Eva Golinger, manumalo i le International Award for Journalism in Mexico (2009), faaigoaina "La Novia de Venezuela" e Peresitene Hugo Chávez, o se Loia ma Tusitala mai Niu Ioka, nofo i Caracas, Venesuela talu mai le 2005 ma le tusitala o le sili- fa'atau tusi, "O le Tulafono a Chávez: Ta'e le US Intervention i Venesuela” (2006 Olive Branch Press), “Bush vs. Chávez: Taua a Uosigitone i Venesuela” (2007, Monthly Review Press), “The Empire's Web: Encyclopedia of Interventionism and Subversion”, “La Mirada del Imperio sobre el 4F: Los Documentos Desclasificados de Washington sobre la rebelión militar del 4 febrero de 1992” ma le “La Agresión tumau: USAID, NED ma CIA”. Talu mai le 2003, Eva, o se faauu mai le Sarah Lawrence College ma le CUNY Law School i Niu Ioka, sa suʻesuʻe, auʻiliʻili ma tusitusi e uiga i le faʻalavelave a Amerika i Venesuela e faʻaaoga ai le Freedom of Information Act (FOIA) e maua ai faʻamatalaga e uiga i taumafaiga a le Malo o Amerika e faʻaleagaina le alualu i luma. gaioiga i Amerika Latina. O lana tusi muamua, The Chávez Code, ua faaliliuina ma lomia i gagana e 8 (Igilisi, Sipaniolo, Farani, Siamani, Italia, Rusia, Farsi & Turkish) ma o loo faia nei i se ata tifaga.
Mike Whitney: Sa matua utiuti lava le lipoti o le maliu o Hugo Chavez i le Iunaite Setete. E mafai ona e faʻamatala faʻapuupuu le tali a tagata Venezuelan?
Eva Golinger: O le maliu o Chavez sa matua faataumaoia mo Venezuelans. E ui i le iloaina o lona gasegase, ae o le toatele o tagata Venesuela na manatu o le a ia manumalo i le taua faasaga i le kanesa e pei o le tele o isi taua na ia manumalo ai muamua. O le tali atu o se tagi tuʻufaʻatasia o le loloto o le faʻanoanoa ma le faʻanoanoa, ae faʻapea foʻi le alofa, alofa loloto mo lenei tagata, o lenei tagata na tuʻuina atu ana manava mulimuli na ia faia ina ia avea lona atunuu ma se nofoaga lelei mo tagata uma. E sefulu aso o fa'anoanoaga na fa'ailoa aloa'ia i totonu o le atunu'u ma tu'u ai le pusa maliu o Chavez mo le faitau miliona e fa'aaloalo ai a'o le'i faia le toe sauniga mulimuli. E oo atu i le 36 itula na faatali ai tagata i le laina e faatofa ia Chavez i le Military Academy lea na ola mai ai lona manatu faaupufai, ma le mea na tuu ai lana pusa maliu mo sina taimi ina ua mavae lona maliu faateia. Ona oo lea i le aso lona sefulu, na ō atu ai se solo tele o tagata ma le solo o le maliu o Chavez i le tumutumu mauga “Cuartel de la Montaña” (Paoloa o le Mauga) i le isi itu o le maota o le peresitene o Miraflores i Caracas, lea sa faataotolia ai o ia i se nofoaga mataʻina matagofie. tu'ugamau ua ta'ua “O Elemene e Fa”. O le Cuartel de la Montaña o le mea lea na amata ai e Chavez lana galuega faʻapolokiki ia Fepuari 1992 i le taimi o se taumafaiga a le militeri tetee e faasaga i se peresitene piʻopiʻo ma fasioti tagata neo-liberal. Na le manuia o ia i lena taumafaiga ma alu ai i le falepuipui, ae o lana savali ma le faʻailoga na oʻo atu i le faitau miliona, oe na auai i lana gaioiga lea na iʻu ai i lona filifilia e avea ma peresitene i le 1998. O le tuʻugamau o Chavez, "The Four Elements", e aofia ai lana pusa maliu o loʻo taoto i luga o le. se lilypad ua vaneina matagofie i luga o vai fou ma eleele mama. E nofo i luga o le ea ma se afi mumu e faavavau. E oo mai lava i le taimi nei e faitau selau tagata Venesuela e asiasi i le saite, ma le faamoemoe mo se avanoa e latalata ai i lo latou peresitene pele.
MW: O Chavez o se taʻitaʻi faʻaosofia ma faʻapitoa na mafai ona tuleia faiga faʻavae agaʻi i luma e manuia ai le toʻatele o tagata. Pe o le a faʻaauau pea le Bolivarian Revolution i lalo o le Peresetene Venezuela o loʻo iai nei Nicolas Maduro pe ua i ai se suiga i le itu?
EG: O le Bolivarian Revolution o loʻo faʻaauau pea ma Peresitene Maduro, e leai se suiga i le itu. E ui i le manumalo i le palota a le peresetene ia Aperila ma le vaapiapi, e leʻi suia e Maduro faiga faʻavae a Chavez i soʻo se auala taua, o le mea moni, o loʻo ia taumafai e faʻamalosia atili. Na ia suia le tele o sui o le kapeneta, ae na vaʻaia o se gaioiga lelei, aemaise lava ona na ia aumaia le toʻatele o tagata laiti, e le masani ai nai lo le pipii atu ma i latou na faʻataʻamilo i le pulega a Chavez mo le tele o tausaga. Na ia taofia le tele o tagata o Chavez, aua o le mea moni o Maduro o se tasi oi latou, ae na ia aumaia le toto fou e faʻaalia ai lona naunau e faia ni suiga talafeagai. Mo se faʻataʻitaʻiga, na ia taʻua se tasi e faitio soo i faiga faʻavae a Chavez i totonu o nuʻu, Reinaldo Iturriza, o le Minisita o Communes, o se matagaluega e tuuto atu i le fesoasoani i nuʻu faʻatulagaina i le puleaina o punaoa ma le atinaʻeina o poloketi. Iturriza lava ia o se faʻalapotopotoga faʻavae ma na ia suitulaga i se ofisa pule. Maduro e oʻo mai i le taimi nei o loʻo tausia faiga faʻavae tau tamaoaiga a le malo o Chavez, e ui na ia suia sui o le kapeneta o loʻo pulea i latou. Ua atili ai ona ia taofiofia faiga pi’opi’o ma solitulafono a le malo. O le tele o tagata ofisa o le malo ua uma ona puʻeina ona o faiga piʻopiʻo ma na ia faʻamilitia nofoaga maualuluga solitulafono ina ia mafai ai ona pulea le vevesi ma le le saogalemu. O lea ou te fai atu na ia pikiina i le mea na alu ai Chavez ma faatelevave.
MW: E mafai ona e aoteleina nisi o ausiaga sili ona taua a Chavez i le avea ai ma Peresetene?
EG: O mea na ausia e Chavez i le avea ai ma Peresetene e tele ma tele. Na ia suia Venesuela mai se malo faalagolago, palaai e aunoa ma se faasinomaga faaleatunuu, mativa tele ma le le ano i ai o se atunuu pule, tutoatasi ma mamalu, tumu i le faamaualuga faaleatunuu, e faapelepele i ana aganuu eseese. Na ia faʻaitiitia foʻi le mativa i le sili atu i le 50%, faʻatino manuia, lelei fua faʻalesoifua maloloina lautele ma aʻoaʻoga polokalame ma faʻalauteleina le tamaoaiga i le fausiaina o pisinisi fou i totonu o le atunuʻu ma le faitau afe o pisinisi laiti fou ma le galulue faʻatasi. O se tasi o ana ausiaga sili o le fafaguina faʻatasi o le mafaufau i totonu o le atunuʻu. Na matua le fiafia Venesuela ae leʻi avea Chavez ma Peresetene, sili atu le leaga nai lo le Iunaite Setete. O aso nei o se nofoaga lea e toso ai le palota i luga atu o le 80% ofo fua. E talanoa tagata uma i upufai ma mataupu e taua i le atunuu. E mananao le autalavou e auai i le fausiaina o lo latou atunuu, lo latou lumanai. I nai tausaga ua mavae na filifilia ai sui laiti o le Konekeresi (National Assembly) i le tala faasolopito, faatasi ai ma faipule e laiti i le 25 tausaga le matutua. O le afa o sui o le kapeneta fou a Maduro o loʻo i lalo o le 45. O loʻo i ai ni gaioiga fou a le autalavou, o tamaiti aʻoga - e le gata i le teteʻe ma le chavista - e malolosi ma auai i le olaga faʻapolokiki. Ma e le fesiligia o faiga faʻaagafesootai a Chavez ma sili atu i le 60% tupe faʻaalu o le paketi a le atunuʻu i tausaga taʻitasi i polokalame faʻaagafesootai na faia ai se eseesega tele i olaga o Venezuelans i aso uma. O le taimi nei ua sili atu le malosi o tagata faatau, ua fiafia tagata Venesuela i meaʻai lelei, ua sili atu fale mamalu ma ua faʻamalosia foi e Chavez tulafono faʻafeiloaʻi tagata faigaluega e faʻamautinoa ai se totogi ola (o le totogi maualalo aupito maualuga i Latina Amerika) ma penefiti malolosi a tagata faigaluega. E tele mea na ia le mafai ona faʻamaeʻaina, ae o le mea na ia ausia e tulaga ese mo le sili atu ma le sefulu tausaga i le pule, ona e tatau foi ona ia suia faʻalapotopotoga piʻopiʻo, le lelei ma malepelepe ma feagai ma se tetee e lagolagoina e le US ma le tele o le tamaoaiga. mana.
MW: Ua tele lau tusi e uiga i le US intelligence agencies ma NGO fa'alilolilo gaioiga i Venesuela. O e va'ai i se fa'ailoga ua fa'aitiitia le fa'alavelave talu ona maliu Chavez?
EG: Leai. O le fa'alavelave a le US i Venesuela ua fa'atupula'ia fa'atuputeleina i tausaga ta'itasi talu ona filifilia Chavez i le 1998. I le taimi o le fa'alavelave fa'asaga ia te ia ia Aperila 2002, lea na fa'ato'ilaloina e tagata ma 'au fa'aauupegaina fa'amaoni, sa lagolagoina e le US le itu tete'e, ae fa'atasi ai ma fesoasoani feololo pe a mafaufau i mea o latou faia i aso nei. O tausaga taʻitasi, o le faʻatupeina o vaega tetee a Chavez ua faʻateleina i le faitau miliona, e ala mai i le USAID, le National Endowment for Democracy (NED), le Matagaluega a le Setete, ma isi ofisa faʻatupeina e le US, e pei o le Freedom House, International Republican Institute (IRI) ma National Democratic Institute for International Affairs (NDI). O le mea moni, e le gata na faʻateleina e Obama le faʻatupega i vaega e tetee i Chavez, ae na ia faʻateleina atili le aloaia e ala i le faʻaalia o le faʻaaofia o ia faʻatupega i le Tala Faʻatatau o Tupe Faʻa-Fafo faaletausaga. O loʻo i ai se parakalafa faʻapitoa e tuʻufaʻatasia mo le faʻatupeina o vaega faʻafeagai Venezuela, pe pei ona latou taʻua, "faʻalauiloaina o le faatemokalasi". Ua ou faʻamaonia tele i aʻu suʻesuʻega o lenei faʻatupega ua alu e faʻatupeina le faʻalavelave ma faʻalapotopotoga le faʻatemokalasi ma gaioiga i Venesuela. Matou te iloa mai faʻamaumauga na tuʻuina mai e Wikileaks ma talu ai nei na saunia e Edward Snowden, na faʻateleina le faʻatupulaia o le vaʻaiga a Amerika i Venesuela i lenei tausaga, aʻo faʻaleagaina le soifua maloloina o Chavez. O le US na lafo le tele o le tamaoaiga ma faiga faaupufai i tua atu o le toilalo o le sui tauva o Henrique Capriles, ma na o le pau lea o le malo na musu e aloaia aloaia le manumalo o le palota a Peresitene Nicolas Maduro ia Aperila. O Uosigitone o le a faʻaauau pea ona lagolagoina le itu teteʻe i le faʻamoemoe e mafai ona toe faʻamanatuina le nofoaiga a Maduro i se palota i totonu o le tolu tausaga, pe a oʻo i le afa o lana nofoaiga ono tausaga ma e mafai ona tali atu i le tulafono i le toe faʻafoʻisia o le referendum. O le US o loʻo faʻatupeina i le ausia o lona faʻateʻaina i lena taimi, pe a le o le taimi muamua e ala i isi faiga le faʻa-temokarasi. O nisi o sui o le itu teteʻe na maua talu ai nei i fuafuaga e taumafai se osofaʻiga faasaga ia Maduro, faʻapea foʻi ma le fuafuaina o lona fasioti tagata. O i latou uma e masani ona malaga i Uosigitone mo "fonotaga". O le malo o Venesuela talu ai nei na faamuta ai se talanoaga na faavaeina ma Uosigitone na amata ia Ianuari ina ua maeʻa faamatalaga mataga na faia e le Amapasa o Amerika i Malo Aufaatasi, Samantha Power. O le pulega a Maduro, e pei o Chavez, e naunau e maua se mafutaga faʻaaloalo ma le malo o Amerika. Ae o le a latou le tutu mo le faʻamalosi, faʻalavelave, poʻo se isi lava uiga faʻalavelave. E foliga mai e le mafai e le US ona auai i se mafutaga matua, faʻaaloalo ma Venesuela.
MW: O le mea lea na fai mai ai Barack Obama i se faatalanoaga ma le Univision ina ua maliu Chavez. Fai mai a ia, "O le mea sili ona taua o le manatua o le lumanaʻi o Venesuela e tatau ona i ai i lima o tagata Venesuela. Na matou vaʻai mai ia Chávez i faiga faʻavae pule ua mavae, o le taofiofia o le teteʻe.
Na i ai se tali i le faamatalaga a Obama i Venezuela?
EG: E mautinoa lava sa i ai se tali malosi tele. Muamua, o faʻamatalaga sa vaʻaia e matua le faʻaaloalo i le malo ma le malo i le taimi na faʻaleagaina ai le soifua maloloina o Chavez. Na latou faʻaalia manino e faʻavalevalea le pulega a Obama e uiga ia Venesuela ma e leai sona popolega mo le tele, faʻalavelave faʻalagona o loʻo feagai ma le faitau miliona o le atunuʻu ona o le faʻaletonu o le soifua maloloina o Chavez. O le sini numera tasi a Peresitene Chavez - lea na ia ausia i se tulaga tele - o le tuʻuina atu lea o le pule i tagata. O le pepelo o Obama i se faamatalaga faapea ua faamalumalu ai lona le malamalama i le mea moni o Venesuela. E to'atele tagata i Venesuela e auai i olaga fa'apolokiki nai lo se isi lava taimi muamua, ma le tele o tagata i le US (pasene-poto). I se vaitau o le tele o vaʻavaʻai, fasioti tagata filifilia, drones, falepuipui faalilolilo, soliga o aia tatau a tagata ma isi faiga faʻapolopolo e taʻitaʻia e le US, e tatau i Obama ona mafaufau faalua e uiga i le faʻailogaina o le malo o se isi malo lea na te iloa e uiga i tala e leʻi iloa e tagata suʻesuʻe e tuʻuina atu ia te ia. . I se aotelega, na matua feita tagata Venesuela ona o le le mautonu ma le le faaaloalo o Obama, ae latou te leʻi faateʻia. O na faamatalaga e masani lava o le tulaga tetee a Uosigitone faasaga ia Venezuela i le pulega atoa a Chavez.
MW: Aisea na inoino ai Uosigitone ia Chavez?
EG: Ou te masalo na ita Uosigitone ia Chavez mo le tele o mafuaaga. O le mea moni o le suauʻu o le puna muamua lea o uiga faʻamalosi a Uosigitone ia Chavez. O Venezuela o loʻo i ai le tele o suauʻu faʻaagaaga i luga o le paneta ma aʻo leʻi filifilia Hugo Chavez, sa gauaʻi malo i le US fiafia. O le mea moni, o Venesuela o loʻo i luga o le va o le faʻatumauina o lana suauʻu suauʻu, faʻatasi ai ma isi mea uma i totonu o le atunuʻu, i le taimi tonu na filifilia ai Chavez. O le mea moni la e faapea o se faauluuluga o le setete o loo nofo i luga o le tele o suauu faasao i le lalolagi - lea e manaomia e le US ona faatumauina le tele o tagata faatau i se taimi umi - o le a le o lalo ifo o le lisi o mataupu a le US sa matua ita ai Uosigitone. Chavez e le gata na toe maua ma suia le alamanuia suauʻu e toe tufatufa atu le tamaoaiga ma faʻamautinoa kamupani mai fafo o loʻo usitaia tulafono (totogi lafoga ma totogi, mo se faʻataʻitaʻiga), ae na ia faʻasalalauina foi isi punaoa faʻapitoa i le atunuʻu o loʻo i ai le US, e pei o e pei o auro, eletise ma fesootaiga. E manino lava o Chavez o se matuitui tele i le tamaoaiga o Uosigitone i le itulagi. I le taimi lava na taʻitaʻia ai e Chavez le faʻavaeina o le Latina Amerika faʻatasi ma le galulue faʻatasi, lea na faʻafeiloaʻi i faʻalapotopotoga e pei o le Union of South American Nations (UNASUR), le Bolivarian Alliance for Peoples of Our Americas (ALBA), le Community of Latin American and Caribbean States ( CELAC), faʻapea foi ma PetroCaribe, Telesur (le fesoʻotaʻiga televise muamua a le itulagi) ma le tele o isi fuafuaga, na vave ona mou atu le malosi o Uosigitone i le itulagi. O lenei mea na mafua ai le tele o le ita ia Chavez, talu ai o ia o le taʻitaʻi sili ma le malosi o le malosi i tua atu o Latina Amerika tutoatasi ma le pule silisili ese i le XXI seneturi. Uosigitone, ma le au Venesuela, sa le mafai foi ona tatalia uiga o Chavez ma le auala tuusaʻo e taʻu atu ai mea e pei o latou. Na te le fefe i se mea ma leai se tasi ma e le tu i lalo, na te tumau mausali ma fai atu mea na ia talitonu i ai, e tusa lava pe le o le mea saʻo faʻamalo e fai atu. Ma sa inoino Uosigitone ia te ia mo le toe aumaia o le manatu leaga o le socialism i le lalolagi i aso nei. Na latou taumafai malosi e aveese le paneta mai soʻo se mea e pei o le komunisi i le XX seneturi, o lea o le "Socialism of the XXI Century" a Chavez o se taʻaloga mo le aoga tuai o Washington, lea o loʻo umia pea le nofoaiga i le US.
MW: E te mana'o e fa'aopoopo i ai ou manatu e uiga i le maliu o Chavez?
EG: O le maliu o Chavez e le mafai ona talia. O ia o se malosi malosi, faaosofia, tumu i le alofa ma le alofa moni mo tagata ma le olaga. Sa ia te ia se gafatia tulaga ese o fesootaiga ma e mafai ona fesootai ma soo se tasi i se fusi faamaoni o tagata. O ia o se tagata va'ai atamai ma o se fai miti. Na ia fesoasoani i tagata ia iloa le gafatia i totonu ia i latou lava ma iloa o tatou gafatia. Sa ia faamemelo i lona atunuu, o ana aganuu mauoa, musika, eseesega, ma sa ia tuuina atu moni lava vaega uma o ia lava i le fausiaina o se Venesuela mamalu, malosi ma matagofie. O aʻu o se tasi o tagata faʻamanuiaina e avea ma ana uo vavalalata ma faʻasoa le tele o taimi faʻapitoa ma ia. Sa i ai ona vaivaiga ma le atoatoa, e pei o i tatou uma, ae o lona gafatia e alofa ma popole i tagata uma na taitai atu ai o ia e faatoilaloina le tele o faafitauli faigata—toetoe lava a le mafai—faalavelave. Sa matua talitonu o ia o le a ia faatoilaloina le kanesa, ma o le mea moni sa matou faamoemoe uma na te faia. O lona maliu na tuua ai se gaogao loloto ma faanoanoaga loloto mo le faitau miliona. O lona malosi e matua le gata, e faigata ona le lagonaina i soo se mea lava, o loo siomia ai i tatou, e taitaia ma taialaina le suiga na ia fesoasoani e fausia. O le mafuaaga lena e faigata ai ona talia lona alu ese, aua o loo i ai pea o ia i o tatou olaga, ma ioe i inisi uma o Venesuela. Na avea Chavez ma Venesuela, la patria querida, ma o lona talatuu o le a faaauau pea ona tupu ma olaola ao fuga mai Venesuela i lona gafatia atoatoa.
MIKE WHITNEY nofo i le setete o Uosigitone. O ia o se sao i Leai se faamoemoe: Barack Obama ma le Politics of Illusion (AK Press). E maua foi le Hopeless i a lomiga Kindle. O le tala a Whitney i le faʻaitiitia o totogi mo tagata faigaluega Amerika o loʻo faʻaalia i le Iuni lomiga o CounterPunch mekasini. E mafai ona maua o ia i [imeli puipuia].
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo