O loʻo tamoʻe solo le US i liʻo i Sasaʻe Tutotonu, faʻapipiʻi faʻatasi faʻatasi i inei, maua ni tagata ese e momoe ai iina, ma i lea nofoaga ma lea nofoaga e taumafai e iloa po o ai moni le fili o lona fili. O le iʻuga o le mea tonu lava e te faʻamoemoeina: o le vevesi e faʻaleagaina ai soʻo se mea o totoe o malo o latou vaivaiga na mafua ai le jihadism o loʻo taumafai Amerika e squash.
Ma i se tala masani o taunuuga e leʻi mafaufauina, toetoe lava o taimi uma e faia ai e Uosigitone se isi faʻalavelave i Sasaʻe Tutotonu, ua laa i totonu Iran e faʻaaoga. Mafaufau i lena atunuu o le siʻitia o le malosi i totonu o le itulagi ma faʻafetai i le le mautonu o Amerika mo le pulega fou a Iran.
Tala Fou i Aso Nei — ma Nisi Talafaasolopito
O le US talu ai nei na faaiuina ai oso i le ea i le lagolagoina o fitafita Iraqi lea e fiafia i ai Iran a o latou toe aumaia le aai o Tikrit mai le Islamic State (IS). I le taimi lava e tasi, na amata ai e Washington ona sapalai atamai ma fa'atumuina i luga ole ea i luga o le manaʻoga mo se osofaʻiga pomu a Saudi e faasaga i militia e fiafia Iran i Yemen. O loʻo faʻaauau pea ona fautuaina ma fesoasoani Iran i le Peresetene Suria Bashar al-Assad, o loʻo manaʻo pea Uosigitone e faʻaumatia ma, o se vaega o lana fuafuaga a Suria, o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu ma taʻitaʻia Hezbollah i Lepanona, o se vaega e manatu le US o se 'au mataʻutia.
I le taimi nei, ua manuia le US feutagai le otootoga o se maliliega ma Iran lea o le alualu i luma i le ogaoga o le taofiofia o lana polokalame faaniukilia o le a fefaʻatauaʻi mo se faʻamutaina o faʻasalaga ma le tuʻuina atu o le aloaia faʻavaomalo. O lenei mea e mautinoa o le a faʻamalosia atili ai le tulaga o Tehran o se malosiaga faʻaitulagi, aʻo faʻavaivaia ai soʻo Amerika ua leva o Isaraelu, Saudi Arabia, ma le Gulf States.
E mafai e se tagata poto poto ona valiina mea uma o loʻo i luga e pei o se moni pale i le vaega a Uosigitone, ae o le mea moni e foliga mai e sili atu ona faigofie ma sili atu ona tiga. Talu mai le osofaʻiga a Iraki i le 2003, o faiga faʻavae a Amerika i le itulagi ua tuʻufaʻatasia le fenumiai i luga o se fua tele ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le le faʻamaopoopoina ma le sili atu ona puʻupuʻu gaioiga o le talafeagai. O le atunuu e sili ona faamanuiaina o Iran. E leai se nofoaga e faʻaalia ai lenei mea e sili atu nai lo Iraq.
Iraq Redulu (Toe Toe)
Ia Aperila 9, 2003, i le silia ma le 12 tausaga talu ai, na toso ifo ai i lalo e fitafita Amerika se faatagata o Saddam Hussein i Baghdad. Firdos Square, faʻailoga faʻatusa le mea na faʻamoemoeina e George W. Bush o le amataga lea o se faʻasalalauga e toe faʻaleleia Sasaʻe Tutotonu i foliga o Amerika e ala i le aumaia e le gata o Iraq ae o Suria ma Iran i le mulivae. Ma e le mafai ona fesiligia o le osofaʻiga a Iraq na faia moni lava mea na tutupu i le gaioiga o loʻo toe faʻaleleia ai le itulagi i auala e leʻi mafaufauina.
I le maeʻa ai o le osofaʻiga ma le galuega a Iraq, na fuga mai le Arab Spring ma mafai. (O le faaiuga talu ai nei a le pulega a Obama e toe faaauau le auina atu i fafo o auupega i le malo militeri a Abdel Fattah al-Sisi i Aikupito e mafai ona taʻua o lona coup de grace.) I aso nei, o le tauina o galu e ala i Libya, Suria, Yemen, Maghreb, le Le nifo o Aferika, ma isi vaega o Sasaʻe Tutotonu Tele. E osofa'i e tagata faatupu faalavelave i nofoaga e pei o le filemu Tunisia. Ua iai nei a faapouliuli tutoatasi Kurdistan - mulimuli o se mea moni i le seneturi sefuluono - e aofia ai le aai o Kirkuk. O atunuu mautu talu ai ua avea ma setete le manuia ma fale i vaega faatupu faalavelave e leʻi i ai foi ina ua taamilo le militeri a Amerika i le tuaoi o Iraqi i le 2003.
Ma, o le mea moni, 12 tausaga mulimuli ane i Iraq lava ia o loʻo faʻaauau pea le taua. O ai ua manatua nei Peresitene Obama na folafola le manumalo i le 2011 ma viia fitafita Amerika mo le toe foi mai i le fale ma a latou "ua maualuga ulu"? Na foliga mai na ia fufuluina ona lima e faavavau mai le faaputuga oneone lanu enaena pipii o Iraq's Bush. Tiliona na faʻaalu, le mafaamatalaina o ola na leiloloa pe faʻaleagaina, ae pei o Vietnam i le tele o tausaga na muamua atu, o le US e tatau ona agai i luma ae le toe tepa i tua. Tele mo le miti o se manuia Pax Americana i Sasaʻe Tutotonu, ae o le mea sili ua uma.
E te iloa le mea na tupu mulimuli ane. E le pei o Vietnam, na toe foʻi Uosigitone, vave ona liliu se faʻailoga alofa ia Aokuso 2014 i faʻaola le Yazidi tagata mai le faʻaumatiaga i lima o le Islamic State i se osofaʻiga atoa pomu i Suria ma Iraq. O se tuufaatasiga o 62 atunuu na faia. (O fea o i ai i latou uma i le taimi nei aʻo faʻatautaia e le US 85% o osofa'iga uma a le ea faasaga i le IS?) O le paipa i luga o se tele tafe lima na ki. O le tusiata o le 2007 "tulaʻi” i Iraq ma a leaker o pepa faalilolilo pito i luga, litaea aoao ma sa avea muamua ma Faatonu CIA David Petraeus, na toe aumaia mo fautuaga. O le luasefulufa-fitu pomu na avea ma faasologa o le aso ma le tele o afe o faufautua militeri a Amerika na toe foi atu i ai faavae masani e toe a'oa'oina se vaega o se autau na faia e Amerika e le'i leva ona pa'u ma lafoai e fa aai autu i matu i fitafita a le Islamic State. Iraq War 3.0 na amata aloaia ma le tele o tagata atamamai - aofia ai ma aʻu — na valoia se fa'atuputeleina faifaipea ma le afu masani e mulimuli mai.
E tau le mafai lava ona fa’ailoa se fa’ai’uga fa’apea, ae o le taimi nei e pei ua la’a atu Barack Obama i le faatausiusiuga o le to’a o Iraqi, ma autilo ane, ona fa’amimigi mai lea o ona tauau. O lana pulega ma le militeri a Amerika e foliga mai ua faamalieina mo le taimi nei e le toe toso i tua pe faʻamalosi malosi.
E foliga mai e tutusa lava lagona o tagata Amerika. Vagana ai i le Republican Congress (ma e oʻo lava iina i se tulaga le mautonu nai lo le masani), e itiiti ni valaʻau mo ... lelei, soʻo se mea. O le faʻaauau pea o osofaʻiga i luga o le ea o loʻo tumau pea "tootoga" i faiga faʻapolokiki, pe a le o Iraq ma Suria. E tau le matauina ma e itiiti se lipoti i luga o iinei, e leai se aafiaga i tagata Amerika. Ae o loʻo tumau pea i latou e faʻamautinoa ai le itu taumatau o le militeri Amerika o le meafaigaluega sili lea e foia ai faʻafitauli i fafo atu, aʻo faʻamalosia le saolotoga o loʻo mananao e faʻaalia e mafai ona latou faigata e pei o soʻo se tasi e alu i le 2016.
I le tepa muamua, o le American version of Iraq War 3.0 e iai le lagona o le Fa'alavelave ea a Libyan - o le leai lava o se popolega, o lona uiga, mo le taaloga umi. Ae o Iraq 2015 e le o Libya 2011, aua o le taimi lea a o nofo i tua Amerika, ua tulaʻi Iran.
Iran Ascendant
O Sasaʻe Tutotonu ua matua mo se suiga. Aʻo leʻi oʻo i le 2003 osofaʻiga a Iraq, o le suiga tele mulimuli na tupu i le eria o le pauu o lena lauiloa Amerika, le Shah o Iran, i le 1979. A leai, o le tele o pulega faomea i le pule talu mai le 1960s, le maualuga o le Cold War, na tumau i le nofoaga, ma e faapena foi le tele o tuaoi na setiina e oo lava i le taimi muamua. i le mulimuli ane o le Taua Muamua a le Lalolagi.
E tatau ona auina atu e Iran ia Amerika se ato fualaau aina e faafetai ai mo le faatulagaina lelei o le tulaga mo lona aʻeaʻe. I le amataga, i le 2003 na faʻaumatia ai e le Iunaite Setete le tele o faʻamataʻu tuaoi o Iran: Iraq's Saddam Hussein i sisifo ma Taliban i Afghanistan i sasaʻe. (O le mea moni ua toe foi mai Taliban, ae ua taulai atu ma le filiga i le malo o Aferika o Amerika.) O le umi o taua a Uosigitone i na atunuu uma e lua na faavaivaia ai e oo lava i le fia inu toto o tagata Amerika mo le tele o mea tutusa, ma faafilemuina ai fuafuaga a Bush-era. i Tel Aviv ma Uosigitone mo osofaiga a le ea faasaga i nofoaga faaniukilia a Iran. (A uma mea uma, afai e oʻo lava i le Sui Peresetene Dick Cheney e le mafai ona toso le faʻaoso i luga o Iran ae leʻi tuua le tofi i le 2008, o ai i le 2015 Amerika o le a faia?)
E sili atu mo le au Iranians, a o Saddam tautau i le 2006, e le gata na leiloa se fili na osofaʻia lo latou atunuu i le 1980, ma faʻaalia ai se faʻalavelave mataʻutia. taua faasaga ia i latou e le'i muta mo le valu tausaga, ae maua se uo i Iraq fou. E pei o le US faatosinaga mago ese faatasi ai ma le toilalo o le palota a Mati 2010 a Iraqi e maua ai se malo lautele, na laa atu ai Iran e faufau se faʻaiʻuga maeʻaeʻa e taʻitaʻia ai le malo o le Shia i Baghdad ma le faʻamoemoe e faʻamautinoa o le a tumau le pule a le au Sunni e faʻavavau. O le pulega a Obama na foliga mai na toetoe lava a le amanaiaina le manumalo a Iran i Iraq i le 2010 - ma e foliga mai foi i le 2015.
Iran i Iraq
I Tikrit, o le au Shia na taʻitaʻia e Iran talu ai nei na tuliesea ai le Islamic State mai le taulaga. O le pule o Qassem Suleimani, o le taitai o le Qods Malosi (o se iunite a Iran's Revolutionary Guards), oe na muamua aisa o taumafaiga faʻaleagaina a le au faʻapitoa a Iran e faasaga i fitafita US i Iraq War 2.0. Na ia toe foʻi i lena atunuu ma faʻapotopotoina lana lava faʻapotopotoga a le au Shia e ave Tikrit. O i latou uma ua leva ona manuia mai le lagolago a Iran, e pei foi o le faateleina o le au Shia-pulea Iraqi.
E le gata i lea, e foliga mai na aumaia e le au Iran a latou lava mea tane tane ma atonu foi 'au i le eleele mo le osofaiga i le aai. Sa latou siitia foi faiga roketi maualuluga i Iraq, o auupega lava ia na faʻaaogaina e Hamas e faasaga ia Isaraelu i feteenaiga talu ai nei.
Na o le tasi le mea na le maua: le malosi o le ea. Ina ua uma tele O le osofa'iga ia Tikrit na fa'ao'o mai e le au tau a le Islamic State i totonu o se 'a'ai ua matua'i saisaitia, na ioe le pulega a Obama e tu'uina atu.
I le itu a le US, o le ea o le atuatuvale e uiga i le faaiuga e faʻalauiloa osofaʻiga i luga o Tikrit na iloagofie. E mafai ona e lagona, mo se faʻataʻitaʻiga, i lenei faʻamatalaga a se failauga o le Pentagon toetoe lava a aioi atu mo le malo o Iraqi e faʻamanuia ia Uosigitone i luga o Tehran: "Ou te manatu e taua le malamalama o Iraqis o le mea e sili ona fesoasoani ia i latou o se paaga faatuatuaina i lenei mea. tau faasaga i le IS. Fa'atuatuaina, fa'apolofesa, agava'a fa'amiliteli o se mea e matua'i manino ma fa'ato'a nofo fa'atasi ma le fa'apotopotoga."
Vaai faalemafaufau pe ana e taʻu atu i se fitafita Amerika - poʻo se taʻutaʻua - o ese mai Iraq i le 2011, na o ni nai tausaga mulimuli ane i le atunuu na ia matamata ai i uo ua maliliu, o le US o le a avea ma fesoasoani vavalalata a Iran. Vaʻai faalemafaufau pe na e taʻu atu ia te ia o Uosigitone o le a fesoasoani i nisi o fitafita Shia e tasi na latou totoina IEDs e fasioti tagata Amerika e mulimuli ia Sunnis - ma ole atu mo le avanoa e faia ai. O ai na fa'amoemoe i ai?
Ole tapula'a ole malosi ole ea 101
O le White House e le masalomia mafaufau faalemafaufau o pomu a Amerika o le a vaʻaia o le mea taua i Tikrit ma o le malo faʻalotu i Baghdad o le a masani lava ona oʻo mai ... O le a? E pei oi matou e sili atu nai lo Iranians?
Matagofie e pei o se "fuafuaga" atonu e foliga mai i foliga o ia, ua faamaonia e sili atu ona ese i le faatinoga. O le fa'afitauli tele i le malosi o le ea, e ui lava e lelei i le talepeina o mea, e le fa'aituau. E le mafai ona iloa poo ai e alu i totonu o le maota o le alii kovana pe a mae’a le pefu. E na o le malosi o le eleele e mafai ona faia lena mea, o lea o le manumalo i le Islamic State i Tikrit, e tusa lava po o le a le sao o osofaiga a le ea, e mafai ona faʻamalosia atili ai na fitafita Shia e lagolagoina e Iran. E le tau avea oe ma se tagata poto faapitoa i le militeli e te iloa ai o le natura lea o le malosi o le ea, lea e sili atu ai le ofo o tagata Amerika e foliga tauaso i ai.
Ae mo le fiafia ia Uosigitone mo lona lima fesoasoani, e itiiti lava ni faʻailoga o lena mea. O ofisa o Baghdad na tele lava le leoa i le sao a Amerika, na o le viia o le "vaavaaia o le ea a Iraqi air force ma le coalition faavaomalo." O 'au a le militeri Shia i luga o le eleele ua ita ma ulagia le Iunaite Setete mo - e pei ona latou vaai i ai - faʻalavelave i a latou taumafaiga e ave Tikrit i latou lava.
O le manumalo i lena aai o le a na o le faateleina o le faalagolago o le malo i fitafita, lea ua avea nei ma Palemia Haider al-Abadi. faasino i le avea ma "tagata volenitia taʻutaʻua," nai lo le faʻatapulaʻaina o le numera o fitafita ua mafai e tagata Amerika ona aʻoaʻoina. (Atonu o le Pentagon, i le ala, e fia vaʻai pe mafai e Iran ona pasia soʻo se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga, ona o latou militia, e le pei o le autau a Iraqi o loʻo lagolagoina e Amerika, e foliga mai o loʻo lelei.) O lona uiga o le a leai se mea a le malo. filifiliga ae o le faapalepale i le militeri Shia saua ma galuega a fufulu faʻasalalau lea ua uma aveina nofoaga i Sunni Tikrit ma e mautinoa lava e mulimuli i soʻo se isi nofoaga Sunni e tutusa lava le "faʻasaʻolotoina." O tagi na sau mai Uosigitone e faapea o le a mataituina ma le faaeteete e le US gaoioiga a le au Iraqi ua faateleina le gaogao.
O le mea moni na faia e Tikrit, o le faʻamalosia lea o Iran faatosinaga i luga o le Palemia al-Abadi, i le taimi nei e sili atu nai lo le pulenuu sui o Baghdad, o ia faapea le manumalo i Tikrit o se auala e faateleina ai lona lava mamalu. O le manumalo foi e mafai ai e lana faigamalo a le Shia ona faoa le puleaina o mea na faaleagaina o lena nofoaga muamua a Sunni. Ma e leai se tasi e tatau ona misia le faʻailoga manino o loʻo taoto i le mea moni e faapea o le uluai aai tele na toe maua mai le Islamic State i se nofoaga Sunni o le nofoaga foi lea na fanau ai Saddam Hussein.
O le mea sili e mafai e le pulega a Obama ona fai o le matamata ma le leai o se fesoasoani ao ave e Tehran ma Baghdad aufana. O se faʻataʻitaʻiga ua faia mo se lumanaʻi lea o le a toe maua mai ai isi eria Sunni, e aofia ai le taulaga lona lua o le atunuu, Mosul, ma Sunni i le Itumalo o Anbar, masalo o le fesoasoani a le malosi o le ea a Amerika ae toetoe lava a mautinoa e itiiti se aitalafu ia Washington. .
Iran i Suria, Lepanona, ma Yemen
O loʻo faia nei e Tehran se sao taua i isi nofoaga o loʻo tautevateva ai faiga faʻavae a Amerika ua tuʻu ai avanoa, aemaise lava i Suria, Lepanona, ma Yemen.
I Suria, 'au a Iran, e aofia ai le Islamic Revolutionary Guards Corps, le Qods Force, ma a latou auaunaga atamai, fautua ma fesoasoani O le militeri a Bashar al-Assad. Latou te lagolagoina foi elemene Hezbollah mai Lepanona o loo tau i le itu a Assad. I le mea sili, ua toe taʻalo Uosigitone lona lua, faʻaaogaina lona malosi o le ea e faasaga i le Islamic State ma aʻoaʻoina ai le au tau a Suria, o le muamua oi latou. musu e oo lava ina faaali mai mo la latou taua muamua.
I Yemen, o se pulega e lagolagoina e le US, na lagolagoina e faufautua Special Forces ma se osofaʻiga o le fasioti tagata faʻatauvaʻa, na faʻaumatia talu ai nei. O le Embassy Amerika na aveese ia Fepuari, o le mulimuli o na faufautua ia Mati. O le aveesea o le laumua, Sanaʻa, ma mulimuli ane vaega taua o le vaega o totoe o le atunuu e le Houthis, o se vaega toaitiiti Shiite fouvale, fai ma sui, i upu a le tasi. Faiga Faʻavae i Fafo tusitala, "o se manumalo tele mo Iran… o le faaiuga a le au Houthis e fusia lo latou taunuuga i togafiti faaitulagi a Tehran e lamatia ai le malepelepe o Yemen ma malepe ai le atunuu i le vevesi."
Sa vave ona fefefe Saudis faauilavea ma sa vave lagolagoina e ala i le faaofiina e le pulega a Obama o le Iunaite Setete i se isi feteenaiga e ala i le pulega. O osofa'iga faifai pea a Saudi (atonu o le fa'aaogaina o nisi o $ 640 miliona tau o fuifui pomu na faatauina atu e le US i latou i le tausaga talu ai). lagolagoina i se isi vaega faʻatasi, i le taimi nei o Sudan, Aikupito, United Arab Emirates, ma isi malosiaga Sunni i le itulagi. Le taufaamatau o se osofaʻiga, atonu o le faʻaaogaina Aikupito 'au, lalaga. Ua iai le Iranians feoai vaa i totonu o le eria e tali atu ai i se poloka a le sami a Saudi i Yemen.
Po o le a lava le mea e tupu, o Iran o le a faʻamalosia. A le o le a maua o ia lava i totonu o se mafutaga a le au faipisinisi ma se Houthi lea ua agai i luma i le tuaoi o Saudi pe, pe a toe tulia i tua, le fiafia setete i Yemen faatasi ai ma se vaega malosi o al-Qaeda. Po o le a lava le taunuuga o le a le masalomia le faʻaleagaina o Saudis (ma Amerika) ma nonofo lelei ma Iran.
Ina ia sili atu le olaola o mea i totonu o se itulagi vaeluaina, o le au fouvale a Sunni na osofaʻi mai Pakistan lata mai talu ai nei. fasiotia e toavalu leoleo tuaoi o Iran. Atonu na fai ma sui o se osofaʻiga taui ma sui e tali atu ai i se osofaʻiga muamua lea na fasiotia ai e le Iran Revolutionary Guards le toʻatolu masalomia o le au Pakistani Sunni. O le taimi lava e amata ai, e masani lava ona sosolo afi.
Mo i latou o loʻo tausia sikoa i le fale, o loʻo umia nei e le au Iran ni tulaga taua i totonu o atunuʻu e tolu i Sasaʻe Tutotonu (poʻo le itiiti ifo o ni vaega o atunuʻu muamua) faʻaopoopo i Iraq.
Iran Ascending ma le fesili faaniukilia
Ua lelei le tulaga o Iran e a'e ai. Geopolitically, naʻo ia i totonu o le itulagi o se malo na i ai pe sili atu pe itiiti ifo i totonu o ona tuaoi o loʻo i ai nei mo le faitau afe o tausaga. E toetoe lava a mautu fa'aletagata ma fa'alelotu, fa'aleaganu'u, ma gagana, fa'atasi ai ma ona to'aitiiti e fa'atusatusa i lalo. pule. A'o pulea pea i se vaega tele e ana faife'au, ua va'aia e Iran le fa'atupuina o suiga fa'a-temokalasi i le tulaga fa'alelalolagi. Fa'apolokiki, o tala fa'asolopito o lo'o i le itu a Iran. Afai e te faataatia ese le 1953 Coup lagolago CIA lea na tuliesea ai le palemia filifilia fa'atemokalasi Mohammad Mosaddegh ma tu'u le US-backed Shah i le pule mo le kuata o le seneturi, ua fa'avasega e Iran ana pulega mo sina taimi.
I se isi itu, e ui lava i le tele o tausaga o faasalaga, Iran, ma le lona fa-tele fa'amaonia fa'aagaaga o le suau'u mama ma le lona lua lona tele o le kesi fa'alenatura fa'asao i luga o le paneta, ua mafai ona fa'atasia lona tamaoaiga, fa'atau atu po'o le a le suau'u na te mafaia Asia. Ua sauni e fa'atau atu nisi suau'u i le taimi lava e aveese ai fa'asalaga. O lo'o i ai se fa'afitafita masani lelei e tusa ai ma tulaga fa'alotoifale. Ua lipotia mai lona talavou naunau mo le tele o fegalegaleaiga ma Sisifo. E le pei o isi malo uma i Sasaʻe Tutotonu, o taʻitaʻi o Iran e le pule i le fefefe i se fouvalega a Islama. Ua uma ona latou maua - 36 tausaga talu ai.
Talu ai nei, na ausia ai e le US, Iran, ma le P5 (Peretania, Farani, Siamani, Rusia, ma Saina) se maliega muamua e matua taofiofia ai le polokalame faaniukilia a lena atunuu ma aveese ai faasalaga. E foliga mai o le pulega a Obama ma Teheran o loʻo naunau e liliu e avea ma pepa aloaia i le faaiuga o Iuni. O se maliliega e le o se fefaʻatauaʻiga seʻi vagana ua sainia i luga o le laina togitogi, ma o loʻo faʻamaʻai e le au Republicans a latou naifi, ae o loʻo manino lava le faʻamoemoe.
Ina ia faʻaauau pea talanoaga, e oʻo atu i le faaiuga o Iuni o le a tuʻuina atu e le pulega a Obama le aofaʻi o le Islamic Republic $ 11.9 piliona i aseta sa fa'aaisa muamua, talu mai le 1979 na fa'ae'eina e Iran le ofisa Amerika i Tehran. I le faaopoopo atu i le tafe saʻo o tinoitupe, na malilie le US e mafai e Iran ona faʻatau atu le $ 4.2 piliona le tau o le suauʻu, e aunoa ma se faʻasalaga. O le a faʻatagaina foi e le US Iran e tusa ma le $ 1.5 piliona i faʻatau auro, faʻapea foʻi ma le faigofie ona maua "fefaʻatauaʻiga agaalofa." I se isi auala, o se tasi i Uosigitone na manaʻo tele i lenei mea e totogi ai.
Mo Peresitene Obama ma ana faufautua, o lenei maliliega e manino lava o le tuai (pe atonu o le manava mulimuli) i le fale talatuu, ma atonu foi o se tuʻi taʻusalaina i le faʻamaoniaina o le 2009 Nobel Peace Prize. O le fa'anaunauta'iga e fa'apipi'i se ituaiga o faiga fa'avae manuia i fafo i tusi o tala fa'asolopito i le lumana'i lea, i le taimi nei, fa'amata'u i le faitau mata'utia e faigofie lava ona malamalama i ai. E le tatau la ona faateia se tasi e faapea o John Kerry, o Obama globetrotting failautusi o le setete, na masani ona nofo i Suiselani e feutagai ma Iranians. Na nofo o ia i le laulau i Lausanne e fefaʻatauaʻi aʻo susunuina Tikrit, o Suria na faʻafefeteina, na tuliesea lona atunuu mai Yemen, ma na faʻatautaia e le au Saudis a latou lava taua i lena atunuu faʻalavelave. E tau leai sana upu e fai atu e uiga i soʻo se mea na tutupu, poʻo le tele o isi mea o loʻo tutupu i le lalolagi i lena taimi, o se faʻaaliga o le tele o le taua o le pulega a Obama i luga o na feutagaiga faaniukilia.
Mo le au Iranians, o le alualu i luma fefaʻatauaʻiga i le atinaʻeina o auupega faaniukilia mo le siʻitia atoa o faʻasalaga o se ofo manaia. A uma mea uma, ua iloa e ona taʻitaʻi e le mafai e le atunuʻu ona alu atoatoa i le faaniukilia e aunoa ma le faʻamautinoaina o osofaʻiga faʻaleagaina a Isaraelu, ma e itiiti se mea na leiloa i le maliliega o loʻo i ai nei ae tele mea e maua. O le taliaina e Uosigitone e avea ma paaga i ia feutagaiga ua atili ai ona faamautu le tulaga o lo latou atunuu o se malosiaga faaitulagi. E le gata i lea, o se maliega faaniukilia e faʻalauteleina ai soʻo se feeseeseaiga i le va o le US, Isaraelu, ma le Saudis e taʻalo i le malosi fou o Tehran. Ma le mea mulimuli, o le tamaoaiga malosi e foliga mai e fuga mai i le taimi e aveese ai faʻasalaga o le a ofoina atu i le atunuʻu le avanoa e maua ai ni tupe maua fou ma faʻafouina tupe teufaafaigaluega mai fafo. (E faigofie ona mafaufau tagata fai pisinisi Saina i luga o Orbitz o faia ni reservations ea ao e faitau i lenei.) O le manumalo tele i le tau faaniukilia e le faigata ona suss out.
Le Mea o Loo I Luma
I nei masina talu ai, e ui lava i le ita, le fefe ma le tagi a le Palemia o Isaraelu Benjamin Netanyahu, le aiga tautupu a Saudi, ma neo- ma isi conservatives i le Konekeresi, ua faʻaalia e Iran ni nai faʻailoga o le faʻamoemoe i le ituaiga o faʻaumatiaga a le tagata lava ia e alu i le faaniukilia. (Afai na faia e Iran se pomu i taimi uma lava na fai mai ai Netanyahu o loʻo i luga o le lata i le mauaina o se tasi i le luasefulu tausaga talu ai, o Tehran o le a lapisi ma i latou.) O le mea moni, o le fefaʻatauaʻiga o ao mushroom ma Isaraelu ma atonu o le US e leʻi foliga mai o se manaia. sini i le taʻitaʻiga a Iran. Nai lo o lea, sa latou manaʻo e suʻe se ituaiga o faatosinaga masani i Sasaʻe Tutotonu. E tau le na o i latou i lena mea, ae o lo latou manuia sa tulaga ese i le itulagi i nei tausaga.
Na tu'uina atu e le US ni a'oa'oga fua i Afghanistan ma Iraq i le mafua'aga e le'o avea ai le nofoia o le teritori i totonu o le pitonu'u ma auala i ia fa'alavelave. E leʻi amanaʻia e taʻitaʻi o Iran le fautuaga. Nai lo lena, o le tulaʻi mai o Iran ua faʻaosofia e le aofaʻi o setete o tagata faʻatau, malo faʻatasi, faʻataʻitaʻiga ma / poʻo le vaʻavaʻai militia, ma - pe a le manuia mea uma - vevesi e le o ni setete o loʻo folafola atu le faʻaitiitia o faʻalavelave ma afaina ai Tehran nai lo le tele o ona fili.
E ui lava i tupe maua a Iran, o le US o le a avea pea ma tama sili i luga o le poloka mo le tele o tausaga, atonu o le tele o tausaga, a sau. O loʻo faʻamoemoe se tasi o le a le faʻaaogaina e Amerika lena malosi faamiliteli ma le tamaoaiga e faʻafefe ai le malosi faʻaitulagi fou na fesoasoani faʻafuaseʻi i le faatosaga. Ma afai o se tasi o nei mea e faʻaalia ai se feeseeseaiga a Amerika i le lumanaʻi ma se Iran ua "malosi tele," ona tatou molimauina lea o se faʻalavelave tele, o se faʻalavelave tele, ma le faʻaumatia o le toto ma punaoa a Amerika.
Na ili e Peter Van Buren le faaili i luga o otaota a le Matagaluega a le Setete ma le le pulea lelei i le taimi o le toe fausia o Iraqi i lana tusi muamua, Na Lelei le Maua: Faʻafefea ona ou fesoasoani e faʻaumatia le taua mo loto ma mafaufau o tagata Iraqi. A Tom Dispatch masani, na ia tusia e uiga i mea tutupu i le taimi nei i lana blog, Sa Lelei Sa matou Uiga. O lana tusi fou o le Ghosts of Tom Joad: Ose Tala o le #99Percent.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi fou o le Shadow Government: Surveillance, Secret Wars, ma le Global Security State in a Single-Superpower World (Haymarket Books).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo