Aua le afu i auiliiliga o le maliega faaniukilia ia Iulai i le va o le Iunaite Setete ma Iran. O le mea taua o le numera o le malosi i Sasaʻe Tutotonu faatoa suia i ni auala taua.
Uosigitone ma Teheran na faasilasilaina a latou maliega faaniukilia ia Iulai 14th ma ioe, o nisi o auiliiliga o loʻo faʻavasegaina pea. Ioe o le pulega a Obama na feutagai ma Saina, Rusia, Peretania Tele, Farani, ma Siamani, o lona uiga o Iran ma isi malo e lima e tatau ona faamaonia le auiliiliga 159-itulau "Fuafua Tuʻufaʻatasi Fuafuaga o gaioiga.” O le UN, lea na tatau foi ona sainia le maliega, ua uma malilie i faiga e faamuta ai ana faasalaga faasaga ia Iran.
Afai tatou te le'o avea uma ma tagata tomai faapitoa i centrifuges ma faʻatamaoaigaina fua faatatau, o le a mautinoa e le aufaasālalau i totonu isi lua masina - i le taimi o le a finau ai le Konekeresi ma fuaina le faʻatagaina o le maliega - o le a tatou faʻapea. O fuafuaga fa'amaonia o le a finauina. O le a faapea mai Isaraelu ua lata mai le apocalypse. Ma o soo se tasi o soo se tasi o le a tauto i le lagi o le tiapolo o loo i ai i auiliiliga. I luga o faʻaaliga o le Aso Sa, o le a faʻafefeteina e le au hawks e le gata e uiga i le miti leaga o le a oʻo mai, faʻapea foʻi ma le vaivai o le peresetene ma lana "fa'asesega” failautusi a le setete, John Kerry. (E leai se tasi o faʻamatalaga, e ui i lea, o le a fesili pe aisea na le faʻafeiloaia ai e le peresetene faaiuga ua mavae e faʻalauiloa pe faʻaauau taua i Sasaʻe Tutotonu ma le itiiti ifo i le tutusa o le masalosalo e pei o ana taumafaiga i le taimi nei e taofia se tasi.)
E lua ni vaega taua e aveese mai talanoaga ita uma o le a oo mai: muamua, e leai se mea o nei mea ma le lona lua, e le o i ai le tiapolo i auiliiliga, e ui atonu e foliga mai o ia i na faaaliga o lauga i Aso Sa.
O le mea tonu lea e sili ona taua: i se taimi taua ma e aunoa ma se fana na fana, o le Iunaite Setete ma Iran ua oʻo mai i se suiga ese mai se vaitau o le faʻaleagaina. O le maliega faaniukilia e fusia ai malo e lua i le tele o tausaga o faamau ma tatala ai le faitotoa mo se mafutaga sili atu ona atoatoa. O le malamalama i le taua o lena mea e manaʻomia ai le toe tepa i tua.
Ose Tala'aga Vave o Fegalegaleaiga a Amerika ma Iran
Le fa'amatalaga pu'upu'u: o mafutaga ua leaga tele mo le toeitiiti atoa le fasefulu tausaga. A sina lomiga umi Ae ui i lea, e amata i le 1953 ina ua fesoasoani le CIA i le faʻatulagaina o se osofaʻiga e faʻaumatia ai le palemia filifilia a Iran, Mohammad Mosaddegh. O se ta'ita'i fa'alelalolagi - na'o le ituaiga tagata lea na moemiti i ai le au ofisa Amerika talu mai le taimi na ave ai e le ayatollahs le pule i le 1979 - na taumafai Mosaddegh e fa'a-atunuu le pisinisi suau'u a Iran. O lena, i lena taimi, sa matua leai-leai mo Uosigitone ma Lonetona. O lea, sa tatau ai ona alu.
I lona tulaga, na faʻapipiʻi ai e Uosigitone se taʻitaʻi papeti e agavaa mo le sili ona leaga o malo faʻi, Shah Mohammad Reza Pahlavi. O le US na fesoasoani ia te ia i le faatumauina o se leoleo faalilolilo sili ona leaga, o le Savak, lea na ia taulaʻi saʻo i ona fili faaupufai, faatemokalasi ma isi mea, e aofia ai ma i latou na lagolagoina se ituaiga o talitonuga faavae faa-Islam e le masani ai i Sisifo i lena taimi. Uosigitone na sasaina le suauu a Shah ma, i le taui, na ia faatau atu ia te ia auupega faaonaponei na ia faia. I le vaitau o le 1970, na tuʻuina atu ai foʻi e le US le suauu faaniukilia ma tekinolosi faʻaola i Iran fausia i luga O le saunoaga a Peresitene Dwight Eisenhower “Atoma mo le Filemu"Initiative, lea na amataina ai le polokalame faaniukilia a Iran i le 1957.
I le 1979, i le maeʻa ai o masina o faʻataʻitaʻiga ma le vaʻaia o lona iʻuga i auala o Tehran, na sosola ai le Shah. O le taʻitaʻi lotu o Ayatollah Khomeini na toe foʻi mai le tafeaga e pulea le malo i le mea na taʻua o le Islamic Revolution. "O tamaiti aʻoga" Iran na faʻafeiloaʻi le tele o tausaga o le ita tele o Amerika i luga o Shah ma ana leoleo faalilolilo i le puleaina o le Amepasa Amerika i Tehran. I se tulaga e ono galo ai nai tagata Amerika o se matutua, 52 tagata faigaluega Amerika na taofia iina mo le 15 masina.
I le taui ma sui, o le US o le a, faatasi ai ma isi mea, fesoasoani i Iraqi autocrat Saddam Hussein (manatua o ia?) I lana taua ma Iran i le 1980s, ma i le 1988, o se taʻavale faʻatautaia Amerika i le Persian Gulf o le a fana i lalo se tagata lautele Iran Air. vaalele, ma fasiotia uma 290 tagata i luga o le vaa. (Washington faapea o se faalavelave faafuaseʻi.) I le 2003, ina ua aapa atu Iran i Uosigitone, ina ua taulau manuia faafitafita a Amerika i Afghanistan, na faailoa atu ai e Peresitene George W. Bush lena atunuu o se vaega o le “Axis of Evil.”
Na mulimuli ane faatupeina e Iran, aoaoina, ma fesoasoani e taitaia se osofaiga a Shiite faasaga i le Iunaite Setete i Iraq. I le tit-for-tat fashion, US forces osofaia o se ofisa fa'alomalosi a Iran iina ma saisai ai le tele o tagata faigaluega. A o faasolosolo malie atu e Uosigitone ana militeri mai lena atunuu, na faateleina ai e Iran lana lagolago mo taitai lagolago-Teheran i Baghdad. Ina ua tuputupu aʻe le polokalame faaniukilia a Iran, na osofaʻia e le Iunaite Setete ana komepiuta i mea leaga, ma faʻalauiloa ai le mea na tupu. muamua cyberwar i le talafaasolopito. I le taimi lava e tasi, na tuʻuina atu e Uosigitone faʻasalaga tau tamaoaiga i luga o le atunuʻu ma lana vaega taua o le gaosiga o le malosi.
I se faapuupuuga, mo le 36 tausaga talu ai, o le US-Iranian sootaga sa ita, tetee, le aoga, ma e masani lava o le uiga manino. E foliga mai e leai se atunuu na manuia, e ui lava na tumau uma le lua i le fusuaga.
Iran Ascendant
E ui lava i taumafaiga sili a le Iunaite Setete, o Iran ua avea nei ma pule malosi i Sasaʻe Tutotonu. Ma tulai mai. (Washington e tumau pea le isi afa o lena "co.")
se isi oso vave i le tele o talafaasolopito galo: o le US na tautevateva i le post-9/11 era ma ni osofaʻiga se lua na faʻaumatia lelei ai fili autu o Iran i ona tuaoi i sasaʻe ma sisifo - Saddam Hussein i Iraq ma Taliban i Afghanistan. (O le mea muamua, ioe, ua alu mo le lelei; o le mea mulimuli o le faia lelei i nei aso, e ui lava e le mafai ona faamataʻuina Iran mo sina taimi.) A o tafetotoi na taua e aunoa ma le manumalo folafolaina, o le vaivai o le militeri a Amerika na faʻaumatia ai le manaʻoga i le pulega a Bush mo osofaʻiga a le militeri faasaga ia Iran. Fa'asao toeitiiti atoa le sefulu tausaga i luma ma ua lagolagoina filemu nei e Uosigitone a itiiti mai o nisi o taumafaiga faamiliteli a lena atunuu i Iraq e tetee atu ai i le malo o le Islamic State. O le pulega a Obama e foliga mai e le itiiti ifo i le afa-faamavae e tilotilo i le isi itu ae o Tehran e mautinoa o le ai ai se pulega papeti i Baghdad. I ana taʻiala faʻaletonu i Yemen, Lepanona, ma Suria, Uosigitone ua uma ona aioi atu i tagata Iran e fai se taʻitaʻi taua i na nofoaga. Ua latou maua.
Ma e na o le sasaina o le maualuga o le tulaga fou o Iran i le itulagi. E ui i le faʻaleagaina na faia e US taʻitaʻia le tamaoaiga, o le malosi moni o Iran o loʻo taoto i le fale. Masalo o le malo sili ona mausalī i Sasaʻe Tutotonu. Sa i ai pe sili atu pe itiiti ifo i totonu o ona tuaoi i le taimi nei mo le faitau afe o tausaga. Toeitiiti lava tutusa fa'aletagata, fa'alelotu, fa'aleaganu'u, ma gagana, fa'atasi ai ma ona to'aitiiti e fa'atusatusa i lalo. pule. A'o pulea pea i se vaega tele e ana faife'au, ua o'o lava i le atunu'u se fa'asologa o suiga fa'atemokalasi fa'atemokalasi talu mai le suiga o le 1979. O le mea e sili ona taua, e le pei o isi malo uma i Sasaʻe Tutotonu, o taʻitaʻi o Iran e le pule i le fefefe i se fouvalega a Islama. Ua uma ona latou maua.
Aisea e le maua ai e Iran ni auupega faaniukilia
Ia, e uiga i na nukes. E manaʻomia se tagata tauaso i le pogisa e le matauina se mea moni e uiga i Sasaʻe Tutotonu Tele: o pulega a le US e teteʻe i ai e foliga mai ua osofaʻia i latou i le vevesi pe a leiloa a latou polokalame faaniukilia. Na faaumatia e Isaraelu le polokalame a Saddam, e pei ona latou faia ia Suria, mai le ea. O Muammar Qaddafi's Libya na alu i lalo o le alavai faafetai i le suiga o le pulega a Amerika / NATO ina ua maeʻa ona ia tuʻuina atu ana manaʻoga faaniukilia. I le taimi lava e tasi, e leai se tasi i Tehran e mafai ona misia pe na faapefea ona le toe faafou le sui auai o Korea i Matu i le kalapu suiga pulega i le taimi na alu ai le atunuu i le faaniukilia. Mafaufau i na mafuaʻaga lelei mo Iran e atiaʻe ai se polokalame malosi o auupega faaniukilia - ma aua le tuʻuina atoa.
E ui lava, talu mai le 2002, e leʻi faia e Uosigitone se aso malolo i lana osofaʻiga faʻasaga ia Iran, e le naʻo le pau lea o le atunuʻu e fefefe ai le au failotu. Latou te matua talitonu o Isaraelu, faatasi ai ma ana auupega faaniukilia e le o taʻutaʻua ae o mea moni uma lava, e mafai ma atonu e i ai se aso e naunau ai e momoli atu se osofaʻiga e ala i le fana, vaalele, poʻo le. vaeloto.
O lenei, o le faʻaopoopoga faʻaopoopo: American sabers ma Israeli nukes o loʻo faʻamatalaina foi pe aisea e tumau ai pea Iran i se tulaga faaniukilia - o se tasi e umia le tele poʻo mea uma e manaʻomia e fai ai se auupega, ae filifili e le faia laasaga mulimuli. . O le a tonu lava le vavalalata o se atunuʻu i soʻo se taimi i le i ai o se auupega faaniukilia galue e taʻua o le "taimi o le breakout." Afai o Iran e latalata tele, ma le puʻupuʻu o se taimi faʻafuaseʻi, poʻo le alu faaniukilia, o se osofaʻiga mataʻutia a Isaraelu ma / poʻo le Iunaite Setete o se mea e le maalofia. Iran e le o se lalolagi lona tolu sosaiete. O ona nofoaga i le taulaga ma atina'e o ituaiga ia o mea e fa'apolopoloina ai fa'apolopolo. Fa'aigoa la o le polokalame faaniukilia a Iran o se ta'aloga o moa, ae o se ta'aloga e iloa ai e le au ta'a'alo uma lava po'o ai e muamua ona emoemo.
Le US-Iran Nuclear Accord
Afai la o Iran o le a le mafai lava ona avea ma malosiaga faaniukilia moni ma afai o le lalolagi sa nonofo faatasi ma Iran o se tulaga faʻailoga mo sina taimi i le taimi nei, e taua le maliega o Iulai?
E lua tali i lena fesili: e leai ma e faia.
E le afaina tele ona o le fefaʻatauaʻiga e itiiti lava suiga i luga o le eleele. Afai o aiaiga o le maliliega e faʻatinoina i le mea sili tatou te malamalama i ai i le taimi nei, e aunoa ma se kopi, ona alu malie lea o Iran mai le lua i le tolu masina o loʻo iai nei. sola i fafo taimi i le tausaga pe sili atu. E leai ni faaniuki a Iran i le taimi nei, semanu e leai ni faaniuki pe ana leai se maliega, ma o le a leai ni ni ninii ia e tusa ai. I se isi faaupuga, o le maliega a Vienna na faʻaumatia ma le manuia auupega o le faʻaumatiaga tele e leʻi i ai.
E matua taua lava aua, mo le taimi muamua i le tele o tausaga, ua tatalaina e malo tetele e lua i Sasaʻe Tutotonu le faitotoa i sootaga. A aunoa ma le faʻaupuga faʻapolokiki o le maliega, e le mafai e le White House ona mafaufau e faia se laasaga lona lua i luma.
O se faʻalavelave faʻafuaseʻi ona o le US ma Iran ua faʻaalia ai le fiafia faʻatasi mo le taimi muamua, e tusa lava pe latou te iloa lo latou faʻaauau pea. feeseeseaiga i Suria, Yemen, ma isi nofoaga. O le auala lena e galulue faʻatasi ai fili: e te le tau faia ni fefaʻatauaʻiga pei o le maliega o Iulai ma au uo. Ioe, o le faʻamatalaga a Peresitene Obama i le auala o le a faʻatinoina ai le fefaʻatauaiga - faʻavae i luga faʻamausalīga, e le talitonuina - e fai ma sui o se filifiliga tonu o upu. O le faasinomaga o Peresitene Ronald Reagan, o le na faaaogaina le fuaitau “talitonu ae fa'amaonia” i le 1987 ina ua sainia le Feagaiga Tulaga Lua Nuclear Forces ma Rusia.
Na maua le maliliega i le auala tuai, e ala i le nofo i lalo i se laulau i le tele o masina ma feutagai. Na fa'afeso'ota'i e le au diplomat tagata popoto. O alii ma tamaitai i suti, e le o ofuina toniga, o le tele o le talanoaga. O le faagasologa, atonu e le masani ai i se augatupulaga post-9/11 na siitia i luga o le masini o le “o e faatasi ma i matou pe faasaga ia i matou,” ua ta'ua o le fetuutuunai. O se vaega taua o se tomai ua fa'atupula'ia e le masani ai tagata Amerika: tipiloma. O le sini e le o le faʻatoʻilaloina o se fili, saili vave faʻaleleia, foia uma faʻafitauli faʻapitoa, pe maua foi le faʻasaʻolotoina o le fa Amerika na taofia i Iran. O le sini o le ausia lea o se fofo e malilie faatasi i se faafitauli patino. O ia faiga fa'akomepiuta e fa'aalia ai le ituaiga o faiga fa'avae mai fafo e seasea va'aia e tagata palota Amerika le fa'aaogaina talu mai le tu'uina atu o Barack Obama i le 2009 Nobel Peace Prize (Cuba ona na o le pau lea o le tuusaunoaga).
E Fa'atatau i Tupe
E ui o le tipiloma na aumaia ai le Iunaite Setete ma Iran i lenei tulaga, o tupe o le a faʻalauteleina ma faʻatumauina le mafutaga.
Iran, faatasi ai ma le lona fa-tele fa'amaonia fa'aagaaga o le suau'u fa'asao ma lona lua lona tele o kesi fa'alenatura fa'asao i luga o le paneta, ua sauni e amata fa'atau atu i maketi o le lalolagi i le taimi lava e si'itia ai fa'asalaga. Ua lipotia mai e le au talavou o loʻo naunau mo se faʻatasiga sili atu ma Sisifo. O le si'itia o fa'asalaga o le a fa'atagaina ai pisinisi a Iran e ulufale atu i tupe tetele o le lalolagi ma pisinisi i fafo e avanoa i maketi fa'atau pisinisi a Iran.
Talu mai Novema 2014, o Saina, mo se faʻataʻitaʻiga, ua uma faaluaina latou teuga tupe i Iran. Kamupani Europa, e aofia ai Shell ma Peugeot, o loʻo umia nei lauga ma tagata ofisa Iran. apu o loʻo faʻafesoʻotaʻi le au faʻasalalau Iran. Na auina atu e Siamani se sui o fefaʻatauaʻiga i Tehran. O faʻasalalauga mo taʻavale a Europa ma oloa taugata ua amata ona toe faʻaalia i le laumua o Iran. E fiaselau piliona tala le tau o tekinolosi mai fafo ma tomai e manaʻomia ona maua pe afai e toe faʻafouina e le atunuʻu lana suauʻu ma kesi masani. Aseta. O le tele o ana va'alele ua sefulu tausaga le matutua ma e mana'omia le sui. O kamupani vaalele i Dubai o loʻo vave faʻaopoopoina auala fou a Iran e faʻafetaui ai le faʻatupulaia o manaoga. Le tupe o le a tafe. A maeʻa lena, o le a faigata tele mo le au tau i Uosigitone, Tel Aviv, poʻo Riyadh ona toe tuʻuina le paʻu fulunifo i totonu o le paipa, o le mea lea e te faʻalogo ai i le feei ma le ili o nifo i le taimi nei.
O Fefe Moni o Isaraelu ma Saudis
E leʻi faʻamoemoeina Isaraelu poʻo le Saudis e fefaʻatauaʻi voli faʻatau ma se Iran faʻaauupegaina faaniukilia, pe o isi a latou teteʻe muamua i le maliliega e tele vai. Fai mai le au faitio o le a na o le tumau le feagaiga 10 tausaga. (O le fua o aiaiga autu i le silia ma le 10 tausaga, ona tape ese lea.) O le tuua o le sefulu tausaga o le olaga atoa i faiga faaupufai, o lenei laina o mafaufauga e manatu foi, a o faagasolo le kalena i le 10 tausaga ma le aso, o le a alu ese Iran mai. le fefa'ataua'iga ma alu fa'aleaga. Ose finauga fiailoa e fai.
E faapena foʻi, so o se tala e uiga i le maliega e aafia ai se tuuga faaniukilia i Sasaʻe Tutotonu ua leva ona lē toe aogā. Ua leva ona i ai ia Isaraelu le pomu, e aunoa ma se tuuga lima. O le popolega o Iran o le a faia "le Islamic Bomb" e le amanaiaina le mea moni e faapea o Pakisitana, ma o latou lava lima eleelea mai le faʻafefe o le mataʻutia ma le tele o tagata faʻa-Islam o loʻo i ai, ua avea ma malosiaga faaniukilia talu mai le itiiti ifo. 1998.
Leai, o le mea e sili ona popole ai Isaraelu ma Saudis o le a toe faʻatasi Iran i le faʻalapotopotoga o malo o se paaga faʻavaomalo ma fefaʻatauaʻiga a le Iunaite Setete, Asia, ma Europa. Amataina a malo O le ita i le taimi o lana feagaiga faaniukilia, na faamautinoa atu ai e le au ofisa Iran i isi atunuu Mosalemi i le itulagi latou te faamoemoe o le maliega o le a saunia ai le auala mo le galulue faatasi. Faiga faavae a Amerika i le Fagaloa o Peresia, e tasi faʻatuatuaina na'o le taula'i i lona lava saogalemu ma mana'oga malosi, e ono (mulimuli) amata ona fa'atasi ma se fa'atuputeleina o mea moni Eurasia. O se Iran malosi e moni lava o se taufaamatau i le tulaga quo - o le mea lea o le le fiafia i Tel Aviv ma Riyadh - ae le o se militeri. O le malosi moni i le seneturi lona luasefulu ma le tasi, e itiiti le taua atoa, e malolo i tupe.
O le maliliega ia Iulai o loʻo faʻaalia ai le faʻafanua malosi o le lalolagi o Sasaʻe Tutotonu. E le avea Iran ma Amerika ma uo. Ae ui i lea, e tatala ai le faitotoʻa mo taʻaloga faʻaitulagi tetele e lua e talanoa le tasi i le isi ma atinaʻe ituaiga o fesoʻotaʻiga tau tupe ma fefaʻatauaʻiga o le a atili ai ona le mafai ona feteʻenaʻi. Ina ua mavae le sili atu ma le tolusefulu tausaga o le US-Iranian ita i le lalolagi sili ona vevesi, e le o se mea itiiti na ausia.
Na ili e Peter Van Buren le faaili i luga o otaota a le Matagaluega a le Setete ma le le pulea lelei i le taimi o le toe fausiaina o Iraqi i totonu. Na Lelei le Maua: Faʻafefea ona ou fesoasoani e faʻaumatia le taua mo loto ma mafaufau o tagata Iraqi. A TomDispatch masani, o ia tusi e uiga i mea tutupu i le taimi nei i Sa Lelei Sa matou Uiga. O lana tusi fou o le Ghosts of Tom Joad: Ose Tala o le #99Percent. O lana isi galuega o le a avea ma se tala, Taua a Hooper.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo