O Bolivia e alu i le palota i le Aso Sa a sau, Oketopa 12, i le palota lona tolu a le atunuu talu mai le manumalo o Evo Morales ma lana Movement Toward Socialism (MAS) ia Tesema 2005 ma le lona lua talu mai le taliaina o lona faavae fou i le 2009. O le MAS lisi, taʻitaʻia e Peresitene Morales ma lana Sui Peresetene o Álvaro García Linera, o loʻo i luma i le palota o manatu i luga o faʻailoga faʻafeagai, uma i le itu taumatau o le MAS.
E ui lava o le "faiga o suiga" a Bolivia, o lona "faiga faatemokalasi ma aganuu" e pei ona taʻua e García Linera, o loʻo i ai pea i lona amataga, o le atinaʻe o le atunuʻu ua uma ona tosina mai ai le fiafia tele - ma nisi o feeseeseaiga - faʻavaomalo, ae le gata ona o lona malo. matafaioi o se ta'ita'i faitio i suiga o le tau o le lalolagi, lea e fa'ailoa sa'o mai i a'afiaga ma le fa'atatau e fa'atatau i le faiga fa'aolaola o le gaosiga.
O nisi o mea taua o lenei faiga ma le auala o loʻo taumafai ai Bolivia e faʻatulagaina tulaga muamua i le "alu atu i tua atu o faiga faʻapitoa" o loʻo talanoaina i lenei faʻamatalaga puupuu na ou faia i se mafutaga faaleaoaoga i le People's Social Forum i Ottawa, Aokuso 22.
– Richard Fidler
* * *
O i matou o “ecosocialists” ona o le faaletonu o le tau o loo feagai nei ma i tatou o le mataupu tele lea o loo feagai ma tagata o le lalolagi. E lamatia ai le ola o le tagata. E mafua tuusao e le kapitalisme o se faiga. O le suiga i le kapitalisme o le socialism, ma o la tatou socialism e tatau ona atagia ai le totonugalemu o faʻafitauli o le tau i o tatou mafaufauga ma gaioiga.
I luga o le lalolagi atoa, o Bolivia o loʻo sili atu i luga atu o lona lapoʻa i le tosina atu i ai o lenei faʻafitauli ma faʻatulagaina ni tali i ai - i totonu o tapulaʻa o lona tulaga o se tamai atunuʻu i Amerika i Saute. Ma o loʻo faʻagasolo atu lona malo e faʻatino ana fuafuaga e ala i le atinaʻeina o se "tamaoaiga, agafesootai ma fesoʻotaʻiga faʻataʻitaʻiga manuia" lea e faia vave laasaga agai i le faʻaumatiaina o le talatuu faʻalagolago o colonialism, neo-colonialism ma capitalism aʻo faasino atu le auala agai i le mea o loʻo taʻua ai "le vaʻaiga lautele. .”
O le a ou amata i le faʻamalamalamaina o nai faʻataʻitaʻiga iloga o le auala o loʻo saofagā ai Polivia i lo tatou malamalama i suiga o le tau ma mea e mafai ona fai i ai.
Ina ua fono a Malo Aufaatasi 2009 i Copenhagen fa'amuta e aunoa ma se tautinoga a malo tetele i le fa'aitiitiga o fa'amu, Na vave ona tuuina atu e le Peresetene o Bolivia Evo Morales se valaau mo se “Konafesi a Tagata i le Lalolagi i Suiga o le Tau ma Aia Tatau a Tina o le Lalolagi,” e talimalo ai Polivia.
Fonotaga a Tagata i Suiga o le Tau
Na fono le konafesi i Cochabamba ia Aperila 2010. Na auai le silia ma le 30,000 tagata (tasi vaetolu o tagata asiasi mai fafo mai atunuu e 142 ma sui aloaia mai setete e 47). Na ia faʻaaogaina se anticapitalist malosi "Maliega a Tagata” lea na valaʻau, i se vaega, mo le faʻamautuina o le maualuga o le vevela i le 1o C ma fa'atapula'aina le fa'aosoina o le carbon dioxide ile 300 vaega ile miliona.
Na teena foi e le Cochabamba Agreement faiga maketi kaponi e faaliliu atu ai le matafaioi autu mo le faaitiitia o le kasa oona i atunuu matitiva. Na manaʻomia le pulega tuʻufaʻatasia o vaomatua, "e aunoa ma ni faiga faʻatau ma faʻamautinoa le auai atoatoa o tagata moni ma nuʻu faʻapitonuʻu." Ma sa valaau atu i atunuu atiaʻe ina ia tuʻufaʻatasia le 6% o le latou GDP e tetee atu ai i suiga o le tau, e toe totogi ai nisi o a latou aitalafu o le tau ona o latou faʻafefe.
O nei talosaga ua le amanaia e Malo Aufaatasi i fonotaga o le tau mulimuli ane. Ae ua tuliloaina e Bolivia lana taumafaiga faavaomalo.
Poloaiga e Sefulu a Evo
O se faaaʻoaʻoga, i le 2012, na faatulaga ai e le malo se faatasiga tele iā Tesema 21, le solstice o le taumafanafana i saute, i le motu lauiloa o Isla del Sol i le Vaituloto o Titicaca. O lea fa'amoemoe na fa'atosinaina ai le tusa ma le 40 fa'alapotopotoga mai le lima konetineta fa'apea fo'i ta'ita'i o le malo mai isi atunu'u. I aso na muamua atu i lea fa'amoemoe, sa fa'atulaga ai fonotaga fa'alaua'itele ma luga ole initaneti e fa'aosofia ai felafolafoaiga fa'alaua'itele e uiga i mataupu e pei o suiga o le tau ma a'oa'oga mai le poto fa'ale-aganu'u ile ola fa'atasi ma le Natura. I lana tautalaga i le mea na tupu lava ia, na ofoina atu e Evo Morales "O Poloaiga e Sefulu e faafeagai ai ma faiga faa-kapitalisme ma fausia ai le aganuu o le olaga. "
O le tausaga nei o loʻo taʻitaʻia ai e Polivia le vaega G77+Saina o atunuu ua 133 nei o le lalolagi i Saute. Ua fa'aaogaina e le malo o Morales lona tulaga e fa'aalia ai mataupu o suiga o le tau, atina'e gafataulimaina ma le "Ola lelei ma le Tina o le Lalolagi." O autu iloga ia o O le saunoaga amata a Evo i le fonotaga a le G77 i Santa Cruz i le ogatotonu o Iuni, lea na taʻua saʻo ai le faʻalavelave o le tau i le "le faʻaleagaina o le gaosiga o tupe."
I le lua vaiaso mulimuli ane, na lagolagoina ai e le Bolivian Workers Central (COB) ma le malo se "Anti-Imperialist International Trade Union Conference" i Cochabamba. Na auai sui o iuni i atunuu e 22 o lo o galulue faatasi ma le World Federation of Trade Unions (WFTU), lea e faapea mai e 86 miliona sui auai i atunuu e 120.
Fa'afitauli o le tau e pei o le 'fa'ama'i'ese'ese' o fa'alavelave fa'a-Kapitalis
Na talia e le konafesi se mea ofoofogia "Su'esu'ega Fa'aupufai a le Malo” e fa'atatau i le fa'asino atu o le ala e aga'i atu ai i se tulaga fa'aagafesootai i le lalolagi. O loʻo tatou feagai, fai mai, ma se faʻalavelave faʻavae o le lalolagi atoa e aʻafia ai itu uma o le natura ma le olaga o tagata - tau, malosi, meaʻai, vai, ma isi.tioata o nei fa'alavelave uma.... O loʻo tatou i ai i se tulaga o le faʻauluuluga o mea uma e faʻatau, e aofia ai le ola lava ia ma oloa masani.
O le faʻamatalaga e teena ai le manatu o se "tamaoaiga lanu meamata," e faʻavae i luga o masini faʻapitoa e pei o carbon credits, e masani lava o le tuʻufaʻatasia o le natura. Ma o loʻo faʻasino atu i le faʻatupulaia o tauvaga mo le puleaina o le utiuti poʻo le faʻaitiitia o punaoa faanatura, o se mea taua i le taua a le malo.
O le tetee atu i faiga faakomepiuta a le lalolagi i aso nei o faiga tetee i totonu o le lotoifale, o le faamatalaga lea. Ae i le lalolagi atoa tatou "e leʻi faia lava se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia e mafai ona avea ma se isi mea i le faʻauluuluga."
O le "feteʻenaʻiga autu o faiga faʻavae," o loʻo fai mai ai, "o le feteʻenaʻi i le va o uiga faʻaagafesootai o le gaosiga ma le tulaga faʻapitoa o meatotino i luga o auala o gaosiga ma le faʻatatauina o ona taunuuga .... O se isi poloketi e faʻafeiloaʻi ai le faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa e mafai ona maua mai i vaega taʻutaʻua ma galuega faʻatulagaina" - faʻatasi ai ma le "socialism o lona tafailagi."
O le mea la o loʻo fai mai ai Bolivians, e leai se vaifofo tumau i le faʻateleina o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le siosiomaga ma faʻafitauli o le tau e le mafai ona manumalo i faiga faʻavae.
Fa'alagolago ma le 'extractivity'
Ou te talitonu e leai se isi malo i le lalolagi atoa o loʻo faia nisi mea e faʻasalalau ai lenei feʻau ecosocialist. Ae ui i lea, o loʻo i ai se manatu masani - aemaise lava i le tele o faʻasalalauga faʻamasinoga i le lalolagi i Matu - o le malo o Bolivia e solia moni nei tulafono i lana lava fuafuaga tau atinaʻe. O se faitioga masani e le gata ina le malepelepe i faiga faavae - o se tasi tagata faitio lauiloa i nei vaega fai mai o le "toe fausia neoliberalism"[1] - ae e leʻi motusia ma le maumauaʻi i le "extractistist" talatuu o colonialism ma capitalism, e faasino i le mea moni o le tamaoaiga o Bolivia o loʻo faʻalagolago tele i le tele o le aveeseina ("aveeseina") ma le auina atu i fafo o mea mataʻutia, ae le naʻo tu ma aga masani. alamanuia e maua mai ai e pei ole la'ina ma vai kaponi ae ala atu i faatoaga tetele, vaomatua ma e oo lava i faigafaiva.
O lea, seʻi o tatou vaʻavaʻai vave i nisi o vaega o le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o Bolivia, i le manatuaina o lenei atunuu laʻititi o le 10 miliona e le mafai ona faʻamoemoeina e faʻatupu faʻaagafesootai na o ia lava, i le vavae ese mai le tamaoaiga o le lalolagi ma ona atunuu tuaoi i totonu. Amerika Latina.[2]
Le fa'ata'ita'iga fou tau tamaoaiga
I le tolu masina talu ona tulaʻi mai i le tofi, i le 2006, na “faatunuu” ai e le malo o Morales le punaʻoa autū faanatura a Polivia, o le tele o mea e teu ai le hydrocarbon. Na fa'aalia e le setete le umiaina o kesi ma minerale teuina ma toe fa'atalanoaina konekarate ma kamupani tumaoti, e aofia ai ma isi atunu'u, o lo'o a'afia pea i le fa'amamaina ma le fa'atauina atu o oloa. Faʻafetai i le faʻatuputeleina o totogi ma lafoga, e tusa ma le 80% o tupe mama o loʻo alu nei i le setete, e sili atu nai lo le fa faʻateleina o lana vaega o nei tupe maua.
O le si'itia tele o tupe maua a le setete ona o le pulea sili atu o le tamaoaiga o punaoa faanatura ua faafaigofieina ai le pa'u tele o aitalafu a le malo. O le fa'aitiitia o le fa'alagolago i nogatupe mai fafo, ua mafai ai e le malo ona fa'alautele lana polokalame fa'alotoifale i vaega e pei o feso'ota'iga, eletise ma vai, ma fa'amautinoa le to'atele o tagata Bolivia e mafai ona maua nei auaunaga fa'avae.
O laasaga taua ua faia mo le atinaʻeina ma le faʻalauteleina o le tamaoaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i lalo o le fuafuaga a le malo o le gaosiga o le kesi, ua amata nei e Bolivia ona faʻatau atu i fafo kesi faʻaogaina ma e oʻo atu i le 2016 o le a mafai ona faʻamalieina lona manaʻoga i totonu o le atunuʻu mo kesi ma le kesi faʻalenatura (LNG). O lea la, e faitau selau miliona tala o lo'o tu'uina atu i le taimi nei e fa'atupe ai le tau o le kesi fa'aulufale mai e mafai ona toe fa'aogaina e fa'amalieina ai isi mana'oga. Ma e maualuga atu tupe maua mai oloa gaosi oloa auina atu i fafo o lona uiga e mafai e Bolivia, i le aluga o taimi, ona vaavaai i le faatupulaia o le tele o tamaoaiga mai le itiiti ifo o le gaosiga o kesi.
O le siʻitia o tupe maua a le setete ua "faʻafaigofieina le faʻa fitu o faʻaopoopoga o tupe faʻaalu a le malo ma le manuia talu mai le 2005," o le tusi lea a Federico Fuentes. O le mea lea, "ua faʻatagaina ai le malo e faia se agaʻi i luma i le faʻatoʻilaloina o aitalafu faʻaagafesootai na ia maua mai." Ua matua fa'alauteleina polokalame fa'aagafesootai; i le taimi nei e tasi i le tolu Bolivians o loʻo faʻamanuia saʻo mai tupe totogi a le malo.
Ua fa'aitiitia le tulaga mativa mai le 60.6% o le faitau aofa'i o le 2005 i le 43.5% i le 2012. Ua fa'apea fo'i ona fa'aitiitia tupe maua.
O tupe maua maualalo, masalo, e ui ina taua ia i latou lava i se tasi o atunuu sili ona matitiva i Amerika Latina. Ae o loʻo i ai se mafuaʻaga lelei e faʻamoemoe ai le tele o suiga faʻale-agafesootai i se taimi lata mai, aemaise lava pe a mafai e le malo ona alu i tua atu o polokalame e faʻatatau i vaega faʻaletonu ma faʻatino fuafuaga faʻasalalau lautele i vaega e pei o le soifua maloloina.
E sili atu tupe maua a le tagata lava ia, faʻatapulaʻaina pisinisi ma le faʻatupulaia o maketi i totonu o le atunuʻu - o le malosi faʻatau e sili atu i le 40% talu ona nofo Morales i le tofi.[3] - ua fesoasoani i le tuputupu aʻe i le vaega o gaosiga, saofagā i le faʻaitiitia o le leai o se galuega (O Bolivia o loʻo i ai nei le tau maualalo i Amerika i Saute, 3.2%), ma le faʻateleina o le pasene o tagata faigaluega o loʻo faigaluega i le tamaoaiga aloaia.
E le gata i lea, ua faia e le malo nisi o fuafuaga taua e le gata ina ia faaitiitia ai le faalagolago o Bolivia i le aufaipisinisi ae ia faasino atu le atunuu i se tulaga mulimuli mai le pule-aufaipisinisi - e ala i le fausiaina o pisinisi laiti a le setete lea e maua ai e le au gaosi oloa ma nuu i le auala e faʻatautaia ai; o le fa'aigoaina o le silia ma le 35 miliona heta o fanua e fai ma meatotino fa'atasi po'o teritori o le atunu'u; ma fa'amalosia faiga fa'a-fa'ato'aga fa'atasi e ala i avanoa fa'apitoa i meafaigaluega, sapalai, nonogatupe e leai ni tului ma maketi fesoasoani a le setete.
O le aveeseina o Bolivia mai le extractivism, e ui i lea, e le o se faiga faigofie. I se taimi pu'upu'u, o le fuafuaga o le atina'eina o le tamaoaiga o le atunu'u ua matua fa'alauteleina lona fa'alagolago i le tamaoaiga e maua mai ai. I le itu lelei, o le maualalo o le leai o se galuega, sili atu le saogalemu lautele, tulaga maualuga o le soifuaga ma se siosiomaga faaupufai lea na tuuina atu ai le aloaiaina o le faavae o tagata ma gagana, ua faamalosia ai le lotogatasi lautele o vasega lauiloa, lea e faalagolago i ai le malo mo lana lagolago. . O laasaga taua ia i soʻo se galuega faʻasaʻolotoina, o se tasi e faʻasino atu le ala e agai atu i lena folafolaga "socialist horizon."
Faalolotoina o le faagasologa?
Ma atonu ua na o se amataga, na tusia e Alfredo Rada i se tala taua na lomia i le amataga o Aukuso ua faaulutalaina "Fa'alolotoina le fa'agasologa o suiga e fa'atatau i gaioiga fa'aagafesootai.” O Rada o le Sui Minisita o Polivia mo Fegaiga Faʻaagafesootai ma Sosaiete Sivili. O lana matagaluega e lipoti saʻo i le Matagaluega a le Peresetene ma Peresitene Evo Morales.
Ua tosina atu e Rada le toe faʻafouina talu ai nei o le mea na ia taʻua o le "Revolutionary Social Bloc" o iuni fefaʻatauaʻiga tetele, campesino ma faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu faʻapea foʻi ma aufono a le pitonuʻu ma komiti aoga i le taulaga, micro-enterprises ma sui o le galulue faʻatasi. O lenei poloka poʻo soʻotaga ua taʻua o le CONALCAM, le National Coordination for Change.[4]
"O le toe maua mai o faʻataʻitaʻiga o tagata faigaluega ma faʻalapotopotoga faʻaagafesootai," o le tusi lea a Rada, "e mautinoa lava e faʻamalosia ... manatu faʻapitoa i totonu o le faagasologa o suiga." Na ia taulaʻi atu i le fonotaga a le Cochabamba anti-imperialist trade union ia Iulai, lagolagoina e le malo.
“O le malosi nei ma le lumanaʻi manuia o le faiga o Bolivia. I na talosaga latou te puipuia mea ua ausia (lea e tele) ma saili e faʻalolotoina suiga i a latou lava faiga faʻapolokiki e faʻavae i luga o gaioiga faʻaagafesootai.
"Ae o le tautalaga e uiga i le faʻalolotoina o le faagasologa, pe a manaʻo e ausia le malosi sili atu, e tatau ona faʻatasi ma fuafuaga faʻapolokalame e faʻasino atu i le faʻamalosia atili o le setete ma ni atunuʻu fou i vaega o le tamaoaiga ma pisinisi fou i petrochemicals, sila, metallurgy ma mea'ai gaosia; i le suiga o sootaga faʻa-kapitalisi o gaosiga i pisinisi a le malo; i le fa'amalosia o le vāega fa'aagafesootai ma feso'ota'iga o le tamaoaiga e ala i galuega fa'atino o se natura fa'atasi e maua ai galuega; i le fa'ato'aga fa'ato'aga lea e fa'aumatia ai ituaiga fou o le latifundism ma le pule mai fafo o le fanua lea na atia'e i tausaga talu ai nei; i le puleaina o taumafa, aloese mai ituaiga fou o monoculture i sasae (soya) ma i sisifo (quinua) o le atunuu; ma le puipuia o le Natura Tina mai le filogia o le maina ma le ogaoga o aafiaga o le taumafaina le mafaufau o punaoa faanatura i totonu o taulaga.
"Afai e tausia e le agafesootai faiga faʻapolokiki ma polokalame faʻapolokalame, o le a avea i latou ma faʻavae autu i pulega faʻatemokalasi i le vaeluagalemu, o se mea taua tele i le puleaina o le faagasologa.
“E tusa ai ma le avanoa o le manumalo fou o Evo Morales e faasaga i se apaau taumatau o loo sailia pea se tapasa, o la tatou vaaiga e tatau ona sili atu nai lo le fuafuaina o tagata palota. O le taimi lenei e faʻapotopotoina ai le au fouvale i manatu manino, faʻapipiʻi i latou i fesoʻotaʻiga vavalalata ma faʻalapotopotoga faʻaagafesootai ma faʻamalosia le Movimiento al Socialismo (MAS) e avea ma meafaigaluega faʻapolokiki o na gaioiga.
O le fa'alagolago i puna'oa e le o le mafua'aga o le fa'aletonu
O lo'o fa'aauau pea ona fa'agaoioi kamupani fa'asalalau i Bolivia. O lo'o fa'aauau pea galuega e fa'aaogāina. O le tamaoaiga o Polivia o loʻo tumau pea le faʻatau tupe ma faʻalagolago i punaoa. Ae o ulua'i manuia o lana fuafuaga tau atina'e fou e fa'atotonu i faiga fa'afaigaluega a le setete e fa'aalia ai e le'o fa'alagolago i puna'oa. taʻitasie fa'atupuina le fa'aletonu;[5] o tulaga vaivai a le setete ma gafatia e masani ona feso'ota'i ma ia tamaoaiga. Atunu'u e malosi atu fa'alapotopotoga a le setete - e pei o Nouei po'o Kanata, o lo'o fa'alagolago tele i le fa'aogaina o le hydrocarbon (ma le maina i Kanata) - o lo'o tumau pea le manuia. Ae ui i lea, Kanata, o se tasi o le G7 taʻutaʻua malo faʻa-Emepaea, o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona faʻaleagaina le siosiomaga i le lalolagi, ma e le o se faʻataʻitaʻiga mo Bolivia.
O loʻo faʻaogaina e le malo o Bolivia le avanoa lelei e ofoina mai e le faʻateleina o maketi i le lalolagi atoa mo punaoa a le atunuʻu e faʻamalosia ai le pule a le setete ma gafatia ma le faʻamoemoe e siitia tulaga o le soifuaga, fuafuaina o gaosiga mo le atinaʻeina o le atunuʻu, ma faʻamalosia vasega masani i lalo o le atunuʻu.
I le taimi lava e tasi, o loʻo nofouta o le pulega faʻa-Emepaea o se faiga o le lalolagi o loʻo faʻaauau pea ona avea ma faʻamataʻu autu i ia taumafaiga uma faʻapea foʻi ma le lamatiaina o le siosiomaga e leʻi iai muamua. O le mafuaʻaga lea o loʻo faʻatupuina ai pea le faʻalauiloaina o tagata lautele i le manaʻomia o le alu i tua atu o le faʻauluuluga o tupe faavae o se vaega taua o le faʻavaeina o le "isi lalolagi" o le ola fealofani o tagata ma le va o tagata ma le natura.
Ma o le mafuaʻaga foʻi lea na tuʻuina atu ai e le malo le faʻamamafa tele i le fausiaina o soʻotaga faʻavaomalo lautele ma malo ma faʻalapotopotoga faʻaagafesootai e uiga i mataupu e pei o faʻafitauli o le tau.
[1] Jeffery R. Webber, “E ese mai mafaufauga, ua toe fausia le neoliberalism i Polivia i lalo o Morales,” http://isreview.org/person/jeffery-r-webber.
[2] Mo se faʻalauteleina atili o lenei finauga, vaʻai Federico Fuentes, "Bolivia: Beyond (neo) extractivism?," lomia muamua i le Telesur.
[3] Linda C. Farthing ma Benjamin H. Kohl, Evo's Bolivia: Faʻaauau ma Suiga (University of Texas Press, 2014), itulau. 86.
[4] O le Coordinadora Nacional por el Cambio (CONALCAM) o se faʻamaopoopo faʻapolokiki a Bolivian o gaioiga faʻaagafesootai e ogatusa ma le pulega o le Movement for Socialism-Political Instrument for the Sovereignty of the Peoples (MAS-IPSP). Na faavaeina i le aso 22 Ianuari 2007 i le taimi o le Fono Faavae o le 2006-2007. O le CONALCAM e faʻaputuina ana faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga e lagolagoina le "faʻagasologa o suiga." (Wikipedia)
[5] Mo se talanoaga taua o le "extractivity" mai le vaaiga a le malo, vaai Álvaro García Linera, Geopolitics o le Amazon, itulau 31-35.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo