E pei ona faʻamoemoeina, na manumalo Evo Morales ma lana Movement Toward Socialism (MAS) i se manumalo mataʻutia i le palota a le peresetene ma le palemene a Bolivia i le aso 12 Oketopa.
E ui o le a le maua faʻaiʻuga aloaʻia seʻia oʻo ia Novema (sili atu i lalo ifo), na toe filifilia le MAS i le sili atu ma le 61% o le palota lauiloa, tolu pasene e itiiti ifo nai lo le 2009 ma le itiiti ifo i le 74% lagolago na folafola e le MAS. e fai ma ana sini. Ae ui i lea, o le palota a le MAS na sili atu ona salalau solo i le atunuu atoa; na manumalo i le tele i le valu o le iva matagaluega a Bolivia, e aofia ai le tolu o le fa o loʻo faia ai le mea ua taʻua o le "afa-masina" i le itu i sasaʻe ma matu o le atunuu, lea i le 2008 na tatala ai le fouvale faasaga i le malo taʻitaʻia.
I le bicameral Plurinational Legislative Assembly (ALP), atonu na toe maua e le MAS le lua vaetolu o le tele na manumalo ai i le 2009. A o le tele o nofoa (faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga tutusa o itu e 3% pe sili atu le palota a le atunuʻu - vaʻai faʻamatalaga 1 ) e tu'uina atu, o le MAS e ono maua le 113 o le 166 nofoa - 25 o le 36 Senators ma le 88 o le 130 Sui, po'o le 68% o le aofa'i.[1] O lona uiga o le a mafai e le MAS ona teuteu faʻatasi le Faʻavae a Bolivia, lea e manaʻomia ai le lua vaetolu o le palota tele.
O le taimi nei ua taofia e le Faavae le toe filifilia o Evo Morales. Ae o se teuteuga e mafai ona faʻatagaina Evo Morales e toe tamoe i le 2019, e pei ona faʻamoemoe le tele o le au lagolago a le MAS. Po o le a lava le tulaga, i le avea ai ma uluai peresitene o le atunuu, ua lata ona avea o ia ma taʻitaʻi sili ona umi o tautua a Bolivia i se atunuu lauiloa i le taimi ua mavae.
Toeitiiti o le afa o sui o le ALP o le a avea nei ma tamaitai, ona o le Faavae fou e manaʻomia ai le lisi o pati taitasi e aofia ai le tutusa o alii ma tamaitai.
I totonu o vaega tetele e fa o le itu tetee, uma i le itu taumatau o le MAS, o le tele o palota na alu i le Democratic Unity (UD), o se tuufaatasiga o vaega e taitaia e le aufaipisinisi milionea Samuel Doria Medina ma Ruben Costas, le kovana o le matagaluega a Santa Cruz. O Doria Medina, o le sa avea muamua ma minisita o loʻo pulea le tele o privatizations i malo neoliberal muamua, na maua lona tamaoaiga i le gaosiga o sima ma o ia foi o le Bolivian e ona le filifili Burger King. Costas o se taʻitaʻi o le 2008 le manuia fouvalega.
Na ave e le UD le tusa ma le 25% o le palota, e sili atu nai lo le 18% na resitaraina i le palota a le atunuu ao lei faia le palota. Na sosoo ai ma le Christian Democrats na taitaia e le sa avea muamua ma peresitene o le Conservative Jorge "Tuto" Quiroga, e tusa ma le 9%. Sa mulimuli mamao i tua le Movimiento Sin Miedo (le Fefe Movement) na taʻitaʻia e le pulenuu muamua o La Paz Juan del Granado, ma le Partido Verde (Greens), na taitaia e Fernando Vargas, o se taʻitaʻi fanua maualalalo o le 2011 TIPNIS savaliga. Faatasi ai ma le itiiti ifo i le 3% ta'itasi, o vaega mulimuli e lua e ono leiloa lo latou tulaga aloaia i lalo o le tulafono palota a Bolivia.
Toeitiiti atoa le tolu miliona Bolivians e nonofo i fafo atu o le atunuu, aemaise lava i tuaoi Atenitina ma Pasila, faapea foi ma Sepania ma le Iunaite Setete. I lenei faiga palota, sa i ai i nei tagata fa'atamaoaiga le aia tatau e palota ai, ma i totonu o le 33 atunuu na mafai ai, o le palota i fafo na matua'i lagolagoina le MAS, lea na ave ai le 72%. O le tausaga na tea nei o le tausaga muamua lea i le tele o tausaga na toe foi mai ai le toatele o tagata Bolivia e nonofo i le atunuu nai lo le tuua e saili galuega i se isi mea, o se ata o le tamaoaiga o loo olioli ai le atunuu i lalo o le malo o Morales.
O loʻo faʻamatalaina e le MAS lana lisi o faʻatonuga mo le lumanaʻi
O le MAS na tamoe i luga o lana lauiloa iloga o le alualu i luma mataʻina i faiga faʻaagafesootai ma le faʻaleleia atili o tulaga o le soifuaga, ma folafola atu le tele o mea tutusa ma se suiga i le lumanaʻi o le faʻatonuga i le faʻalauteleina o le tamaoaiga e faʻamalosia ai le pule a Bolivian.
I lalo o Morales, tusia NACLA blogger Emily Achtenberg,
“Ua maua e Bolivia le tamaoaiga o le tamaoaiga e lei tupu muamua, o faamanuiaga ua tele ina toe tufa atu i le toatele o tagata matitiva ma tagatanuu o le atunuu. O faiga faavae tau tamaoaiga a le setete a Morales, e faamamafaina ai le toe faʻa-atunuu o vaega faʻapitoa na faʻateʻaina e malo neoliberal ua mavae (e aofia ai le hydrocarbons, fesoʻotaʻiga, eletise, ma nisi o maina), ua matua faateleina ai tupe maua mo galuega a le malo, faʻaleleia o atinaʻe, tupe faʻaalu, ma faʻamanuiaga tau tamaoaiga. .
“E ui ina toetoe a faatoluina le GDP o Polivia talu mai le 2005, ina ua faatoa filifilia Morales, o le totogi aupito maualalo—i luga i le 20% i le tausaga talu ai—ua siitia i luga o le fua tutusa. O le faitau aofaʻi o loʻo nonofo i le matua mativa (i lalo ifo o le $ 1.25 i le aso) ua paʻu i lalo i le 32%, o le faʻaititia tele i Amerika Latina.
“O polokalame lauiloa a le Malo mo tagata matutua, fanau aoga, ma tina maitaga ua faaitiitia ai le le tutusa o tupe maua ma pepe feoti, ae ua siitia ai le auai i aoga ma le aofaʻi o faauuga i aoga maualuluga. I se faapuupuuga, o faiga faavae tau tamaoaiga ma le toe tufatufaina atu a Morales ua matua faaleleia atili ai le tulaga o le soifuaga o Bolivians averesi….”
Le itulau e 57 Polokalame mo le Malo o le MAS-IPSP (o mataitusi pito i tua e tu mo le “Political Instrument for the Sovereignty of the Peoples,” o le igoa atoa o le pati), o loo otooto mai ai sini autu e 12 na faamoemoe e ausia i le 2020. Bolivian blogger Katu Arkonada otooto:
“O le mea muamua o le faʻaitiitia o le mativa tele. A o le Agenda Patriótica[2] faʻamoemoe le soloia o le mativa tele i le 2025, o le MAS faʻamoemoe o le a faʻaititia i le 9% i le 2020 i le atunuʻu atoa, ma lona faʻaumatia atoa o se galuega e tatau ona faʻataunuʻuina i le 2025 i le 100 o le 339 pitonuʻu o Bolivia.
"Faʻatasi ma lenei mea, o le faʻamoemoe lona lua i le polokalame MAS, o le faʻalauteleina o auaunaga faʻavae: 100% o taulaga i le vai inu ma le eletise ma le 80% faʻatasi ai ma alavai, ae i nuʻu i tua o le faʻasalalauga tutusa o le 90% ma 60% i le faasologa. E le gata i lea, o loʻo faʻatulagaina ai le luʻitau o le tuʻuina atu o le miliona o fesoʻotaʻiga kesi fale, faʻatusatusa i le 450,000 o loʻo i ai nei (mai le 44,000 i le 2005).
"O nei sini e fesoʻotaʻi vavalalata ma le talosaga lona tolu i le polokalame MAS, e tuʻuina atu i le 70% o le faitau aofaʻi le avanoa i fale, aʻoaʻoga ma auaunaga faʻalesoifua maloloina i le 2020, faʻatasi ai ma le inisiua i lalo o se fuafuaga faʻalesoifua maloloina lautele.
“O le talosaga lona fa ua faauigaina o le suiga faatekonolosi ma faasaienitisi, lea e aofia ai le atinaeina o malosiaga faaniukilia mo faamoemoega filemu ma le sini o le ausiaina o le malosi tutoatasi o le atunuu.
"O lenei talosaga e fesoʻotaʻi ma le lona lima, alamanuia, e faʻateleina ai galuega e ala i le fuafuaga e teu ai le $ 1.8 piliona i totonu o se faʻamaʻi uma o le petrochemical i Tarija, e pei ona faʻasalalau muamua, faʻatasi ai ma le $ 3 piliona i le fausiaina o se lua petrochemical complex i le 2020. O nei tupe teufaafaigaluega e faʻaopoopo i le $ 800 miliona mo le atinaʻeina o le lithium, o se tasi o malosiaga i le lumanaʻi mo Bolivia, o loʻo i ai le tele o tupe teu i le lalolagi o lenei punaoa.
"O le polokalame MAS o loʻo i ai se tautinoga manino i le ausiaina o le pule malosi mo Bolivia, faʻatasi ai ma le faʻatupuina i le 2020 o le 1,672 MW o le malosiaga, lea o le 1,000 o le a faʻatau atu i atunuu tuaoi, faʻatasi ai ma le faʻavasegaina o le malosi matrix. Ma e ui ina fa'avae le pule malosi, e fa'apea fo'i le pule silisili ese o mea'ai.
“O le talosaga lona ono i le polokalame a le MAS o loʻo faʻatulagaina ai le faʻamoemoe mo le 2020 e aofia ai le itiiti ifo i le 60% o le manaʻoga faʻapitonuʻu mo saito faʻaopoopo i le faʻateleina o faʻafanua i lalo o inisiua faʻatoʻaga lautele mai le 175,000 hectares i le 520,000 hectares.
“O lea ua tu’ufa’atasia ma le fuafuaga lona fitu, Suavai mo le Ola, e ala i le atina’eina o vai ma fa’asuavai fa’atasi ai ma le puleaina o vaomatua ma le puipuiga o meaola eseese.
“O le sini lona valu i le polokalame MAS mo le 2020 o le tuufaatasia o le atunuu e ala i le fausiaina o auala tetele; felauaiga i luga o le ea, nofoaafi ma vaitafe; ma le fauina atili o auala uaea i La Paz e oo atu ai i isi pitonuu ma sone.
“O le fuafuaga lona iva o le “tausia lelei o le taimi nei ina ia mautinoa le lumanai,” mo se faataitaiga e ala i le faateleina o penisione ma tupe fesiitai e fesootai i le tuputupu ae o le tamaoaiga, faatasi ai ma le tele o isi sini.
"O le galuega lona sefulu mo Vivir Bien o le faʻamautinoaina lea o se malo ma le saogalemu, faʻatasi ai ma talosaga e faʻamalosia le saogalemu o tagatanuu ma le tau faasaga i le narcotrafficking, lua o popolega sili o le faitau aofaʻi faʻatasi ai ma faiga piʻopiʻo ma faʻafitauli i le faiga faʻamasinoga, o le sefulutasi talosaga. o le MAS.
"E lua ni talosaga fou i lenei fesoʻotaʻiga o le faʻavaeina lea o se Fono Aoao mo Revolution in Justice ma le auai lautele, ma le vaetamaina o se Tulafono o le Toefuataiga Faʻavae ma Faiga Palota mo suiga faʻamasinoga ma le sini o le ausiaina o se suiga moni i le faiga faʻamasinoga ma le auai lauiloa. […]
"I le mea mulimuli, o le MAS e manaʻomia se faʻatonuga o le lalolagi mo le ola ma tagata ina ia Vivir Bien: Tipiloma a Tagata o se luʻitau e tuliloaina le tafailagi na tatalaina i le 2014 ma le Fonotaga G77+Saina, o le Anti-Imperialist International Trade Union Conference ma lana suʻesuʻega faʻapolokiki, po o le Fono a São Paulo na faia ia Aokuso i La Paz; toefuataiga o Malo Aufaatasi; se fausaga fou tau tupe faava o malo; toe fo'i mai i le sami ma le pule; mo le puipuiga o le lau koko ma aia tatau a tagata o le atunuu.”
O se 'manumalo mo le fa'atunuu, tetee i le malo'
O polokalame a isi vaega o loʻo avanoa (i le gagana Sipaniolo) iinei. O se vaega mata'ina o vaega taua-tau'au tetele na fa'atutuina fa'ailoga a le peresetene, o la latou folafolaga e fa'amauina sootaga vavalalata ma le Iunaite Setete. O le UD, mo se faʻataʻitaʻiga, na fiafia i le ulufale atu o Bolivia i le Pacific Alliance, o le fefaʻatauaʻiga ma le faʻafaigaluegaina o fefaʻatauaiga ma Peru, Chile, Mekisiko ma Kolomupia lea na faʻalauiloaina e Uosigitone, faʻatasi ai ma isi maliliega a le malo, o se tali i le teena e Amerika Latina o le Free Trade Area. o Amerika. Na sailia e le PDC sootaga tau fefaʻatauaʻiga "faʻapitoa" ma Amerika i Matu ma Europa, aʻo manaʻomia e le MSM le "felagolagomai" sootaga, ae le o le "faasagatau" ma Uosigitone.
Na fa'alauiloa fo'i e itu itu taumatau fuafuaga fa'aletulafono e fa'afeagai ai fa'afitauli i totonu o le fa'amasinoga ma le le saogalemu o tagatanu'u i le feagai ai ma solitulafono i le taulaga. Ma o Doria Medina o le UD na faʻaalia o le a ia faʻaitiitia lafoga i luga o kamupani suauʻu faʻasalalau lea, talu mai le 2006 nationalization o punaoa hydrocarbon, sa faʻagaioia i lalo o konekarate toe teuteu ma le malo mo le faʻamamaina ma le auina atu i fafo. E tusa ma le 30% o tupe maua a le setete o loʻo maua mai i lafoga ma totogi i luga o alamanuia e maua mai ai punaoa.
I lana tautalaga manumalo i le po o le palota i le faitau afe o Bolivians o loʻo potopoto i fafo atu o le maota o le peresetene i La Paz, na taʻua ai e Evo Morales o lenei "manumalo fou o tagata Bolivian" o se manumalo o le "faʻatunuu e faasaga i le tuʻufaʻatasia" ma mo le "saolotoga, anticolonialism ma anti- faiga malo.” Ma sa ia faapaiaina faapitoa lava i “le taitai iloga o le Cuban Revolution, Fidel Castro, ma le peresitene tuai o Venesuela, o Hugo Chávez.”
E ui o loʻo faʻaauau pea ona taʻu mai e le MAS o le faʻaagafesootai o le pito sili lea o lana "faʻatemokalasi ma aganuu," i lenei tauvaga na manuia i ana taumafaiga e faʻafaigaluegaina sui, ma e oʻo lava i sui tauva, mai itu tetee. E pei ona lipotia mai e Emily Achtenberg:
“Ina ua mavae le toe foi atu i le MAS o Apelu Mamani, o se tasi sa avea muamua ma taitai o le nuu o El Alto ma le Minisita o le Vai i le uluai malo o Morales o le na liliu atu i le MSM i le 2010, e tusa ma le 500 le au failotu a le MSM faaliliuina o latou faamaoni i le MAS. Le itiiti ifo ma le 6 sui tauva MSM (i El Alto ma Santa Cruz) ua lafoaia a latou taumafaiga e auai i le MAS… ..
"I le taim lava lena, 600 fitafita mai le Conservative Democratic National Action Party (ADN) o Santa Cruz, na faia e le taitai fitafita muamua o Hugo Banzer, na faʻafeiloaʻi e le taʻitaʻi o le MAS ina ua uma ona latou lafoaia a latou pati. E sili atu nai lo nai taʻitaʻi faʻafeagai faʻaletonu mai vaega tuai neoliberal ua toe faʻafouina i latou lava e avea ma sui faipule o le MAS, tele i le faanoanoa o tagata ua leva ona alualu i luma o loʻo lagona le le faʻaalia e i latou."
O le i ai o nei tagata fou e mafai ona faʻamalosia le faʻamalosia o le faʻaogaina o elemene sili atu le faʻasao i le MAS.
Lu'i fou, felafolafoaiga fou
I se tala lautele lautele muamua lomia ia Iulai, Katu Arkonada,[3] o ia foi o se fitafita MAS, na ia faasino i le tele o vaega le mautonu o le tulaga faaupufai o loʻo faʻaalia nei i Bolivia. I luga o le manatu o le MAS o le a manumalo i le lua vaetolu o le toatele o le Fono Faitulafono, na manatu Arkonada e tatau ona galulue le pati e aveese le faʻasaina o le faʻavae i le toe filifilia o le peresetene.
“O le taimi nei e leai se mea e suitulaga ia Evo e avea ma malosiaga o loo i tua o le faagasologa o suiga; na te fa'ailogaina e le o se isi lava vasega ta'uta'ua o Polivia, o le tolauapi a le atunu'u ma ona mafaufauga,[4] fa'anaunauga ma le lagi. O lea e leai se uiga le faʻatapulaʻaina o faʻatonuga mo le tagata e sili ona faʻaalia le finagalo lauiloa…. Aemaise lava i se Fono Tele lea o le a sili atu ai le malosi ma le saunia lelei o le itu teteʻe nai lo le taimi nei, e taumafai e fausia se taʻitaʻi e mafai ona tauva ai le au peresitene i le 2019.
"I lenei tulaga, o nisi manatu e tatau ona tuʻuina atu i le auala e feagai ai ma se apaʻau taumatau o le a toe faʻaaogaina, suia ma faʻaalia o ia lava e pei ona mafai i Capriles i Venesuela.[5] O le fofo e le o taoto i le pragmatism po o maliega ma le itu teteʻe ae o le faʻafeagai mai le autu faigata o gaioiga faʻaagafesootai, iuni ma tagatanuʻu o loʻo unaʻia i luma le faagasologa o suiga.
"O gaioiga faʻaagafesootai e tatau ona faʻaauau pea i le paleni faʻavae ma le malo ma le setete. Fa'agaioiga e tatau ona avea ma fa'avae e fa'alolotoina ma fa'alilolilo ai le fa'agasologa, e suia ai le suiga fa'apolokiki ma le fa'ate'aina i se suiga fa'ale-agafesootai moni e fa'afeagai ma taumafaiga e tu pat ma aua le toe alu, na'o le puleaina ma le manuia mai mea ua ausia i luga. i le taimi nei.”
Afai e moni e le mafai e Morales ona toe tamoe, o le faʻataʻitaʻiga i le post-Chávez Venezuelan experience (ma atonu i le post-Lula Brazil) e sili ona talafeagai. I soo se tulaga, e tatau i le MAS ona tuʻuina atu se manatu faʻaeteete i le atinaʻeina o fausaga taʻitaʻi lautele, e sili atu i le faʻalauiloaina o taʻitaʻi faʻapitoa mai faʻalapotopotoga faʻaagafesootai o loʻo avea ma faʻavae, i le auala lava e tasi e pei o Morales lava ia, o le taʻitaʻi o le iuni faifaatoaga coca, na tulai mai o se taʻitaʻi iloga i le sefulu tausaga aʻo lumanaʻi le 2005.
Na taua foi e Arkonada se isi galuega taua o lo o feagai ma le malo i le nofoaiga a sau. O le palota a o lei faia le palota na faailoa mai ai o nisi o i latou na sili ona tigaalofa i le itu agai o tupulaga talavou.
“Ma i lenei sootaga o se mataupu taua o le mea e tatau ona fai e uiga i manaoga ma manaoga o le vasega ogatotonu. A fa'alautele le va o le faatemokalasi, e mana'omia e tagata le tele o aia tatau. E tusa ai ma le tasi i le lua miliona Bolivians o sui o le vasega ogatotonu, o manaoga e leʻi faamalieina e faʻateleina i totonu o taulaga, lea e le vaʻaia ai le toe tufatufaina atu o le tamaoaiga poʻo le faʻaleleia o tulaga ola i le auala tutusa e pei o nuʻu i tua. E pei lava o Pasila, lea e leʻi tupu ai le tetee i le siitaga o pasese i le itu i matu sasaʻe, lea e tele atu ai le mativa ae sili atu foi le toe tufatufaina atu, ae i São Paulo lea na taitaia ai i latou e le au talavou le fiafia i le vaeluagalemu, i Polivia ua tatou maua. ia saunia mo se tulaga tutusa o feeseeseaiga lautele ma manaoga.
"Ma ia saunia foi mo le 2019 pe a oʻo mai le itu teteʻe ma le Bolivian Capriles ae o le lisi o tagata palota o le a faʻateleina i le miliona tagata palota fou, o le toʻatele oi latou na fananau mai i le 2000 ma e leʻi oʻo i le neoliberalism poʻo le vai poʻo le kesi taua. . E faʻafefea ona tatou manumalo i le lagolago a se tupulaga fou, lea e manatu o le i ai o le setete poʻo le toe tufatufaina atu o le tamaoaiga o ni mea moni tumau o le olaga ae le o se mea e mafai ona toe suia?
Faatasi ai ma le tele o le palota, e ono faaosoosoina le MAS e nofo i luga o ana laurels ma faamalieina i le naʻo le puleaina o le malo e aunoa ma le faʻaogaina o le avanoa e faʻalolotoina ma faʻasalalau lana "faʻagasologa o suiga" i tausaga a sau. Ae ui i lea, e ui lava o loʻo fiafia Bolivia i le faʻamautuina o le tamaoaiga ma le lagolago mo le malo e maualuga, e itiiti lava faʻamaoniga o gaioiga faʻaagafesootai i lalo ole lagolago a le MAS o loʻo faʻaumatia - i se isi itu.
i se tala o le palota, Alfredo Rada, le sui minisita mo gaioiga lautele i totonu o le malo, e foliga mai o loʻo faʻatalanoaina lenei avanoa. Na ia faʻaalia le manaʻoga e faʻamalosia le "faiga faʻaagafesootai fou" lea na ia faʻaalia o se mea taua i le manumalo o le MAS:
"O le malo-tagata-faigaluega-taʻutaʻua poloka e mafai nei ona faʻaauau pea ona agai i luma i le fausiaina o pulega faʻafouvale e saili e faʻalauteleina i vaega faʻatupulaia o le faitau aofaʻi - o i latou uma e le faʻaaogaina galuega faʻaesea - faʻamalosia i latou i tulaga o suiga i le fausaga o le tamaoaiga, ae le. naʻo le pulega o meatotino ae faʻavae i totonu o sootaga kapitalista o le gaosiga e ala i suiga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki e faʻalolotoina ai le faatemokalasi, faʻapipiʻi faʻatasi ma faiga faʻalapotopotoga, ma e ala i suiga faʻale-aganuʻu e faʻatoʻilaloina ai auala colonial ma peteriaka o le mafaufau ma le faia.
"O le polokalame, e malamalama o se fausiaina malosi mai le sootaga tumau ma gaioiga faʻaagafesootai, e tatau ona taʻitaʻia e mataupu faʻavae anticapitalist o loʻo taʻua i taimi uma i lauga."
Na taʻua e Rada le manaʻoga i le vaitau o lumanaʻi e faʻalolotoina le toe fuataʻiga agrarian. O se “Congress of Land and Territory” na valaauina e le au faifaatoʻaga, tagata o le atunuu ma “nuʻu eseese” (faifaatoʻaga faatoʻā nofoia mai le Altiplano), na fono i Santa Cruz ia Iuni, na taʻusalaina ai le faoa o fanua o loo faia e tagata mauʻoa mai fafo. felagolagomai ma tagata fai fanua Bolivian, faia le mea na latou taʻua o ituaiga fou o latifundio ma le toe faʻafouina o le umiaina o fanua i le maketi. Na latou "tuuina atu se fou Agrarian Revolution e faʻamalosia ai campesino ma faiga faʻalapotopotoga o gaosiga e faʻatatau i le ausiaina o le pule silisili ese o meaʻai." O le mea lea, fai mai Rada, "e mautinoa lava e le ogatasi ma manaʻoga i le malo o loʻo faia e le Santa Cruz bourgeoisie i le latou Sasaʻe Faʻatoʻaga Chamber of Commerce."
O le isi luʻitau tele, o loʻo taʻua e Rada, o le "paʻu i tau faʻavaomalo" i totonu o pisinisi maina.
“O le tali vave atu o le fa’ateleina lea o le malosi o le atunu’u mo le fa’ameamea ma le fa’amamaina, ae e le lava. O lo'o fa'agasolo nei le polokalame a le setete mo le fa'aulufaleina o le la'uina e mana'omia ai tausaga e matua. Faatasi ai ma le lagolagosua a le aufaipisinisi maina, o loʻo i ai se manaʻoga e le maalofia e faʻatapulaʻa le puleaina o tupe faʻasili a kamupani faʻasalalau, lea o loʻo faʻaputuina le tele o tupe mama mai a tatou punaoa faʻanatura e le mafai ona faʻafouina ae tuʻuina naʻo sina vaega itiiti i le tupe a le setete. E pei ona ta’ua e Evo, o uiga fa’atunuu lea na manumalo ai i le pusa palota i luga o tu’uga fa’a-fa’ato’aga.”
O loʻo faʻaauau pea e Arkonada, fai mai e tatau ona alu atu Bolivia i tua atu o le "toe faʻaleleia o le setete ma le toe tufatufaina atu o ni vaega faapitoa o le post-neoliberalism" ma amata ona mafaufau i "se faʻataʻitaʻiga fou."
“E tatau ona toe faafoligaina a tatou tamaoaiga mo le tele o mafuaaga, faatasi ai ma tapulaa o le siʻosiʻomaga o le paneta, lea e le mafai ona onosaia le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o le tamaoaiga o atunuu e taʻua o atunuu tau atiaʻe, aemaise lava le malosi o loʻo tulaʻi mai e pei o Saina poʻo Initia e 1.3 piliona tagata taʻitasi; ma le tapula'a o se fa'a-Kapitalisme i fa'alavelave fa'avae e mafai ona maua na'o le tau fa'asili pe fa'atumauina le fua faatatau o tupe mama e ala i le fa'aogaina o tagata ma le natura.
"I lenei tulaga, o le sao a Bolivia i le auala tatou te toe mafaufau ai ma tuʻufaʻatasia le aia tatau i le atinaʻe ma aia tatau a le Tina o le Lalolagi e taua tele mo felafolafoaiga o loʻo oʻo mai. Ma e fetaui lelei i lenei mea, e ui o le faʻavaeina o punaoa faanatura mo le toe faʻaleleia o la tatou pulega faʻapolokiki ma le tamaoaiga o se mea taua, ma o la latou vaega faʻapisinisi e taua tele i le taimi nei, e tatau ona tatou ulu atu i le vaega lona tolu o le a faʻatasi ma le faʻalauteleina o fua i se auala e e fa'amalieina le sailiga mo se isi fa'ata'ita'iga o le atina'e (ona o isi iO le atinaʻe o loʻo faʻaauau pea ona avea ma utopia i Bolivia, ae le taʻua Saina poʻo Initia).
O nisi o galuega vave
E ui o felafolafoaiga i luga o vaʻaiga umi i Polivia ua amata ona tatala, o loʻo i ai nisi o galuega faʻafuaseʻi o loʻo feagai ma le malo na faʻaalia e le faiga palota. O le tasi o le manaʻoga e faʻamalosia nisi o faʻalapotopotoga autu a le setete, amata i le faamasinoga palota ma faamasinoga.
O le Supreme Electoral Tribunal (TSE), o se tino fou i lalo o le 2009 Constitution ma le matafaioi mo le faʻatulagaina ma le vaavaaia o faiga palota uma i Bolivia, na faʻaalia e iai ni faʻaletonu ogaoga i ana gaioiga - faatasi ai ma se faasologa o taimi misia, fenumiai i le tofiga o le toe foi mai. ofisa (jurados electorales), ae sili atu i mea uma e le'i faamoemoeina le tuai i le faitauina o palota ma lipoti o taunuuga, lea na mafua ai e le TSE le faaletonu o tomai faapitoa. Ae ui i lea, o lana vaavaaiga na manino lava na le ausia le tulaga manaomia o le tausiga; e oʻo lava i se mea faʻalumaina i palota palota - o le igoa aloaia o le setete (Plurinational Setete o Polivia) na sese ona lolomi e faapea “plurinominal,” e faasino i se vaega o sui i totonu o le maota maualalo - e lei matauina seia oo i le aso o le palota!
O faʻalapotopotoga sili ona vaivai a le setete, e ui i lea, o faamasinoga ma faiga faʻaletulafono i lona atoaga, e aofia ai isi faamasinoga, o se faʻafitauli faʻamaonia na faʻaalia e itu tetee ia latou taumafaiga e vali le malo o le MAS lava ia e le agavaa. O se faasea tele e faatatau i le tuai tele o le faamasinoga o mataupu, e le gata i solitulafono ma tagata lautele; mo se fa'ata'ita'iga, e fa'atatau e o'o atu i le 80% pe sili atu fo'i pagota e le'i tatala i tua e le'i fa'amasinoina i totonu o se taimi talafeagai, ma i'u ai i le tumutumu o falepuipui ma mafua ai le tele o vevesi i masina talu ai nei. Ua folafola e le malo le tulafono e foia ai le mea ua ta'ua e le Sui Peresetene Álvaro García Linera o se faiga faamasino “i se tulaga koma”; Fai mai le Minisita o Faamasinoga, Sandra Gutiérrez, o le a maua ai foi mo faamasino falepuipui e faaosofia ai le faatuai o le faamasinoga tonu.
I aso talu ai nei, na faia ai e le ALP, lea o loo faaauau pea ona fono e aunoa ma sui usufono na toe saili e toe filifilia i le faaiuga o le a oo mai, na talia ai se tulafono e aiaia ai, e aofia ai, mo le na'o le tasi le taimi na lafoa'i ai i nisi tulaga o moliaga e le'i fa'amasinoina i totonu o le tolu masina talu ona molia. Ua soloia ai foi le auai o faamasino filifilia o tagatanuu i le tuuina atu o faasalaga, ua manatu o se mafuaaga autu o le tuai.
O le isi su'esu'ega tele o le au palota o le a o'o mai ia Mati 2015 pe a faia palota i matagaluega ma nu'u i Bolivia atoa. O le UD ua uma ona amataina fonotaga ma isi vaega e tuʻufaʻatasia faʻamaumauga a le itu teteʻe. O le MAS, mo lana vaega, ua faʻatulagaina fonotaga ma taʻitaʻi o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga eseese e fuafua a latou faʻalavelave.
Ma o mata uma nei o loʻo i luga o le palota o Oketopa 26 i le tuaoi o Pasila, le malosiaga o Amerika i Saute, lea o loʻo feagai ai Peresitene Dilma Rousseff o le Workers Party ma se tauiviga faigata e faasaga ia Aecio Neves, le sui tauva o le saʻo e fetaui lelei ma le Iunaite Setete. O lena palota, o le tusi lea a Bolivian sociologist Eduardo Paz Rada, o le a avea ma "mea maualuga maualuga o faiga faaupufai faaitulagi." O Rousseff, na ia matauina, e foliga mai e leai se tautinoga i Amerika Latina e pei ona i ai i lona tuaa o Lula Da Silva. Ae e fesoasoani lava o ia
“Ia faatumauina nisi o faamoemoega mo se tulaga tutoatasi ma le tutusa i totonu o atunuu o lo tatou itulagi, i se tulaga o le faaletonu o faiga faavae i Sisifo ma le tulai mai o poloka tulaga ese ma faaupufai i totonu o konetineta e lima.
"O sootaga faʻavaomalo a Bolivia ma Pasila i tausaga talu ai nei e leʻi sili ona lelei, e ui lava i le taua o le auina atu i fafo o le kesi Bolivian ma le tupe maua latou te maua mai le faʻalagolago o São Paulo i lenei puna malosi ma le gafatia mo le tuʻufaʻatasia faʻatasi ma le faʻatasi. Ae peitai o le a sili atu ona leaga pe a manumalo Neves.
"E taua le matauina o setete o Pasila o loʻo manumalo ai Neves o loʻo i luga uma o le tuaoi i sasaʻe o Bolivia, lea o loʻo i ai le tele o kamupani faʻatoʻaga faʻatau ma soya e faʻatau atu fanua, o loʻo fesoʻotaʻi ma Bolivian neoliberal ma faipule fai fanua, ma e iai se faatosinaga malosi ia i latou.
"E taua foi i le geopolitics faʻaitulagi ma paleni o malosiaga o le palota a le peresetene i Uruguay, ia Oketopa 26 foi, ma le palota lautele e faia i le tausaga a sau i Atenitina, ma se taunuuga le mautinoa."
Ioe, tatou te ola i taimi manaia - ma faigata.
Faafetai ia Federico Fuentes ma Art Young mo a latou iloiloga taua ma fautuaga i se ata muamua.
[1] E to'afa Senatoa e filifilia e matagaluega ta'itasi. I totonu o le Maota o Sui Tofia, e 63 o nofoa e "leai se tasi," o lo'o umia e se sui na filifilia ma le tele o palota i le itumalo palota; o le isi 60 nofoa e tuuina atu i itu auai e tusa ai ma a latou sea o le palota lauiloa; ma i matagaluega ta'itasi e fitu, o tagata palota a le atunu'u e le o ni sui o le malo tele o Aymara ma Quechua, e filifilia ai se sui e to'atasi, ma e 130 le aofa'i o sui. I le 2011 na leiloa ai e le MAS lona lua vaetolu o le toatele ina ua lafoaia e sui o le atunuu e toalima le pati i le tetee i le taofiofia e leoleo o le TIPNIS savali. Mo taumatematega fete'ena'i i le aofa'i nofoa mulimuli mo le MAS i le palota 2014, va'ai "El MAS alcanza los dos tercios en la Asamblea Legislativa"Ma le"Aún hay incertidumbre sobre los 2/3 del MAS i Asamblea.” O le ese'esega o lo'o taoto i le tulaga pe mafai e vaega laiti e lua, o le MSM ma le Verdes, oi latou uma na togi i lalo ifo o le 3%, e agavaa i le tasi nofoa ta'itasi; a leai, e alu na nofoa e lua i le MAS. (E tatau ona maitauina, masalo, o sui tauva MSM i nofoa e le faʻamaonia na maua toetoe lava 8%.)
[2] le Agenda Patriótica 2025 e aofia ai se faʻavae o "13 Pillars for a Dignity and Sovereign Bolivia" na tuʻuina atu e Evo Morales i se saunoaga a le peresetene i le Fono Faitulafono ia Ianuari 2013. O le polokalame palota a le MAS i lenei tausaga e faʻavae i luga o lenei pepa, o sini umi mo le 2025, o le tausaga o le lua selau tausaga o le tutoatasi o Bolivia mai Sepania.
[3] Katu Arkonada (na fanau i le atunuu Basque o Sepania, 1978) ose sa avea muamua ma faufautua i le Vice Ministry of Strategic Planning, ma sa galue i le Matagaluega o le Va i Fafo o Bolivia. Ua uma ona ia faasaʻoina lomiga Transiciones hacia el Vivir bien ma Un Estado muchos pueblos, la construction de la plurinacionalidad i Polivia ma Ekuatoa. O ia o se sui o le Feso'ota'iga o Tagata Atamai i le Puipuiga o Tagata, ma se sao i le Le Monde diplomatique, lomiga Bolivian.
[4] “Imaginaries” e faasino i le auala e mafaufau ai nei vasega o latou tulaga faatauaina, faalapotopotoga, tulafono, ma faailoga.
[5] O Henrique Capriles o le sui tauva a le itu taumatau i le palota 2012 ma le 2013 i Venesuela, ma na latalata lava i le faatoilaloina o Peresitene Nicolas Maduro.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo