O se osofaiga lautele e 38 aso i le kolone o Karipiane o Martinique na faaiuina ia Mati 14 i le sainia o se maliega i le va o le malo ma le Fepuari 5 Collective, o se tuufaatasiga o iuni ma isi gaioiga lautele na faaigoa i le aso na amata ai le solo. O lea maliliega e fa'amalieina ai mana'oga autu a le fa'apotopotoga. E tusa ma le 20,000 tagata na faamanatuina le manumalo iloga i se savaliga i luga o auala.
Na lipotia mai e le AFP e faapea "o le sauniga o le sainia na tosoina ai le faitau afe o tagata na potopoto i fafo atu o le ofisa autu o le pulega o le motu. Sa latou usuina soo se anavatau 'Matinik leve,' po o le '
I le aso na muamua atu, e afe ma afe na savavali i totonu o le laumua,
O le faʻataʻitaʻiga o le maliliega, na oʻo i le vaveao o Mati 11, e manaʻomia ai le € 200 ($250 US) totogi masina mo le 47,000 tagata maualalo totogi, faʻatasi ai ma siʻitaga laiti mo i latou e maualuga a latou tupe maua. O le a maua e tagata faigaluega le totogi tuai ia Mati 1. Ua uma ona malilie le aufaipisinisi tetele e faʻaititia tau i luga o le 400 meaʻai masani i le 20 pasene ile masina talu ona toe tatalaina faleoloa.
O nei tuutuuga ma isi e tutusa ma le maliliega na faamuta ai le 44-aso teteʻe lautele i le tuaoi
O Michel Monrose, o le ulu o le Fepuari 5 Collective, na ia taʻu atu i le AFP e faapea o le Collective "o loʻo faʻasaoina le aia tatau e toe faʻalauiloa ai le teteʻe pe a le faʻaaloalogia ia maliega."
Ua sosolo atu le osofa'iga i La Réunion
I le kolone o le vasa Initia o La Réunion, o loo faaauau pea ona fetaomi atu se vaega tuufaatasi o loo taʻitaʻia e iuni a tagata faipisinisi mo se maliega e pei ona ausia i le atunuu.
Ua manaʻomia e le soʻotaga mo se isi faʻalapotopotoga tele i le Aso Tofi, Mati 19 e faʻatasi ai ma le faʻasalalauga lautele faʻatulagaina mo lena aso i totonu.
I se faʻasalalauga tele i St-Denis i le aso 5 o Mati, na faʻamatalaina ai e Gilles Leperlier, o se taʻitaʻi o le COSPAR, le faʻalapotopotoga faʻapitoa, poʻo le a le mea ma le mea e manaʻo ai.
"COSPAR," na ia fai mai ai, "e sili atu i mea uma o se tuufaatasiga moni, o se tuufaatasiga o iuni fefaʻatauaʻiga, faʻalapotopotoga faʻapolokiki ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, o se faʻalapotopotoga e aunoa ma se faʻataʻitaʻiga i le tala faasolopito lata mai o La Réunion. O le COSPAR o le Collectif des Organizations Syndicales, Politiques et Associatives de La Réunion. Na faavaeina i La Possession i le aso 5 o Fepuari, 2009, ma sa vave ona tuufaatasia e les forces vives - le ponaivi ma le uaua - o le sosaiete o Réunion, o le aofaʻi o faʻalapotopotoga e 45 o loʻo o mai e puipuia se seti o manaʻoga vave ma atiina ae, i se maliega, se tulaga o manaoga e faamuta le faalagolago i le tamaoaiga o La Réunion ma faamuta ai faiga le tonu o le agafesootai o loo i ai…. O le COSPAR e ana le Réunionnais ae e le o se isi!”
Na taʻua e Leperlier o le 52% o le faitau aofaʻi o La Réunion e nonofo i lalo ifo o le laina mativa, ma le 24% o le aufaigaluega e leai ni galuega. Ua fa'atupuina e le COSPAR mana'oga fa'apitoa e 62 e fai ma "fa'avae muamua" mo gaioiga. O lo'o fa'atusalia ai le tele o mana'oga, ua manumalo nei, i Guadeloupe ma Martinique: o le fa'avavevave o le €200 fa'aopoopo i totogi maualalo ma penisione, totogi maualalo ma pili a tamaiti a'oga; e 20% le fa'aitiitiga o tau o oloa masani; o le fa'a'aisa o lisi ma le fausiaina o fale fa'aagafesootai; totogi tutusa mo tamaitai; lafoga a le au maumea (pe tusa ma le 800 aiga mauoa i le taimi nei e leai ni lafoga o tupe maua), ma isi.
"Ae o le COSPAR e vaʻai atili," o le tala lea a Leperlier. “O lo’o iai se mea o lo’o tupu a’e i totonu o Atunu’u i fafo (igoa o Falani mo ona kolone), o se gaioiga tele e lu’iina ai tulaga o fa’amanuiaga, o se aga fa’aagafesootai ma fa’apolokiki e le mafai ona taofia se’i vagana ua pulea e teritori i fafo lo latou lava taunuuga ma fa’amutaina. le amioletonu o se faiga e faatumauina ai lo latou faalagolago i le tamaoaiga.”
I Guadeloupe, lea na maeʻa ai le 44-aso lautele o Mati 4 ma le "manumalo muamua" i luga o manaʻoga tetele o le faʻalapotopotoga faʻapitoa, o le LKP, o le MEDEF a le aufaipisinisi, o se lala i le lotoifale o le tasi i le atunuu tele o Farani, o loʻo taumafai e fai. fulitua i le nofoia na sainia e ona sui ma le malo Farani.
O nisi o sui ole MEDEF na tuua le laulau o feutagaiga a o lei sainia le feagaiga, ma o lea ua luitauina lona tulaga faaletulafono. I le laugaina o se tauaofiaga tele i le aso 13 o Mati, na faitau ai e le taitai LKP Elie Domota se lisi umi o tagata faigaluega tetele na sainia le maliega mulimuli, ma taʻusalaina ofisa Farani - e aofia ai le pulenuu (kovana) ma le minisita o le kapeneta na sainia - o loʻo i ai nei. luitauina nisi itu. "Sa sa'o le au uo e fa'agaoioi a latou kamupani e talosagaina le fa'amalosia o le maliliega," o lana tala lea. O nisi tagata faigaluega o loʻo teteʻe pea i pisinisi e leʻi sainia e pule.
Na faitioina foi e Domota taumafaiga a le MEDEF e toe faauigaina le maliega. O le maliliega na aiaia ai o le € 200 siitaga i totogi maualalo o le a totogi i luga o se faʻavae faʻavae e tagata e ana galuega, malo faʻalotoifale ma le setete Farani mo le tolu tausaga, a maeʻa ona totogi atoa e pule. O lea ua fai mai le au mulimuli o le a faamuta le siitaga o totogi pe a mavae le tolu tausaga, e ui lava i se aiaiga manino e ese ai!
Ma o ofisa Farani ma faipule, o loo finauina le maliega i le Palemene Farani, o loo luitauina nei le gagana i le faatomuaga i le maliega, lea e manaʻomia ai se "faatonuga fou o le tamaoaiga" e faamuta ai le "tamaoaiga o faatoaga" lea e poloka ai "tamaoaiga ma agafesootai endogenous. atinae.”
Ae o le mea e sili ona ogaoga, o Elie Domota lava ia na molia e le Loia Sili a Farani mo matagaluega ma teritori Farani i fafo i le "faaosofia o le faʻaosooso ma le faʻalauiloaina o le faʻaaogaina o le malosi e faoa ai le sainia" o le maliega. Ma ua ia faamataʻuina se tagi faaletulafono faasaga i le taʻitaʻi o le iuni o fefaʻatauaʻiga mo le "faʻatupuina o le faʻailoga tagata, feitagaʻi ma le sauā i se vaega o tagata e faʻavae i lo latou tupuaga faʻavae."
O le US-based solidarity group, le International Liaison Committee, o loʻo faʻamatalaina:
O lenei faʻaaliga o le ono mafai ona faia se tagi a le au pulega Farani na sau i le tali atu i se faʻamatalaga na faia e Domota i se faʻamanatuga i le Aso Tofi, Mati 5 - le aso talu ona sainia le maliega a Jacques Bino. (Bino o le au faipisinisi na fasiotia i le po o Fepuari 16 e ala i pulu ua talitonu lautele na fanaina e tagata faʻatupu faʻalavelave a le malo o loʻo ulu atu i se tasi o pa puipui i le pito i tua o Pointe-à-Pítre.)
I le tali atu i se fesili mai le motu o tagata pe mafai ona faatuatuaina le malo Farani ma le au faipule papalagi i Guadeloupe, le Béké, e ola e tusa ai ma le maliliega ua sainia ma totogi le 200 euro i masina taʻitasi i le totogi maualalo, o le tala lea a Domota. : “Pe latou te fa'aaloalo ma fa'atino le maliliega, pe latou te o ese
O le osofaiga a le Loia Sili faasaga ia Domota ose osofaiga faasaga i le UGTG, lea sa avea ma ivi tua o le tele o osofaiga. O lo'o fa'aalia ai le fa'ailoga fa'ailoga lanu i le fa'asalalauga Falani e fa'asaga i tagata o
O lenei faʻamatalaga i se "tagata leaga" - o se faʻamatalaga i le toʻatele o tagata Black i luga o le motu - e le gata o le faʻailoga lanu i le totonugalemu, e faʻaalia ai le faʻaleagaina atoa o pulega faʻa-kolone mo manaoga faatemokalasi o se tagata atoa. O loʻo faʻaalia ai le mataʻu loloto o le Béké, e pei ona taʻua e le ATPC communiqué, o lo latou malosi i luga o pulega faʻapolokiki ma o latou faʻamanuiaga ua matua faʻaleagaina e le malosi o le osofaʻiga lautele lea na sosolo ai le atunuʻu atoa.
O le fesili ua tula’i mai, Pe o fa’ailoa mai e le Loia Sili fa’asaga ia Domota se taumafaiga a le malo o Falani e fa’aleaogaina, e ala i le fa’amasinoga, le maliliega na sainia aloa’ia e itu auai uma i le aso 4 o Mati i le itula e 8 i le afiafi? A fua i le faaupuga o moliaga, e foliga mai atonu o le faamoemoe lea. Matou te faʻamalosia oe e auai ma matou i le faʻatonuina o le malo o Farani: “Tuulima Elie Domota! Fa'atino le Maliega Jacques Bino!”
In
Richard Fidler o se sui o le Socialist Project i
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo