E fa'apea e fa'amanino i tatou e le au fa'atauva'a fa'atauva'a fa'apea a tatou tu'u atu le saunia o mana'oga uma o tagata i le alofa mutimutivale o maketi le fa'atulafonoina, o le a sosolo atu le tele o le tamaoaiga i tagata uma. O se faagaau afi malosi o faasalalauga e le aunoa ona folafola atu lenei mea, o loʻo faʻatupeina e i latou o loʻo i ai lo latou fiafia i le faʻaputuina o le tamaoaiga e le gata e aunoa ma le faʻaleagaina o agafesootai poʻo le siosiomaga.
Friedrich Hayek, i le faalauiloaina o le Austrian School of Economics, na muamua atu i le Chicago School of Milton Friedman, na oo ina fai mai o le lotogatasi, agalelei ma le manao e galue mo le faaleleia o le nuu o se "naunau masani" ma o le tagata soifua. e aofia ai se tauiviga umi e tetee atu i na manatu, ma “le amio pulea o le maketi” o le na te saunia le atamai ma le alualu i luma. Friedman, faʻaaloalogia e i latou ua sili atu ona mauoa ma mamana e ala i le faʻalauteleina o pulega faʻapisinisi o sosaiete, faʻalauiloaina le manatu e naʻo le tasi le iloiloga mo soʻo se faʻapotopotoga o le fa'ateleina tupe mama mo tagata e umia sea; o le faia o se isi mea o le a “le mama.” O le matua taatele o lenei talitonuga faʻalavelave e masani ona molia ai faʻapotopotoga e "tagata fai sea faʻamalosi" ona o le le mafai. aveese mai fasi tupe uma e mafai i soo se auala e tatau ai, e mautinoa lava e aofia ai le faʻatulagaina o le faʻamalologa tusa lava pe o loʻo maua e le kamupani le tele o tupe mama.
O le mataʻutia o le le tutusa, taua, malo, piliona e aunoa ma ni galuega masani, faʻalavelave ma le tele o isi faʻamaʻi, e le gata i lea o le vevela o le lalolagi, o fua ia o le faʻatagaina o "maketi" e fuafua ai le tele o taunuuga lautele ma le faʻateleina o manaʻoga o tagata. se oloa, e oo lava i tulaga faavae e pei o vai ma fale. Ae faapefea meaʻai? Faatasi ai ma vai ma malutaga, e leai se mea e sili atu ona manaʻomia nai lo meaʻai. Masalo o iinei e mafai ona tatou maua ai se laina siliva i le faʻatoʻilaloina o le lalolagi? O fa'ato'aga ua faia ni la'asaga tetele i le seneturi ua tuana'i; e le'i fua tele fa'ato'aga ma e le'i maua lava le tele o mea'ai.
Ae ui i lea, o meaʻai o se oloa i totonu o se tamaoaiga faʻapitoa. O le tau o le tamaoaiga, e le taumate ua e maitauina, e le'i tuusaunoa ai meaai. Ua sili atu le taugata o taumafa i le lua tausaga talu ai, e atagia mai i le maualuga o tau o faleoloa ma pili o faleaiga. I se tulaga lautele, o le talitonuga o le itu taumatau o kamupani o loʻo pulea lelei le tele o faʻasalalauga e seasea misia se avanoa e tuʻuaʻia ai le siitaga o totogi mo soʻo se aʻafiaga o tau. Ioe, o tagata faigaluega matapeapea e talitonu e tatau ona totogi i latou i se totogi e lava e ola ai e sui ai galuega. E seasea lava, pe afai e iai, ni fa'amaoniga e tu'uina atu e lagolago ai nei fa'amatalaga. Nai lo o lea, ua faailoa mai o se mea moni e le mafai ona finauina o le olaga. O lea la ua silia ma le lua tausaga talu ai o le tau o le tamaoaiga ua salalau solo i le lalolagi, e pei ona masani ai mo le tele o tausaga.
E pei lava o faʻalavelave o le faʻamaʻi Covid-19 e le mafai ona iai se mea i le faʻalavelaveina o sapalai ma le gaosiga, pe o le matapeʻapeʻa o le au faʻatupeina ma i latou o loʻo i totonu o le pulega faʻalapotopotoga i le siʻitia o tau e le mafai ona avea ma se mea. E le tuusaunoaina tau o taumafa mai lea faiga. E ui lava la e tele mafuaʻaga i tua atu o le siʻitia o le tau o le tamaoaiga, o mea o loʻo i luga e le mafai ona faʻaititia. I tua atu o lena, o loʻo i ai le fesili e sili atu ona lautele, ma sili atu ona umi, o meaʻai mo le lalolagi.
O le ā le ituaiga “gaoioiga” e vaaia ai le faitau piliona o loo fia aai?
Se'i o tatou taumafai e fai le sapalai o taumafa muamua. E pei ona lipotia e le Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi (FAO). Le Setete o Mea'ai Saogalemu ma Mea'ai i le Lalolagi 2023 Fai mai, "O le fiaaai i le lalolagi atoa i le 2022, fuaina i le taatele o le le lava o meaai, na tumau pea i luga aʻe o le faʻamaʻi." O le lipoti a le FAO o loʻo faʻatatauina e tusa ma le 10 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi "o loʻo feagai ma le fiaaai tumau" - e tusa ma le 122 miliona sili atu tagata i lenei vaega i le 2022 nai lo le 2019, aʻo leʻi faʻamaʻi. I le fa'aaogaina o se fua fa'atatau lautele, e sili atu ma le tasi-kuata o le faitau aofa'i o le lalolagi o lo'o "le saogalemu i mea'ai," ma se fa'aituau ma'oti. Ua taʻua i le lipoti, “E sili atu ona taatele le lē saogalemu o meaʻai i fafine matutua nai lo tane i itu uma o le lalolagi, e ui lava na faaitiitia le va i le tulaga o le lalolagi mai le 2021 i le 2022. I le 2022, 27.8 pasene o fafine matutua sa feololo pe ogaoga foi le le saogalemu o meaai. , pe a faatusatusa i le 25.4 pasene o tane, ma o le aofaʻi o fafine na feagai ma le ogaoga o le lē saogalemu o meaʻai e 10.6 pasene pe a faatusatusa i le 9.5 pasene o tane.”
Ma e ui lava ina faʻaitiitia le faʻateleina o tamaiti i lalo o le lima tausaga le matutua ona o le le lava o meaʻai, ae ui i lea, o le aofaʻi o nei tamaiti le manuia e faʻatatau i le 148.1 miliona i le 2022, poʻo le 22.3 pasene o le aofaʻi o tausaga o le lalolagi.
O se faiga e ta'ita'i atu ai i ni fa'ai'uga fa'aletagata, e le mafai ona fa'amagaloina e le mafai ona ta'ua e lelei. O le a fa'atatau i le fa'apea atu o se faiga fa'apea o se fa'aletonu tele. Ae o numera o loʻo taʻua i luga, e ui lava ina mataʻutia, e foliga mai o loʻo faʻaititia le fua moni o le fiaaai. O se lipoti ese a le FAO, Le Setete o Mea'ai Saogalemu ma Mea'ai i le Lalolagi 2021: O le lalolagi o loʻo i ai i se tulaga ogaoga, a o matauina i le va o le 720 miliona ma le 811 miliona tagata na feagai ma le fiaaai, fai mai e sili atu le tele o loʻo i ai i se tulaga le mautonu e tusa ai ma meaʻai. "Toeitiiti tasi i le tolu tagata i le lalolagi (2.37 piliona) e leʻi maua ni meaai talafeagai i le 2020 - o se faʻaopoopoga lea o le toeitiiti 320 miliona tagata i le na o le tasi le tausaga," o le tala lea a lenei lipoti. O le tasi vaetolu o tagata o le lalolagi! E le gata i lea, e sili atu le toʻatele o tagata e le mafai ona gafatia se taumafataga maloloina, lea o le a tatou toe foʻi i ai.
O Eric Holt-Giménez, sa avea muamua ma faatonu sili o le Food First i Oakland, Kalefonia, ma sa faiaoga i le tele o iunivesite, e aofia ai ma le Iunivesite o Kalefonia, e finau mai e faapea o le tele o le fia aai o le lalolagi e le taua. I se tusiga, "Capitalism, Food, and Social Movements: The Political Economy of Food System Transformation,” lomia i le peer-reviewed Tusitala o Faatoaga, Faiga Taumafa, ma Atinae o Nuu, na faapea mai o le tasi vae fitu o le faitau aofaʻi o le lalolagi e fia aai i le taimi lava lea e tasi ma le afa taimi e sili atu nai lo meaʻai mo tagata uma e gaosia. Ae na ia faamatala atu o le fua faatatau o le tasi piliona tagata fia aai “e foliga mai o se manatu faatauvaa tele.”
Na tusia e Dr. Holt-Giménez e faapea o le aofaʻi o tagata fiaaai e manatu faatauvaa ona o le auala e faamatalaina ai le fia aai. Na ia tusia, “E mafua lenei mea ona o le fuaina o le fia aai. E na'o le fia 'a'ai tagata e fa'ailoa mai pe a o'o i le 12 masina mai le tausaga. Afai latou te oo i le fiaaai mo na o le 11 masina mai le tausaga, e le faitaulia i latou o le fia aai. Lona lua, o lenei fuataga e faʻavae i luga o le caloric intake, ma e mafai ona e mafaufauina o le numera manaʻomia o kalori e tatau i le tagata ona faʻaaogaina e eseese tele e tusa ai ma le maualuga, itupa, galuega, tausaga, ma isi. e lelei pe afai e te nofo filemu i tua o le komepiuta mo le 2000 itula i le aso. Ae o le tele o tagata fiaaai i le lalolagi o fafine faifaatoʻaga i atunuu tau atiaʻe o loʻo galulue i lalo o le vevela o le la i le aso atoa ma o loʻo tausia se tasi pe sili atu tamaiti. Latou te manaʻomia pe a ma le 8 kilokalori i le aso. O fa'atatauga aloa'ia e misia uma nei mea."
Pe a maua e le "magic of the market" otaota, ae le o cornucopia
E tusa lava po o le a le auala tatou te faitau ai, e tatau ona le mafaafitia o faʻatoaga faʻatoʻaga o se toilalo. E mautinoa lava, e tusa lava pe "naʻo" le faitau selau miliona o tagata, nai lo le piliona, e le lava le mauaina o meaʻai, o se faʻalavelave mataʻutia i soʻo se faiga faʻaletagata. O i latou o loʻo saili e faʻateʻaina le "maketi" o soʻo se matafaioi e vave ona faʻasino atu i se isi mea, faʻatasi ai ma musumusuga a Malthusian e faʻapea o le faʻafitauli o le tele o tagata e fiafia i ai. Ae o ia alofaga e na o lena lava - alofaga. O faifaatoʻaga a le lalolagi e maua moni lava ia lava meaʻai mo tagata uma i le lalolagi. O le fa'afitauli o le taugofie ma le lelei. Ma o lena mea e aumaia ai i tatou i le faʻaumatia meaʻai.
O iinei tatou te toe feagai ai ma mantra kapitalista. O le "fa'ataulāitu o le maketi" o le a fa'amautinoa ai e lava mea'ai a tagata uma, o lo'o ta'u mai e le au fa'atauva'a fa'atauva'a ia i tatou e le aunoa, e pei ona folafola mai mo le tele o isi mea uma. Ae faapefea pe a lē gafatia e le faitau piliona o tagata ona faatau meaʻai? Ae faapefea pe afai e le mafai ona oo atu meaai ia i latou e fia aai? O "maketi" tonu lava o loʻo i tua o le numera tele o tagata e le lava meaʻai. Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi Lipoti mo le Faʻamaʻimauina o Meaʻai i le 2021 ua fuafuaina e faapea “o otaota o meaʻai mai aiga, faleoloa faatau ma pisinisi auaunaga tau taumafa e 931 miliona tone i tausaga taʻitasi,” po o le 17 pasene o le aofaʻi o meaʻai i le lalolagi atoa. A Lipoti a le FAO 2011, peitaʻi, na faʻatatauina e tusa ma le tasi vaetolu o meaʻai na gaosia i le lalolagi atoa na leiloa pe faʻaumatia.
O na suʻesuʻega a Malo Aufaatasi, e ui i lea, atonu o loʻo manatu faatauvaa i le tulaga moni o le faʻaumatia meaʻai aʻo tuʻuaʻia soona fai i amioga a le tagata lava ia. O se suʻesuʻega a saienitisi e toʻaono na taʻitaʻia e Peter Alexander o le Iunivesite o Edinburgh, "Fa'aletonu, fa'aletonu ma otaota i le faiga o mea'ai a le lalolagi,” ua fuafua e toetoe o le ʻafa o meaʻai a le lalolagi ua maumau. O tusitala, lomia faasalalau i Faiga Fa'ato'aga, finau e faapea o le “ova le taumafaina o meaai” e tatau ona aofia ai o le otaota. Na latou tusia, "Afai o le soona taumafa a le tagata, faʻamatalaina o le taumafaina o meaʻai e sili atu i meaʻai e manaʻomia, e aofia ai o se faʻaopoopoga le lelei, 48.4% o fualaʻau selesele na maua ua leiloloa (53.2% o le malosi ma le 42.3% o le polotini). O le tele o le 'ai na maua e sili atu le tele o se sao i le faʻaleagaina o meaʻai e pei o otaota meaʻai a tagata faʻatau." O le soona taumafa a tagata i inei ua faauigaina o le taumafaina o meaai e sili atu i mea e manaomia. Ae, o le mea e sili ona taua, o mea'ai gau a'o le'i mafai ona 'aina e aofia ai le tele o lena aofaʻi: "O le gau o fualaʻau seleseleina na maua foi e tele, ma le 44.0% o mea mago fua (36.9% o le malosi ma le 50.1% o le polotini) leiloa. a o leʻi taumafaina e tagata,” na latou tusia ai.
O le tele o le gau o fuala'au fa'ato'aga e taua tele ona o fa'amatalaga masani e uiga i otaota o mea'ai e matele lava ina tu'u ai le tele o otaota i amioga a tagata fa'atau. E ala i le tu'ua'ia o amioga a le tagata lava ia, e mafai ona le amana'ia mafua'aga fa'apitoa. Ma e ui lava o mea'ai e mautinoa lava e faʻaumatia i le tulaga faʻatau, ma i le tulaga faʻatau atu foi, o le Faiga Fa'ato'aga su'esu'ega, o se tasi o nai vaega e su'esu'e fa'avasegaina otaota o mea'ai, o lo'o fa'ailoa mai ai o fa'ato'aga le lelei o le gaosiga o mea ia e mana'omia ona maua ai fofo. Na'o le fa'ateleina o fa'ato'aga po'o le sailia o fua maualuga e ala i le fa'aogaina o mea e fa'aoga tetele (pei o fetilaisa, vaila'au fa'ato'aga po'o vai) e ono mafua ai le tele o le mafanafana o le lalolagi, fa'aleagaina le lelei o le eleele, le lava o le vai ma le leiloa o meaola eseese. Na tusia e tusitala:
“O fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai o fa'ato'aga le lelei (i fuala'au fa'ato'aga ma lafumanu) o le sao sili lea i le aofa'i o gau i totonu o le faiga o mea'ai, pe a mafaufau i fuala'au seleseleina po'o biomass uma. … O le aofaiga atoa o le gaosiga muamua ma le pasene foi e seleseleina ua faateleina i le aluga o taimi, i se vaega tele ona o le faateleina o fua o faatoaga. Ua fa'atupula'ia fo'i le lelei o le gaosiga o lafumanu i le aluga o taimi, ae o lo'o nafa pea [mo] le tele o le gau. … O amioga fa'atau ma faiga fa'atauga o lo'o i ai sao taua i le lelei o le faiga o mea'ai. … O le tele o fua faatatau o le gau o lo'o feso'ota'i ma le gaosiga o lafumanu, ma o le suiga i le maualuga o aano o manufasi, susu ma fuamoa e mafai ona matua a'afia ai le lelei atoatoa o le faiga o mea'ai, ma a'afiaga o le si'osi'omaga (fa'ata'ita'iga o kasa kasa). O le mea lea e faanoanoa ai i le siosiomaga ma le saogalemu o meaʻai, o le tau o aano o manufasi ma susu o loʻo faʻamoemoe e faʻaauau pea ona faʻateleina pe a faʻateleina tupe maua, e ono faʻaititia ai le lelei o le faiga atoa o taumafa, faʻapea foʻi ma le faʻateleina o aʻafiaga o le soifua maloloina (eg maʻi suka ma fatu. faʻamaʻi). [tuuaiga i totonu ua aveese]
Fai mai le pepa, o le gaosiga o lafumanu e masani ona le aofia i suʻesuʻega o meaʻai maʻimau ma otaota, o le mea lea e maua ai e ana tusitala ni taunuuga maualuga. O le mea e sau ai amioga a tagata faatau, o le mea lea o loʻo faʻaaogaina: "O suiga e aʻafia ai amioga a tagata faʻatau, faʻataʻitaʻiga o le faʻaitiitia o meaʻai manu, faʻaitiitia o meaʻai otaota, ma le faʻaitiitia o le taumafa a tagata taʻitoʻatasi ina ia latalata atu i meaʻai e manaʻomia e fesoasoani uma e maua ai le siʻitia o le faitau aofaʻi o le lalolagi. saogalemu o taumafa i se tulaga gafataulimaina.”
“Saoloto” mo faalapotopotoga a atunuu eseese ae le mo faifaatoaga
O otaota mea'ai e le maalofia, e le o se taunuuga o le toilalo masani o tagata, e oʻo lava i le faʻatagaina o otaota faʻatau ma faleoloa. O Dr. Holt-Giménez, o le sa avea muamua ma faatonu sili o le Food First lea na taʻua muamua i lenei mataupu, na taʻua ai o le otaota o meaʻai o se vaega o faiga faʻatauvaʻa, e mafua mai i taunuuga o tauvaga faifai pea. Na ia tusia i lana "Kapitalisme, mea'ai, ma gaioiga lautele” tusiga: “E masani ona fai mai o le faaitiitia o otaota meaai e mafai ona aveesea ai le fiaai. E ui e moni lenei manatu, ae e le'i va'aia le fa'aaafiaga o a tatou faiga fa'aola mea'ai. O otaota taumafa o se vaega o lena faiga. O fa'ato'aga fa'apisinisi, fa'ato'aga fa'ato'aga, e tatau ona fa'atuputeleina ina ia tumau ai i le maketi, ma o le fa'aleaga mea'ai o se i'uga.” O fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga fa'apitoa e a'afia i le fa'atuputeleina ona o le fa'atosinaina o faifa'ato'aga e fa'ateleina fua pe a pa'u tau o fa'ato'aga ona e mana'omia ona totogi le mamafa o tau fa'amautu ma fa'aosoina fo'i e fua tele atu i tausaga lelei e fa'amalie ai tausaga leaga o le seleselega, Dr. Holt- Na tusia e Giménez. E le mafai e le au faifaatoaga ona toto itiiti i tausaga leaga pe siitia foi a latou faatoaga.
O le fa'aopoopoina o nei fa'aletonu uma o le le tutusa lea o le atunu'u. O atunuu i Saute i le lalolagi atoa, lea e maua ai le tele o faifaatoaga matitiva ma le fia aai, o loo i ai i le itu sese o le malosi o le malo. O le Faletupe a le Lalolagi ma Faaputugatupe Tupe Faava o Malo o ta'avale muamua ia e lua mo le pule ma le faomea. A'o pa'ū malo i Saute i le aitalafu, latou te faia ni nonogatupe e masani ona oʻo mai ma tulaga tutusa e faʻamaonia ai aseta a le malo (lea e mafai ona faʻatau atu i lalo ifo o le tau o maketi i kamupani faʻa-atunuu o loʻo faʻatali e oso); tipiina upega saogalemu lautele; matua fa'aitiitia le lautele o auaunaga a le malo; aveese tulafono faatonutonu; ma tatala le tamaoaiga lautele i le tele o atunuu tetele, e tusa lava pe o lona uiga o le faʻaleagaina o pisinisi faʻalotoifale ma faʻatoaga. O le mea lea e maua ai le tele o aitalafu, ona maua ai lea o le tele o kamupani ma le IMF e sili atu le malosi e faʻatonu atili ai le pule, e aofia ai le maualuga o le mafai ona faʻavaivaia tulafono o le siosiomaga ma le aufaigaluega. O mea'ai fesoasoani mai Matu e auina atu i Saute i lalo o le Faletupe a le Lalolagi ma le IMF diktats poʻo lalo o maliega e taʻua o "fefaʻatauaʻiga saoloto", gaumativa le au faifaatoaga i Saute e le mafai ona tauva ma le laumua i Matu.
E na'o le tasi le fa'ata'ita'iga, toeitiiti atoa le lima miliona faifa'ato'aga a aiga Mekisiko na fa'ate'aina i le luasefulu tausaga muamua o le Maliega Fefaʻatauaʻiga Tau Fefaʻatauaʻiga i Matu Amerika (NAFTA) ma le numera o tagata Mekisiko o loʻo nonofo i lalo o le laina mativa na faʻateleina i le 14 miliona. O sana fesoasoani mai le Iunaite Setete na lolovaia Mekisiko, faatau atu i lalo ifo o tau a faifaatoaga laiti Mekisiko. Saga faaulufale mai mai le Iunaite Setete na siitia faalima ma puaa faaulufale mai mai le US faateleina i le sili atu i le 20 taimi, e tusa ai ma se Truthout tala saunia e David Bacon. O le iʻuga, na faʻateʻaina e le au faifaatoʻaga Mekisiko o latou fanua pe na avea ma tagata faigaluega faʻavaitaimi i le faʻatupulaia o faʻatoʻaga faʻatoʻaga, saili galuega i totonu o taulaga poʻo le malaga atu i matu.
I lalo o maliega "fefaʻatauaʻiga saoloto", o le tele o faʻatoʻaga faʻatoʻaga i le itu i Matu o loʻo faʻatupeina i lafoga lafoga e lafo ai tupe faʻaalu i Saute, na tusia e Dr. Holt-Giménez. “O le mea moni o loʻo faʻamalosia tagata lautele e faʻaumatia faiga taumafa a le Global South ina ia mafai ai e Big Grain ona maua ana tupe. … I le vaitau o le 1970, na maua ai e le Global South le tusa ma le piliona tala faasili i tausaga taitasi mai le gaosiga o meaai. A o agaʻi atu i le faaiʻuga o le senituri, na suia ai lea tulaga i se paʻu faaletausaga e tusa ma le 11 piliona tālā.”
Ioe, e matelaina tagata Aferika ae o loʻo maua tupe i North agribusiness
O le tele o isi faʻataʻitaʻiga e ese mai Mekisiko e mafai ona taʻua, ae i le fiafia e faʻasaoina avanoa o isi faʻataʻitaʻiga o le a faʻatapulaʻaina i atunuu Aferika e lua. O aiaiga fa'atonu a le Faletupe a le Lalolagi ma le IMF nogatupe, ua ta'ua e na tagata nonō tupe o "polokalame fetuunaiga fa'avae," e fa'amalosia ai faifa'ato'aga laiti ina ia sili atu ona tu'ufa'atasia i maketi o mea'ai i le lalolagi ma latou fa'aleagaina. O polokalame "o lona uiga o atunuu aitalafu i le lalolagi atoa i Saute e tatau ona liliu mai le faamuamua o fualaʻau a le atunuu o loʻo faalagolago i ai le faitau aofaʻi o tagata, i le gaosia o meaʻai mo le auina atu i fafo," o le tusi lea a Adele Walton o le Progressive International. "O le mea na tupu, o le faitau aofaʻi o tagata ma faifaʻatoʻaga ua sili atu ona afaina i le utiuti o meaʻai - ona o aʻafiaga leaga o le siʻosiʻomaga ma le faʻaitiitia o meaʻai."
O le tala a Ms. Watson, “O faiga fa'a-Kapitalisme e mafua ai le fa'afitauli o mea'ai, ae le o taua,” o loo faamatala mai ai lenei mea i faaaʻoaʻoga a Zambia ma Kenya. O le fa'atulagaga-fetuuna'iga e aofia ai le tu'ufa'atasia ma le fa'asa'olotoina o fatu fa'ato'aga, ma mafua ai le fa'aitiitia o le lagolago mo faifa'ato'aga galulue fa'atasi. Sa faamalosia le aufaifaatoaga a Zambia e ave le faamuamua i le saga e fai ma fua o le tinoitupe, ma faaitiitia ai le tele o fua o faatoaga i le lotoifale ma mafua ai ona faaitiitia meaʻai. "[C] pulega faʻapitoa o faʻatoʻaga o loʻo faʻavaivaia ai le saogalemu o meaʻai," na tusia ai e Ms. Watson. “O fatu fatu ua alu ese mai le taʻitaʻia faʻatasi (lea e maua ai e le au faifaatoʻaga le tele o le faitalia ma tau talafeagai) i le faʻatautaia e kamupani (lea e faʻamuamua tupe mama)." O le tele o faifa'ato'aga a Zambia e leai ni alagaoa e fa'atau ai fatu i le tau fa'apisinisi. Faatasi ai ma le tele o faifaatoʻaga ua faʻamalosia e totō faʻatoʻaga tinoitupe, lea e mafai ona sili atu ona aʻafia i suiga o le tau, e tusa ma le afa o tagata Zambia ua lipotia mai e le mafai ona ausia manaʻoga maualalo kalori.
Ua leai se manuia o le aufaifaatoaga Kenyan i lalo o lenei osofaʻiga o faʻatoʻaga faʻatoʻaga. O le soona fa'aoga o fugala'au fa'ama'i e mafua ai le fa'aleagaina o eleele ma afaina ai le gaosiga o taumafa. “E pei o Zambia, o le talatuu leaga o [polokalame fetuutuunai fausaga] e tuuaia ai,” o le tusi lea a Ms. Watson. “I le 1980, o Kenya o se tasi lea o atunuu muamua na mauaina se nonogatupe mo fetuunaiga mai le Faletupe o le Lalolagi. Sa fa'atumauina le fa'aitiitia o fesoasoani taua mo mea faigaluega a le au faifa'ato'aga, e pei o fetilaisa. O lenei faiga na faaosofia ai se suiga agai i le faatoagaina o fua o faatoaga mo le auina atu i fafo, e pei o lauti, kofe ma tapaa, nai lo le faia o faatoaga autu mo tagata o le atunuu, e pei o sana, saito ma araisa.
O le iʻuga o le au faifaatoʻaga o loʻo tauivi, pe a latou gafatia, e maua ai mea tau faʻatoʻaga na maua fua aʻo leʻi faʻatonuina e le IMF, 3.5 miliona tagata i Kenya ua leva ona mafatia i tulaga faʻafitauli o le fiaaai, ma le faʻamoemoe o le numera o le a oʻo i le 5 miliona. , e tusa ai ma se ripoti e Save the Children ma Oxfam. Fai mai le faaiʻuga a Ms. Watson, "O suiga faʻavae ua avea ai Kenya ma faʻatau atu meaʻai [ae] o loʻo tumau pea le le paleni o meaʻai."
E le na o le leai o ni meaai o se faafitauli; o le le gafatia o meaai maloloina e faaopoopo i faafitauli tau le soifua maloloina. I se suʻesuʻega i atunuu e 11 o Aferika, na taʻua ai i le lipoti a le FAO 2023 Food Security e faapea, “O le tau o se taumafataga maloloina e sili atu nai lo le averesi o tupe faaalu mo meaʻai mo aiga e maualalo ma feololo tupe maua i atunuu maualuluga ma le maualalo o tupe maua i atunuu e 11. iloilo. O aiga e maualalo tupe maua o loʻo nonofo i taulaga ma nuʻu i tua e sili atu ona le manuia, ona e manaʻomia le sili atu nai lo le faʻaluaina o a latou tupe faʻaalu i le taimi nei i meaʻai ina ia maua ai se taumafataga maloloina." I le lalolagi atoa, o loʻo i ai le 3 piliona tagata e le mafai ona gafatia se taumafataga maloloina, e tusa ai ma le UN's. Lipoti mo le Faʻamaʻimauina o Meaʻai i le 2021.
O le maualalo o tupe maua e matua faigata ai foi mo faifaatoaga i Aferika, ma isi nofoaga i le Global South, ona tausia a latou faatoaga ma mea e ola ai. O faifaatoaga laiti, o le tele o tamaitai, latou te gaosia le silia ma le afa o meaai a le lalolagi, e tusa ai ma Dr. Holt-Giménez. Ae o loʻo i ai i latou i le alofa tunoa o faiga faʻatau tupe faʻatau, na ia tusia:
“E ui ina maua e le aufaifaatoaga matitiva le tele o meaai a le lalolagi, ae o le toatele o i latou o loo fia aai. E laiti tele a latou fasi fanua. O mea latou te totogi mo oloa e maualalo tele. Latou te fa'atau atu loa i le taimi lava e selesele ai ona e matitiva ma mana'omia se tupe. I le ono masina mulimuli ane, o loʻo latou toe faʻatau mai meaʻai i tau maualuga, ae le lava a latou tupe, ma o le a latou fiaaai. O fafine ma teine e fafagaina le tele o le lalolagi e aofia ai le 70 pasene o le fiaaai o le lalolagi. Ma o nei tamai faatoaga ua amata ona laiti. … O loo [tatou] tausalaina le toatele o nei tamaitai faifaatoaga i le matitiva ona e laiti tele a latou faatoaga.”
E pei o le toatele o na faifaatoaga laiti o loo tauivi o ni Aferika, o loo vaaia i latou o ni avanoa tau tupe e faalapotopotoga a atunuu maualuluga o le malo. O Aferika e tosina i ai le tele o manatu pe a talanoaina le fiaaai o le lalolagi, e ui o le tele o le fia aai o le lalolagi o loʻo i Asia ma le Pasefika, e tusa ai ma le Faalapotopotoga o Meaʻai ma Faatoaga a le UN. O lena gauai e le mo mafuaaga faʻapitoa, fai mai Dr. Holt-Giménez:
“E i ai le mafuaaga o le tulaga maualuga ua tuuina atu i le mataupu o le fiaaai i Aferika e faatatau i lena i Asia. O le auala e fa'amuta ai le fia'ai e masani ona ofoina atu o le Green Revolution: fa'ateleina mea'ai ma le tele o vaila'au ma ituaiga fatu e maualuga le fua. O Asia ua uma ona iai le Green Revolution ma ua tumu i vailaʻau vailaʻau, GMOs, ma masini faʻatoʻaga faʻaonaponei. E ui o lenei suiga e leʻi faʻaumatia ai le fiaaai i totonu o le itulagi, ae ua tumu ai le maketi mo masini, vailaʻau, ma fatuga tau alamanuia. Ae ui i lea, o Aferika o se maketi matala tele mo le Green Revolution, ma e tele tupe e faʻatau atu ai nei tekinolosi. Ma e ui ou te manatu e taua le talanoa e uiga i le mataupu o le fiaaai i Aferika, ou te manatu o le mea lea e sili atu ai le fiaai i lenei itulagi e faʻatatau i Asia.
E sili atu lou totogi ina ia sili atu le manuia o le vampire squid
Sei o tatou toe foi i le tau o le tau, o se mea na oo i ai tagata uma e aai i le lua tausaga talu ai. O lenei taamilosaga o tau o mea taumafa e le o se mea muamua lea i taimi talu ai nei; sa maitauina le si'itia o tau o mea'ai ina ua pa'u tupe i le 2008. Na taʻua le tau o meaʻai na siitia i le 80 pasene i le 18 masina, faatasi ai ma le aofaʻi o tagata fiaaai e sili atu i le tasi piliona. Ina ua mae'a le pa'u o tau, 2011 na toe vaaia ai se isi taamilosaga o le si'itia o tau. O taumatematega tau tupe sa i tua atu o le tele o nei, Murray Worthy o le World Development Movement lipoti. E oo atu i le 2011, na ia tusia:
"O tagata faʻatau tupe o loʻo pulea nei le maketi, o loʻo umia le 60 pasene o nisi maketi faʻatusatusa i le 12 pasene i le 15 tausaga talu ai. I le na o le 5 tausaga talu ai, o le aofaʻi o aseta a tagata faʻatau tupe i totonu o maketi nei ua toeititi faʻaluaina mai le $ 65 piliona i le 2006 i le $ 126 piliona i le 2011. O lenei tupe e naʻo le taumatematega, e leai se tasi o loʻo teu faʻafaigaluega i faʻatoaga, ae o lea ua 20. e sili atu nai lo le aofaʻi o tupe fesoasoani na tuʻuina atu i le lalolagi atoa mo faʻatoaga. Na mafua ai ona le toe faʻamalosia tau e le sapalai ma le manaʻoga mo meaʻai, ae ona o lagona o tagata faʻatau tupe ma le faʻatinoina o isi a latou tupe teufaafaigaluega. Na fa'atupuina le tele o le tau o le tau i le maketi, fa'amalosia ai le si'itia o tau o taumafa. O iʻuga na matuā leaga lava. I le ono masina mulimuli o le 2010 lava ia, e 44 miliona tagata na unaʻia i le matuā matitiva ona o le siʻitia o tau o meaʻai.”
"Konekalate i le lumanaʻi," o masini e masani ona faʻaogaina e faletupe faʻafaigaluegaina ma isi faʻamatalaga tau tupe e faʻatau ai meaʻai, na faia e fai ma pa i le 19 senituri mo faifaatoʻaga e fai ma puipuiga mai le fesuisuiai o tau o mea taumafa e mafai ai ona latou lokaina i totonu o se mea patino. tau mo a latou faatoaga. O le pulega a Roosevelt na faʻatulafonoina tulafono e faʻatapulaʻa ai avanoa i se faasologa o gaioiga i le 1930s e taofia ai le taumatematega na amata, ae o tulafono faatonutonu na faʻavaivaia i le 1990s ma le amataga o le 2000s, i se vaega i le tali atu i le taufaaleaga e Goldman Sachs.
O le i'uga, na fa'atupula'ia tele fa'amatalaga, fa'atasi ai ma a'afiaga leaga i le sapalai o taumafa ma tau. Na tusia e Tim Jones o le World Development Movement i se mataupu ua faaulutalaina: “O le numera o konekarate e maua mai i oloa na siitia i le sili atu i le 500 pasene i le va o le 2002 ma le ogatotonu o le 2008.O le lotoa tele fiaaai: Fa'afefea ona fa'atupu fa'alavelave fa'alavelave tau tupe.” Na o'o mai tagata fa'atauva'a e fa'atosina tulaga uumi i oloa tau taumafa. “Mo se faʻataʻitaʻiga, sa umia e le au faʻatauvaʻa le 65 pasene o konekarate umi o sana, 68 pasene o soya ma le 80 pasene o saito, na tusia ai e Mr. Jones. "I le amataga o Aperila 2006, Merrill Lynch na faʻatatauina o le taumatematega na mafua ai ona fefaʻatauaʻi tau o oloa i le 50 pasene maualuga atu nai lo le faʻavae i luga o le sapalai autu ma le manaʻoga." O lenei mea e sili ona aoga mo tagata faʻatauvaʻa. Goldman Sachs, o le vampire squid ma tentacles o loʻo pipii i soʻo se mea e mafai ona maua mai ai se tala, e tusa ma le $ 5 piliona mai fefaʻatauaiga o oloa i le 2009 ma le Royal Bank of Scotland e faʻatatau e sili atu i le $ 1 piliona. Na faaauau le saunoaga a Mr. Jones:
"[T] o le tulaga atonu na sili ona aoteleina e le tagata fai pisinisi lauiloa o George Soros, o ia lava e le o se tagata ese i taumatematega tau tupe. I se faatalatalanoaga ma le Stern Magazine lomia i le taumafanafana o le 2008, na atagia ai e Soros le natura o le faalavelave: 'o taumatematega uma foi e mauaa i le mea moni. … Ua faia e le au taumatemate le pa'u lea e taoto i luga a'e o mea uma. O latou faʻamoemoega, o latou taaloga faitupe i le lumanaʻi e fesoasoani i le faʻatupuina o tau, ma a latou pisinisi faʻalavelave tau, lea e matua moni lava mo oloa. E pei o le faaputuina o meaʻai i le lotolotoi o le oge, ae na ona maua ai ni polofiti i le siʻitia o tau. E le tatau ona mafai.' ”
I se lalolagi mafaufau, semanu e le mafai. O taumatematega, e ui i lea, ua na o le saoasaoa talu mai lena taimi. O le FAO Faʻamatalaga o Tau o Meaʻai siitia 58 pasene i le 2021 ma le afa muamua o le 2022, tumau lelei i luga aʻe o le faʻamaʻi tau e tusa lava pe faʻaitiitia. E ui lava o le taua i Iukureini ma faʻamaʻi-era sapalai faʻatau oloa e saofagā i le faʻatupulaia o tau o meaʻai, o faʻamatalaga e tele sona sao i le faʻatupuina o tau. Na tusi Sophie van Huellen o le Iunivesite o Manchester: “E ui o le siʻitia o tau o meaʻai ua lamatia ai le saogalemu o meaʻai i le lalolagi aoao, ae o loo maua e kamupani tetele o fefaʻatauaʻiga meaʻai. "O nei kamupani e faʻatatau i le faʻatonuga o tau o meaʻai e ala i le teuina poʻo le fefaʻatauaʻiga o le tele o oloa - e maua ai le tele o tupe maua o se taunuuga."
O se tasi sa avea muamua ma ofisa o le US Commodity Futures Trading Commission, Michael Greenberger, ua fuafuaina e faapea e tusa ma le 25 pasene, atonu e sili atu, o le tau o le saito "e faʻatonuina e le faʻasaʻoina o gaioiga faʻapitoa" e aofia ai maketi i le lumanaʻi ma mea e maua mai ai. Fai mai a ia, "O loʻo matou i ai i se maketi o loʻo faʻatupuina ai e le au taumatemate tau i luga."
Afai o se oloa, e le o lou manava
O le a le mea e fai? I se taimi mulimuli ane, o le taofia o le avea o meaʻai ma oloa, e mafai ona na o le soloia o le faiga faʻa-Kapitalis, e manaʻomia. O le a le tupu lena mea i se taimi lata mai, o lea matou te manaʻomia ni fofo aoga e mafai ona amata faʻatinoina i aso nei. O le FAO, i lana lipoti o le 2023 Food Security, e ofoina atu naʻo fesoasoani faʻapitoa, e pei o le fausiaina o atinaʻe i tua ma le faʻaogaina o le "saienisi amio" e avea ma "se mea fou taua ... e atiaʻe ai faʻamaoniga faʻavae." E leai se mea e leaga ai na sini, ae latou te le paʻi i aʻa mafuaʻaga.
O se seti o manatu e sili atu ona manino ua tuʻuina atu i se lipoti na faʻatonuina e le WWF Netherlands na tusia e tusitala e toʻaono na taʻitaʻia e Eva Gladek. "[S] faʻaalia le faʻamautinoaina o le lava o le gaosiga o meaʻai o le a le faʻafeiloaʻi ai le tele o aʻafiaga ma faʻalavelave alofa i totonu o le faiga o meaʻai," fai mai le lipoti. “O nei fa'aletonu faiga uma e maua ai avanoa mo le fa'aliliuina o le faiga o mea'ai i se itu e tu'uina atu atoatoa mo mana'oga o tagata e aunoa ma le solia o tapula'a autu. … E mafai ona tatou gaosia ia lava meaai, e oo lava i le toatele o tagata, pe afai e faia suiga i le auala tatou te faia ai le gaosiga ma le taumafaina.”
E ui lava ina le fa'ailoa mai ni fuafuaga mautu e ausia ai sini nei, o lo'o fa'amatala au'ili'ili e le lipoti ni lu'itau autu se fa i se suiga i se faiga tau taumafa gafatia ma maufetu. O mea nei: 1. E tatau ona fausia le gafatia ma le maufetuuna'i i itu uma e lua o le biophysical o le faiga (e ala i le faasaoina o meaola eseese, tausiga o eleele maloloina lelei, tausia o le gafatia e puipuia i totonu o vai, ma isi) ma tulaga tau tamaoaiga o le faiga ( fesiitaiga o le poto, atina'e po'o le fa'alapotopotoga fa'apitoa, fa'ate'aina o ta'amilosaga o le mativa, ma isi). 2. Taumafa lelei mo le faitau aofaʻi o le lalolagi, e aofia ai le faʻaitiitia o meaʻai faʻaumatia; fesuia'i i mea'ai e maualalo le a'afiaga, fa'aitiitia puna'oa; fa'amuamua le gaosiga o mea'ai nai lo le fa'aogaina o mea'ai; fa'aleleia atili le tamaoaiga o mea'ai; ma le faaleleia atili o fua o le aufaifaatoaga i atunuu tau atiae. 3. Fa'atumauina i totonu o le paneta i totonu o vaega taua uma o le biophysical aafiaga i le taamilosaga atoa o le gaosiga o taumafa, taumafa ma le lafoaia, e aofia ai le teufaafaigaluega i le atina'eina o auala fou tau faatoaga gafataulimaina. 4. Fa'avaeina le lagolagoina o le tausiga ma le soifua manuia o tagata o lo'o galulue i totonu; e tatau ona mafai ona fafaga atoatoa ma tausia le tagata lava ia ma maua se totogi talafeagai e ola ai e faafesuiai mo itula faigaluega masani i totonu o le faiga o taumafa.
E mafai ea ona ausia na sini aoga i lalo o faiga faavae, lea o meaʻai, vai ma isi mea e manaʻomia o le olaga o oloa e faʻatau ma faʻatau atu e tagata sili ona maualuga, e tusa lava po o a aʻafiaga lautele poʻo le siosiomaga? E mautinoa lava e tatau ona tatou taumafai, ae e sili atu nai lo le talafeagai le fesiligia pe mafai i lalo o le pulega o le tamaoaiga o le lalolagi nei.
Ua ou tusia lenei mea i le tele o taimi ae e le mafai ona faʻamamafa tele o maketi faʻatau tupe e leai se mea e sili atu nai lo le tuʻufaʻatasia o tului a le aufaipisinisi tetele ma sili ona malolosi. O maketi fa'a-Kapitalisi e le o ni fa'alavelave fa'aletonu o lo'o nonofo maualuluga i ao, e fa'avasega ma le le fiafia tagata manumalo ma le au fai'ina. Ma e pei ona mafai e le aufaipisinisi malolosi ma tagata fai pisinisi ona valaau atu i le malosi tele o malo sili ona malolosi o le atunuu, ma le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa, e aofia ai ae le gata i le Faletupe o le Lalolagi ma le IMF, o loʻo faʻamalosia na manaʻoga ma le malosi ma mafai foi ona faʻalagolago i ai. o fausaga o faiga faavae o le lalolagi e faamalosia ma faateleina le le tutusa, e le tatau ona tatou faamoemoeina taunuuga e ese mai mea ua tatou maua. E fia ola e tatau ona maumau mo se manuia o se tasi?
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo