Punavai: Ellenbrown.com
Ata na saunia e TierneyMJ/Shutterstock.com
E tusa ai ma se tusiga Aperila 6 i luga CNBC.com, Sepania ua fa'amoemoe e avea ma atunu'u muamua i Europa e fa'alauiloa mai ai se tupe maua fa'avae lautele (UBI) i luga o se fa'avae umi. Ua faalauiloa mai e le Minisita o le Tamaoaiga a Sepania le fuafuaga e tatala se UBI “i se taimi vave lava,” ma le sini o le tuuina atu o se totogi faavae i le atunuu atoa e lagolagoina ai tagatanuu “e faavavau.” Guy Standing, o se polofesa suʻesuʻe i le Iunivesite o Lonetona, na taʻu atu i le CNBC e leai se faʻamoemoe o se toe faʻaleleia o le tamaoaiga o le lalolagi e aunoa ma se tupe maua lautele. “E toetoe lava a leai se mafaufau,” o lana tala lea. "O le a tatou maua se ituaiga o tupe maua masani i se taimi vave pe mulimuli ane ...."
“O fea e maua ai e le malo le tupe?” ua le toe avea ma se tetee aoga i le saunia o se upega saogalemu tau tamaoaiga mo tagata. E mafai e le malo ona maua le tupe i le nofoaga lava lea e tasi na maua ai le sili atu i le $5 trillion mo Wall Street ma Corporate America: e mafai e le faletupe tutotonu ona lolomi. I se pou o Aperila 9 o loʻo faʻaalia ai le $ 1.77 trillion na tuʻuina atu i Wall Street i lalo o le CARES Act, Na matauina e Wolf Richter, “Ana auina atu e le Fed lena $1.77 Triliona i le 130 miliona aiga i le US, semanu e maua e aiga taitasi le $13,600. Ae leai, o tupe helikopa lenei mo Wall Street ma mo tagata e umia aseta.
"Helicopter tupe" - tupe na tuʻuina atu e le faletupe tutotonu ma tui i totonu o le tamaoaiga - e mafai ona faʻaaogaina i le tele o auala, e aofia ai le fausiaina o fale tetele, faʻauluuluga o se atinaʻe atinaʻe a le atunuʻu ma faletupe atinaʻe, tuʻuina atu fua aʻoga iunivesite a le setete, poʻo le faʻatupeina o Medicare, saogalemu lautele, po o se tupe maua faavae lautele. I le faʻafitauli o loʻo i ai nei, lea o le tapunia e le malo na mafua ai ona sili atu le vaivai o aiga nai lo se isi lava taimi talu mai le Paʻu Tele o le Tamaoaiga, o le UBI e foliga mai o le auala sili ona tuusao ma lelei e maua ai tupe i tagata uma e manaʻomia. Ae finau le au faitio o le a na o le faʻaosoina o le tau o le tau ma paʻu ai le tala. A'o fa'asea mai le fa'aauro o Mike Maloney se podcast Aperila 16:
O le taina o numera faaopoopo i komepiuta e le avea ai i tatou ma tamaoaiga. Afai o lenei manatu valea o le lolomiina o tupe mo toetoe lava o tagata uma i se tulaga tumau, o le tau o tala i lau ato poʻo le taga o le a ... faʻaauau pea ona paʻu .... Na'o lo'u mana'o i se tasi e fa'amatala mai ia te a'u pe fa'apefea ona aoga lenei mea.
Ina ua uma ona fai sina suʻesuʻega i lena mea, sa ou manatu o le a ou tauaveina le luitau. O le auala lea ma pe aisea e mafai ai e se faletupe tutotonu-faatupeina UBI ona galue e aunoa ma le afaina o le tala.
I se faiga fa'avae aitalafu, o le Consumer Economy e Fa'ato'a Pu'upu'u Tupe
Muamua, o nisi o faavae o tupe faaonaponei. E leai se matou faiga tupe tumau ma mautu. E iai a matou faiga fa'aaitalafu, lea e fa'atupu ai tupe ma fa'aumatia e faletupe i aso uma. O tupe e faia e pei o se teuina pe a fai se nonogatupe a le faletupe ma e tape pe a toe totogi le nonogatupe, e pei ona faamatalaina auiliili e le Faletupe o Egelani iinei. A itiiti ni nonogatupe o loʻo faia nai lo le totogiina, o le tupe sapalai e faʻaitiitia, o se mea e taʻua o le "faʻaitiitia o aitalafu." O le fa'aletonu e fa'atupu ai le pa'u ma le atuatuvale. O le faaupuga “tupe helikopa” na faia e faamatala ai le vaifofō o lenā maʻi e matuā mataʻutia. Fai mai le Economist Milton Friedman e faigofie lava ona togafitia se faʻafitauli: naʻo le lolomiina o tupe ma timu mai helikopa i luga o tagata.
O a tatou tupe sapalai o loʻo i ai i se tulaga tumau o le faʻaleagaina, ona o le auala e maua ai tupe. O faletupe e fausia le autu ae le o le tului e manaʻomia e toe totogi ai a latou nonogatupe, o le mea lea e sili atu tupe o loʻo nofo aitalafu i taimi uma nai lo le mea na faia i uluai nonogatupe. O le mea lea e tupu vave ai aitalafu nai lo le sapalai o tupe.
A tupu tele le avega o aitalafu e le mafai ai e tagata nono mai ona toe totogi, latou te totogia i lalo nogatupe tuai e aunoa ma le aumaia o ni aitalafu fou ma faaitiitia ai le sapalai o tupe pe faaitiitia.
Fai mai le au faitio i lenei talitonuga "debt virus" o le va i le va o aitalafu ma tupe o loʻo avanoa e toe totogi e mafai ona faʻatumu e ala i le "saosaoa o tupe." O aitalafu e toe totogi i le aluga o taimi, ma afai o tupe totogi uma e maua mai e le au nonogatupe e toe faʻaalu i le tamaoaiga, o loʻo avanoa faʻatasi i tagata aitalafu e totogi a latou paleni masina. (Vaai se faʻamatalaga atoa iinei.) O le faaletonu i lenei finauga o tupe na faia o se nonogatupe e tineia i le toe totogiina ma e le o avanoa e toe faʻaalu i le tamaoaiga. O le toe totogiina e leai se aitalafu na faia ai, ma ua mou atu le tupe.
O le isi faʻafitauli i le "saosaoa o tupe" finauga o le au nonogatupe faia le e masani ona toe fa'aalu a latou tupe mama i le tamaoaiga o tagata fa'atau. O le mea moni, e lua a tatou tamaoaiga - o le tagata faʻatau / gaosiga tamaoaiga lea e gaosia ma fefaʻatauaʻi ai oloa ma auaunaga, ma le tamaoaiga tau tupe lea e tulituliloa ai tupe e "fua" e aunoa ma le gaosia o oloa ma auaunaga fou. O le tamaoaiga tau tupe o se mea faʻapitoa i le tamaoaiga moni, ma o loʻo i ai nei le tele o tupe i totonu o le faiga. I se faiga faavae lē tusitusia ua taʻua le "Fed put", o le faletupe tutotonu e masani ona faʻaogaina le sapalai o tupe e faʻaleleia ai maketi tau tupe. O lona uiga e mafai e le aufaipisinisi ma le aufaipisinisi ona maua tupe sili atu ma vave i le tamaoaiga tau tupe nai lo le teu faafaigaluegaina o tagata faigaluega ma meafaigaluega. Faletupe, teu tupe ma isi "savers" tuu a latou tupe i totonu o sea ma pone, nana i fafo lafoga lafoga, lafo i fafo, pe na o le teuina i tinoitupe. I le faaiuga o le 2018, o kamupani a Amerika sa nonofo i luga $1.7 miliona i tinoitupe, ma le 70% o pili $100 faia i fafo.
I le taimi nei o loʻo tuʻuina atu le tamaoaiga o le au gaosi oloa / tagata faʻatau ma le le lava o tupe faʻafaigaluega ma le lava le manaʻoga. E tusa ai ma se pepa Iulai 2017 mai le Roosevelt Institute ua taʻua "O le a le Toe Fa'aleleia? Le mataupu mo Faiga Faʻavae Faʻaauau i le Fed":
O lo'o tumau pea le GDP i lalo ifo o le tulaga umi ma le maualuga na valoia e le au va'ai i le sefulu tausaga talu ai. I le 2016, o le GDP moni mo tagata taʻitasi sa 10% i lalo ole Tala o le Tupe a le Congressional Budget Office (CBO) 2006, ma e leai ni faʻailoga o le toe foʻi i le tulaga na valoia.
O le lipoti na faʻaalia ai o le faʻamatalaga sili ona foliga mai mo lenei faʻatupulaia o le le lava o le manaʻoga. Sa faaletonu totogi; ma ao le'i gaosia e le au gaosi oloa, sa latou manaomia tagata faatau e tu'itu'i io latou faitotoa.
I Mesopotamia anamua, o le va i le va o aitalafu ma tupe o loo avanoa e toe totogi ai na faasaʻoina i taimi taʻitasi aitalafu “iupeli” – fa'amāgaloina o nogatupe na soloia ai le ma'a. Ae o aso nei e le o ni tupu ma ni malumalu le au nonō tupe. O i latou o faletupe tumaoti latou te le auai i le faʻamagaloina o aitalafu ona o la latou faʻatonuga o le faʻateleina o tupe mama a le aufaisea, ma ona o le faia o lea mea latou te lamatia ai le le mafai ona totogi. Ae e iai se isi auala e aloese ai mai le va o aitalafu, ma o le faʻatumu lea i tui masani o tupe fou e leai ni aitalafu.
O le a le tele o tupe e manaʻomia ona tui e faʻamautu ai le sapalai o tupe?
O le faʻatonuina o le tapunia mai le coronavirus ua faʻateleina ai le faʻafitauli o aitalafu, ae o le tamaoaiga na pagatia i le faʻatupuina o aitalafu e leʻi tupu muamua. O le a fa'atalanoaina e le UBI le va i le va o aitalafu a tagata fa'atau ma tupe o lo'o avanoa e toe totogi ai; ae o lo'o i ai avanoa tutusa mo aitalafu fa'apisinisi, aitalafu feterale, ma aitalafu a le setete ma le malo, e tu'u ai le avanoa mo sina tupe helikopa a'o le'i liliu atu le fa'aitiitia o aitalafu i le tau o le tau.
Va'ai i le va o aitalafu a tagata faatau, i le 2019 80% o aiga US sa tatau ona nono e totogi ai tupe alu.
Ina ua maeʻa le faʻafitauli tau tupe 2008, o tupe maua ma aitalafu tuʻufaʻatasia sa le lava e faʻatumu ai le avanoa. E oo atu ia Aperila 2019, e tusa ma le tasi vaetolu o nonogatupe a tamaiti aoga ma nonogatupe taavale ua faaletonu pe ua uma ona faaletonu. O le taunuuga mautinoa o le faatupulaia o galu o le gaumativa a le tagata lava ia, le gaumativa o le faletupe, ma le faaitiitia o aitalafu.
Na faʻaalia e Roberts i le siata lona lua e oʻo atu i le 2019, o le va i le va o tupe maua moni faʻaletausaga ma le tau o le soifuaga na sili atu i le $ 15,000 i le tagata, ma o le paʻu faaletausaga e le mafai ona faʻatumu e oʻo lava i le nono e sili atu i le $ 3,200.
Fa'apea la, o se tufatufaga a le atunu'u na pa'u sa'o i teugatupe a tagata i le faletupe e $1,200 i le masina po'o le $14,200 i le tausaga. O le a latalata i le averesi $15,000 e manaʻomia e faʻatumu ai le va i le va o tupe maua faʻaaogaina ma le tau o le soifuaga. Afai o le 80% o tagata na mauaina e manaʻomia le nono e faʻaalu ai tupe faʻaalu na faʻaaogaina le tupe e toe totogi ai a latou aitalafu a tagata faʻatau (pepa aitalafu, aitalafu a tamaiti aʻoga, pili faafomaʻi, ma isi), o lena tupe o le a faʻaumatia aitalafu ma mou atu. O nei nonogatupe toe totogi (poʻo nisi o ia mea) e mafai ona faʻamalosia ma otometi. O le isi 20% o tagata e mauaina, e le manaʻomia le nono e totogi ai tupe faʻaalu, e le manaʻomia foi a latou tufatufaga a le atunuʻu mo lena faʻamoemoe. O le to'atele o le a fa'asaoina pe teu fa'afaigaluega i maketi e le o ni tagata fa'atau. Ma o le tupe na faʻaalu moni i oloa faʻatau ma auaunaga o le a fesoasoani e faʻatumu le 10% va i le va o le GDP moni ma le gafatia, faʻataga ai le sapalai e faʻatupuina ma manaʻoga, faʻamautu tau. O le taunuuga mulimuli o le ai ai leai siitaga i luga ole tau o tagata faatau.
O le tapunia o le tamaoaiga o loʻo i ai nei o le a mafua ai ona le lava, ma o tau o ia oloa e ono faʻamoemoe e faʻateleina; ae e le o se taunuuga o le "manaʻomia / toso" le tau o tupe e mafua mai i tupe helikopa. O le a avea ma "tau / tuleia" le tau mai le tapunia o fale gaosi oloa, faʻalavelave faʻalavelave, ma le faʻatupulaia o tau pisinisi.
Fa'asologa Fa'avaomalo
O le au faitio o tui o tupe a le faletupe tutotonu e faasino atu i le lauiloa o le hyperinflations o talafaasolopito - i Weimar Siamani, Zimbabwe, Venesuela, ma isi. O nei faalavelave, e ui i lea, e leʻi mafua mai i le lolomiina o tupe a le malo e faaosofia ai le tamaoaiga. Ae faimai foi Polofesa Michael Hudson, o le na suʻesuʻeina tele le fesili, "O hyperinflation uma i le talafaasolopito na mafua mai i le tautua aitalafu i fafo ua paʻu le fesuiaiga o tupe. O le faʻafitauli e toetoe lava a mafua mai i taimi o taua o tupe mai fafo, ae le o tupe faʻaalu a le atunuʻu.
Mo faʻataʻitaʻiga faʻaonapo nei o malo tuiina tupe fou e faʻatupe ai le tuputupu aʻe o le atunuʻu, e mafai ona tatou vaʻai i Saina ma Iapani. I le luasefulu tausaga talu ai, Sapalai tupe M2 a Saina fa'atupula'ia mai le 11 trillion yuan i le 194 trillion yuan, toeitiiti 1,800% fa'ateleina. Ae peitai le fua faatatau o le tau o le tau o lona Fa'asinomaga Tau Fa'atauga na fa'ae'e i le va o le 2% i le 3% i lea vaitau. O le lolovaia o tupe na tuʻuina atu i totonu o le tamaoaiga e leʻi faʻatupuina ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi ona o Saina fa'atupulaia le GDP i le kilipa vave lava e tasi, e mafai ai ona si'i fa'atasi le sapalai ma le mana'oga. O le isi itu o le naunau o Saina e teu tupe. A'o alu a'e tupe maua, o le pasene o tupe maua na faaalu i luga o oloa ma auaunaga na alu i lalo.
I Iapani, o polokalame faʻaosofia tele e taʻua o le "Abenomics" na faʻatupeina e ala i faʻatauga faʻatau e le faletupe tutotonu a Iapani. Le Faletupe o Iapani ua "monetize" toeitiiti atoa le afa o le aitalafu a le malo, faaofi mai ai tupe fou i le tamaoaiga e ala i le faatauina o pone a le malo ma le yen na fausia i luga o tusi a le faletupe. Afai na faia e le US Fed lena mea, o le a pule $ 12 trillion i pone a le malo o Amerika, e sili atu i le tolu taimi le $3.6 trillion o aitalafu a le Matagaluega o Tupe e umia nei. Ae o le fua faatatau o le tamaoaiga o Iapani o loʻo tumau pea i lalo ole 2% a le BOJ. O loʻo faʻaauau pea ona avea le faʻaititia o tupe ma popolega sili atu i Iapani nai lo le tau o le tau, e ui lava i aitalafu e leʻi tupu muamua i le faletupe tutotonu.
UBI ma Fefe o le "Nanny State"
Ua lapataia e le au faitio e faapea o le UBI o le auala lea i le pule aoao, le "sosaiete leai ni tupe," faalagolago i le "setete tausi," ma ID numera faamalosia. Ae leai se tasi o na taunuuga e manaʻomia faʻatasi ma se UBI. E le faalagolago ai tagata i le malo, pe afai e mafai ona galulue. Ua na'o se tupe maua faaopoopo, e tutusa ma tufatufaga e maua e le aufaipisinisi mai a latou sea. O le UBI e le fa'avaivaia tagata, e pei ona fa'aalia e le tele o su'esu'ega. I se isi itu, ua avea i latou sili atu ona aoga nai lo le leai. Ma o le UBI e le faʻapea o le a faʻaumatia tinoitupe. E sili atu i le 90% o le sapalai o tupe ua uma ona numera. UBI totogi e mafai ona tufatufaina numera e aunoa ma le suia o le faiga tatou maua.
E mafai e le UBI ona tautua sini uma o faiga faʻavae tau tupe, tuʻuina atu se upega saogalemu mo tagatanuu i taimi faigata, ma faiga faʻavae tupe, e ala i le faʻamautuina o le sapalai o tupe. E mana'omia moni lava e le tagata fa'atau/fa'ameamea le tu'iina masani o tupe helikopa ina ia tumau ai le fa'atumauina, fa'aosofia le tamaoaiga, ma 'alofia ai le fa'aletonu o le tamaoaiga.
O Ellen Brown o se loia, nofoa o le Atinae Faletupe a le Malo, ma le tusitala o tusi e sefulutolu e aofia ai Uepi o aitalafu, Ole fofo ole Faletupe a le Malo, ma Faletupe i Tagata: Fa'atemokalasi Tupe i le Tausaga Fa'atekinolosi. Na te fa'atautaia fo'i se polokalame i luga ole leitio PRN.FM taua "O la Tatou Tupe.” O ana 300+ blog tusiga o loʻo lafoina i EllenBrown.com.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo