčka je podvrgnuta nadzoru Trojke bez manevarskog prostora ili manevarskog prostora. |14| Takvi nezakoniti aspekti, koje će revizorski odbor morati potkrijepiti, trebali bi rezultirati ništavnošću obveza bivše grčke vlade prema Trojki (koje se sada nazivaju 'institucijama'), a to pokriva zajmove koje je Grčka primila kao kompenzaciju za provedbu takvih nezakoniti sporazumi.
Revizijom će se trebati provjeriti je li, kao što je predviđeno gore navedenom Uredbom (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013., „Nacrt programa makroekonomske prilagodbe… u potpunosti poštuje članak 152. UFEU-a i članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije.” Revizija također mora provjeriti pridržava li se sljedećeg odlomka Uredbe: „Napori na proračunskoj konsolidaciji navedeni u programu makroekonomske prilagodbe uzet će u obzir potrebu da se osiguraju dostatna sredstva za temeljne politike, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb.” Također se mora utvrditi je li primijenjeno sljedeće temeljno načelo Uredbe: „Članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) propisuje da, u definiranju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zaposlenosti, jamstvom odgovarajuće socijalne zaštite, borbom protiv socijalne isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite ljudskog zdravlja.” Gore navedene odredbe potrebno je uzeti u obzir u svjetlu izvješća o procjeni koje je EU objavila u travnju 2014. o provedbi drugog programa strukturne prilagodbe, u kojem autori izražavaju zadovoljstvo ukidanjem 20% svih radnih mjesta u Grčkoj javni sektor |15|. U prilogu pod naslovom “Uspješne priče Programa gospodarske prilagodbe” doznajemo da su reforme tržišta rada poslužile kao izgovor za smanjenje minimalne zakonske plaće te da je u javnoj upravi ukinuto 150,000 radnih mjesta (“Pad općenito” zapošljavanje u vladi za 150,000 10”, str. XNUMX).
Stanje duga prije intervencije Trojke u svibnju 2010 |16|
Prvo, tu je dug koji je ugovorila vojna diktatura i koji se učetverostručio između 1967. i 1974. To se očito kvalificira kao mrski dug |17|.
Nakon toga, imamo skandal s Olimpijskim igrama 2004. Prema Daveu Zirinu, kada je vlada ponosno objavila grčkim građanima 1997. da će Grčka imati čast biti domaćinom Olimpijskih igara sedam godina kasnije, vlasti Atene i Međunarodni olimpijski Odbor je planirao potrošiti 1.3 milijarde dolara. Nekoliko godina kasnije trošak se učetverostručio na 5.3 milijarde dolara. Neposredno nakon Igara službeni trošak dosegao je 14.2 milijarde dolara. |18| Danas, prema različitim izvorima, stvarni trošak iznosi preko 20 milijardi dolara.
Mnogi ugovori potpisani između grčkih vlasti i velikih privatnih stranih tvrtki predmet su skandala već nekoliko godina u Grčkoj. Ti su ugovori doveli do povećanja duga. Evo nekoliko primjera koji su postali glavne vijesti u Grčkoj:
skandal njemačkih podmornica (proizvođač HDW, kasnije preuzeo Thyssen) u ukupnoj vrijednosti od 5 milijardi eura, podmornica koje su od početka imale defekt kotiranja ulijevo (!) i koje su bile opremljene neispravnom elektronikom. Trenutno je u tijeku sudska istraga o mogućim optužbama (za korupciju) protiv bivših ministara obrane.
potpisano je nekoliko ugovora s njemačkom transnacionalnom tvrtkom Siemens, optuženom – kako od njemačkih tako i od grčkih sudova – za isplatu provizija i drugih oblika mita raznim političkim, vojnim i administrativnim dužnosnicima Grčke u iznosu od gotovo milijardu eura. Glavni izvršni direktor tvrtke Siemens-Hellas, |19| koji je priznao da je “financirao” dvije glavne grčke političke stranke, pobjegao je 2010. u Njemačku, a njemački su sudovi odbili grčki zahtjev za izručenje. Ovi skandali uključuju prodaju Siemensa i njihovih međunarodnih suradnika Rodoljub proturaketni sustavi (1999., 10 milijuna eura mita), digitalizacija telefonskih centara OTE – Hellenic Telecommunications Organisation (mito 100 milijuna eura), sigurnosni sustav “C41” kupljen povodom Olimpijade 2004. i koji nikada radila, prodaja opreme grčkoj željeznici (OSE), telekomunikacijskog sustava Hermes grčkoj vojsci, vrlo skupe opreme prodane grčkim bolnicama.
Početkom ožujka 2015. u Ateni je započelo suđenje u aferi OTE, jednom od nekoliko slučajeva korupcije u koje je upleten Siemens. |20| 13 od 64 optuženika njemačko je rukovodeće osoblje matične tvrtke. Priča se da je Siemens platio do 70 milijuna eura kako bi dobio ugovor za digitalizaciju grčke javne telekomunikacijske mreže, OTE (ugovor je potpisan 1997.). Jedan od optuženih je i bivši čelnik Siemens Hellasa, Michalis Christoforakos, koji je pobjegao u Njemačku i kojeg njemačke vlasti još uvijek ne žele izručiti Grčkoj. Optužbe uključuju 'pranje novca' te 'aktivnu i pasivnu pronevjeru'. Theodoros Tsoukatos, savjetnik bivšeg premijera PASOK-a Kostasa Simitisa |21| također je među optuženima. Ostali optuženici su visoki dužnosnici Siemensove grčke podružnice, kao i njemački državljani koji su bili umiješani u pronevjeru. Do sada je samo jedan grčki političar osuđen u ovom kontekstu, naime bivši ministar prometa Tasos Mantelis, koji je 2011. godine dobio uvjetnu trogodišnju zatvorsku kaznu kada je proglašen krivim za primanje 450,000 DEM (230,000 eura) od Siemensa od 1998. do 2000. godine.
Za razdoblje prije 2010. komisija za reviziju duga morat će pokazati aktivnu uključenost Goldman Sachsa u petljanje u grčke račune i kako je to utjecalo na dug. |22| Također bi trebao pokazati kakve su bile posljedice darova grčke vlade grčkim bankama i kako je jedno od glavnih grčkih financijskih imperija, odnosno ono tajkuna Latsisa, nelegitimno, čak i nezakonito, time profitiralo. Također će se ispitati utjecaj ulaska Grčke u eurozonu na grčki dug.
Zaključak. Revizijska komisija trebala bi utvrditi koji je dio duga koji je grčka vlada ugovorila prije i nakon što je Trojka intervenirala nelegitiman, nezakonit, mrzak i neodrživ. Također će razotkriti odgovornosti onih koji su time profitirali, kako u Grčkoj tako iu inozemstvu, u financijskim krugovima, među direktorima transnacionalnih korporacija i unutar europskih institucija.
Kada je prisegnula kao predsjednica grčkog parlamenta, Zoe Konstantopoulou obećala je da će se poduzeti koraci kako bi se osiguralo da parlament da bitan doprinos podršci tvrdnje da se većina duga mora poništiti i da raspolaganja koja sadrže trenutnu humanitarnu krizu morao biti integriran. Rekla je da parlamentarna diplomacija nije niti puki ritual niti ekvivalent odnosima s javnošću. Dodala je kako treba postojati parlamentarni zahtjev za pravednim rješenjem koje bi bilo dobro za grčki narod, uz otpis dijela duga i moratorij na otplatu, te pozvala druge parlamente i druge europske narode koji već marširaju da pokažu svoju solidarnost s grčkim narodom. |23|
Kako je rekla Zoe Konstantopoulou Le Monde 7. ožujka 2015. 'Ljudi imaju pravo zahtijevati da se poništi svaki dio duga za koji komisija dokaže da je nezakonit.'
Prijevod: Christine Pagnoulle i Vicki Briault
fusnote
|1| Vidjeti http://cadtm.org/The-Speaker-of-the-Greek
|2| Vidjeti http://www.lemonde.fr/international/article/2015/03/07/l-incorruptible-de-la-vouli-figure-de-syriza_4589258_3210.html objavljeno 7. ožujka 2015. ili http://fischer02003.over-blog.com/2015/03/biographie-de-zoe-konstantopoulou.html
|3| http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R0472
|4| C. Lapavitsas, A. Kaltenbrunner, G. Lambrinidis, D. Lindo, J. Meadway, J. Michell, JP Painceira, E. Pires, J. Powell, A. Stenfors, N. Teles : “Eurozona između štednje i neizvršenja obaveza “, rujan 2010. http://www.researchonmoneyandfinanc…
Vidi također Eric Toussaint, “Grčka-Njemačka: tko kome duguje? (2. dio) Vjerovnici su zaštićeni, građani Grčke žrtvovani”, objavljeno 6. studenog 2012. http://cadtm.org/Greece-Germany-who…
|5| ARTE dokumentarac Haralda Schumanna « Puissante et incontrôlée : la troïka ». Pogledajte gotovo iscrpan CADTM transkript http://cadtm.org/Comment-la-Troika-s-est-erigee-en, 11. ožujka 2015. (na francuskom).
|6| http://www.marianne.net/on-renfloue-grece-sauver-les-banques-francaises-allemandes-100231807.html
|7| Vidjeti http://www.investing.com/rates-bonds/greece-10-year-bond-yield-historical-data
|8| Vidjeti http://www.investing.com/rates-bonds/germany-10-year-bond-yield-historical-data
|9| Kamatne stope nametnute 2010.-201. bile su između 4% i 5.5%. Godine 2012. one su, nakon prosvjeda (uključujući prosvjede irske vlade od koje se također tražilo da plati visoke kamate 2010.), smanjene na 1%. Snižavanje stope bilo je prešutno priznanje 14 država da su kamatne stope previsoke.
|10| Pogledajte otkrića koje je napravio Wall Street Journal: http://blogs.wsj.com/economics/2013/10/07/imf-document-excerpts-disagreements-revealed/ Vidi također: http://greece.greekreporter.com/2013/10/08/secret-imf-report-shows-greek-bailout-worries/
|11| Vidi njegovo izvješće “Ljudska prava u vrijeme politike štednje”, objavljeno 17. veljače 2014., dostupno na http://www.etui.org/content/download/13817/113830/file/Legal+Opinion+Human+Rights+in+Times+of+Austerity+Policy+(final).pdf.
|12| http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2550773 objavljeno 29. studenog 2014
|13| CESCR, Opći komentar br. 18, Pravo na rad (čl. 6), (35th zasjedanje, 2005.) UN Doc. E/C12/GC/18 (2005.), st. 30; CESCR, Opći komentar br. 19, Pravo na socijalnu sigurnost (čl. 9), (39th zasjedanje, 2008.) UN Doc. E/C.12/GC/19, para. 58 'Države stranke trebaju osigurati da njihove radnje kao članice međunarodnih organizacija uzmu u obzir pravo na socijalnu sigurnost. U skladu s tim, države stranke koje su članice međunarodnih financijskih institucija, posebice Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i regionalnih razvojnih banaka, trebale bi poduzeti korake kako bi osigurale da se pravo na socijalnu sigurnost uzme u obzir u njihovim politikama zajmova, kreditnim ugovorima i druge međunarodne mjere. Države stranke trebaju osigurati da politike i prakse međunarodnih i regionalnih financijskih institucija, posebno one koje se tiču njihove uloge u strukturnoj prilagodbi te u osmišljavanju i provedbi sustava socijalne sigurnosti, promiču i ne ometaju pravo na socijalnu sigurnost ".
|14| Stranica 8: « Prema MMF-u, 'zemlja članica ima primarnu odgovornost za odabir, osmišljavanje i provedbu politika koje će program koji podupire MMF učiniti uspješnim' Međutim, nedavni prelazak MMF-a na nacionalno 'vlasništvo' nije lako uskladiti s 'posebni' uvjeti i zahtjevi predviđeni u Memorandumima s Grčkom koji su kategorični u pogledu opsega nadzora Trojke i izričiti u svojim materijalnim propisima: '[Grčke] vlasti obvezuju se konzultirati s Europskom komisijom, ECB-om i MMF-om o usvajanju politika koje nisu u skladu s ovim memorandumom'; 'Radnje za reviziju' uključuju usvajanje reforme od strane parlamenta (mirovinskog sustava kako bi se osigurala njegova srednjoročna i dugoročna održivost); "... reforma će biti osmišljena u bliskoj suradnji s Europskom komisijom, MMF-om i osobljem ECB-a, a njezin procijenjeni učinak na dugoročnu održivost potvrdit će Odbor za ekonomsku politiku EU-a". Memorandum o razumijevanju iz 2012. predviđa da se "Grčka obvezuje konzultirati s Europskom komisijom, ECB-om i osobljem MMF-a o usvajanju politika koje spadaju u opseg ovog Memoranduma dajući dovoljno vremena za pregled' i dalje: 'Isplate podliježu tromjesečnim pregledima uvjetovanosti tijekom trajanja aranžmana »
|15| Europska komisija, Glavna uprava za ekonomske i financijske poslove, Drugi program ekonomske prilagodbe za Grčku, Četvrti pregled – travanj 2014., str. 3, Vidi http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2014/pdf/ocp192_en.pdf (304 stranice).
|16| Dio ovdje spomenutih argumenata nalazi se u dokumentu iz 2011 http://cadtm.org/Greece-the-very-symbol-of. Također je objavljeno u Elena Papadopoulou i Gabriel Sakellaridis (ur.), Politička ekonomija javnog duga i štednje u EU (Transform, Atena, 2012.). Ostali suradnici bili su Yanis Varoufakis, Alexis Tsipras, Nicos Chountis, Yiannis Dragasakis, Euclid Tsakalotos. http://transform-network.net/uploads/tx_news/public_debt.pdf
|17| Prema Alexanderu Sacku, koji je teoretizirao doktrinu mrskog duga, "Ako se despotska vlast zadužuje ne za potrebe ili u interesu države, već da ojača svoj despotski režim, da potisne stanovništvo koje se protiv nje bori, itd., taj dug je odvratan stanovništvu cijele države. Ovaj dug nije obveza za naciju; to je dug režima, osobni dug vlasti koja ga je napravila, prema tome on pada s padom ove vlasti” (Sack, 1927.). Za sažeti pregled pogledajte (na francuskom) “La dette odieuse ou la nullité de la dette”, prilog drugom seminaru o međunarodnom pravu i dugu koji je organizirao CADTM u Amsterdamu u prosincu 2002. http://www.cadtm.org/La-dette-odieuse-ou-la-nullite-de . Vidi također “Aktualnost doktrine odvratnog duga”, http://www.cadtm.org/Topicality-of-the-odious-debt,3515 i http://www.cadtm.org/Topicality-of-the-odious-debt
|18| Dave Zirin, “Velika olimpijska prijevara, gradovi bi trebali samo reći ne”, www.counterpunch.org/zirin07052005.html : “Ali za one s kraćim pamćenjem, treba se samo osvrnuti na Ljetne igre 2004. u Ateni, koje su uništile grčko gospodarstvo. Godine 1997., kada je Atena 'pobijedila' na igrama, gradski čelnici i Međunarodni olimpijski odbor procijenili su trošak na 1.3 milijarde. Kada je napravljeno stvarno detaljno planiranje, cijena je skočila na 5.3 milijarde dolara. Do završetka Igara, Grčka je potrošila oko 14.2 milijarde dolara, gurajući proračunski deficit zemlje na rekordnu razinu.”
|19| Pogledajte detaljan sažetak skandala Siemens-Hellas na http://www.scribd.com/doc/14433472/Siemens-Scandal-Siemens-Hellas . Optužbe koje su njemački sudovi iznijeli protiv Siemensa bile su toliko neporecive da je tvrtka, kako bi izbjegla kaznu u pravom obliku, pristala platiti kaznu od 201 milijuna eura njemačkim vlastima u listopadu 2007. Skandal je ukaljao Siemensov imidž na takav način do te mjere da, u pokušaju da popravi situaciju, transnacionalna kompanija na svojoj web stranici upadljivo objavljuje da je uplatila 100 milijuna eura u antikorupcijski fond. Vidjeti: http://www.siemens.com/sustainability/en/compliance/collective_action/integrity_initiative.php
|20| Vidjeti http://www.greece.com/news/7358/Court_says_64_to_be_tried_in_Siemens_bribery_scandal.html i http://www.okeanews.fr/20150309-scandale-siemens-ote-proces-pour-64-suspects-dont-13-allemands
|21| Kostas Simitis bio je predsjednik PASOK-a i premijer od 1996. do 2004. godine.
|22| Pogledajte dokumentarac ARTE Goldman Sachs – La banque qui dirige le monde, od 39. minute, https://vimeo.com/49904381
|23| Vidjeti http://cadtm.org/Discours-prononce-par-Zoe objavljeno 14. veljače 2015. (na francuskom, Nisam našao nijedan pouzdan izvor za taj dio njezina govora na engleskom)
Eric Toussaint, doktor političkih znanosti, glasnogovornik CADTM international i član znanstvenog vijeća ATTAC France. On je plodan autor; među naslovima na engleskom Bankokracija; Život i zločini uzornog čovjeka; Bacite pogled u retrovizor. Neoliberalna ideologija od svojih početaka do danas.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije
1 Komentar
“Moderni bankarski sustav proizvodi novac ni iz čega. Proces je možda najnevjerojatniji komad lukavosti ikad izumljen. Bankarstvo je začeto u bezakonju i rođeno u grijehu. Bankari posjeduju Zemlju. Oduzmite im to, ali im ostavite moć da stvaraju novac, i jednim pokretom olovke zaradit će dovoljno novca da ga ponovno otkupe... Oduzmite im ovu veliku moć i sva će velika bogatstva poput mog nestati, i oni bi trebali nestati, jer tada bi ovaj svijet bio bolji i sretniji svijet za život. Ali ako želite i dalje biti robovi banaka i plaćati cijenu vlastitog ropstva, onda neka bankari nastave stvarati novac i kontrolirati Kreditna."
Sir Josiah Stamp: direktor, Bank of England 1928.-1941., (drugi najbogatiji čovjek u Engleskoj u to vrijeme)
“Proučavanje novca, iznad svih ostalih polja u ekonomiji, je ono u kojem se složenost koristi da se prikrije ili izbjegne istina, a ne da se otkrije.”
John Kenneth Galbraith: ekonomist.