O le taua a Amerika i Iraq i le taimi nei o se tauiviga i le sailiga o se sini. Na amata ia Aukuso o se fesoasoani alofa, na avea ma se tauvaga e puipuia tagata Amerika i totonu o le atunuu, na avea ma se fuafuaga e puipuia le Kurds, sosoo ai ma se osofaiga atoa e faatoilaloina le Islamic State (IS, aka ISIS, aka ISIL) , ona ... lelei, o se mea i Suria e fuafua i se aso mulimuli ane.
I le taimi nei, o le Iraq War 3.0 na o le drones i luga, o se vaega o le osofaʻiga o pomu, o se vaega o le misiona e aʻoaʻo ai le au paʻu na faia e le militeri a Amerika mo le Taua a Iraq 2.0, i le lotolotoi o se faʻafitauli o le le mautonu o faʻasalalauga faʻasalalau. O fitafita Amerika o loʻo faʻalatalata atu i le taua (faapea e te le faitaulia galuega puipui, maua matemate, ma lele osofa'iga i le eleele helikopa e pei o le "tau"), e tusa lava pe latou te amio tagata suʻesuʻe o le taua a Amerika i aso ua mavae, su'esu'eina o mea na faaleagaina o nofoaga tu'ufua a Amerika. I le taimi nei, o loʻo faʻaaogaina e fitafita Shia le feteenaiga mo le fufulu faʻasalalau o Sunnis ma Iran ua avea ma tagata taalo sili ona taua i mataupu a Iraq. Mataupu autu o le nofoia muamua a Amerika i le atunuu - faiga le tonu, sui malo, suauu fefa'asoa'iga o tupe maua - o lo'o tumau pea e le'i fo'ia. O loo tausia pea e le au Kurds “manumalo" faasaga i le au fitafita a IS i le aai o Kobani i le tuaoi o Turki e aunoa ma le "manumalo."
I le taimi nei, o le alaga faʻatasi a Uosigitone ua foliga mai e faapea: “Faatali mo le tautotogo ita!” I le fa'aliliuga o lona uiga: fa'atali mo le vaega'au a Iraqi ia lava ni 'au fou a'oa'oina a Amerika ma fa'aauupegaina e fa'agaoioi e fai se si'i i Mosul. O lena aai, o le mea moni, o le atunuu lona lua sili ona tele ma o loʻo pulea pea e le "caliphate" fou na folafolaina e le ulu o le Islamic State Abu Bakr al-Baghdadi. I mea uma, e le o ni mea fa'aosofia.
E le mafai ona e maua manumalo pe afai e iai leai se manatu o fea o i ai le tini. Ae e tasi lava le itu lelei o le tulaga. Afai e le mafai ona e fatuina le Manumalo i totonu Iraq mo le lumanaʻi VI Day parades, e mafai ona e maua se tupe mama mai le tulaga faʻaleagaina iina.
Team America's Arms Sales Force
I le totonugalemu o le sone o talafou o aso malolo o Tesema, le US Defense Security Cooperation Agency (DSCA) filemu logoina Konekeresi o nisi o fefaʻatauaʻiga o auupega o loʻo faʻatali mo Iraq. O le DSCA o le ofisa o le Pentagon e nafa ma le faʻamaopoopoina o maliega o auupega i le va o konekarate a Amerika ma tagata faʻatau mai fafo.
Aʻo leʻi amata ona tafe toto le faitau afe o 'au e le o ni seevae i Iraq i le faaiuga o le tausaga talu ai, o le aufaigaluega a le DSCA o loʻo i ai se vaega tele o tagata fitafita uma a Amerika. i ai. O ona tagata faigaluega, o le mea moni, masani i US amepasa faalaua'itele. E le o se mea e ofo ai, talu ai o le faatauina atu o auupega ma isi ituaiga o mea tau taua o pisinisi tetele mo le tele o kamupani Amerika, ma e sili atu le fiafia o le malo o Amerika e fesoasoani. O le mea moni, e iai lava se tusitaulima e taʻitaʻia malo i fafo e ala i le faʻatauga.
O loʻo galue le DSCA i lalo o se faʻamatalaga a le misiona lea e fai mai "E mafai e le US ona faʻatau atu tala ma auaunaga tau puipuiga i atunuu i fafo ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo pe a iloa aloaia e le Peresetene o le faia o lea mea o le a faʻamalosia ai le saogalemu o le US ma siitia le filemu i le lalolagi.” Aʻo faʻatinoina e le Pentagon le mamafa o le siʻitia, o fautuaga moni e mafai e atunuʻu ona faʻatau mea a Amerika e faia e le failautusi a le malo, ona fa'ailoga lea e le Konekeresi.
Ae mo atunuu e le mafai ona gafatia auupega a Amerika, o Washington e iai le Tupe Militeri mai fafo polokalame i luga lona lima. O lenei mea e tatalaina ai le ala mo le malo o Amerika e totogi ai auupega mo isi atunuu - naʻo le "faʻalauiloaina o le filemu o le lalolagi," ioe - faʻaaoga lau lafoga o tala, ona toe faʻaaogaina lea i lima o faʻalapotopotoga faʻapisinisi-militeli.
Lisi Fa'atauga a Iraq
O se vaega lea o mea o lo'o sauni atu ai le US faʻatau atu i Iraq i le taimi nei:
* 175 M1A1 Abrams tane taua autu;
* 15 Hercules tane toe faʻaleleia taavale (e le mafai ona e maua se tane e aunoa ma le toso loli);
* 55,000 ta'amilosaga o fana autu mo tane (o le ammo e mana'omia e maua ai le sili atu mo au tupe)
Ma o le a le tau uma o lena afi? I lalo lava $ 3 piliona.
Ia manatua e na'o ni fa'atauga lata mai nei e fa'atatau i tane. Ia Iulai, mo se faʻataʻitaʻiga, na maua e General Dynamics se $ 65.3 miliona konekarate e lagolago ai le polokalame Iraq M1A1 Abrams o iai. Ia Oketopa, na faʻamaonia e le US le faʻatau atu o $ 600 miliona i pulu tane M1 i lea atunuu. Ua iai fo'i le fa'atauina o ituaiga uma o isi aupega, mai $ 579 miliona taua o Humvees ma $600 miliona i howitzers ma loli i $ 700 miliona taua o fana o le Afi o Seoli. E tele isi fa'ata'ita'iga. E lelei pisinisi.
A o le paʻu o le autau a Iraqi ma le lafoaia o faaputuga o ana auupega Amerika, e aofia ai le itiiti ifo 40 M1s, i le IS militants, na fesoasoani i le fausiaina o lenei avanoa pisinisi fou mo le au fai auupega e pei o le General Dynamics, o le fuafuaga e faʻatupe i Iraq e mafai ona toe maua i tua i le nofoia e Amerika i lena atunuu. Fa'agasolo Fa'agasolo Samala, lea e lua Tutoatasi Chelsea Manning (na ia aoina mai le Matagaluega a le Setete uaea mo WikiLeaks) ma aʻu (vaavaaia Matagaluega a le Setete toe faiga taumafaiga) ola mo le tausaga pe sili atu, na fausia i le isi itu auala mai le Besmaya Firing Range. O le malae su'esu'e na fa'aofuina e le US e le gata mo le fanaina o fana, ae mo - na e mateina - M1 tane tane. E tatau ona avea ma se vaega o le paipa lea o le a taofia ai se faiga o auupega taugata e agai atu i Iraq e faavavau. I le 2011, ina ua tuua e le US fitafita le atunuu, o fale uma e lua na "meaalofa" i Iraqis e avea ma nofoaga autu mo aoaoga i totonu, ma le toe faaleleia o, US-faatauina auupega.
A o ou tusia lenei mea, o loʻo nonofo pea konekarate Amerika i toega o Hammer, o loʻo lagolagoina le faʻaogaina e le militeri Iraqi soʻo se tane M1 latou te leʻi tuʻuina atu i le Islamic State. I luga o se konekarate nofoaga e iloilo ai galuega, "galuega galuega / paleni o le olaga" i le faavae e maua le 3.5 fetu talia mai i latou o loʻo galulue iina ma o se tasi faiaoga Amerika e viia le mea moni e amata ma maeʻa galuega aʻo leʻi vevela le aso (tusa lava pe faitio le isi e naʻo faletaele o loʻo avanoa o lo'o fa'aauau pea le port-a-potties).
O le fa'atauga fou o tane tane i Iraq o le a, ioe, o le a fa'amumū pea Besmaya ma e taua tele le Motley Fool, o se upega tafa'ilagi fautuaga mo tupe teufaafaigaluega, o lo'o ofoina atu fa'amatalaga fa'amatalaga nei:
“O lenei mea e sili atu nai lo na o le faʻatau vave ma tupe maua mo General Dynamics. I le taimi nei, o loʻo i ai i le US Army tane M1A1 uma o loʻo manaʻomia ... I le tausaga talu ai, na manuia ai le General Dynamics i le Konekeresi e tuʻuina atu le $ 120 miliona mo le faʻaleleia o tane a Abrams, ina ia mautinoa o loʻo tumau pea le falegaosimea i se vaega o le tatalaina (ma aloese mai le totogiina o le tau o le toe amataina. gaosiga mai le zero i se aso mulimuli ane). I le 2012, o se manatu faapena na mafua ai ona faaalu e le Konekeresi le tusa ma le $180 miliona i tane tane, e ui ina ta'u atu e le Ta'ita'i Aufaigaluega ia Ray Odierno i le au fai tulafono i lena taimi: '…o tane faaopoopo nei tatou te le manaomia.' Ae laki mo General Dynamics, e manaʻomia e Iraq ni tane. Ma i le fua o le gaosiga talu ai nei a le fale gaosi Lima e 10 tane i le masina, o le poloaiga a Iraq e tatau ona faʻaauau pea pisinisi a le General Dynamics i le 2016."
E te Mana'o i le Fa'asa'o Fa'aopoopo?
E iai se tala a Iraqis: "E le faʻatauina le fala." O lona uiga e tele lava tupe e maua mai so'o se fefa'atauaiga. E ioe le General Dynamics. O le fa'atauga o auupega e matua'i fa'apitoa e pei o mea fa'atau (ma kapeta Iraqi). E te mana'o i le fa'aopoopoga o le saisai mo lau telefoni fou? Ma'a faaopoopo? Mea fa'aoga? Inisiua fa'asaga i gau pe fa'aleagaina? Ua fa'afuase'i ona faaluaina le tau o lau telefoni.
E tutusa lava mo tane. O le M1 o se manu feʻai. E mana'omia lou totogi o le General Dynamics mo faiaoga e a'oa'o au tama e fa'atino ana faiga. E te manaʻomia le tele o vaega faʻapitoa, aemaise lava le galue i le toafa. Ma e le o toe mamao ae e te manaʻo e fai ni faʻaleleia - atonu e sili atu komepiuta poʻo se afi televave. O loʻo galue le US i le "taua i le taulaga" faʻaleleia mo le 140 M1s na tautau i ai Iraqis. I le lalolagi puipuia, o nei faʻatauga e taʻua o le "siʻusiʻu." Ma o le umi o le siʻusiʻu, o le tele foi lea o tupe mama.
Mo se faʻataʻitaʻiga, fausia i totonu o le konekarate mo le faʻatauga fou o tane M1 o le aiaiga e faapea “e tusa ma le lima US Malo ma le selau sui fai konekarate [o le a] malaga atu i Iraq mo se vaitaimi e oo atu i le lima tausaga mo le tilivaina, siaki faiga, lagolago polokalame, ma aoaoga.” Ma o le a le taugofie mai le General Dynamics, e ui o le toalima tagata faigaluega a le malo atonu o se fefaʻatauaʻiga faʻatupeina e tagata fai lafoga a Amerika.
E leai se tasi o nei mea e oʻo lava i le paʻi atu i le mafai ona toe faʻatau. A uma mea uma, o le tele o mea mamafa a le Islamic State e sau mai mea na tuulafoaia e le autau a Iraqi pe leiloa foi i la latou malaga mamao mai aai i matu o le atunuu. Ma ia manatua o tane uma ma atigi IS e toso ese mai lena lisi o lona uiga o le tele o pisinisi mo General Dynamics ma kamupani faapena. O le faʻatau atu o auupega i itu uma e lua o se feeseeseaiga o se pisinisi atamai.
O meafaigaluega tetele a le militeri, e ui i lea, e tele masina e gaosia ai. E tusa lava la o se oka vave faia i le aso e le faapea o le a taunuu au mea i le taimi mo lena tautotogo na folafola mai. Aiseā la e te le faʻatau ai, pe foaʻi atu ia te oe, se mea na muaʻi umiaina ma sauni mo le vave tuʻuina atu? Afai o oe o le malo o Iraq, o le militeri a Amerika ua leva ona muamua atu ia te oe i lenei mea.
Talu mai Iuni, ua i ai le US fa'aputuina le tele o mea e sau mai Afghanistan i Shuaiba, o se uafu i Kuwait, e sauniuni ai mo le faʻauluina mulimuli ane o nisi o ia mea i luga o le tuaoi i Iraq. O le fale teu oloa ua maeʻa ona faʻapipiʻi 3,100 taʻavale, o le tele o taʻavale a le Mine-Resistant Ambush-Protected (MRAP) i soo se mea i taua a Amerika. MRAPs e aoga mo le puipuia o fitafita mai pomu i autafa o auala, e aofia ai le Explosively Formed Penetrator (EFP) lomiga na faia i Iran na fasiotia ai le tele o tagata Amerika i le taimi o le Taua a Iraq 2.0. E tatau ona ave'esea ai se mamafa mai mafaufau o Iraqi.
O le isi mea e mafai ona fesoasoani: ua uma ona foaʻi le Iunaite Setete 250 MRAPs i Iraq faapea foi $ 300 miliona i auupega na tuʻuina atu e aunoa ma se totogi e le Matagaluega o le Puipuiga i le 2014. Ma aua neʻi galo: i totonu o se pili o tupe faʻaalu a le Konekeresi na pasia i le masina talu ai ua tuʻu $ 1.2 piliona i le lumanaʻi aʻoaʻoga ma meafaigaluega mo Iraq. Ma aua ne'i galo ia i tatou uma na pomu e mana'omia ona sui o lo'o pa'u soo i Iraq e le US Air Force i se tau e oo atu i le tasi piliona tala ma faitauga.
E Lelei Tane mo So'o se Mea e Nai lo Tupe Maua?
Mo le Konekeresi e faʻamaonia le faʻatauga o auupega a le DSCA, e tatau i le Matagaluega o Puipuiga faʻamaonia e faapea "o le faatauina atu o nei meafaigaluega ma le lagolago o le a le suia ai le paleni faavae a le militeri i le itulagi." O tane la e tau ma IS o le a tatau ona faʻamaonia i se tusitusiga e le afaina ai le tulaga faʻaitulagi.
Po o le a lava le manatu o Iraqis latou te manaʻomia ni tane, o le iva tausaga a Amerika e ala i le Iraq War 2.0 sa tatau ona ofoina atu se lesona i le le aoga o le ofutau mamafa mo le ituaiga o taua i le taulaga ma taua tetee e masani ona vaaia i se fili e pei o. IS. O le mea moni, o mea e manaʻomia e tausia ai se M1 i le taua e mafai ona faʻagesegese le agai i luma, ae o manu uʻamea e faigofie lava ona taulaʻi i totonu o se taulaga i Sasaʻe Tutotonu e pei o Mosul.
Masalo, i le faaiuga, o nisi o na M1 o le a oʻo lava i lima o Iran, ona o le malosi o le sao o loʻo taʻalo e le atunuʻu i le taua a Iraq. O tekonolosi faamiliteli a Amerika e mafai, i se isi faaupuga, ona maua lona auala i lima o tagata e mafai ona faʻaaogaina sina suiga faʻainisinia e maina tekinolosi mo le tane a Iran lava poʻo le faʻatau atu i le maketi o le lalolagi. E foliga mai ua leva ona iai Baghdad faasoa atu isi auupega US-sapalai ma Iran-aafiaga Shia militia, aisea la e le tane tane?
Se'i fa'apea: mai so'o se manatu vagana ai le General Dynamics, le Islamic State, po'o le Iranians, e le fa'aopoopoina nei tane fa'atau.
Valaau lau Broker
E faigofie lava ona felafolafoaʻi faʻamatalaga e pei o le "militeli-industrial complex" ma e tutusa lava le faigofie ona see ese mai iina i mea e ono manatu nisi o le toto-mo-suauʻu taupulepulega talitonuga poʻo fautuaga o le Taua a Iraq 2.0 e uiga uma i le mega-konekarate Halliburton laina pito i lalo. E ui o le suauu ma Halliburton e mautinoa lava o se vaega o lena taua talu ai, e le mafai ona latou toe faʻamatalaina nai lo le faʻaputuga o tupe o le General Dynamics o loʻo sauni e faʻatau atu tane tane na o ia mo Iraq War 3.0.
Ae, e faigata ona le amanaʻiaina le auala o loʻo tanumia ai e kamupani puipuiga i latou i tinoitupe mai le faʻatau atu o auupega e le manaʻomia i tagata e le mafai ona faʻaaogaina, faʻatau atu, i le iuga, e ono afaina ai, ae le o se fesoasoani, fiafiaga geopolitical a Amerika. . Masalo e sili atu le vaʻaia o tupe mama vave mai ia fefaʻatauaiga e na o se vaega o le tele faiga tetele, o se tasi e manaʻomia Amerika ia i ai ni fili e tau faasaga i ai ina ia mautinoa le ola o le setete o le saogalemu o le atunuu.
I se faʻataʻitaʻiga "taimi o taua" e manaʻomia e se tasi le faʻapipiʻiina o ni tagata leaga fou mai lea taimi i lea taimi, lea e faʻamaonia ai o se pisinisi sili atu ona faigofie, talu ai o a tatou taua ma feteʻenaʻiga talu ai e foliga mai e ofoina atu se lima fesoasoani tele i totonu. foafoaina i latou. I lenei auala, ua faʻamaonia ai e Islama mataʻutia, faatasi ai ma le fesoasoani a Uosigitone, o se sui agavaa i le Soviet Union, o ia lava o se pisinisi sili ona lelei e maua ai tupe ma o se auala sili e fausia ai se tulaga saogalemu o le atunuu.
E tusa lava pe tautevateva le pulega a Obama ma taufetuli i le sailiga o se faiga faʻapolokiki faʻapolokiki i Iraq e faʻamaonia ai mea uma, e mafai e le au fai auupega Amerika ona faʻamoemoeina se lumanaʻi manuia. I le taimi nei, o loʻo tuʻuina e Uosigitone ni malosiaga, e ala i le faia o le tele o mea lava e tasi mo le taimi lona tolu i se faʻalavelave faʻaleagaina o Iraq i le ogatotonu o se itulagi gau, e faʻamautinoa atili ai le tutusa. I lena tulaga, e mafai ona e fai atu o le au a Amerika o loʻo i ai se vaega e fesoasoani e faʻaleleia le faʻafaigaluegaina. Afai e manaʻomia e se tasi se faʻataʻitaʻiga o le auala e galue ai le militeli-pisinisi i aso nei, atonu o le mea lena. O mea sese uma a Uosigitone o se manuia mo le faatauina atu o auupega i le lumanai.
Afai la e iai sau tupe e teu i le General Dynamics, atonu e te manaʻo e valaʻau i lau faioloa.
Na ili e Peter Van Buren le faaili i luga o otaota a le Matagaluega a le Setete ma le le pulea lelei i le taimi o le toe fausia o Iraqi i lana tusi muamua, Na Lelei le Maua: Faʻafefea ona ou fesoasoani e faʻaumatia le taua mo loto ma mafaufau o tagata Iraqi. A TomDispatch masani, na ia tusia e uiga i mea tutupu i le taimi nei i lana blog, Sa Lelei Sa matou Uiga. O lana tusi fou o le Ghosts of Tom Joad: Ose Tala o le #99Percent.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi fou o le Shadow Government: Surveillance, Secret Wars, ma le Global Security State in a Single-Superpower World (Haymarket Books).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo