O le Aso Faraile, Ianuari 13, Failautusi o Tupe Na tusi Janet Yellen i le Konekeresi e faapea o le malo o Amerika o le a oo i le tapulaa o nonogatupe ia Ianuari 19, ma faamalosia ai le Konekeresi fou i feutagaiga i luga o le tapulaa aitalafu i se taimi vave nai lo le mea na faamoemoeina. Fai mai a ia, o le a ia faʻaogaina faiga faʻatausitusi na ia taʻua o "faiga faʻapitoa" e faʻatumauina ai tupe a Amerika mo ni nai masina, ma tuleia le aso e ono le mafai ai ona totogi i se taimi o le taumafanafana. Ae na ia unaʻia le Konekeresi ina ia galue i le siitia o le faʻalo aitalafu.
O le si'itia i luga a'e o le $31.385 trillion tapulaa o lo'o iai nei o le a le faigofie i se Konekeresi e matua fevaevaea'i ma fa'atosina. A'o vivini le faipule o le Republican David Stockman i se tusiga o Ianuari 11:
15 O palota a [Fale] ma maata ma aū o le MSM opprobrium sa matua aoga lava. E mafua ona o le GOP's anti-McCarthy insurrection na maua ai faʻatagaga lea e ono faʻagesegese ai le faʻavavevave a Amerika i tupe o Armageddon. Ma i le taimi tonu lava!
O le mea moni, o lea e faasino atu i le folafolaga a le Fofoga Fetalai, o le a le toe i ai se siitaga o le taualuga o aitalafu e aunoa ma le faatulagaina o le faaitiitia o tupe faaalu; ma a tulai mai se koluse lua e mafai e se Sui Usufono e toatasi o le Maota ona tuuina atu se lafo e tuua ai le nofoa o le Fofoga Fetalai.
E tusa lava pe manuia le Konekeresi i le si'itia o le fa'aluga o aitalafu, o le si'itia malosi o tului a le Federal Reserve e ono fa'aoso ai le tului i luga o le aitalafu a le feterale i tulaga le tumau. O le faafitauli auiliiliga e le House Republican Policy Committee faapei o lea:
E oʻo mai ia Tesema 8, 2022, o le aitalafu a le atunuʻu atoa a le US na tu i le lata i le $ 31.5 miliona, $ 8.5 miliona le maualuga nai lo le na o le tolu tausaga talu ai ma le maualuga maualuga i le talafaasolopito o lo tatou malo. I le tausaga talu ai [i Mati 2021], na fuafua ai e le Congressional Budget Office (CBO) le malo tele o le a faaalu le $282 piliona e totogi ai a tatou aitalafu i le 2022, ae o lena fuafuaga na paʻu i le lata i le $400 piliona a o faamalosia e le Federal Reserve faiga faavae tau tupe ma o loo faaauau pea ona tuputupu ae le aitalafu. .
… E ui ina maualalo tului e tusa ai ma tulaga faasolopito, afai na siitia le tului i le 5 pasene, lea sa i ai talu ai nei e pei o le 2007, o le a sili atu i le $1 trillion le totogi o tului i le tulaga o aitalafu o lo o umia nei e tagata lautele, e sili atu nai lo le malo feterale. fa'aalu i tausaga ta'itasi i mea uma vagana ai le Saogalemu Lautele [faaopoopo le faamamafa; fa'ai'u fa'amatalaga].
Na taʻua e le Peresetene Fed o San Francisco Mary Daly i le taimi o le faʻatalanoaga faʻasalalau ma le Wall Street Journal e faʻamoemoe o ia i tagata fai tulafono sii i luga tului i se mea i luga atu o le 5%, ma le Pule Sili o le JPMorgan Fai mai Jamie Dimon e mafai ona "lelei tele" si'i tau i le 6%.
O le taamilosaga o aitalafu a le lalolagi ua oʻo i le tulaga lea, i le talafaasolopito, o se "toe setiina o tupe" tele na manaʻomia. I le 1913, na faia e ala i le faʻavaeina o le Federal Reserve e toe faʻafoʻi ai se faiga faʻatupe e le mafai ona faʻafeiloaʻi tupe faʻaalu i auro. I le 1933, na faia e ala i le aveesea o le tala mai le tulaga auro i totonu o le atunuu; i le 1969, e ala i le aveesea o le tala mai le tulaga auro faavaomalo; ma i le 2008-09, e ala i le tatala i fafo o faletupe i le quantitative easing.
Toe setiina o le Ta'aloga Ta'aloga e tusa ai ma le Fa'avae
Ae faapefea aso nei? I se tusiga Ianuari 11 i Forbes, ina ua uma ona talanoaina le tapulaʻa o "faiga faʻapitoa" lea e mafai e le Ofisa o Tupe, faufautua faʻafaigaluega Na tusia e Simon Moore:
O nisi ua finau foi e mafai e le malo ona agai i luma, atonu o le talosagaina o le 14th Teuteuga, po o le faia o se tupe sili ona maualuga le tau e fai ma isi fuafuaga e aloese ai mai faafitauli o aitalafu. Ae ui i lea, o nei manatu e leʻi faʻamaonia ...
Fai mai le Teuteuga lona 14, e le fesiligia le moni o aitalafu a le malo. O le fa'asa'oina o le pa'u o le tala fa'atatau o le tupe e ala i le fa'amomoliina o ni tupe siliva tiliona tala o le a avea ma se "fa'atonu" tupe fa'aletonu, ae o le faiga e le'o fa'ata'ita'iina. Na faia e Aperaamo Lincoln se mea faapena e aloese ai mai se aitalafu a le atunuu i le 24 i le 36% tului i le taimi o le Taua a le Lalolagi, ma sa ia tusia mai le tusi taʻaloga a tagata Amerika colonists i le seneturi talu ai.
O loo faapea mai le Mataupu 1, Vaega 8, o le US Constitution, “O le a i ai i le Konekeresi le Malosiaga … E faia ai tupe [ma] faatonutonu ai le tau o ia mea…“ Ina ua faamaonia le Faavae, sa avea tupe siliva. na'o le pau lea o tauofoga faaletulafono. I le 1860, o tupe siliva na faia na o le afa o le tupe; ma i aso nei, latou te faia na o le tusa $ 1.19 piliona a $ 21.352 trillion fa'asoa tupe fa'asalalau (M2). O tupe nei, faatasi ai ma le $239 miliona i US Notes poʻo Greenbacks na muamua tuʻuina atu i le taimi o le Taua a le Malo, o mea uma ia o loʻo totoe mai le malosi o tupe a le Ofisa o Tupe.
O le tele o le sapalai o tupe i aso nei faia tumaoti e faletupe e pei o tupe teu pe a fai nogatupe, e faoa ai le malosi e tuuina atu ai tupe a le atunuu mai tagata o lo o i ai i le faavae. Na aloese Lincoln mai se aitalafu tele i faletupe tumaoti a Peretania e ala i le toe faʻaleleia o tupe na tuʻuina atu e le malo a tagata Amerika. I le 1860s, o nei US Notes poʻo Greenbacks fou na tuʻuina atu e aofia ai le 40% o tupe a le atunuʻu. I aso nei, o le 40% o le sapalai o tupe o le a $ 8.5 miliona. Ae, o lenei lolomi tupe tele i le taimi o le Taua a le Lalolagi e leʻi taʻitaʻia atu ai i le hyperinflation. Greenbacks na mafatia i se pa'ū i le tau e faasaga i auro, ae e tusa ai ma Milton Friedman ma Anna Schwarz i A Talafaasolopito Tau Tupe a le Iunaite Setete, 1867-1960, e lē ona o le “lomitusi tupe.” Ae, na mafua ona o le le paleni o fefaʻatauaʻiga ma paʻaga fefaʻatauaʻiga mai fafo i luga o tulaga auro.
Na fesoasoani le Greenbacks i le Iuni e le gata i le manumalo i le taua ae i le faʻatupeina o se vaitaimi o le faʻalauteleina o le tamaoaiga e leʻi tupu muamua. Na faia e le malo o Lincoln le kamupani sili ona tele o pisinisi e leʻi vaʻaia e le lalolagi. Na faʻalauiloaina le fale uʻamea, faʻavaeina se faiga o nofoaafi konetineta, faʻalauiloaina se vaitau fou o masini faʻatoʻaga ma mea taugofie, faʻavae aʻoaʻoga maualuluga e leai se totogi, na tuʻuina atu le lagolago a le malo i lala uma o le saienisi, faʻatulagaina le Ofisa o Mines, ma le aufaigaluega. na fa'atuputeleina le gaosiga i le 50 i le 75 pasene.
E mafai e le Konekeresi ona aloese mai le faaletonu o aitalafu i aso nei e ala i le valaau mo se lomiga fou o US Notes e leai ni aitalafu. Ae ui i lea, o le a manaʻomia ai se tulafono, masalo o se taua maualuga atu i le Konekeresi o loʻo i ai nei, e oʻo lava i le siitia o le faʻalo aitalafu.
Fa'aitiitia le aitalafu a le feterale
O le isi auala e faʻaitiitia ai le faʻafitauli o aitalafu i tupe na tuʻuina atu e le malo na faʻaalia e le sui tauva o le Republican Ron Paul ma faamaonia e le Democratic Representative Alan Grayson i le taimi mulimuli o aitalafu faʻalavelave faʻalavelave: e mafai ona faʻatonuina le Federal Reserve e tuʻuina atu i le Treasury le feterale securities na ia faʻatauina ma faʻamaumauga faʻamaumauga e ala i le "quantitative easing." Ona mafai lea e le Ofisa o Tupe ona fa'aleaogaina le vaega lea o le aitalafu, lea na tu i le $6.097 trillion e oʻo mai ia Tesema 2, 2022. O lena filifiliga o le a faʻatulafonoina, ae e manaʻomia le faʻamalosia e le gata i le Konekeresi ae o le Federal Reserve e galue.
O le isi filifiliga lona tolu, lea e mafai ona faia vave e ala i le faʻatonuga faʻapitoa, o le a faʻaaogaina e le malo tele lona malosi faʻavae e "tupe siliva ma faʻatonutonu le tau o ia mea" e ala i le faʻatauina o se tasi pe sili atu tiliona tala siliva siliva.
Le manatu o le faia o tupe siliva tetele e foia faafitauli tau tamaoaiga na muamua fautuaina i le amataga o le 1980s e se taitaifono o le Coinage Subcommittee a le Maota o Sui. E le gata ua tuuina atu e le Faavae le malosiaga i le Konekeresi e faavasega ai tupe ma faatonutonu ai lona tau, ae e leai se tapulaa e tuu i luga o le tau o tupe na te faia.
I le 1982, na filifili ai le Konekeresi e titina ese lenei vaega o totoe o lona malosi e fai ai tupe e ala i le tuʻuina atu o tapulaʻa i le aofaʻi ma faʻailoga o le tele o tupe siliva. Ae na tuua ai se tasi tuusaunoaga, o le platinum coin, lea o se aiaiga faapitoa na faatagaina e faia i soo se aofaiga mo faamoemoega faamanatu (31 US Code § 5112). Ina ua lokaina le Konekeresi i luga o le aitalafu aitalafu i le 2013, loia Carlos Mucha tuuina atu se tupe siliva platinum ia fa'aogaina lenei avanoa; ma le talosaga na maua e le talosaga na pikiina e Paul Krugman ma nisi o le tamaoaiga o se auala e agai ai i luma.
Philip Diehl, sa avea muamua ma ulu o le US Mint ma le tusitala-tusitala o le tulafono o tupe siliva platinum, na faʻamaonia ai o le tupe siliva o le a faʻatagaina faaletulafono. Sa ia fai mai:
I le faʻatauina o le $1 trillion platinum coin, o le Failautusi o Tupe o le a faʻaaogaina le pule lea na tuʻuina atu e le Konekeresi masani mo le silia ma le 220 tausaga. . . i lalo o le malosiaga ua tuuina atu i le Konekeresi i totonu o le Faavae (Mataupu 1, Vaega 8).
Ae faapefea le Inflation?
Na faamalamalama mai e Prof. Randall Wray e le mafai ona taamilo tupe ae o le a teu i le teugatupe a le malo i le Fed, ina ia aua neʻi faʻateleina le sapalai o tupe. O le tala o le tupe e mana'omia pea le fa'atagaga a le Konekeresi. Ina ia taofiofia le faʻaaluina, e manaʻomia e le Konekeresi le usitaʻia o tulafono faʻavae o le tamaoaiga. E mafai ona fa'aalu i oloa ma tautua se'ia o'o i le fa'afaigaluegaina atoa e aunoa ma le fa'atupulaia o tau (talu ai o le a si'i fa'atasi le sapalai ma le mana'oga). A maeʻa lena, e manaʻomia le lafoga - e le o le faʻatupeina o le paketi, ae ia faʻaitiitia le faʻasalalau tupe sapalai ma aloese mai le faʻatupuina o tau i le tele o manaʻoga.
O se isi auala mo le faʻamautuina o le sapalai o tupe ma aloese mai le tau o le tau e aunoa ma le faʻaaogaina o lafoga na atiaʻe e Penisilevania colonists i aso o Benjamin Franklin. O le taimi lea na lolomi ai e malo o Amerika ni fasipepa, e mulimuli i le taʻitaʻiga fou a Massachusetts i le 1691. O lenei tupe pepa na manatu o se faʻamuamua e faasaga i lafoga, ae sa sili atu ona faigofie le tuʻuina atu o le pepa nai lo le toe aoina mai o lafoga; ma o le taunuuga o le faateleina ma faaitiitia le tau o le tupe.
Na aloese le au faipule o Penisilevania i le tau o le tau e ala i le fausia o se "faletupe fanua." Na tuuina atu e le malo faakolone ni fasipepa e taui ai oloa ma auaunaga, ma tuuina atu tupe i le aufaifaatoaga i se tau talafeagai. O le tului na toe foi i le faleteuoloa colonial, faapaleni le paketi.
O aso nei e mafai foi ona tatou faia le mea lava lea e tasi: e mafai ona tatou faapaleni tupe na tuuina atu mo tupe faaalu a le malo i le tului nai lo lafoga. Ae o lona uiga lelei o le faʻaatunuuina o le faiga o teugatupe, ae le o se mea e foliga mai pe manaʻomia foi i totonu o se tamaoaiga tele ma le tele o mea tau tamaoaiga. E pei ona matauina e UK Prof. Richard Werner, o le fa'atunuu o le faiga o teugatupe i Soviet Rusia e le'i lelei. Ae o le faiga a Saina, e aofia ai le tele o faletupe laiti a le malo, na faamaonia le matua lelei ma aoga; ma le au faletupe Siamani i totonu o le lotoifale na atiina ae se faiga faapea a o lei taitai o Saina, faatasi ai ma a latou fesootaiga o faletupe lautele a le Sparkassen. E mafai ona matou mulimulita'i i se feso'ota'iga o faletupe a le malo o lo'o fa'asalalau atu i mana'oga fa'apitonu'u, ma fa'apea ona fa'aliliuina ai faletupe i se fa'aaogaga a le malo a'o fa'atumauina aitalafu i lalo o pulega fa'alotoifale ma tufatufaga.
E mafai ona tatou agai i luma…
E pei ona matauina e le taitaifono o le Coinage Subcommittee i le 1980s, o le aitalafu atoa a le feterale e mafai moni lava ona totogi i ni tupe siliva tetele. O le isi itu, o le atugaluga o le a faʻateleina le sapalai o tupe ma faʻaititia ai le tupe; ae na faʻaalia e le Federal Reserve ina ua maeʻa le "Great Recession" e mafai ona tuʻuina atu le faitau miliona o tala i le faʻaogaina o tupe-faʻaputuga faʻaititia. e aunoa ma le fa'aosoina o le hyperinflation. O le mea moni, o le faʻamalositino e leʻi faʻaosoina e oʻo lava i le tau maualalo maualalo lea na fuafuaina ai.
Ua alu mamao atu Iapani. E oʻo mai ia Me 2022, 43.3% o lana aitalafu a le atunuʻu umia e le Faletupe o Iapani; ae o lona faasinomaga o tau o tagata faatau (le pasene faaletausaga o suiga i le tau o oloa ma auaunaga) i le leaga 0.2%. Ma Saina si'itia lana sapalai tupe i le lata i le 1800% sili atu i le 24 tausaga (mai le 1996 i le 2020) e aunoa ma le fa'ateleina o le tau o le tau. Na faia lena mea e siitia le GDP fa'atasi ma le sapalai o tupe.
E pei o le QE, o le totogiina o le aitalafu a le feterale i tupe tiliona na teuina i totonu o le teugatupe a le Ofisa o Tupe o le a na o se fesuiaiga o aseta, suia ai se noataga tului (pone) i se aitalafu e le tului (tupe teu i faletupe e totogi i le au faatau pone) . O le maketi mo oloa ma auaunaga o le a le lolovaia i tupe "fou" lea o le a faʻateleina ai tau o oloa faʻatau, ona o le a le manatu tagata o loʻo umia pone latou te sili atu le tamaoaiga nai lo le taimi muamua. , faʻamatalaina le eseesega i le va o le QE ma le totogiina saʻo o siaki faʻamalosi i se tusitusiga Ianuari 9, 2023. Na ia tusia:
O le tele o tupe faʻaosofia i le 2020 na fatuina ai ni nai miliona mai le ea manifinifi ma na o le tuʻuina atu i tagata lautele - fa'apea le fa'atupula'ia o le fa'atupulaia ma le tau o le tamaoaiga. Manatua o le faʻamalosia o tupe e matua ese lava mai le QE, e naʻo fa'afesuia'i Ofisa o Tupe mo tinoitupe. QE suia le tu'ufa'atasiga o aseta fa'aletupe o lo'o umia e le 'au faletupe (itiiti Treasuries, sili atu tinoitupe), ae le o latou fa'atauga. I se fa'afeagai, o siaki fa'aletonu ma nogatupe fa'amagaloina e matua'i maua fua "tupe helikopa" lea e fa'ateleina ai le mana'oga.
"QE suia le tu'ufa'atasiga o aseta fa'aletupe o lo'o umia e le 'au faletupe (itiiti Treasuries, sili atu tinoitupe), ae le o latou fa'atauga..” O tagata e le o ni faletupe o le Treasuries na mafai ona faʻatau atu a latou faʻamalumaluga i soʻo se taimi pe ana latou mananaʻo i tupe. Sa i ai a latou tupe i faamalumaluga a le malo i le taimi muamua ona sa latou mananao e sefe nai lo le faaalu. Afai e fa'atupe i fafo, masalo latou te fa'aauau pea ona fa'asaoina le tupe, masalo e ala i le teu fa'afaigaluegaina i isi fa'amalumaluga e maua ai tului.
Ose mea e mafaufau i ai
O le mea moni, o na talosaga e foliga mai e le mafai ona pasia i le taimi nei, ma o le a manaomia ai le lototele uiga ese na o le faailoa atu; ae o loo tatou ola i taimi e le masani ai. E le o toe mamao ona oo mai lea o le taimi mo taʻitaʻi lototetele e ave le pule ma faia se mea mataʻutia. O le isi filifiliga o loʻo faʻalavelave ia i tatou o le World Economic Forum's "Great Reset," lea "e leai sau mea e maua ma 'ai bug"(faavae neo-feudalism).
O le tulaga quo e manino lava e le mafai ona gafatia, ma o meafaigaluega a le Fed o loʻo i ai nei e le mafai ona faʻasaʻo. O le fa'afitauli o le tau o le tau o lo'o fa'aolaina i ona vae, e ui o tupe fa'aalu ma le le lava o sapalai o lo'o mafua ai le si'itia o tau i aso nei; ma o meafaigaluega masani a le Fed o le a le foia na faafitauli. O le maualuga o le tului e sii i luga, o le faigata foi lea mo tagata ma pisinisi ona totogi a latou aitalafu aitalafu. O lona uiga o le a gau pisinisi, o le a faamalolo tagata, ma o le a alu i lalo lisiti o lafoga, ma atili ai ona siitia le paketi.
Matou te manaʻomia se auala fou, a itiiti ifo ma le tasi e fou i aso nei. E lelei ona tatou toe foi atu i le fofo a o tatou tuaa – o se faiga tau tupe e lagolagoina e “le faatuatua atoatoa ma le mamalu o le Iunaite Setete,” o se malo “o tagata, e tagata, ma tagata,” e pei ona taʻua e Lincoln. . Atonu e le o le malo lena ua tatou i ai nei, ae e mafai ma e tatau ona i ai. A'o le'i maua se tatou tupe fa'atuatuaina a le atunu'u, tatou te mana'omia se faigamalo manino ma maufa'atasi e tali atu i le mana'o o tagata. Pe a malepe le faiga tuai ma tatou sauni mo se faiga fou, o mataupu na e tatau ona taʻitaʻia ai i tatou i lona atinaʻeina.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo