O le Bolivarian Revolution, na taitaia e Hugo Chávez seia oo i lona maliu i le 2013, na feagai ma le tele o vaega talu mai le palota muamua a Peresitene Chávez i le 1999. I le luasefulu tausaga talu ai, na fausia ai se ituaiga fou o auaunaga lautele, o le misiona, e aloese ai mai le faʻalavelave a le malo ma mafai ai auai o i latou o lo'o mauaina auaunaga fa'aagafesootai. O le isi taumafaiga, o le commune, na fuafuaina o se auala e mafai ai e tagata ona faʻatulagaina, ma faia ni fofo, i faʻafitauli i le pito i lalo. I lenei vaega mai O le a le mea tatou te manaʻomia mo Pule?: Toward Economic Democracy, o le amataga o nei polokalame e lua o loo talanoaina.
Na amata i le 2003, na faia ai e le [Malo o Venesuela] misiona [o] polokalama o le uelefea faaagafesootai na faatulagaina e ala i le auai o tagata lautele ma faatupeina e le malo o le atunuu. O le mauaina o le tele o le puleaina o le kamupani suauu a le setete ma le siisii tele o tau o suauu na mafai ai e le malo ona faatupeina ma le agalelei ia misiona. Ona o le pi'opi'o ma le le mautonu o le pulega a le setete, ma le le naunau o le tele o tagata tomai faapitoa e tuuina atu auaunaga i barrios, na faatuina ai misiona e tuuina atu auaunaga tuusaʻo ae mafai ai e tagata auai ona faʻatulagaina polokalame. Na faʻamatalaina e le saienitisi faʻapolokiki Juan Carlos Monedero le filifiliga e faʻataʻamilo i faʻalapotopotoga faʻavae:
“O le manatuaga o le [muamua-Chávez] Fa Ripapelika* sa matua malosi, ma o le sociological republicanism lona fa na sosolo atu i meafaigaluega a le setete i se auala atoatoa. O le faʻamoemoe e faʻaaoga le pulega a le malo e totogi ai aitalafu faʻaagafesootai i aʻoaʻoga ma le tumama na taliina e tagata faigaluega lautele ua leva ona faʻavaeina i totonu o fausaga a le setete ma le leo. Afai e le naunau fomaʻi Venesuela e o aʻe i luga o mauga (o taulaga faʻatau), sa tatau ona faʻaoga i isi fua. Afai e leai ni tali a le pulega o le tamaoaiga mo le sili atu i le afa o le faitau aofaʻi, e tatau ona suʻe isi auala. O se ituaiga tulaga tutusa ma le auai o tagata na faia i le gaioiga. O tali na manaʻomia na maua e ala i le faʻaogaina o le faʻalapotopotoga o tagata ma i nisi tulaga e fesoasoani mai Cuba (lea, e pei o soʻo se isi lava atunuu, faʻatau atu mea na tauva ai). E tusa ma le 18 afe fomaʻi Cuba faʻapea foʻi ma le malosi faʻaagafesootai na amata faʻatumu pu faʻaleaganuʻu o le setete o Venezuelan.
O nei misiona na aumaia ai taunuuga lelei, ioe Margarita López Maya, o se saienitisi faaupufai ma se tusitala talafaasolopito o le sa faiaoga i le Iunivesite Tutotonu o Venesuela talu mai le 1982. Na latou mafai ai ona maua auaunaga ma fesoasoani na teena muamua i lalo o le austerity o malo muamua, na ia tusia:
"Misiona (polokalame e aloese mai le galulue faʻatasi poʻo le le aoga o ofisa o le setete), e pei o Barrio Adentro (saoloto 24 itula i le aso tausiga faʻalesoifua maloloina muamua ma faʻamaʻi puipuia mo vaega maualalo tupe maua), Mercal (setete tufaina o meaai i tau fesoasoani), Robinson 1 ma 2 ( faitautusi ma aʻoaʻoga tulagalua mo tagata matutua), Ribas ma Sucre (aʻoaʻoga maualuga ma iunivesite mo i latou na misi pe leʻi maeʻa), Vuelvan Caras (aʻoaʻoga mo galuega), ma aʻoga Bolivarian, lea na toe faʻaleleia ai le aso atoa, ma lua taumafataga fua ma lua meaai mama i le aso, faaopoopo toniga saoloto ma tusi aoga: o nei mea uma e le masalomia na i ai se aafiaga lelei faaupufai. O loʻo faʻatupeina foi e le malo le tamaoaiga lautele, e pei o le 'ruedas de negocios,' lea e faʻamalosia ai le fausiaina o le galulue faʻatasi ina ia mafai ai ona tuʻuina atu oloa ma auaunaga i le vaega o le setete. Ua faia foi e le Malo se faiga o le micro-financing ma le Faletupe o Tamaitai, le Sovereign People’s Bank, ma isi, e fai ai ni nonogatupe laiti e faaitiitia ai tupe maua a tagata nono mai.
Neoliberal manatu o micro-finance e faʻavae i luga o taumafaiga e tuʻuina se "tagata" i luga o le Faletupe a le Lalolagi ma le International Monetary Fund faʻatulagaina-faʻatulagaina polokalame ma fuafuaina e faʻatasi ma le faʻamalosia o le tatalaina o le Global South economies i faʻalapotopotoga faʻatauvaʻa faʻaletupe-auʻaunaga ma tuʻuina atu maketi " fofo" i le mativa ua aveese uma faasinomaga i sootaga o le pule ma le pule - ma e le gata ina le mafai ona faaleleia le mativa ae o nisi taimi e atili ai ona leaga. I se eseesega, o le Faletupe o Atinaʻe a Tina e faʻatautaia talanoaga ma i latou e mauaina ina ia malamalama i mea latou te manaʻomia, ona tuʻuina atu lea o aʻoaʻoga e faʻatatau i manaʻoga ma faʻamoemoega o nuʻu e o faatasi ma le aitalafu, ma fesoasoani i tamaitai e faʻatulaga i latou lava ma fesoasoani ia i latou e aʻoaʻo e mataʻituina le faʻatinoga o le faletupe.
O le soifua maloloina ma le atinaʻeina o tagata e avea ma faʻamuamua
O le faaleleia o le tausiga o le soifua maloloina na fesoasoani i ai fomai Cuba, o e na tofia i le 1,600 ofisa faafomai i le atunuu, ma iu ai ina aoaoina fomai Venezuela e suitulaga i fomai Cuban. O le Barrio Adentro misiona na taumafai e fausia se faiga faʻalesoifua maloloina tuʻufaʻatasia e aofia ai falemaʻi ma falemaʻi. E lua isi misiona e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina o José Gregorio Hernandez (faʻaigoaina i le faʻaaloalogia o se "fomaʻi a tagata" ua lauiloa mo lona faʻamaoni), lea e maua ai se tusiga igoa o tagata uma e iai se faaletonu poʻo maʻi, ma Milagro, lea e tuʻuina atu auaunaga faʻamaʻi ophthalmologic e leai se totogi, o se polokalame na amata ona faalautele atu i isi nofoaga i Amerika Latina.
Faatasi ai ma le tusa ma le lua taseni misiona o Alimentación, lea e aofia ai le fesoʻotaʻiga Mercal e maua ai meaʻai i tau faʻatupeina ma se faiga faʻasoa; Cultura, lea e sailia ai le fa'a tu'ufa'atasia ma le fa'atemokalasi o aganu'u ina ia fa'amautinoa e maua uma e tagata ma fa'aosofia le auai o tagata lautele; Guaicaipuro, ua fa'amoemoe e fa'amaonia aia tatau a Tagatanu'u e pei ona fa'amaoti mai i le fa'avae; Madres del Barrio, ua fuafuaina e tuʻuina atu le lagolago i fafine fai fale o loʻo matuaʻi mativa ma fesoasoani i o latou aiga e foia lo latou mativa; Negra Hipólita, lea e fesoasoani i tamaiti, talavou ma tagata matutua e leai ni fale; Piar, lea o lo'o taumafai e fesoasoani i nu'u eli e ala i le fa'amatagofieina o tulaga ola ma fa'avae faiga fa'alesiosiomaga; ma Zamora, sa fa’amoemoe e toe fa’atulaga fanua, aemaise o fanua fa’ataoto e mafai ona fa’aaoga mo fa’atoaga, e tusa ai ma le fa’avae.
O misiona na "faʻatagaina tagata matitiva Venezuela aemaise lava e manumalo i aʻafiaga o le luasefulu tausaga [aʻo leʻi oʻo i le palota muamua a Chávez] o le faʻaletonu o le tamaoaiga, faʻapolokiki le fiafia ma le le mautonu e uiga i le lumanaʻi," e tusa ai ma López Maya. O tausaga muamua o misiona o tausaga ia o le malosi o le tamaoaiga. Mai le 2003 i le 2008, o le leai o ni galuega na pa'ū i le sili atu ma le afa, i le 7.8 pasene; si'itia o oloa fa'ale-lotoifale e sili atu i le 50 pasene; le tutusa e pei ona fuaina e le Gini coefficient (le metric masani), e ui lava ina maualuga, ae iloagofie le faaitiitia; o le faasinoupu tau atinae o tagata ua matua faateleina; ma sa matua fa'aitiitia le mativa.
O se itu taua i ia tupe maua o le maualuga o le tau o le suauu, lea na faaluaina mai le 2003 i le 2006. O le mafai foi e le malo ona taofia le tele o tupe maua mai le faatauina atu o suauu na fesoasoani foi. Ae o le faʻalagolago mataʻutia i se tasi e auina atu i fafo e leʻi suia, na tusia e López Maya:
“E taua tele le fa’amamafa o nei fa’agasolo e toetoe lava fa’atatau i tupe maua mai le suau’u. E tusa ai ma le Venezuelan Central Bank, i le 2006, 89 pasene o a tatou oloa auina atu i fafo o suauu. Tatou te faalagolago i le suauu e pei o aso ua mavae, pe a le sili atu. Afai tatou te suʻesuʻeina le va o loʻo iai nei i le va o le setete ma le PDVSA (le kamupani suauʻu a le setete) i le tulaga o tupe faigata na maua e le kamupani, i le 2006 na maua ai e le setete le 68 pasene ae o le 32 pasene o loʻo tumau pea i lima o le PDVSA. O le vaega o le suauʻu e fai ma sui o le 14 pasene o le [oloa o le atunuu atoa].”
Faatasi ai ma le mauaina o le tele o tupe maua mai le suauu, na taumafai le malo ina ia sili atu le aoina o lafoga. O le aoina o lafoga sa avea ma vaivaiga masani i aso ua mavae. O nisi o manuia i le mauaina o kamupani mai fafo e tele atunuu e totogi lafoga na siitia ai tupe maua a le malo, e ui lava i le 2009 o mea na aoina na tumau pea i lalo ole Latina Amerika. Ona o le malosi o le siitia o tupe maua mai le suauu, o lena punaoa na sili atu ona taua i le mafai e le malo ona faʻatupeina polokalame faʻaagafesootai - o le pasene o tupe maua a le malo mai le suauu na siitia mai le 25 pasene i le 1998 i le 40 pasene i le 2008.
Ona tula’i mai ai lea o le fesili i le fa’aauau pea o misiona, o se fesili e tula’i mai e le gata i le pa’u o le tau o le suau’u, ae pe o le a fa’atumauina. O misiona o loʻo faʻatusalia ai se malo tutusa, vaʻaia e tatau ona o le manaʻoga e tuʻuina vave atu se toomaga i faʻafitauli tetele, ua leva ma le leai o se taimi e faʻaumatia ai faʻalavelave faʻapolofesa. O le faʻaauau pea o le auai o se vaega taua e mafai ona faʻamautinoa le faʻaauauina o misiona i se taimi umi, ae o nisi tulaga aloaia e manaʻomia pe a le toe faʻamalosia e le ofisa ofisa i le lumanaʻi. O se mataupu lea e tatau ona foia, o le finau a Monedero:
"O mea taua a le malo lea na teena e le Malo lona Fa mo le tele o tausaga na oʻo atu i vaega sili ona matitiva o tagatanuu. O le fou o le fuafuaga, o le uluai manuia, o le mea lilo a tagata na mulimuli mai i taimi muamua o lenei tulaga tutusa, na sili atu ai lo latou amanaiaina. Ae ui i lea, ina ua maeʻa lena vaitau, o mea uma na foliga mai o loʻo faʻaalia ai e manaʻomia e misiona, ina ia faʻamalosia, se ituaiga o faʻalapotopotoga e tuʻufaʻatasia ai i latou i se malo faʻapolokiki sili atu ona mautu ina ia le lagolagoina e le aufaigaluega volenitia poʻo se faʻaosofiaga faʻapitoa. O le matafaioi a le setete iinei e foliga mai e talafeagai ma pei o se faʻamaoniga e faʻamaeʻa ai lena faagasologa (e le o lona uiga o le tuʻufaʻatasiga tuʻufaʻatasia masani). Ae ui i lea, e leʻi mafai ona foia pe o le a le matafaioi a le malo i le lauga ma le faiga o le mea e taʻua o le socialism o le seneturi lona 21.
Siitia le 'pule fa'avae' e ala i fono fa'alaua'itele
E tutusa ma le faʻavaeina o misiona e tuʻuina atu auaunaga e ala i le faʻataʻamilomilo a le malo faʻaleaganuʻu, na faʻatūina fono faʻalauaitele ma communes e faʻamalo ai malo i le lotoifale ma le setete o nisi taimi e le tali atu i manaoga o tagata lautele ma i nisi tulaga o loʻo tetee malosi i le faatemokalasi o le Bolivarian process. O fono fa'alaua'itele e maua'a i totonu o fa'apotopotoga na faia e tagata o barrio ina ua mae'a le Caracazo [se fouvalega tele i le 1989 na fa'atupuina e le malo fou o le fa'ataunu'uina fa'afuase'i o se polokalame fa'atauva'a fa'aletupe fa'ava-o-malo ma le malosi fa'atauva'a na fa'aaogaina e faasaga i tagata tetee].
O le Barrio Assembly of Caracas na tulaʻi mai i le 1991 o se faʻapotopotoga lautele e fai ma sui o vaega i le lotoifale, na amata mai ina ua maeʻa faʻataʻitaʻiga na faailogaina ai le muamua ma le lua tausaga o le Caracazo na faʻataʻapeʻapeina e fitafita na fanaina i latou mai luga o fale. O lomiga mulimuli ane o nei fonotaga na faatulagaina i le afiafi o le osofaiga a le 2002 na taumafai e faatoilaloina Hugo Chávez; faatasi ai ma a latou mea na ausia o le tufatufaina atu lea o le 100,000 pepa e valaau mo se savaliga i luga o le maota o le peresitene e puipuia le malo. Faatasi ai ma nei faʻalapotopotoga faʻavae i le mafaufau, o le auai i le lotoifale na faʻamaonia i le 1999 faʻavae. O le faavae, e ala i le tele o mataupu, o loʻo faʻapipiʻiina ai le auai o tagata lautele i paketi a le malo ma faʻatūina fono faʻalotoifale mo fuafuaga lautele e faafaigofie ai lena auai.
O le auai o tagata lautele i le faʻatulagaina o le paketi a le taulaga o Porto Alegre i Pasila o le faʻataʻitaʻiga, e ui o le Venezuelan version na faʻamoemoe e alu atili e ala i le faʻatagaina o le faʻatupeina saʻo o polokalame faʻalapotopotoga e ala i le avanoa i se tupe faʻapitoa a le atunuʻu ua faʻatulagaina e faʻatupe ai galuega faʻapitonuʻu ma mo tagatanuu e auai tuusao i fuafuaga tau atinae a le atunuu. Ae o nei aufono o fuafuaga a le lotoifale e masani lava ona le aoga. Na maua e pulenuu i le lotoifale ni auala e pulea ai i latou pe le amanaiaina foi; i le tele o tulaga na latou nonofo ai ma isi tagata ofisa. O lo latou toilalo e mafua ona o le faʻatulagaina i totonu o itumalo ma le faitau aofaʻi o le faitau selau o afe, e matua tele tele mo le faʻatemokalasi tuusaʻo e galulue ai, ma o nei tino o loʻo faʻatonuina mai luga nai lo le faʻavaeina o ni fuafuaga faʻavae ma leai se auala mo nuʻu e filifili ai. sui moni.
I le fa'aletonu o fono fa'alotoifale, na fa'atūina ai loa fono fa'alaua'itele. O fa'avae fa'avae ia o le faiga fa'alaua'itele ae e fa'afeagai ma le fa'aa'ai atoa o le fausaga muamua, o fono fa'alaua'itele o lo'o fa'agaoioia i se pitonu'u ma o ni fa'alapotopotoga tu'usa'o-temokalasi, e leai ni nofoa mo tagata e umia tofi o le nu'u. O lona uiga, o fono fa'alaua'itele o le fa'avae lea o se isi fa'atonuga a le malo, o se tasi e fa'amoemoe e fa'aaloa'ese le fa'aitumalo ma isi malo fa'alotoifale ma i'u ai ina suia. O se taumafaiga lenei e tuʻuina atu se foliga faʻavae i le manatu o le "mana faʻavae," o le manatu e tatau i tagata ona auai saʻo i faaiuga e aafia ai o latou olaga ma nuʻu, e ese mai le "pule faʻavae," lea e fai ai filifiliga. tuuina atu i ofisa filifilia ma le aufaipisinisi.
O i latou e sili ona afaina e sili ona lelei le tulaga e fai ai filifiliga
O le tulafono na pasia i le 2006 na aloaia aloaia ai fono fa'alaua'itele ma na vave ona ta'uta'ua le fomu - e tusa ma le 30,000 o lo'o iai i le 2009. O nei fono e fa'avae i totonu o nu'u tu'usa'o laititi e iai le 200 i le 400 aiga i totonu o taulaga ma le 20 pe sili atu i nu'u i tua. O tagata uma o le teritori e agavaa e auai. I le isi itu, o fono faʻalauaitele e faʻatulagaina i totonu o nuʻu tetele, ma nuʻu i totonu o taulaga faʻapitoa, e faʻamaopoopo galuega tetele mo se pitonuʻu poʻo le faʻatulagaina o galuega i luga o se fua tele, e pei o le faʻaleleia o auaunaga a le malo.
O le mataupu 1 o le tulafono o loʻo pulea fono faʻalapotopotoga o loʻo taʻua ai:
"I totonu o le faʻavae o le auai ma le faʻatemokalasi faʻapitoa, o le Communal Councils o loʻo faʻatusalia ai auala e mafai ai e le toʻatele faʻatulagaina ona faʻatautaia le pulega tuusaʻo o faiga faʻavae ma galuega faʻavae ua faia e tali atu ai i manaʻoga ma manaʻoga o nuʻu i le fausiaina o se sosaiete amiotonu ma amiotonu. O le faʻatulagaina, faʻatinoga ma le faʻatinoga o Fono a le Communal e pulea e mataupu faavae o le felagolagomaʻi, felagolagomai, lotogatasi, manino, tali atu, matafaioi faʻaagafesootai, saʻo, faamasinoga tonu, pulega faʻaagafesootai ma le puleaina o le tamaoaiga.
O fono faʻalauaitele o loʻo faʻamatalaina i le Mataupu 3 o se "faiga mo le auai ma faʻataʻitaʻiga [m] o tagata" ma, e pei ona faʻamaonia i le Mataupu 4, o tagata auai o loʻo i ai noataga o le "fefaʻatasiga faʻaagafesootai, tali atu, faʻapea foʻi ma le manino. , fa'atonu taimi, ma le lelei o le fa'asoaina atu o tupe ia i latou.” O tagata uma o lo'o nonofo i le eria o lo'o aofia ai se fono fa'alaua'itele i luga atu o le 15 tausaga o ni sui o le fono a le fono, o le fa'ai'uga aupito maualuga lea. O galuega i lea aso ma lea aso a le fono fa'alaua'itele o lo'o fa'atautaia e komiti e taula'i i so'o se mataupu e manatu le atunu'u o se fa'amuamua. O fofoga fetalai e filifilia e le fono mo komiti taitasi; e le o ni sui ia ae e mafai ona tali atu ma e mafai ona toe manatua. Latou te le faia na o latou lava filifiliga. E mafai ona filifilia i latou mo le maualuga o le lua tausaga lua. Ua filifilia fo'i komiti tau tupe ma “fa'aagafesootai” (su'etusi a le lautele).
E le itiiti ifo i le 20 pasene o tagata ua matutua atu i le 15 e tatau ona auai mo se fonotaga ina ia ausia ai le korama. E mana'omia le fono fa'alaua'itele e fa'atūina ni poloketi se tolu e saofagā i atina'e i totonu o nu'u; fa'atupega mo poloketi fa'amaonia e masani lava ona sau mai fa'alapotopotoga a le atunu'u-malo. E tusa ma le 12,000 communes na maua le aofa'i e tasi le piliona bolívares (mai le paketi a le atunu'u e 53 piliona) i le 2006, ma i le 2007 e tusa ma le ono piliona bolívares na saunia.
Ua mae'a ona fa'atūina fono fa'alaua'itele, ma na una'ia e i latou na fa'alāpotopotoina le tulafono o lo'o fa'atulafonoina. E pei ona faʻamatalaina e se tagata faʻamalosi Caracas, Eduardo Daza:
“E le faapea na fai mai le peresitene, ‘o le tulafono fou lenei, e amata atu i le taimi nei o le a faapea.’ E le faapena, na matou o atu i le National Assembly [le feterale] e tau mo le o le tulafono o fono a le malo ma e ui lava o le tele o mea na matou faia e leʻi faʻapipiʻiina i totonu o le tulafono, ae ui i lea, o le tulafono e tuʻu mai ia i tatou le laasaga muamua."
O poloketi mo atina'e tetele ma auaunaga fa'avae e masani ona fa'amuamua mo fono fa'alaua'itele. O le fa'aleleia o alavai ma vai, fau auala ma toe fa'aleleia, fa'aleleia po'o le fau fale, ma galuega fa'aeletise-o ni mana'oga masani sa fa'atatau. E masani ona lagolagoina e vaega faʻatupu faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga le fausiaina o fono, ma e masani ona galulue faʻatasi tagata faʻamalosi ma aufono. O le fausiaina o fono o loʻo vaʻaia foi e le tele o tagata faʻamalosi o se auala i le fausiaina o faʻaagafesootai. E tusa ai ma se faʻaaliga na tuʻuina atu ina ua maeʻa se fonotaga a sui o le fono a le malo:
“O matou i le avea ai ma fono fa'alaua'itele e talitonu o le auala sili ona vave e fausia ai le malo fa'alaua'itele o le fa'aaogaina lea o le pule i le tulaga fa'apitonu'u, mai se va'aiga tau tamaoaiga, fa'apolokiki, militeri, agafesootai ma tu ma aga; o le mea lea, e tatau ona tatou galulue i se poloka, tuuina mai ia i tatou tulaga maualuluga atu o le faatulagaga ma le faamaopoopoina, e taua tele lo tatou faia o se gaoioiga e tuuina mai ia i tatou le leo, tino ma foliga e avea ma malosiaga lautele, i le faagasologa atoa o le fausiaina o le socialism i Venezuela.
O se atina'e mata'ina o le to'atele (i le tulaga o fono na su'esu'eina e le au su'esu'e, o le to'atele) o ē na galulue malosi i fono fa'alaua'itele e le'i galulue fa'apolokiki a'o le'i fa'ato'ilalo le osofa'iga i le 2002. E masani lava, e toʻatele tamaʻitaʻi e toʻaga e auai, ma e masani ona taʻimua fafine matutua. O le aganuʻu o le auai o loʻo faʻamalosia e le aufono ma o loʻo sili atu ona gauai atu le malo o Bolivarian i le foia o faʻafitauli faʻaagafesootai ma manaʻoga o tagata matitiva nai lo malo muamua na faafaigofieina ai le faʻatulagaina o fafine, ma o le gaioiga fou a fafine o loʻo talepeina ai tu ma aga masani. uiga macho. O komiti fa'alesoifua maloloina o lo'o fo'ia fa'afitauli o ma'i, avanoa i le fa'atamatamaina ma le fa'atina e masani ona amata ai le auai. O le taimi lava e auai ai, e lesitala tamaitai mo polokalame faʻaaʻoaʻoga, ma e sili atu tamaitai nai lo alii e faʻaogaina nei mea.
I le isi itu, o le faateleina o le auai e taitai atu ai i le tele o le auai o tagata lautele i le foiaina o faafitauli lautele sa taofia muamua i tua o faitotoa tapunia. I le avea ai o se tagata faʻatupu faʻalapotopotoga i Caracas, Petra Rivas, o se teuulu ulu na saofai i le komiti suʻesuʻe a le aufono a lana aufono, na fai mai: “Ua suia loʻu olaga i le 100%, … ua tele naua suiga. … E sili atu nai lo se isi lava mea, ua matou faia le tagata, aua a o lei oo mai i luma o lou faitotoa e oo atu i totonu o lou fale. E te leʻi iloa le mea o loʻo tupu i lou tuaoi, poʻo le fafine tuaoi lea na e vaʻaia lona toʻalua o inu i le po atoa ae leai sana meaʻai. Ma sa matou tuufaatasia i matou, na matou talanoa ma le fafine, vaai, o le a matou aumaia oe i totonu, tilotilo i lou toʻalua, tautala mai, aua neʻi faʻaleagaina oe, o le fale lenei o le fafine, alu i le loia a le malo. ”
* Venesuela's Fourth Republic o le faʻavae faʻavae o le malo o le atunuu mai le 1961 i le 1999. Faatasi ai ma le faʻatagaina o le palota ma le faʻavaeina o se faʻavae fou i le 1999, o le faʻavae fou a Venezuela o le Fifth Republic.
Ole vaega lea mai O le a le mea tatou te manaʻomia mo Pule?: Toward Economic Democracy, o se suʻesuʻega o malo na taumafai e fausia sosaiete post-capitalist na lomia e Autonomedia. Ua le toe tusia upusii. O punaoa o loʻo taʻua i lenei vaega, i totonu o le tusi, o Tom Malleson, "Cooperatives and the 'Bolivarian Revolution' i Venezuela," Affinities: A Journal of Radical Theory, Culture, and Action, taumafanafana 2010; Juan Carlos Monedero, "The Social Economy in Venezuela: Between the Will and the Possibility," na tusia i totonu. Beyond Capitalism: Fausiaina o Suiga Temokalasi mo Aso Nei ma le Lumanai; Margarita López Maya, "Venezuela i Aso Nei: O se 'Fa'aauai ma Fa'auiga' Temokalasi?," Resitala Socialist, 2008; Heloise Weber, "O le tamaoaiga faʻapolokiki a le lalolagi o microfinance ma le faʻaitiitia o le mativa," faʻamatalaina i totonu Microfinance: Fa'alavelave ma Fa'amoemoega; Duncan Green, "O le tali i tua e faasaga i microfinance," Mai le Mativa i le Malosi Oxfam blog, Aokuso 19, 2009; Jason Hickel, "O le taufaasese o tupe mama: o ai moni e manumalo?," O Loo Vaaia, Iuni 10, 2015; Taua a Tamaitai i le Lalolagi, Fausiaina o se Tamaoaiga Tausia; Özgür Orhangazi, "Faʻasologa o Faiga Faʻavae Faiga Faʻavae i Venesuela," Iloiloga ole Radical Political Economics, Iuni 2014; George Ciccariello-Maher, Na matou Faia Chávez: O se Talafaasolopito o Tagata o le Fouvalega Venesuela; Dario Azzellini, Communes and Workers’ Control in Venezuela: Fausiaina o le 21st Century Socialism mai Lalo; Roger Burbach ma Camila Piñeiro Harnecker, "Venezuela's Participatory Socialism," Socialism ma le Temokalasi, Novema 2007; “The Special Law on Communal Councils,” Global Exchange web site; Matt Wilde, "O avanoa tauva: o fono a le malo ma le malo faatemokalasi i Chavez's Venezuela, Vaaiga a Amerika Latina, Ianuari 2017.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo