O le faaletonu o aitalafu brouhaha talu ai nei na vaaia i le Konekeresi na ofoina atu avanoa i le au alualu i luma lea na matou le mafai ai ona faʻaaogaina. Ua sasa uma le Democrats ma Republicans i palota na sosoo ai ona o a latou amioga, ae e oo mai i le taimi nei, e lei vaaia lava se liliu i le itu agavale o le Democratic Party.
E le gata i lea, o le maliliega lea na iu lava ina pasia ma sainia e Peresitene Obama e itiiti lava se mea na faia e foia ai le faafitauli. O le a toe aliaʻe mai lenei faʻailoga i se taimi mulimuli ane o lenei tausaga, ma o le a sili atu ona leaga. O le a faʻaauauina osofaʻiga i luga o le "vasega ogatotonu" ma le "leai-leai" i lalo ifo o latou i luga o le laupapa, ma tuʻu ai le mauoa ma a latou uo e matua le afaina. O lenei mea o le a tatou maua ai se isi "avanoa," ae seʻi vagana ua tatou iloa pe aisea na tatou le lelei ai i lenei taamilosaga muamua.
Ou te finau e tolu mataupu e tatau ona foia: o le tulaga o aitalafu lava ia, o le lautele o la tatou auiliiliga, ma se polokalame e lava le lototele e faʻafetaui ai mataupu moni.
O le tulaga o aitalafu lava ia
E iai moni lava le fa'afitauli o aitalafu a le malo o Amerika. O le mea moni o le US ua le naunau i faiga faaupufai e siitia tupe maua e totogi ai ana tupe faaalu.
O tausaga ta'itasi, e tu'uina atu ai e le Malo Feterale se tala o le tupe fa'aletausaga, lea e fa'atulaga ai taualumaga ma faiga fa'avae a le malo, e aofia ai tupe fa'aalu ma tupe maua. (E leai lava se ese'esega ma le paketi a le aiga, ae e LOT sili atu zeros!) A mae'a le tausaga fa'aletupe (i le aso 30 o Setema), e fuafua e le malo pe fa'asili pe pa'u mo le tausaga. Vagana ai mo le fa tausaga mulimuli o le Clinton Administration, o le malo ua i ai i tausaga uma talu mai le 1970.
Peita'i, o tupe fa'asili ma fa'aletonu o lo'o fa'aopoopo i totonu o le fa'amaumauga tu'ufa'atasi o tupe fa'asili ma tupe pa'u, lea e ta'ua o le Atunu'u a le Atunu'u, ma o lo'o fa'atupula'ia i le 30 tausaga talu ai. Mai le 1789, ina ua faavaeina lenei atunuu i le 1981 – mai le amataga o le nofoaiga a George Washington seia oo i le faaiuga o le nofoaiga a Jimmy Carter, o se vaitaimi e 192 tausaga – e lei oo atu le aitalafu a le tatou atunuu i le $1 trillion tala: o le mea moni e $907 piliona, pe tusa ma le $ .9 tiliona (mulimuli ane, T). E aofia ai aitalafu mai le Taua o le 1812, Taua a le Lalolagi, Taua Muamua a le Lalolagi, Taua Lona Lua a le Lalolagi, Korea, ma Viatename, faapea ma isi mea uma na faia e le malo, e pei o le eletise i nuu i tua i lalo o le Tennessee Valley Authority. Ae ui i lea, faatasi ai ma le filifilia o le "fiscal conservative" Ronald Reagan ma e aunoa ma ni taua tetele, o le tatou National Debt na faatupulaia mai le $ .9 T i le $ 2.7 T i le va o le 1981-89: o le National Debt na faaluaina i le valu tausaga! O loʻo faʻaauau pea i luga - seʻi vagana ai le pulega lona lua a Clinton lea na tuʻu ai tupe faʻasili - i le mea ua sili atu nei i le $ 14 T. Aʻo leʻi oʻo i le "fefaʻatauaʻiga" tele o le paketi, sa faʻamoemoe o le a oʻo atu le aitalafu a le Atunuʻu i le $ 29 T i le 2021.
O lea la, e le gata ina faatupulaia le tele o aitalafu a le Atunuu, ae o lona uiga o le aofaʻi o tului e manaʻomia e totogi ai tului e tatau ona totogiina e le aufaipisinisi - e pei o le aofaʻi e manaʻomia e ausia ai le "masina maualalo" a le tagata i luga oa tatou kata fai aitalafu - lelei. O le mea lea, o le tele o le tala o le tupe o le a tatau ona tuʻuina atu i le totogiina o le aufaipisinisi, e aofia ai ma le tele o malo mai fafo, e ui lava e oʻo mai i le taimi nei o taumafaiga a le Federal Reserve e faʻaitiitia tului sa matua aoga.
Sa tatau ona fai se mea; o lea, o le taumafaiga e foia le aitalafu.
Ae ui i lea, o le a le mea na natia ma le faamoemoe i le faagasologa, aemaise lava e O le New York Times, o lenei faʻafitauli o aitalafu naʻo le atinaʻeina talu mai le 1981. Ma e sili atu i le $ 10 T o lenei aitalafu na mafua ona o tupe faʻaalu a le militeri, mo gaioiga (e aofia ai a tatou taua tele) faʻapea foʻi ma auupega. Ma, e leai se aoga e fai atu ai, o le Times e le'i fa'alavelave e fa'ailoa atu o lo'o fa'aalu e le US le tele o tupe tausaga uma nai lo le matou 14 pito sili ona latalata i le militeri "tauva" fa'atasi, ma e toetoe lava pei o isi atunuu uma o le lalolagi ua tuufaatasia.
O le avanoa e tuʻu ai lenei miti taufaafefe atoa i totonu o se "Emepaea poʻo o tatou tagata" e fesoasoani ai i tagata ia malamalama i le mea moni o loʻo tupu, e leʻi matua maualuga lava e pei ona ou iloa, ma e mautinoa lava e le o se faʻavae tumau.
Au'ili'iliga a le au alualu i luma
O le a le mea ua faamatalaina ai lenei toilalo i la tatou vaega? O le mea moni lava, o tioata "atunuu" o loʻo ofuina e le toʻatele o tatou, faʻapea foʻi ma le tele o a tatou tagata suʻesuʻe sili ona lauiloa ma au suʻesuʻe.
O i matou, i le avea ai ma tagata Amerika, ua aoaoina i le tele o a matou a'oga e faapea o le Iunaite Setete o se atunuu "tulaga ese"; e ese le matou faagaoioiga - ma sili atu! – nai lo isi atunuu. E matua malosi lava le ta’u mai, ina ia malamalama i mea o lo’o tutupu i totonu o lenei atunu’u, e tatau lava ona taula’i atu i atina’e i totonu o lenei atunu’u.
O le mea moni, o le manatu o le US e "tulaga ese" i lenei auala o se pepelo. Talu mai le taimi muamua na o mai ai tagata Europa i lenei atunuu, o atinaʻe i Amerika i Matu o se vaega o le faagasologa o le lalolagi: tatou te aʻafia ai isi atunuʻu ma tatou aʻafia i isi atunuu.
E mafai ona vaʻaia aemaise lava pe a tatou vaʻavaʻai i faiga faʻavae a Amerika talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le mea moni, o le US o loʻo taumafai e pulea le lalolagi, taumafai e faʻamautinoa le avanoa e aunoa ma se faʻalavelave i vaega uma o le kelope mo faʻalapotopotoga faʻavaomalo (tele, ae le o le atoa, US), e tusa lava po o a aʻafiaga i tagata soifua ma / poʻo le siosiomaga. Na taofia e le Soviet Union mai le 1945 seia oʻo i lona faʻaumatia i le 1991, na tulaʻi mai le US mai le "Taua Malūlū" o le tasi lea o malo malosi i le lalolagi; o se pulega e matua le mafai lava ona tetee seia oo ina filifili "W" e osofaia Iraq ia Mati 2003.
Ina ia ausia lenei tulaga pule, na fausia ai e le US se Emepaea. E le o se malo iloga lea e pei ona faatuina e Roma, ae o se malo e faavae i faiga faapolokiki (e aofia ai faamiliteli), pulega tau tamaoaiga, ma aganuu i luga o isi atunuu ma o latou tagata. O lenei ituaiga o Emepaea na manuia ai le US: o mea lelei na sili atu, ae o tau tuusaʻo na maualalo.
Ae ui i lea, i le aluga o taimi, o le tele ma le tele o atunuʻu ua oʻo i se tulaga o atinaʻe lea na mafua ai le faʻateleina o le tauvaga ma le Iunaite Setete, luʻitauina i se tasi itu poʻo le isi, aemaise lava i le tamaoaiga (mafaufau ia Saina, mo se faʻataʻitaʻiga), ae o nisi taimi faʻapolokiki ( pei o Venesuela i lalo o Hugo Chavez). E ui lava e le o faamaopoopoina, o nei luitau ua faateleina ua faaitiitia ai le malosi o le Iunaite Setete e mamanuina mea o le lalolagi e pei ona i ai. O le mea lea, o le faʻateleina o tupe faʻaalu a le militeri i le 30 tausaga talu ai aʻo taumafai le US elite e taui mo lo latou faʻaititia o tulaga i le lalolagi.
Ma pe talia e se tasi le auiliiliga o se US Empire pe leai, o le aotelega o le mea moni e faapea ina ia malamalama i mea o loʻo tupu i le Iunaite Setete, e tatau ona tuʻuina atinaʻe i totonu o le lalolagi atoa. Ou te le o fai atu o mea uma e mafua mai i malosiaga mai fafo. Ae ui i lea, ou te fai atu, e tatau ona tatou iloa o le US o loʻo i totonu, ma aʻafia i, faiga faʻavaomalo, ma le le amanaiaina o ia mea o lona uiga e naʻo se vaega ma le le atoatoa o le malamalama i mea e aafia ai o tatou tagata.
O lenei mea e aumai ai aʻu e fai se faʻamatalaga i suʻesuʻega na saunia e tagata e pei o Paul Krugman ma Dean Baker, atonu o le toʻalua o tagata sili ona alualu i luma le tamaoaiga o loʻo i ai le lautele lautele. Ou te leʻi faitauina uma a latou galuega, ae na ou aʻoaʻoina mai ia mea uma e lua, aemaise lava Baker. O lo'o tu'uina mai uma e le lua, i le aluga o taimi, au'ili'iliga lelei o faiga fa'avae fa'apitoa fa'alaua'itele, ma o galuega a Baker i le fa'alavelave tau fale sa avea ma fa'ata'ita'iga.
Ae ui i lea, e le mafai ona ou manatua le vaʻaia o se tasi o nei tamaloloa o loʻo tusitusi e faʻatatau i le aitalafu "faʻalavelave" mai se vaaiga i le lalolagi. Ma ou te leʻi vaʻai faapitoa lava i tusitusiga e uiga i tupe faʻaalu a le militeri, ma o latou aafiaga i le paketi ma le National Debt. Ma leai e faapea, e le mafai e se tasi ona fa'amatalaina pe fa'afefea ona fa'atuputeleina le aitalafu a le Atunu'u i luga atu o le 14 taimi i le 30 tausaga.
Ia, atonu e faigofie lava ona ou sese. Ae ui i lea, a o laʻu Ph.D. i sociology ae le o le tamaoaiga, sa ou suʻesuʻeina i lea taimi ma lea taimi suiga i le tamaoaiga o le lalolagi ma o latou aafiaga i tagata faigaluega Amerika. I le 1984, na ou lomia ai laʻu tusiga muamua i totonu o se tusi talaaga faʻaleaʻoaʻoga (tamaiti aʻoga). I lena taimi, na ou faaiʻuina ai o faʻalapotopotoga a Amerika o loʻo faʻatau atu galuega faʻamalosia galuega i fafo, ma suia tagata faigaluega i Amerika i komepiuta, robots ma isi masini masini; mo i latou na mafai ona tausia a latou galuega i le US, o totogi ma penefiti o le a faʻaitiitia i le aluga o taimi pe a faʻavaivaia iuni ma faʻalauteleina le malosi o kamupani. Ae paga lea, o lenei auiliiliga ua sili atu ona saʻo i le aluga o taimi. (O le totogi o le vaeluagalemu i tupe moni mo se tagata faigaluega gaosi oloa a Amerika i le 2006-o i latou o le 80% pito i lalo o le aufaigaluega-na maualalo ifo nai lo lona taimi i le 1973 i le taimi na aveesea ai le tau, e tusa ai ma Krugman.) O laʻu tala lata mai, na tuʻuina atu i totonu. le US ae na lolomiina i le 2009 i se tusi talaaga a tupulaga i Initia, o loʻo faʻaalia ai o tupe maua a le aiga o le 80% maualalo o tagata Amerika moni. faaitiitia i le va o le 2001-05 (le pulega muamua a le GW Bush)-ma na taofia le auʻiliʻiliga aʻo leʻi le Great Recession ina ia le afaina ai taunuuga i le paʻu. (E maua i luga ole laiga ile www.zmag.org/znet/viewArticle/21584.)
O le manatu o loʻo ou taumafai e fai iinei o le malamalama i atinaʻe i totonu o le US, e tatau lava ona aofia ai se vaaiga faʻavaomalo; ma e lei lava ona faia e oo mai i le taimi nei.
O se polokalame fuafuaina
Ou te manatu e manaʻomia e le au alualu i luma se polokalame malosi pe afai tatou te maua se avanoa e sui ai le lautele o le talanoaga, ae itiiti le manumalo i le tele o tagata Amerika i la tatou itu. Ina ia faia lenei mea, soʻo se polokalama faʻamaoni, i le mea moni, e tatau ona faʻamalosi-leai se afa-laa: e tatau ona maua le gauai o tagata Amerika. E tatau ona aofia ai se vaaiga i le lalolagi atoa. Ma e tatau ona faʻavae i luga o se suʻesuʻega moni, e tusa lava po o le a le faʻalavelave e ono tulaʻi mai.
O laʻu talosaga: ia tipi tupe faʻaalu a le militeri a Amerika i le 90 pasene, i lenei tausaga.
Lo'u atua, e le mafai ona tatou faia lena mea, e te manatu. Ae aisea tatou te le mafai ai? Na lomia talu ai nei e Nick Turse se tusiga, e faailoa mai ai o le militeri a Amerika o loʻo galue nei i luga o 120 atunuu, faʻaopoopo i a tatou "taʻutaʻua" taua i Iraq, Afghanistan, Pakistan, Yemen ma Libya (http://www.tomdispatch.com/blog/175426/tomgram%3A_nick_turse%2C_uncovering_the_military%27s_secret_military/). E ui lava i mea ua uma ona aʻoaʻoina ai i tatou uma e uiga i le US o loʻo i ai se sao lelei poʻo le lelei i le lalolagi, o le mea moni-e pei ona faʻaauau pea ona faʻaalia e William Blum (www.killinghope.org) -o le US ua faʻafefe tagata i le lalolagi atoa talu mai le 1945. O le tipiina o le 90% o tupe faʻaalu a le militeri a Amerika o le a manuia ai le numera tele o tagata i le lalolagi atoa.
Ae o mea "hippy" lena, e sogisogi se tasi. Ae peitai, ou te le manatu faapena. O le toʻatele o tagata o loʻo taʻu atu i tagata palota e manaʻomia e le US ona alu ese mai Iraq ma Afghanistan. Ma o loʻo iai pea le 10% o tupe faʻaalu i aso nei, e mafai lava e le militeri a Amerika ona puipuia lenei malo mai soʻo se faʻamataʻu faʻamaonia: mafaufau Trident submarines ma a latou selau o fana faʻaauupegaina faaniukilia.
Afai tatou te alualu i luma e manaʻomia le 90% tipi i tupe faʻaalu a le militeri, faʻatasi ai ma le faʻatupuina o lafoga i luga atu o le $ 250,000 i le tausaga, ma manaʻomia le tuʻuina atu o nei tupe i le tuʻuina atu o galuega, toe faʻafouina o tatou taulaga ma taulaga, tuʻuina atu le soifua maloloina o le atunuʻu ma faʻaleleia avanoa tau aʻoaʻoga. mo tagata, ma le feagai ai ma suiga o le tau o le lalolagi, o le a tatou maua se polokalame e ese ai i tatou mai vaega kamupani e lua, o se tasi pe a iloa e mafai ona faia se aafiaga tele i le soifua manuia o Amerika (ma tagata i le lalolagi atoa), ma lena e mafai ona tatou faʻaaogaina e toe faʻaleleia ai faiga faʻapolokiki a le Iunaite Setete.
A le o le alualu i luma o se mea i lenei tulaga, pe mafai ona tatou faitio pea i le faʻasalalauga na tuʻuina atu i le Tea Party. O la tatou filifiliga.
_____
Kim Scipes, o se Satini muamua i le US Marine Corps (1969-73), o se Polofesa Lagolago o Sociology i le Purdue University North Central i Westville, IN. O lana tusi fou o le Taua Faalilolilo a le AFL-CIO e faasaga i le Aufaigaluega Atinaʻe o Atunuu: Lotogatasi poʻo Faʻasabotage? (Lanham, MD: Lexington Books, 2010), lea o le a tuʻuina atu i totonu o le pepa i totonu o Aokuso 2011.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo