Sa ou ata leotele i le tele o taimi pe a ou faitau i le faasalalau lautele o le New York Times manatu manatu e taʻua Tausia o se Tamaitiiti Amiotonu. O le tusitala, o Adam Grant, e faamoemoe e faasoa atu suesuega autu o le a fesoasoani i matua e faaaoga ai fuaitau sao e viia ai faatinoga o le agalelei, faataitai i amioga limafoai, ma faaalia ai le le fiafia nai lo le ita pe a le mafai e se tamaitiiti ona ola e tusa ai ma tulaga faatonuina o amioga mama.
“O le a le mea e manaomia e avea ai ma matua lelei?” o lana fesili lea i le laina amata o le tala, o le manatu atonu o le a tatou mauaina i palakalafa nei. Ma e ui atonu o loo i ai ni nai meaʻai i lenei tusiga e mafai ona e ave ma faʻatino i totonu o le aiga, o le feʻau lofituina i matua o le: Le amanaiaina le mea moni. Liliu ese mai uunaiga mata'utia mai fafo ia i tatou uma (matua ma tamaiti) ina ia maualalo ifo nai lo le amio mama i taimi uma. Fa'amamao mai miti leaga ma taula'i atu i amioga laiti e mafai ona fa'ata'ita'i i ai se manuki ua a'oa'oina.
Latou te le faia tilotilo pei o amio a'oa'oina manuki aua o lo'o fa'amauina i se Times Niu Ioka manatu, lea e tusia ma faitau e tagata maualuluga aʻoaʻoga, ma o manatu o le tusitala o loʻo lagolagoina e le faitau miliona o tala suʻesuʻega faia e tagata ua iai le tele o tausaga o aoaoga, lea e mafai ai ona latou mamanuina ma faatautaia suesuega ia iloa po o fea amio laiti fa'alauiloa atili aʻoaʻoga fanau. Ae o ni amioga a'oa'oina-manu, ma ose taufaaleaga i matua e le o tausia fanau i se masini ma i tamaiti oe, ona o tagata, masalo. a e manaʻo e ola aʻe i se auala e mafai ai ona latou fesoʻotaʻi ma limafoai i isi ae o loʻo manaʻomia ... faʻatali i ai ...e sili atu nai lo nai amioga fa'atonu a matua.
E tusa lava pe e te faʻatagaina nisi o nei amioga aʻoaʻoina manuki e aoga - ma atonu o latou - o le a ou fai atu atili e uiga ia i latou i lalo, ma e mafai ona e filifili mo oe lava. Latou te aofia ai se vaega matua'i itiiti lava o savali e maua e a tatou fanau e uiga i amioga mama e le mafai ona e 'ata i le fa'avalevalea o le autu o le tusiga. O lona uiga, ioe, afai e te le o tagi ... pe na o le gauai atu i le feʻau, lea e iʻu ai le tele o tatou matua ona o tatou. lea naunau mo se fesoasoani – so’o se fesoasoani. E te iloa le auala e alu ai: O oe o se matua. Masalo o lo'o e tu'ufua. E mafai ona iai sau matua faʻatasi ma e oʻo lava i se fesoʻotaʻiga o tagata lagolago, ae e tele mea e paʻu ia te oe ma e te faʻasagatau i le tele o mea leaga, e aofia ai ae le faʻatapulaʻaina i faʻasalalauga faʻamalosi e taulaʻi e oʻo lava ia tatou pepe, le leai o se soifua maloloina lelei. tausiga ma totogi lelei, fe'au fa'aleaganu'u e ta'uleagaina ai le lanu enaena, uliuli, fafine, ma'i, po'o le malosi i so'o se itu, ma fa'asino atu le tamatama'ilima i tina mo mea uma lava, ma isi fa'afitauli laiti e pei o le taugata o le tausiga o le aso, le paipa a'oga-i-falepuipui, su'ega maualuga-siteki, maualuga fua faatatau o le sela ona o le filogia o le ea, mea oona i soo se mea (lea e sili ona leaga mo tino tuputupu ae), ma nai faafitauli laiti e oo mai i le ola ai i totonu o se sosaiete o latou faalapotopotoga tetele fa'aosofia e le matape'ape'a ma le gaoi, ma tu'u ai le 1% o lo'o opeopea i luga a'e o mea uma ae o le isi vaega o i matou ua fa'amamafa, fa'atau, aitalafu, ma fa'atupula'ia le fia 'ai, leai ni fale, ma leai se fa'amoemoe.
Ona o lenei mea moni, e faapefea ona faia e le Times Niu Ioka fautuaina i tatou e tausia ni fanau amio lelei? Ia, i se tasi o suʻesuʻega, o tamaiti e tele mapu na maua le avanoa e faʻasoa ai a latou mapu i tamaiti "mativa". O nisi o tamaiti na fefaʻasoaaʻi na maua a latou amioga sa viia (“Sa lelei ona e avatu nisi o au mapu i na tamaiti matitiva. Ioe, o se mea manaia ma le fesoasoani lena e fai”). A'o isi tamaiti na fa'asoa sa iai a latou uiga viia, (“Ou te masalo o oe o le ituaiga tagata e fiafia e fesoasoani i isi i soo se taimi e te mafaia. Ioe, o oe o se tagata lelei tele ma fesoasoani”). I ni nai vaiaso mulimuli ane, ina ua maua e nei lava tamaiti se isi avanoa e faasoa atu ai, o i latou na uiga sa viia e sili atu ona limafoa'i nai lo i latou na amioga sa viia.
O le taunuuga: a avatu e lau tama mapu i tamaiti matitiva, ia viia lona uiga, ae le o lana amio. Ae faapefea pe a latou faia le faasoa a latou mapu? Fai mai tagata suʻesuʻe, e taua le aua neʻi faʻamaasiasi lau fanau, e mafai ona latou lagona le le fiafia ia i latou lava. Nai lo lena, e tatau ona e faʻaalia lou le fiafia. "O le matagofie o le faʻaalia o le le fiafia o le faʻaalia lea o le le fiafia i amioga leaga, faʻatasi ai ma faʻamoemoega maualuga ma le mafai ona faʻaleleia atili: 'O oe o se tagata lelei, e tusa lava pe e te faia se mea leaga, ma ou te iloa e mafai ona e faia lelei. '”
Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiina o amio lelei e sili atu le aoga nai lo le talanoa e uiga i amioga lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a vaʻavaʻai tamaiti i lo latou faiaoga do se mea agalelei ae leai talanoa e uiga i ai, e sili atu ona latou limafoai i latou lava.
O lea la, matua, o le auala lenei latou te faʻafefe ai o tatou mafaufau:
E te savali ese mai le faitauina o lenei tusiga ma le lagona e pei o lea mea uma ia te oe ia tausia se tamaitiiti amio lelei ma o au amioga tonu e taua. I le faaopoopo atu i isi popolega uma faamatua sa e oo i ai, o le a i ai nei se isi popolega: “Faatali. Pe sa tatau ona ou viia uiga po o amioga?” Ae, aua le popole; e mafai ona e taulotoina au laina. E te mauaina i le aluga o taimi. E te faataitaia ou foliga le fiafia i le faaata. Ia mautinoa e le o se foliga ita! Po o se foliga maasiasi! Ma ia manatua le avea ma faataitaiga lelei. Tau lava ia mautinoa e te le talanoa i ai aua, a uma, e faʻaleagaina ai le aafiaga.
Le sili atu ona leaga: A o e faʻavasegaina nei metotia mo le tausiaina o se tamaititi amio lelei ma suʻesuʻe ma le mafaufau oe lava i le tafailagi mo se avanoa e faʻataʻitaʻi ai le lelei, o le a e poloka ma le poto savali uma e uiga i le matapeʻapeʻa ma le umiaina ma le tasi-upmanship o lau e maua e le tamaititi mai le tusa ma le piliona isi punaoa. Aua foi, ua tumu la tatou aganuu i savali e faapea o le mauaina o se mea e tatau ona fai, o le auala e lelei ai o le tele o mea, ma o le auala e avea ai ma tagata sili ona lelei o le mauaina lea o mea e sili atu nai lo se isi. O le matapeʻapeʻa ua manatu i ai o se mea lelei; o le afi lea e fa'aosoina ai lo tatou tamaoaiga atoa, ma o lea e fa'aalu ai mea e le gata e fa'amaonia ai, fa'apipi'i i luga, ma fa'afoliga mai o se uiga lelei nai lo se mea leaga. E te manao e poloka nei savali aua afai e te aveina i totonu ma tilotilo i ai i talaane o le misiona o le tausiaina o se tamaitiiti amio lelei, atonu e te maua…Ou te le iloa…faavaivai teisi. Ma o ai e fia lagona lena mea? E sili ona fai le mea o fai mai ai le koluma o fautuaga, ae na'o le agai i luma ma taulai i mea e mafai ona e pulea - pei o lau filifiliga o fuaitau pe a viia lau tama ma ou foliga pe a ote lau tama.
Ma, mulimuli ane, o le mea e sili ona leaga: O le tusiga o le a faʻalavelaveina oe mai faafitauli moni o amioga tatou te feagai, ma talitonu mai ia te aʻu e leai se mea latou te faia i le faigofie ona avatu e a tatou fanau maamora i tamaiti matitiva. O faafitauli moni o amioga mama e matua tetele lava, o lo'o i ai i mea uma, e matua filogia i itu uma o lo tatou olaga ma galo ai ia i tatou o faafitauli ia na faia e tagata e mafai ona foia e tagata. Mo se faaaʻoaʻoga, i lenei atunuu mauʻoa lea e sili atu nai lo le lava o tagata uma, aiseā ua iai se mea e pei o tamaiti “mativa”? E fa'afefea ona fa'amatagofieina lo tatou fa'atulagaina o faiga i totonu o o tatou nu'u tagata e fa'atagaina ai le i'uga: o tamaiti matitiva? Ma pe o se amioga ea le faʻaaluina o ai-iloa-tele-tupe e fai ai suʻega e uiga i le tuʻuina atu o maamora i tamaiti matitiva nai lo le faʻaogaina o na punaoa e mafaufau ai pe faʻafefea ona sui faiga e mafua ai le le tutusa?
O le au faʻasalalau faʻasalalau, le tamaʻitaʻi a le matapeʻapeʻa, e le manaʻo tatou te fesili pe taliina fesili faapena. O fautuaga faamatua latou te ofoina mai ua na o se tasi o auala latou te faatumauina ai i tatou i lo tatou tulaga. Ma e te le puipuia mai ai pe afai e te le faitauina le Times Niu Ioka. Amata ona matauina fe'au e fa'atatau i matua, ma o le a e va'ai ai o nei ituaiga o fa'atonuga mai tagata popoto e maua lo latou ala i tusi fa'amatua, koluma mekasini, ma tama'i tusi e te pikiina i le ofisa o le foma'i. Ua i ai i soo se mea. O lo'o tu'uina atu e pei o ni fesoasoani fesoasoani o le poto, ae o le mea moni o ni talavai vaapiapi e fa'atatau ia i tatou e taula'i atu i a tatou lava amio fa'aletino nai lo le 'au fa'atasi ma isi e lu'itauina le fa'avalevalea maualuga o a tatou fa'alapotopotoga fa'avae matape'ape'a.
Cynthia Peters o le faatonu o Le Sui Sui. O ia o se tagata galue malosi ma o se sui o City Life/Vida Urbana, ma o loo galue o ia i le au faatonu o se faalapotopotoga o faamasinoga a le autalavou ua ta'ua Le A'oga A'ai ma le komiti a le au matutua o Mafaufauga Faʻaagafesootai ma le Tamaoaiga Faʻapolokiki i UMASS/Amherst. E nofo o ia i Boston ma tusi mo ZNet ma TeleFUA.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
O le tala la lea e tatau ona avea ma tali i se manatu na tusia e se tama e uiga i mea e mafai e matua ona fai e totō ai ni uiga ma amioga i totonu oa latou fanau. Ou te le iloa po o le a tonu le tala. Ou te manatu e uiga i le ita ma le faitio ma le le fiafia ma sili atu le ita. Ou te mautinoa lava sa iai se mea sa mafaufau i ai Ms. Peters ina ua amata ona tusitusi. Ou te fia iloa po o le a lea mea.