Sa ma talanoa ma se uo i taunuuga leaga uma o le faaiuga a Mark Zuckerberg ma lona faletua e "tuu atu" le 99% o la latou oloa Facebook. E le o alu foi le tupe i se faalapotopotoga alofa, sa ou fai atu ai ia te ia. O lo'o alu i totonu o le Faalapotopotoga Tumaoti (LLC) lea e mafai ona fa'aoga e maua ai le tele o tupe mama.
“Po o le a lava le leaga,” o le tala lea a la’u uo, “vaai ia sili atu le leaga.”
E moni lava. O le a le "sili atu ona leaga"? Fa'ataga a'u e fa'amatala:
1. Tu'u lafoga i malologa o lafoga.
O faʻalapotopotoga ma tagata mauʻoa e sili atu le maualalo o lafoga nai lo le masani. O le a le latou mea e fai i nei tupe faaopoopo sa masani ona totogi i totonu o tupe a le atunuu? Ia, mo le tele o vaega, e na o le faʻatamaoaigaina o latou, e pei ona iloa i le faʻatupulaia o le le tutusa o tupe maua i le Iunaite Setete. E le gata i lea, o lo o i ai foi le tele o tinoitupe o lo o i ai e faatutu ai faavae, lea e maua ai se malutaga tau lafoga mo lea tinoitupe, lea ua toe faaitiitia ai le tupe latou te totogiina i totonu o tupe a le malo. O Mark Zuckerberg, mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o le 10 tagata sili ona mauoa i luga o le paneta, ae o le tuʻuina atu o lana faʻasoa i le LLC ona faʻatonuina lea o le LLC e tuʻuina atu, na te aloese mai le totogiina o lafoga i ana tupe maua. Ma o le faalapotopotoga alofa na ia foaʻi i ai e mafai ona teuina pe faʻatau atu, e le o le totogiina o lafoga i luga o soʻo se tupe maua, o lea e mafai ai e lenei tamaoaiga tele ona maua ni lafoga leai.
2. O le oligarchy e fa'amalosia ai o ia lava.
O fa'avae e le na'o ni nofoaga e leai ni lafoga mo tagata mau'oa e paka ai a latou 'oa. O tagata e pei o Zuckerberg e iai le pule e fai ai filifiliga i le mea e tupu i lena tamaoaiga. I le taimi muamua, ina ua totogi e le au maumea se vaega saʻo i totonu o tupe a le malo, sa faia e tagata lautele le sao i le filifiliga pe faapefea ona faʻaalu. E manino lava e mamao ese mai le atoatoa, ona o loʻo i ai le tatou faiga faʻatemokalasi e maualalo le faʻatinoina o le au mauʻoa e matua le tutusa le sao i faʻaiʻuga lautele, ae o se mea. O savaliga o le leai o ni galuega i le vaitau o le 1930, o le aia tatau a tagata lautele o le 1960s, ma le uelefea o le 1970s o ni faʻataʻitaʻiga o tagata lautele na faʻamalosia le malo e faʻasoa punaoa e tali atu ai i manaʻoga o tagata lautele.
O lea ua i ai se pai e fa'aitiitia pea mo i tatou e fa'agaoioia. E o'o lava i le au fa'asalalau fa'asalalau o lo'o popole i mea o lo'o fai mai e uiga i lo tatou temokalasi. Na tusia e Jesse Eisinger i le New York Times: “Nai lo le sasaa atu o le viiga ia Mr. Zuckerberg mo le tuuina atu o se tala fou ma se folafolaga, e tatau ona avea lenei mea ma taimi e mafaufau ai po o le a le ituaiga sosaiete tatou te mananao e ola ai. O ai e tatau ona faatupeina. o tatou manaoga lautele lautele ma pe faapefea?”
3. E lavea le faatemokalasi.
E masani lava ona faʻaaogaina e le malo le upega tafailagi saogalemu e faʻatonutonu ai olaga o tagata matitiva, tagata lanu, ma fafine. I la tatou polokalame o le uelefea, mo se faʻataʻitaʻiga, Fesoasoani Le tumau mo Aiga Manaomia (TANF), "o le tuʻuina atu o fesoasoani tupe maua moni ua faʻafefeteina e le tuʻuina atu o tulafono ma auaunaga e faʻatonutonu ai olaga o tina matitiva," e tusa ai ma Felicia Kornbluh ma Gwendolyn Mink . O le fesoasoani a le Malo, ua aliali mai, e mafai ona avea o se auala e matuā faanenefu e faamalosia ai tagata matitiva e talia galuega e maualalo totogi, lafoai aʻoaʻoga, ma faaipoipo pe nofo faaipoipo. E tusa lava pe o le a le puleaina o lenei mea, o loʻo i ai se lagona o nei faʻaiuga o se mataupu o faiga faʻavae lautele ma e mafai (ma sa) finauina i lena malae e ala i gaioiga faʻaagafesootai, ma eseese tikeri o le manuia e faalagolago i le malosi o le gaioiga. . Tuuina atu lenei malosiaga e faia ai faaiuga i oligarchs sili-mauoa, ma tatou maua ai i tatou lava e uiga i lo latou "agaalofa" - o latou faʻatupeina o se falemaʻi, la latou meaalofa i se aʻoga faʻaloia, la latou filifiliga e tafiesea le malaria - nai lo le matauina o nei mea. mea e tatau ona tatou filifili uma e ala i felafolafoaiga maeʻaeʻa ma tatala ma se faiga faʻaiʻuga manino ma avanoa.
4. O se fa'asalalauga fa'alaua'itele mo faiga fa'a-Kapitalisme.
A'o fa'atupula'ia le le tutusa o le tamaoaiga, o lea ua tatou maua ai le alofa tele. Ua taʻua e le Economist o le "sili atu i luga o le popole le tutusa o le tufatufaina atu o le tamaoaiga." E pei o tagata mauoa e filifili pe faʻafefea ona tufatufa atu punaoa e maua ai le mea moni latou te pulea le tele o punaoa. Ma pulea punaoa, latou te faia. O le 3 pasene sili ona tamaoaiga o aiga i le US e sili atu i le faaluaina le tele o le 90 pasene pito i lalo. E sili atu le faateʻia: o le US o le fale mo le tasi vaesefulu o tagata sili ona matitiva i le lalolagi, e tusa ai ma le Global Wealth Databoook 2015 talu ai nei. "E foliga mai e le mafai," o le tala lea a Paul Buchheit i le Inequality.org. "E manaʻomia se vaʻaiga lona lua i faʻamaumauga, ona sosoo ai lea ma le vaʻaiga lona tolu. Ae e moni. I le tesile sili ona matitiva i le lalolagi (10 pasene pito i lalo), 1 mai le 10 o tagata Amerika… O le mea e ofoofogia ai, e toetoe lava 50 miliona mai le 243 miliona tagata matutua o Amerika o se vaega o le 10 pasene sili ona matitiva i le lalolagi.”
Mate mai la? I se taimi patino, e mafai ona matua mauoa e le mafai ona e toe faʻatauina vaʻalele tumaoti poʻo vaʻa poʻo motu vevela. Afai o le tagata mau'oa na te maua lenei togi e amata ona tu'uina atu sina vaega, e le tatau ona fa'afetai. O le taimi lenei tatou te fesili ai: na faʻapefea ona tatou faʻatagaina lenei mea leaga? O le a le mea o loʻo tupu i totonu o lo tatou sosaiete e tasi le tagata e $ 45 piliona e "tuʻuina atu," ae o le 50 miliona Amerika e leai se mea e maua ai i latou i le aso? O le faaiuga a Zuckerberg e faamatuu atu ana tupe i galuega faatino e manatu o ia e agavaa ma faaaoga e faatupe ai faasalalauga faapolokiki ma fautua mo faiga faavae e fesoasoani e faatumauina ai le tulaga quo ina ia mafai ai ona faaauau pea lona tamaoaiga, e le avea ai Zuckerberg ma foliga mafanafana ma le le mautonu. capitalism (e ui o le tele o faʻasalalauga faʻasalalau e manaʻo e faʻaalia i lenei auala).
E matua ese lava. O lona tamaoaiga tele ma lona alofa tele o loʻo faʻaalia ai auala e mafai ai e le faʻauluuluga tupe ona faʻaauau pea ona faʻafeiloaʻi le tamaoaiga i tagata mauʻoa, faʻatasi ai ma le faʻateleina o le sapalai o le pule e fai ai faʻaiʻuga - ufiufi e pei o le altruism.
Cynthia Peters o se tusitala tuto'atasi, fa'agaioiga, ma le fa'atonu o Le Sui Sui, o se mekasini fa'aagafesootai mo tagata a'oa'o matutua ma faiaoga matutua. Na te tusia e uiga i le tele o mataupu e aofia ai le faʻatulagaina, faʻamatua, maketiina, faʻafafine, faʻailoga lanu, ma faiga faʻapolokiki.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
3 faamatalaga
E lua upusii e oo mai i lou mafaufau:
Muamua: Marx : O faʻafitauli o le kapitalisme ma le oligarchy e faʻaogaina ma e le o se mea papaʻu "naʻo suiga faʻavae e mafai ai ona faʻaumatia mea leaga i le taimi nei ona o aʻa o loʻo i totonu ole SYSTEM (emph.mine)
nai lo o tane poʻo gaioiga faʻaletonu"
ma lona lua MLK Jr.: “E viia le agalelei, ae e lē tatau ona faapogaia ai le lē amanaʻia o le tulaga o loo iai.
( capitalism and oligarchy) o le le tonu o le tamaoaiga lea e manaʻomia ai le alofa."
E fia milionea ma piliona o lo o tuuina atu a latou tupe mo le faalauteleina o le faamoemoe o se tamaoaiga TEMOKALATA lea e foia ai faafitauli o loo latou sasaina ai Band-Aids tetele. ?
E mafai ona e mautinoa o tagata milionea uma poʻo piliona e iloa o le faʻauluuluga o tupe e faʻaleagaina ai le toʻatele ae o lo latou tamaoaiga ma avanoa e muamua.
Lelei, toe tasi le upusii:
“E faigofie ona ui atu o le kamela i le pu o le nila, nai lo le ulu atu o le mauoa i le malo o le lagi. ”
E oʻo lava i se tasi e tuʻuina atu le tele o mea ae, i le taimi lava e tasi, e galue e faʻamautinoa le leaga o le kapitalisme .
O le vaega sili ona lelei a Cynthia e tatau ona tufatufaina lautele
Ou te una’ia tagata uma e siaki le fa’asalalauga a le Pacifica’s Against the Grain i lenei vaiaso, lea e tula’i mai ai le fesili-pe mafai ea ona tatou gafatia tagata mau’oa?