Na fa'aalia e Edward Snowden i le lalolagi le 21st century spycraft o lo'o fa'aaogaina faasaga i le faitau miliona o tagata ta'umamaina, le iloa o tagata o lo'o mafaufau fa'alua nei i le lafoina o se tusitusiga po'o se imeli. Faatasi ai ma pepa aloaia na maua e Snowden o lipoti ma auiliiliga i luga o le mataituina o le taimi nei ma taitai muamua o le setete, o le toatele oi latou mai Latina Amerika. Na ita tele le Peresetene o Pasila o Dilma Rousseff ona o faaaliga o le NSA spionage faasaga i lona malo, e aofia ai le uaea o lana lava telefoni ma imeli. O le sa avea muamua ma Peresitene Venezuelan Hugo Chavez o se isi sini autu o galuega a le NSA. Ma o lenei, ua faʻaalia e Snowden le tele o le vaʻavaʻai ma le faʻaogaina o le NSA i le kamupani suauʻu a le setete o Venesuela, PDVSA, o le toto ola o le malo o Amerika i Saute ma le suauu o Chavez's Bolivarian revolution.
I le na o le tolu tausaga aʻo leʻi avea Edward Snowden ma igoa o le aiga, ua maeʻa ona faʻasalalau e le faʻalapotopotoga faʻasalalau WikiLeaks le tele o faʻamaumauga faʻamaonia ma faalilolilo mai le Pentagon ma le Matagaluega a le Setete lea na faʻaalia ai le auai o le malo o Amerika i osofaʻiga, faʻalavelave faʻalavelave, faʻalavelave mataʻutia ma solitulafono tau taua. O faiga eleelea, malosi-faaauupegaina ma tua-tuʻi na faʻaalia i totonu o le Matagaluega a le Setete o loʻo faʻamalamalamaina le umi o le a alu ai Uosigitone e tuʻuina atu lana lisi o mataupu. O paaga e fai o ni fili, ma fili o ni paaga, pe afai e faʻalauteleina le faʻamoemoe o le tagata lava ia o le malosi o le US.
E leai se mea na faʻaalia e Snowden poʻo WikiLeaks, e le talitonuina e pei ona foliga mai i le toʻatele, na ofo i Amerika Latina. O le itulagi ua faʻatatau i togafiti uma i totonu o le tusi CIA e faʻamautinoa ai le pule a le US ma le pulea o lona "tuafale". I le tele o le seneturi lona 20, na lagolagoina ai e le US le osofaʻiga ma faʻalavelave na tuʻuina ma aveesea ulu o le malo, faʻamalosia taʻitaʻi aʻoaʻoga a le Aoga a Amerika na faʻasauāina, fasioti tagata, mou atu, sauaina ma faʻafalepuipuiina le fiasefulu afe o tagata lautele, faʻalavelave ma faʻalavelaveina o latou tagata. fa'atemokalasi, fa'agasolo fa'agaioiga ma fa'atupuina o latou malo i le tele o tausaga o le pogisa ma le sauā. Ina ua le toe ausia e le au faipule sini a le US, na suia i latou e ala i faiga palota poʻo faiga palota na faʻatupeina tele e ofisa o Amerika, faʻamautinoa o le a faʻatumu e se taʻitaʻi tutusa o latou seevae.
E leʻi oʻo i le amataga o le 21st seneturi, faatasi ai ma le palota i Venesuela o Peresitene Hugo Chavez, na amata ai ona faʻasaʻoloto le itulagi mai le uʻamea a Uosigitone. Na tatalaina e Chavez le faitotoa i se tai tele na aumaia ai le alualu i luma, taʻitaʻi agavale i le pule, na filifilia e le toʻatele o tagata lautele i Pasila, Atenitina, Polivia, Ekuatoa, Nicaragua, Paraguay, Uruguay, Honduras ma El Salvador. O le mea moni o le maufetuuna'i o Cuba mo le toeitiiti atoa le afa seneturi na feagai ma se fa'alavelave fa'aletonu o le tamaoaiga a Amerika ma taumafaiga a le CIA e fa'aumatia ma fa'aletonu a latou faiga, o le faavae lea o le itu tauagavale na suia ma faasaolotoina le itulagi.
Ina ua uma ona filifilia Chavez i le 1998 ma amata ona faatino suiga e aafia ai manaoga malolosi, suiga o le a toe tufatufa atu ai le tamaoaiga ma le pulea o le atunuu i luga o punaoa taua e pei o le suauu ma le kesi, na lagolagoina e le US se osofaiga faasaga ia te ia i le 2002 lea na aveesea puupuu ai o ia mai le pule ma faʻapipiʻi se US filifilia dictator, fai pisinisi Pedro Carmona. Ina ua o atu Venesuela i auala e toe maua ai lo latou faatemokalasi, toe aumaia Chavez i le pule, sa faaauau pea e Uosigitone le faatupeina ma le vaavaaia o taumafaiga e faaleaga lana faigamalo, faaleaga ana faiga faavae ma faavaivaia ai le tamaoaiga o Venezuela ma fefaatauaiga faavaomalo.
I le tali atu, na tuputupu aʻe le lagolago mo Chavez ma o ana uo na oʻo mai i le pule i le konetineta atoa, filifilia mo faiga faʻavae e faʻamuamua ai le amiotonu faʻaagafesootai ma tagata nai lo tupe mama. Taʻitasi, o ofisa a Amerika na tulimataʻia i latou, faʻatupeina osofaʻiga faasaga ia Evo Morales i Bolivia i le 2008, Manuel Zelaya i Honduras i le 2009, Rafael Correa i Ecuador i le 2010 ma Fernando Lugo i Paraguay i le 2012. O le manuia o le osofaʻiga i Honduras ma Paraguay na taumafai. e faʻavaivaia le faʻalauteleina o le tuʻufaʻatasia o Amerika Latina ma le pule silisili ese, ae o le toilalo e faʻatoʻilaloina Morales ma Correa na fesoasoani e faʻamalosia le faʻamalosia o faʻalapotopotoga faʻaitulagi e pei o ALBA ma UNASUR, ma faʻamalosia ai le fausiaina o le Community of Latin American and Caribbean States (CELAC), lea e le aofia ai ma le loto i ai. US ma Kanata.
Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea taumafaiga a le US e toe faʻaleleia ma faʻamalosia le itulagi. Na toe taʻua e Peresitene Barack Obama lenei faʻamoemoe i le tele o taimi i le faagasologa o lana pulega, ma faʻamalamalama manino e tatau i le Iunaite Setete ona "taʻitaʻia" i Amerika Latina ma vaʻavaʻai i le lumanaʻi, ae le o le taimi ua tuanaʻi. O le le amana'iaina o Uosigitone mata'utia, solitulafono tala'aga i totonu o le lalolagi e le tutusa ma le fa'aleleia atili o mafutaga, ae maise o lea lava amioga o lo'o fa'aauau pea i aso nei, o lo'o ufiufi i lalo o ni fa'afoliga mamalu.
O gaioiga faalilolilo, faʻamatalaga, misiona faalilolilo, faʻatupeina faʻalilolilo, taua o le mafaufau ma faiga e suia ai pulega a le US i Latina Amerika mo le tele o tausaga, o loʻo faʻaauau pea i aso nei ma faʻaalia. Ua faaalia e Snowden le faaauau pea o le mataituina ma le mataituina faasolitulafono o taitai Latina Amerika, malo ma faalapotopotoga a le malo ma tagata tumaoti, ae o isi suesuega, e aofia ai le WikiLeaks, ua faamaonia ai le tele o fuafuaga ma auala e faaaoga e ofisa o Amerika e faatupe ai vaega faaupufai, fausia ni tetee tetee ma faavaivaia. peresetene filifilia faatemokalasi e mumusu e mulimuli i le US agenda.
O Venezuela o loʻo faʻaauau pea ona avea ma autu autu o nei faiga faʻaletonu. O ofisa a Amerika e aofia ai le National Endowment for Democracy (NED), o se faalapotopotoga e faatupeina e le konekeresi e faatupeina faiga faaupufai i fafo, ma le US Agency for International Development (USAID), le vaega faatupeina a le Setete, na faafaigaluegaina le silia ma le US$100 miliona i tala a le au totogi lafoga a Amerika e fausia ai. le faʻatasiga a Chavez i Venesuela i le vaitau 2002-2011. E ui i lea fesoasoani tele mai le malo o Amerika, e le’i lava le lagolago a le itu tete’e e fa’ate’a ai Chavez e ala i faiga-palota, ma o taumafaiga eseese e fa’ato’ilaloina o ia, na faigofie lava ona fa’ato’ilaloina e ana lagolago. Talu mai lona maliu faʻafuaseʻi i le amataga o le 2013, o lona sui, Nicolas Maduro ua avea ma sini o nei taumafaiga.
I le taimi nei, o loʻo sauni Venesuela mo se faiga palota taua na faʻatulaga mo Tesema 6, pe a toe filifilia uma nofoa e 165 i le Fono Aoao a le Atunuu. O loʻo feagai le atunuʻu ma se faʻafitauli ogaoga tau tamaoaiga ma ua paʻu le lauiloa o Peresitene Maduro. Aʻo faʻasoa e Maduro ma lana pulega le matafaioi mo faiga faʻavae ma faʻaiuga ua le manuia, o loʻo taʻalo foi le lima faʻalavelave masani a le malo o Amerika. I le tausaga ua tuanaʻi, na faʻaalu ai e le US le sili atu i le US $ 18 miliona e ala i le USAID ma le NED e faʻatupe ai vaega tetee i le malo i Venesuela, fafaga le feteenaiga i lena atunuʻu ma faʻaola ai se teteʻe e leai se lotogatasi ma le lagolago lauiloa. Mai le 2014-2015, o le NED na tuʻuina atu le lata i le US $ 3 miliona i vaega tetee i le malo i Venesuela, o se aofaiga tele na taulaʻi i le palota o loʻo lumanaʻi. US$125,000 na tuʻuina atu i le vaega teteʻe Súmate, na faia e le NED i le 2003 e taʻitaʻia ai se faʻasalalauga faʻasalalau e faasaga ia Peresitene Chavez. O le fa'avae o Súmate, o Maria Corina Machado, o se ta'ita'i fa'afeagai, o ona manatu fa'atupu fa'alavelave ma fevaevaea'iga ua tu'u ai o ia i le pito o se faiga fa'atauva'a itu taumatau. E ui lava i lona auai i osofaʻiga ma faʻalavelave faʻalavelave, o loʻo faʻaauau pea ona maua e le vaega a Machado tupe a le malo o Amerika e faʻalavelave ai i le palota a Venesuela. O se $400,000 faaopoopo a Amerika ua faʻasoaina mo se polokalame e "lagolagoina sui o le Fono Aoao a le Atunuʻu ma le atinaʻeina o faiga faʻavae", ma sili atu i le $ 40,000 na alu i le "Monitor the National Assembly of Venezuela". Ole aofa'i lea ile fa'atupega a le malo a Amerika e fa'alauiloa ai sui tauva lagolago-US, faiga fa'avae, ma fa'atupe ai le va'aiga i totonu ole lala o le tulafono a Venezuelan.
E sili atu ma le afa miliona tala o le faʻatupeina o le NED i vaega tetee a le malo i lenei tausaga i Venesuela ua faʻamaoni e faʻatupeina a latou fesoʻotaʻiga i luga o Twitter ma isi faʻasalalauga lautele e faʻafefe ai faʻasalalauga a le malo. Ae o faʻasalalauga faʻatupeina a Amerika e leʻo tutoʻatasi pe faʻamoemoe. Ma o le isi US$474,000 na alu agai i taumafaiga e faʻamaumau ma faʻasalalau faʻamatalaga e uiga i le tulaga o aia tatau a tagata i Venesuela, e aofia ai le saunia o faitioga faasaga i le malo o Venezuela i totonu o faʻalapotopotoga faʻavaomalo, e pei o le Inter-American Commission on Human Rights, le Inter-American Court of Aia Tatau a Tagata, Fono a le UN Human Rights Council ma le International Criminal Court. Faʻafuaseʻi, faʻasea faasaga ia Venesuela ua faʻateleina i le lua tausaga talu ai.
E le gata i lea o le faʻatupeina faʻapitoa ma le lagolago mo le tetee a Venesuela, o loʻo faʻaauau pea ona faia e le malo o Amerika ni gaioiga faalilolilo e faʻaleagaina ai le malo o Venesuela. I le 2005, ina ua maeʻa le toe faʻatulagaina o le US intelligence community, na faʻaigoaina fou o le Faʻatonu o le National Intelligence John Negroponte na fausia ni vaega faʻapitoa faʻapitoa e faʻamuamua e faʻafetaui ai "luʻitau atamai" o loʻo feagai ma Uosigitone. O vaevaega, ua taʻua o "Mission Managers", na fai ma sui o le puipuiga sili ona taua ma le puipuiga mo le US Three Mission Managers na faia mo Counterterrorism, Weapons of Mass Destruction and Nuclear Proliferation, ma e tolu na patino i le atunuu: Mission Manger for Iran, Mission Manager mo Korea i Matu ma Pule Misiona mo Cuba-Venezuela. Venesuela i le avea o se faʻamuamua atamai o lona uiga o le tele o punaoa o le a faʻaalu i le vaʻavaʻai, mataʻituina ma gaioiga faʻapitoa i totonu ma fafo atu o le teritori o Venezuelan.
O le uluai Pule Misiona mo Cuba-Venezuela o le CIA veteran Norman A. Bailey, o se tagata tomai faapitoa i le Cold War i le vaʻavaʻai ma le aoina o atamai i le teritori o le fili. Na o le tasi le tausaga na ia nofo ai ma sosoo ai ma Timothy Langford, o se tagata faigaluega faalilolilo ma sili atu i le 25 tausaga le poto masani i le CIA.
I le Top Secret 2008 ma le 2009 Congressional Budget Justifications for the National Intelligence Program, o le Faatonu o le National Intelligence na faamamafaina o se sini autu o le "faailoaina ma le puleaina o 'Centers of Excellence' e tuʻuina atu ai le atamai talafeagai, taimi ma faʻatino e uiga ia Iran, Korea i Matu ma Cuba-Venezuela.” O le isi sini o le "fausiaina o se Fuafuaga Faʻafaigaluega mo Iran, North Korea ma Cuba-Venezuela e faʻatatau i le faʻamalosia o suʻesuʻega, aoina ma le faʻaaogaina." O le 2009 Top Secret pepa o loʻo faʻaalia ai foi se tasi o sini a le Cuba-Venezuela Mission Manager o le "atinaeina o auʻiliʻiliga e uiga i suiga o taʻitaʻi", e faʻatatau i le Washington's "Fuafuaga mo se Suiga Temokalasi i Cuba", o se taumafaiga e faʻatoʻilaloina le fouvalega a Cuba ma isi. fuafuaga e aveese ai le Peresetene Venezuela Hugo Chavez mai le pule.
I le molimau i luma o le US Senate Intelligence Committee, na taʻua ai e Timothy Langford galuega o loʻo faia i totonu o le "Intelligence Fusion Center" i Colombia, o se nofoaga faʻapitoa faʻapitoa e faʻapipiʻi ai le gafatia o le NSA, CIA, DEA ma le DIA (atamai militeri) e faʻatino galuega faʻapitoa. i le itulagi o loʻo tulimataʻia sini a Amerika, e aofia ai le malo Venezuelan.
E oo mai i le 2011, sa tumau pea le Pule o le Misiona a Cuba-Venezuela, ae talu mai lena taimi ua pogisa le avanoa lautele o faamatalaga i ana galuega. O le 2015 Directorate of National Intelligence tala o le tupe na sili atu i le US $ 53 piliona, o se vaega tele na alu i faʻamuamua faʻataʻitaʻiga atamai, e pei o Venesuela.
O Venezuela o loʻo i ai le tele o suauʻu faʻamaonia faʻamaonia i luga o le paneta ma o le a avea pea ma faʻamoemoega sili ona malosi. O se tala'aga e le mamao tele o faiga fa'avae a Amerika i Amerika Latina e manatua ai le auala o le a faia ai e Uosigitone le mea e mana'omia e fa'amautinoa ai le pulea o le itulagi ma ana punaoa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
O le au'ili'iliga ma fa'amatalaga pu'upu'u a Eva e mana'omia ona toe fai fa'afia. O lenei taumafaiga tele e faʻalavelave i Amerika Latina o le tala faʻaauau o sootaga a Amerika ma Amerika Latina. E toatele latou te le iloa pe le naunau foi e mafaufau i nei mea—e tusa lava po o le a le itulagi o le lalolagi.