Talu ai nei, o le tele o failauga eseese mo le pulega a Obama ua latou fai mai ma le mausali le malo o le Iunaite Setete e le o faalavelave i mataupu a Venezuela. O le fofoga fetalai a le Matagaluega o le Setete o Jen Psaki na oo lava ina ia tautino mai, "O tuuaiga na faia e le malo o Venesuela e faapea o le Iunaite Setete o loo aafia i taupulepulega leaga ma le le mautonu e leai se faavae ma sese." Ona toe taʻua lea e Psaki se faʻamatalaga sese tele na ia faia i le taimi se fa'asalalauga i aso ta'itasi na o le aso na muamua atu: "E le lagolagoina e le Iunaite Setete suiga faaupufai e ala i auala e le faʻavae."
So'o se tasi e itiiti sona iloa i Amerika Latina ma tala fa'asolopito o le lalolagi na te iloa e sese le fa'amatalaga a Psaki, ma fesiligia ai le moni o ana fa'amatalaga muamua. Ua lagolagoina, fa'amalosia ma lagolagoina e le malo o Amerika le osofa'iga i Amerika Latina ma le lalolagi atoa mo le silia ma le seneturi. O nisi o mea sili ona taʻutaʻua na faʻaalia faalauaitele e peresitene muamua o Amerika ma ofisa maualuga e aofia ai le osofaʻiga faasaga ia Mohammed Mossadegh i Iran i le 1953, Jacobo Arbenz i Kuatemala i le 1954, Patrice Lumumba i Congo i le 1960, Joao Goulart o Pasila i le 1964 ma Salvador Allende i Chile i le 1973. Talu ai nei lava, i le luasefulu-tasi seneturi, na lagolagoina faalauaitele ai e le malo o Amerika le osofaiga faasaga ia Peresitene Hugo Chavez i Venesuela i le 2002, Jean Bertrand Aristide o Haiti i le 2004 ma Jose Manuel Zelaya o Honduras i le 2009. Le tele o faʻamaoniga o le CIA ma isi lala sooupu a le US o loʻo aʻafia i nei mea uma e le tusa ai ma le faʻavae o le faʻatoʻilaloina o malo filifilia faatemokalasi. O le mea na tutusa uma ai taʻitaʻi faʻatoʻilaloina o lo latou le naunau e ifo i mea e fiafia i ai Amerika.
E ui lava i tagi pepelo a le malo o Amerika, ina ua uma ona filifilia Hugo Chavez e avea ma peresitene o Venesuela e le toatele o tagata i le 1998, ma mulimuli ane musu e ave ni poloaiga mai Uosigitone, na avea o ia ma taulaiga vave o osofaiga a Amerika. E ui o se osofaʻiga a le US na lagolagoina Chavez na faʻaumatia Chavez i le 2002, o lona laveaʻiina mulimuli ane e le faitau miliona o Venezuelans ma 'au faʻaauupegaina faamaoni, ma lona toe foʻi mai i le pule, na o le faʻateleina o le tetee a Amerika i le atunuʻu mauoa. Ina ua mavae le maliu o Chavez i le 2013 mai le kanesa, o lona sui faatemokalasi-filifilia, Nicolas Maduro, na avea ma ogaoga o nei osofaiga.
O le mea o loʻo mulimuli mai o se otootoga puupuu o osofaʻiga a Amerika i Venesuela o loʻo faʻaalia manino ai se taua e tasi. Venesuela e le'i fa'afefe pe faia so'o se ituaiga o gaioiga e fa'aleagaina ai le Iunaite Setete po'o ana mea e fiafia i ai. Ae ui i lea, Venesuela, i lalo o Chavez ma Maduro - o peresitene e toʻalua na latou faʻatinoina le pule a Venesuela ma le aia tatau i le pule a le tagata lava ia - o loʻo faʻaauau pea ona aʻafia i gaioiga faifai pea, faʻafefe ma faʻateleina le faʻamalosi mai Uosigitone.
2002-2004
Na faia se osofa'iga faasaga ia Chavez Aperila 11, 2002. O pepa na maua i lalo o le US Freedom of Information Act (FOIA) o loʻo faʻamaonia ai se matafaioi manino a le malo o Amerika i le osofaʻiga, faʻapea foʻi ma le lagolago tau tupe ma faʻapolokiki mo na tagata Venesuela o loʻo aʻafia.
O le "loka" ma le sabotage tau tamaoaiga o le pisinisi suauu a Venesuela na faia mai Tesema 2002 i Fepuari 2003. Ina ua maeʻa le faatoilaloina o le osofaʻiga faasaga ia Chavez, na tuʻuina atu e le US State Department se tupe faʻapitoa e ala i le National Endowment for Democracy (NED) e fesoasoani ai i le itu teteʻe e faʻaauau taumafaiga e faʻatoʻilalo Chavez. O le USAID na fa'atuina se Ofisa mo Transition Initiatives (OTI) i Caracas, o lo'o fa'amauina le konekarate puipuiga a le US Development Alternatives Inc. (DAI) e va'aia galuega a Venesuela ma tufatufa atu le faitau miliona o tala i vaega e tetee i le malo. O le taunuuga o le "tetee a le atunuu" na faalauiloa i totonu Tesema 2002 na mafua ai le gaosiga o suauu i le eleele ma faʻaleagaina ai le tamaoaiga. E 64 aso na alu ai ma e silia ma le $20 piliona tala na faaleagaina. Ae ui i lea, o taumafaiga na le mafai ona faʻaleagaina le malo o Chavez.
Le "guarimbas" o le 2004: On Fepuari 27, 2004, na amatalia ai e le au faatupu vevesi le tetee i le malo ni teteega sauā i Caracas e taumafai e faatoilaloina Chavez. E 4 aso na iai ma mafua ai le tele o maliu. O taʻitaʻi o nei teteʻe na maua aʻoaʻoga mai le US Albert Einstein Institute (AEI), lea e faʻapitoa i faiga faʻavae ma fuafuaga.
Le Toe Fa'amanatuga o le 2004: O le NED ma le USAID na fa'auluina le faitau miliona o tala i se fa'aupuga e toe fa'amanatu ai Peresitene Chavez e ala i le palota a le atunu'u. Faatasi ai ma tupe, na fausia ai le vaega Sumate, na taitaia e le tele-miliona Maria Corina Machado, e vaavaaia taumafaiga. Na manumalo Chavez i le referendum i se manumalo 60-40.
2005
Ina ua maeʻa le manumalo o Peresitene Chavez i le toe faamanatu o le referendum o le 2004, na faʻamalosia e le US lona tulaga agai i Venesuela ma faʻateleina lona ita lautele ma osofaʻiga faasaga i le malo o Venesuela. O se filifiliga nei o faʻamatalaga na faia e uiga ia Venesuela e le au ofisa US:
Ianuari 2005: "O Hugo Chavez o se malosiaga le lelei i le itulagi." -Condoleezza Rice.
Mati 2005: "Venezuela o se tasi o 'vevela' e sili ona le mautu ma matautia i Amerika Latina." -Porter Goss, sa avea muamua ma Faatonu o le CIA.
"Ua amata e Venesuela se tuuga a auupega matautia e lamatia ai le saogalemu faaitulagi." -Donald Rumsfeld, sa avea muamua ma Failautusi o le Puipuiga.
"Ou te popole e uiga i faatosinaga a Venesuela i le vaega o le matafaioi ... SOUTHCOM e lagolagoina le tulaga o le Soofaatasi Chiefs e faatumauina le 'militia i le militeli' fesoʻotaʻiga ma le militeri Venezuelan ... matou te manaʻomia se vaʻavaʻai vaʻavaʻai taulai atu e feagai ma Venezuela." -General Bantz Craddock, sa avea muamua ma Ta'ita'ifono o SOUTHCOM.
Iulai 2005: "O Cuba ma Venesuela o loʻo faʻalauiloaina le le mautonu i Amerika Latina ... E leai se masalosalo o Peresitene Chavez o loʻo faʻatupeina vaega malosi i Bolivia." -Rogelio Pardo-Maurer, Sui Failautusi Fesoasoani mo le Itulagi i Sisifo.
"Venezuela ma Cuba o loʻo faʻalauiloaina faiga faʻamalosi i totonu o le itulagi ... o loʻo taumafai Venezuela e faʻaleagaina malo faatemokalasi i le itulagi e faʻalavelave ai le CAFTA." -Donald Rumsfeld, sa avea muamua ma Failautusi o le Puipuiga.
Aokuso 2005: "O le teritori o Venezuelan o se malutaga saogalemu mo tagata faatupu faalavelave Colombia." -Tom Casey, fofoga fetalai a le Matagaluega a le Setete.
Setema 2005: "O le faafitauli o le galulue faatasi ma Peresitene Chavez e ogaoga ma faifai pea, e pei ona i ai i isi vaega o le mafutaga." -John Walters, Faatonu o le National Policy Office for Drug Control.
Novema 2005: "O le osofaʻiga i faʻalapotopotoga faʻatemokarasi i Venesuela o loʻo faʻaauau pea ma o loʻo i ai i se tulaga lamatia tele le faiga." -Thomas Shannon, Soa-failautusi a le Malo.
2006
Fepuari 2006: “O loo faaauau pea ona faaaoga e Peresitene Chavez lana pulega e taofiofia ai le itu tete’e, faaitiitia le saolotoga o le au tusitala ma taofiofia le faatemokalasi…o se taufaamatau.” -John Negroponte, sa avea muamua ma Faatonu o le National Intelligence.
“E iai Chavez i Venesuela ma le tele o tupe mai le suauʻu. O ia o se tagata na filifilia faaletulafono, e pei o Adolf Hitler…” – Donald Rumsfeld, sa avea muamua ma Failautusi o le Puipuiga.
Mati 2006: "I Venesuela, o se demagogue tumu i tupe suauʻu o loʻo faʻaleagaina ai le faatemokalasi ma taumafai e faʻaleagaina le itulagi." -George W. Bush.
Ua taumafai tagata ofisa Amerika e fa'afeso'ota'i Venesuela i Fa'alavelave:
Iuni 2006: “O le galulue faatasi o Venesuela i le tauiviga faavaomalo e tetee atu i faiga faatupu faalavelave o loo faaauau pea ona le taua… E le o manino po o le a le itu na ofo atu ai e le malo o Venezuelan fesoasoani faaletino i tagata faatupu faalavelave Colombia.” – Lipoti Faaletausaga i Faiga Terorisi, Matagaluega a le Malo.
Iuni 2006: O le malo o Amerika e ala i le Matagaluega o Pisinisi ma le US Treasury ua tuuina atu ni faasalaga faasaga ia Venesuela ona o lona sao i faiga faatupu faalavelave ma faasaina ai le faatauina atu o meafaigaluega a le militeri i le atunuu.
Iulai 2006: "Venezuela, i lalo o Peresitene Hugo Chavez, ua talia tagata faatupu faalavelave i totonu o lona teritori ..." -Soa-Komiti i Faiga Faʻatupu Faʻalavelave Faʻavaomalo, Maota o Sui.
Ua faateleina e le US lona auai i le militeri i Amerika Latina:
Mati-Iulai 2006: O le militeri a Amerika o loʻo auai i faʻamalositino tetele e fa mai le talafatai o Venesuela i le Sami Caribbean, faatasi ai ma le lagolago mai le NATO, ma faʻavae i le US air force base i Curaçao. O loʻo faʻatūina se faʻauluuluga tumau i le Dominican Republic ma faʻavae i Curaçao ma Aruba ua faʻamalosia.
O le US Embassy i Caracas na faʻatuina le "American Corners" i le 5 Venezuelan States (Lara, Monagas, Bolívar, Anzoátegui, Nueva Esparta), e avea ma nofoaga tutotonu o faʻasalalauga, faʻalavelave, vaʻavaʻai ma faʻalavelave.
O le Amapasa o Amerika o William Brownfield ua faʻateleina lona ita lautele i le malo o Venesuela, ma faia soo ni faʻamatalaga taufaaleaga ma le le fiafia i le aufaasālalau e pulea e le itu teteʻe.
NED ma USAID faʻateleina tupe i vaega tetee i le malo i Venesuela.
2007
I le amataga o le 2007, Venesuela ua matua osofaʻia i le aufaasālalau faavaomalo & e le au failauga a le malo o Amerika mo lana faaiuga e faʻanuu Cantv (naʻo le kamupani telefoni a le atunuʻu), le Eletise o Caracas ma le Faja Orinoco suauu.
In Ia 2007 ua fa'ateleina le osofa'iga ina ua filifili le malo e le toe fa'afou le fa'asalalauga fa'asalalauga lautele i le televise a le itu tete'e ta'uta'ua, RCTV.
O se faʻasalalauga faʻavaomalo faʻavaomalo ua amataina e faasaga ia Venesuela ma Peresitene Chavez, e taʻua ai o ia o se pule malosi.
Ua amata ona fa'aputu e le au fa'asoa tumaoti ma kamupani mea'ai ma isi oloa fa'atau e fa'atupu ai le le lava ma le popole i le faitau aofa'i.
USAID, NED ma le Matagaluega a le Setete e ala i le Embassy i Caracas faʻatupuina, faʻatupe ma faʻamalosia le tulaʻi mai o se vaega taumatau a le autalavou ma fesoasoani e faʻaalia lona ata lelei i le lalolagi lautele ina ia mafai ai ona faʻasese le manatu o le taʻutaʻua o Peresitene Chavez i tupulaga talavou.
O vaega e pei o le Human Rights Watch, Inter-American Press Association ma le Reporters without Borders latou te tuuaia Venesuela i le solia o aia tatau a tagata ma le saolotoga e faaalia ai.
Setema 2007: Ua faavasegaina e Peresitene George W. Bush Venesuela o se malo “e le o galulue faatasi” ma le taua faasaga i le faatauina atu o fualaau faasaina, mo le tolu tausaga sosoo, ma tuuina atu faasalaga faaopoopo tau tamaoaiga.
Setema 2007: Fai mai Condoleezza Rice o le US o loʻo "popole i le faʻaleagaina populism" o Chavez.
2008
Ianuari 2008: O Admiral Mike Mullen, o le Pule Sili o le Aufaigaluega Soofaatasi a le US Armed Forces e feiloai ma Colombian President Alvaro Uribe, sosoo ai ma le Minisita o le puipuiga Juan Manuel Santos, US Amapasa William Brownfield ma le Commander General o le Colombian Armed Forces Freddy Padilla de Leon ma faʻaalia i le taimi o se fonotaga a le au tusitala o loʻo ia "popole i le faʻatauga o auupega na faia e Chavez" ma faʻaalia e mafai ona "faʻaleagaina le itulagi."
O John Walters, le US Anti-Drug Czar e feiloai ma Uribe i Kolomupia, faatasi ai ma le 5 US congresspersons ma le Amapasa Brownfield, ma tautino atu Venesuela o se malo "o loo taupulepule i le faatauina atu o fualaau faasaina" lea e aumaia ai "se taufaamatau i le US ma le itulagi". Na ia faʻaalia foi lona manaʻoga ina ia vave faʻamaonia le Maliega Fefaʻatauaʻiga i le va o le US ma Colombia e le Konekeresi.
Ua asiasi atu Condoleezza Rice i Kolomupia, faatasi ai ma le Failautusi o le Setete o Thomas Shannon ma sui o le fono e 10 mai le pati faatemokalasi e unai le FTA ma toe foi mai Kolomupia i lana feteenaiga ma Venezuela.
O Peresitene George W. Bush i lana saunoaga a le Setete o le Union na faamamafaina ai le taua o le FTA faatasi ai ma Kolomupia mataala i le taufaamatau o le "populist" ma le "le democratic" malo i le itulagi.
Fepuari 2008: Ua auina atu e SOUTHCOM le "va'a lona 4" a le Neivi i le Sami Karipiane (o se vaega o va'a taua, va'a ma va'a va'alele e le'i i ai lava i na vai talu mai le Taua Malulu).
O le Faʻatonu o le National Intelligence, General Mike McConnell, lomia le Annual Threat Report, lea e faʻavasega Venesuela o le "faʻamataʻu autu e faasaga i le US i le lalolagi."
Ua taumafai Exxon-Mobil e "fa'aisa" le $ 12 piliona o aseta Venesuela i Lonetona, Holani ma Dutch Antilles.
O se Lipoti e uiga i Faʻamataʻu i le taimi nei i le Puipuiga a le Atunuʻu o le Puipuiga Faʻamatalaga Faʻamatalaga faʻavasega Venesuela o se "faʻamataʻu saogalemu o le atunuʻu" i le US
O se lipoti a le Matagaluega o le Setete o loo tuuaia ai Venesuela i le avea o se atunuu e faatagaina “le felauaiga o fualaau faasaina”, “tupe faaofi mai faasolitulafono” ma le “auai faatasi ma le faatauina atu o fualaau faasaina.”
Ua fa'avasegaina e le Matagaluega o Tupe a le US ni ofisa maualuluga se tolu a Venesuela o ni "tupu o fualaau fa'asaina", e leai ni fa'amaoniga aloaia. O le faauluuluga o le militeri a Venezuela, General Hugo Carvajal, o le ulu o le pulega a le malo o Venezuela, General Henry Rangel Silva, ma sa avea muamua ma Minisita o le Initeria ma Faamasinoga, Ramon Rodriguez Chacin ua faʻatagaina e le malo o Amerika ma tuʻuina i luga o se lisi o tagata faatupu faalavelave.
Rear Admiral Joseph Nimmich, Fa'atonu o le US Joint Interagency Task Force, fono i Bogota ma le Ta'ita'i Sili o Colombian Armed Forces.
Mati 2008: Ua osofaia e le autau a Colombia le teritori o Ekuatoa ma fasiotia Raul Reyes ma le sefulu ma le lua o isi, e aofia ai le 4 Mekisiko, i le tolauapiga a le FARC i le vaomatua e lata ane i le tuaoi.
O le General Jorge Naranjo, le Ta'ita'i Leoleo a Colombia, na ta'utino mai o komepiuta feavea'i na lavea'iina mai le vaaiga o le pomu na fasiotia ai Reyes ma isi molimau na tuuina atu e Peresitene Chavez le sili atu i le $300 miliona i le FARC faatasi ai ma le aofaiga o le uranium ma auupega. E leai se isi fa'amaoniga e tu'uina atu pe fa'aalia i le lautele. Ua molia foi Ekuatoa i le lagolagoina o le FARC.
Venesuela faʻapotopotoina 'au i le tuaoi ma Colombia.
Ua auina atu e le US Navy le Va'alele Va'alele "Harry Truman" i le Sami Karipiane e auai i fa'ata'ita'iga a le militeri e puipuia ai osofa'iga fa'atupu fa'alavelave ma fete'ena'iga i'uga i le itulagi.
Fai mai Peresitene Bush o le a puipuia e le Iunaite Setete Kolomupia faasaga i "faaosoosoga" mai Venesuela.
Ua faasilasila e Uribe o le a ia aumaia se tagi i luma o le International Criminal Court faasaga ia Peresitene Chavez mo le "lagolagoina o le fasioti tagata ma faiga faatupu faalavelave".
Mati: Ua talosagaina e Peresitene Bush lana vaega o loia ma faufautua e toe iloilo le avanoa e tuu ai Venesuela i luga o le lisi o "STATE SPONSOR OF TERRORISM" faatasi ai ma Cuba, Iran, Suria ma Korea i Matu.
2009
Me: O se pepa mai le US Air Force o loʻo faʻaalia ai le fausiaina o se nofoaga faʻafitafita a Amerika i Palanquero, Kolomupia, e faʻafefe ai malo "anti-Amerika" i le itulagi. O le nofoaga autu o Palanquero o se vaega o nofoaga autu a le militeri 7 lea na fuafua le US e fausia i Colombia i lalo o se maliliega ma le malo Colombian mo se vaitaimi e sefulu tausaga.
2010
Fepuari: Na taʻua e le US Director of National Intelligence Venesuela o le "taʻitaʻi tetee-Amerika" i le itulagi i lana lipoti faaletausaga e uiga i taufaamatau i le lalolagi atoa.
Fepuari: Ua fa'atagaina e le Matagaluega a le Setete le sili atu i le $15 miliona e ala i le NED ma le USAID i vaega e tetee i le malo i Venesuela.
Iuni: O se lipoti mai le FRIDE Institute i Sepania, faʻatupeina e le NED, o loʻo faʻamaonia ai o ofisa faʻavaomalo e fesoʻotaʻi i le va o le $ 40-50 miliona i le tausaga i vaega tetee i le malo i Venesuela.
Setema: Ua faamaonia e Uosigitone faasalaga faasaga ia Venesuela ona o le tuuaia o le le galulue faatasi ma taumafaiga e tetee atu i nakoti po o le taua i le fefe.
2011-2015
Ua faatagaina e Peresitene Obama se tupe faapitoa e $5 miliona i lana tala o le tupe faaletausaga e lagolago ai vaega tetee i le malo i Venesuela. I le 2015, na siitia ai e Obama lenei aofaiga i le $5.5 miliona.
O loʻo faʻaauau pea ona faʻatupeina e le NED vaega faʻatauvaʻa i Venesuela e tusa ma le $ 2 miliona i tausaga taʻitasi.
O tausaga taʻitasi, e aofia ai e le malo o Amerika Venesuela i luga o se lisi o atunuu e le galulue faʻatasi ma taumafaiga e tetee atu i nakoti poʻo le taua i le mataʻutia. E faapena foi i lana lipoti faaletausaga o aia tatau a tagata soifua, ua faavasegaina e le Matagaluega a le Setete Venesuela o se "solia" o aia tatau a tagata.
Ina ua mavae le maliu o Peresitene Chavez i le kanesa Mati 5, 2013, ua faia palota fou ma ua manumalo Nicolas Maduro i le au peresitene. O taʻitaʻi o le itu teteʻe o loʻo faia ni faʻataʻitaʻiga sauā e iʻu ai i le maliliu o le sili atu ma le toʻasefulu tagata.
In Fepuari 2014, toe amata ai le tetee malosi, na taitaia e Leopoldo Lopez ma Maria Corina Machado, oe na valaau faalauaitele mo le faatoilaloina o Peresitene Maduro, ma sili atu i le 40 tagata ua maliliu. Ua liliu atu Lopez o ia lava i pulega ma feagai ma moliaga mo lana matafaioi i le vevesi. Ua valaau le malo o Amerika mo lona tatalaina vave.
In Tesema 2014, Na tuuina atu e Peresitene Obama faasalaga i luga o le silia ma le 50 tagata ofisa Venezuela ma o latou aiga, ma tuuaia i latou i le solia o aia tatau a tagata ma auai i faiga piʻopiʻo. E leai se molimau ua tuuina atu e oo mai i le taimi nei e lagolagoina ai nei tuuaiga matuia. Na faʻalauteleina foi e le Matagaluega o Fefaʻatauaʻiga faʻasalaga faasaga ia Venesuela, faʻasaina le faʻatau atu o "soʻo se oloa" e mafai ona faʻamoemoe mo le "faʻaaogaina faamiliteli" ona o le solia o aia tatau a tagata na faia e le Venezuelan Armed Forces.
Ianuari 2015: Ua lapataia e le Sui Peresetene Joe Biden atunuu Karipiane e faapea o le malo o Peresitene Nicolas Maduro o le a le pine ae "faatoilaloina" ma o lea e tatau ai ona latou lafoaia la latou polokalame suauu paʻu ma Venezuela, PetroCaribe.
Ua taʻusalaina e le failauga o le Matagaluega a le Setete, Jen Psaki, le tuuaia o le "solitulafono o le tetee i faiga faaupufai" i Venesuela.
Fepuari 2015: Ua faalauiloa e Peresitene Obama lana Fuafuaga fou mo le Puipuiga o le Atunuu ma faaigoa Venesuela o se taufaamataʻu ma faamamafaina le lagolago mo "tagatanuu" Venezuelan o loʻo nonofo i se atunuu o loʻo lamatia ai le faatemokalasi.
O taʻitaʻi e tetee i le malo o loʻo faʻasalalau se pepa mo se "fetuaiga a le malo suiga" lea e lapataia ai le malo o Peresitene Maduro o loʻo i lona "tulaga mulimuli" ma folafola atu e toe faʻaleleia le malo atoa ma faiga faʻaagafesootai, suia i se neoliberal, faʻataʻitaʻiga pisinisi. O le pepa na sainia e Maria Corina Machado, o loʻo falepuipui le taʻitaʻi tetee Leopoldo Lopez ma Antonio Ledezma, pulenuu o Metropolitan Caracas.
I aso mulimuli ane, na taofia ai se taupulepulega leaga faasaga ia Peresitene Nicolas Maduro ma taofia ai le 10 fitafita fitafita Venezuelan. O Antonio Ledezma ua pueina ma molia i le taupulepulega leaga e faatoilaloina le malo ma le US State Department na tuuina atu se taʻusalaina malosi o lona taofia, ma valaau atu i malo faaitulagi e faia se gaioiga faasaga i le pulega a Maduro.
Ua teena e le failauga o le White House Josh Earnest soʻo se matafaioi a le malo o Amerika i le osofaʻiga faʻasaga ia Maduro, ma taʻua ai na tuʻuaʻiga "faʻavalevalea", ae na faʻaalia atili, "O loʻo iloiloina e le Matagaluega o Tupe ma le Matagaluega a le Setete meafaigaluega e ono avanoa e mafai ona sili atu le taʻitaʻia o le malo o Venezuela. i le itu matou te talitonu e tatau ona latou agai i ai.”
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo