Što vam je manje stalo, to ćete bolje učiniti. Ovo je već dugo obećanje konzervativne politike s obje strane Atlantika. Na najviše nivoe vlasti dižu se ljudi koji nisu mogli da se psuju o posledicama svojih postupaka. Njihova uloga je da unište ono što manji smrtnici cijene.
Ovo opisuje položaj skoro svi u Trampovom kabinetu. U Velikoj Britaniji, mislim da se to odnosi, između ostalog, na Džeremija Hanta iz Ministarstva zdravlja, Borisa Džonsona iz Ministarstva inostranih poslova, Priti Patel na međunarodnom razvoju a sada Michael Gove na odjelu za okoliš. Najgorim mogućim kandidatima daju se najosjetljiviji portfelji.
Gove ima napao dva glavna stuba zaštite divljih životinja i ekosistema u ovoj zemlji, evropske direktive o staništima i pticama. Kao sekretar za obrazovanje, on nastojali da izbrišu klimatske promjene iz nastavnog plana i programa geografije. Sada, u vrijeme velike opasnosti po životnu sredinu, kada su počeli razgovori o Brexitu, dobio je priliku da ostvari svoj san – i našu noćnu moru – o uništavanju javne zaštite.
Dozvolite mi da vam dam primjer koliko opasno ovo imenovanje – i širi dnevni red vlade – može biti. Biljna bolest tzv Xylella fastidiosa, koji je nastao u Južnoj Americi, skače po evropskom kontinentu. Sada je stigao u Italiju, Balearska ostrva, Nemačku i Francusku. Osim usjeva, ugrožava mnoga naša šumska stabla, uključujući hrast, brijest, jasen, trešnju, platanu i platanu. Čini se da su urbana stabla posebno podložni, možda zbog stresa koji trpe: u američkim gradovima neke ulice su morale biti očišćene. Ne postoji poznati lijek.
Xylella ima probijen kroz maslinike u Italiji i vinograde i voćarske farme u Americi. Nemoguće je reći na koliko vrsta bi mogao da utiče, koliku štetu može da napravi i da li bi uspevao u našem podneblju. Ali nadamo se da to nikada nećemo saznati.
Malo je vjerovatno da će ostati unutar trenutnih europskih mjesta zaraze. Jednom kada bolest stigne, na uvezene biljke, šire je insekti koji sišu sok, koji se brzo mogu raznijeti izvan zona isključenja koje je uspostavila EU. Jedno od rijetkih mjesta koje bi moglo ostati netaknuto je Ujedinjeno Kraljevstvo, čija ostrva, primijetio je Shakespeare, su „tvrđava koju je priroda izgradila za sebe protiv infekcije“. Ovo blagoslovljeno zemljište moglo bi postati rezervat za vrste koje su pogođene invazivnim bolestima na drugim mjestima.
Ali vlada to neće razmišljati. Gluh na molbe šumari, naučnici i rasadnici drveća, jedina mjera koju će primijeniti je "biljni pasoš", koji potvrđuje da potencijalni domaćini bolesti nisu zaraženi prije nego što se uvezu. Oni su 55 biljaka na njenoj listi. Ali već, prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane, 359 biljnih vrsta poznato je da nosi bolest, u mnogim slučajevima bez ikakvih simptoma. Rasprostranjene su u veoma različitim porodicama, od magnolija do livadske trave, hortenzija do božikovine, šparoga do patlidžana, mahuna do ljutika, koprive do velebilja i jorgovana do stabala limuna. Novi domaćini se stalno otkrivaju. Jedina sigurna pretpostavka je da bi gotovo svaka vrsta mogla biti potencijalni prijenosnik.
Drugim riječima, cjelokupna trgovina živim biljkama predstavlja prijetnju. Sloboda s kojom može premjestiti biljke i tlo u kojem su ukorijenjene preko granica klasičan je primjer regulatornog neuspjeha, koji je širio stotine invazivnih vrsta oko svijeta. Ukoliko ne dođe do radikalne promjene politike, UK će vjerovatno ponoviti svoje mračno iskustvo s holandskom bolešću brijesta i ash dieback, ali u ovom slučaju potencijalno utiče na mnogo više vrsta.
Čini se da ova prijetnja zahtijeva moratorij na uvoz svih živih biljaka osim onih uzgojenih kroz kulturu tkiva (razmnožavanje u sterilnim uvjetima). To bi zahtijevalo pregovore sa EU ili (u budućnosti) Svjetskom trgovinskom organizacijom. Ali dok je vlada već dugo sretna da vodi sveti rat na takvim forumima u ime finansijera i drugih favorizovanih interesa, nije spremna da traži ustupke kako bi služila širem javnom dobru. Nadam se da sam pogrešio, ali ideja da bi se Majkl Gouv zalagao za takve mere izgleda apsurdno.
On predstavlja, u svom ekstremnom obliku, neoliberalni fundamentalizam što takve politike čini nezamislivim. Njegovo dugi odnos sa radikalnim lobističkim grupama, kao što su Policy Exchange u Velikoj Britaniji i American Enterprise Institute u SAD, njegova karakterizacija javnih službenika kao "mrlja" i njegove bitke protiv javne zaštite osiguravaju da on bude posljednja osoba koju bi bilo koja odgovorna vlada imenovala, u ovo vrijeme višestrukih ekoloških kriza, da brani živi svijet. Ali prošlo je dosta vremena otkako smo vidjeli odgovornu vlast u ovoj zemlji.
2011. lansirao je David Cameron pravilo „jedan u, jedan van“.. Svaka nova regulativa mogla bi se uvesti samo ako bi se ukinula postojeća mjera, sa jednakim troškovima za poslovanje. U 2013. to je eskaliralo na jedan u, dva van. To je bila doktrina koju je 2014. citirao tadašnji konzervativni ministar stanovanja opravdati svoje odbijanje insistirati da se sistemi prskalica ugrade u nove zgrade kako bi se spriječilo širenje požara. Vlada je 2015. povećala omjer na jedan u, tri na izlaz i uvela ga u zakon kroz Zakon o malom preduzeću, preduzeću i zapošljavanju. Kao Christine Berry ističe o openDemocracy, to manje-više zabranjuje nove propise. Osigurava da se poslovni troškovi prenose na društvo, gdje ostaju, prema ovoj formuli, neuračunati.
To je vrsta doktrinarnog apsolutizma na koju ne očekujete da ćete naići u demokratiji. Ali sada informiše svaki aspekt vlade. To je osiguralo ponovljena upozorenja o požarima u tornjevima su ignorisani. Osigurava da se krize koje se kreću od gojaznosti do zagađenja zraka ne mogu riješiti. I ono će, ako se nešto ne promijeni, rastrgati ono što je ostalo od živog svijeta.
Poput mjera koje bi spasile živote ljudi u Grenfell Toweru, zaštita koja je potrebna da bi se spriječile daljnje katastrofe za prirodu u ovoj zemlji, vlada, štampa milijardera i korporativni lobisti osuđuju kao „birokraciju“. Svrha neoliberalizma je osloboditi bogate i moćne od ograničenja demokratije. Iz sedmice u sedmicu vidimo šta to znači.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati