Donald Trump e toetoe lava leai se aoga e pei o se tofo i luga o se mea.
Soʻo se tasi na gauai atu i le faʻamasinoga i le mataupu a E. Jean Carrol ma / poʻo le CNN "townhall" i le aso 10 o Me i New Hampshire e iloa o Trump o se pepelo pepelo; ma e naʻo pe ana e te leʻi aʻoaʻoina lena mea i le valu tausaga talu ai. Na'o le tele o itula na ou fa'aaluina e matamata ai le au su'esu'e TV autu o lo'o fa'aalia i lana CNN hall. O manatu sa matua tele lava i luga o laina i luga.
O le mea na ou ofo ai, e ui i lea, ina ua uma ona faʻaalia manino pepelo a Trump ma faʻaauau le taufaaleaga ia Carrol, o le faʻatapulaʻaina o le taʻusalaina o Trump.
O le aufaasālalau autu ua faʻatapulaaina le tele o manatu faʻapolokiki mai mea uma sei vagana ai le pito o le itu taumatau i lena pito i le ogatotonu "agavale" -o lona uiga, Biden ma le "liberal" Democrats-i le agavale, ma se episodic "ivi" ia Bernie , AOC, ma isi sosaiete faatemokalasi. Ma, e pei ona tatou iloa, o le apaau agavale o le fusi o alaleo e sili atu le lautele nai lo lena.
Mai le silia ma le 50 tausaga o le mataʻituina ma le auai i le itu agavale, ua ou vaʻaia o le agavale o loʻo i ai tusitala / suʻesuʻe / tagata atamamai i le itu agavale o le "itu agavale" a le aufaasālalau autu, o loʻo tusitusi lelei pe a le masani ona sili atu nai lo le tripe lea. 'au'aunaga masani a le aufaasālalau. O la matou tulaga o au'ili'iliga e sili atu ona lelei, ma o matou lipoti sili ona lelei e masani lava ona tutusa pe a le sili atu nai lo le aufaasālalau masani. E sili atu lo matou lelei i mataupu tau le lalolagi ma e mafai ona matou taofiofia a matou lava mea i totonu o le lotoifale.
Ae ui i lea, pe latou te fefefe i o tatou manatu pe fefefe i a tatou "avefeau," latou te taofia i tatou i le agavale (faʻamatalaina lautele) e le gata i felafolafoaiga faʻapolokiki ae mai fafo atu o aganuu masani a Amerika. Latou te mumusu e faailoa mai lo tatou i ai.
Faatasi ai ma lenei mea, o la tatou miniscule lapopoa ma le numera o punaoa pe a faatusatusa i le autu autu e faavalevalea le taua. Na ou faitau talu ai nei i le NY Times lava ia e 1,700 tagata faigaluega i lana matagaluega o talafou; pe sao pe leai, e leai se auala e mafai ai ona tatou tauva i numera. O matou foi-e le maofa ai-e leai se aafiaga o le Times, Post, CNN, MSNBC, Fox, ABC, CBS, poʻo le NBC, ma isi, pe faʻapitoa e itiiti ifo i le aofaʻi.
Ua matou tali atu i se faiga fa'atauva'a moni e ala i le fa'atupuina o puna'oa o tala fou a tatou lava ma tauina taua e tele lava a tatou filifiliga. O loʻo ou mafaufau iinei i fafo e pei o le "Democracy Now," Z Network, Counterpunch, Common Dreams, AlterNet, Truth Out, Monthly Review, Tom Dispatch, Green Social Thought, Leipa Notes, The Nation, The Progressive, Mother Jones, (ma , mai Initia, Countercurrents), ma isi. Muamua lava, ou te manatu e taua ia mea taitasi, ma ou te faamalo atu ia latou galuega ma faafetai atu ia i latou na musuia ma atiina ae nei galuega taitasi. E taua tele i latou, ma ou te manatu o le a sili atu i latou i tausaga a sau. Faatasi ai ma le mea ou te alu i lalo, ou te le o finau e le tatau ona i ai, po o le a lava, faapena. Ou te faatāuaina i latou taʻitoʻatasi, e ui lava ou te manatu e mafai ona ou fautua atu ni auala e mafai ai e le toʻatele ona faʻalauteleina le lelei oa latou galuega. (Ma atonu latou te le talia lelei aʻu faʻamatalaga, e pule ia i latou.)
Peita'i, e ui ina mana'omia nei nofoaga, e mautinoa lava e le lava. O le aufaasālalau agavale-ma ou te iloa e sili atu le lautele nai lo i latou na faatoa ou taʻua, o lea faamolemole faamolemole mo le le taʻua o galuega uma-e taua, aua e aumaia ai tala fou ma faʻamatalaga i tagata e le mafai ona latou maua i se isi mea; ma taumafai e fa'amatala fa'alotoifale, atunu'u, ma fa'alelalolagi atina'e i ni auala e malamalama ai i latou ta'itasi. E mafai ai e i tatou o e faitio i le tulaga quo ona finau ma finau i mataupu, ma aʻoaʻo pe faʻafefea ona faʻamaonia a tatou finauga. E fa'atagaina ai le fa'asoaina o upu e uiga i fa'alapotopotoga, po'o galuega taua e tatau ona tatou iloa. O nei mea uma e lelei. Ma atonu o le mea e sili ona taua, o ni punaoa faʻapitoa mo i tatou o loʻo faʻamalosi e faʻafeiloaʻi tagata e fia iloa atili e mafai ona tatou faia ma le mautinoa lautele; toe, ou te manatu e taua tele lenei mea.
O le fa'afitauli, e ui i lea, o le mea moni, o lenei fa'asalalauga agavale o lo'o i totonu o se fa'alavelave, fa'amaufa'ailogaina mai le lautele lautele o Amerika e ala i fa'asalalauga fa'asalalau mai tagata e le o ni tagata agavale, tusa lava po'o le a le taua ma le sa'o o tatou va'aiga. E le mana'o le ta'uta'ua e fa'ailoa a tatou faitioga lautele, ae fa'aitiitia ai lo tatou ola; ma e mautinoa lava latou te le mananao e finau mai ia i matou!
O lenei, e le'o atoa lenei pulu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le avea ai o se tagata aʻoaʻoga faʻapitoa / faʻamalosi, o loʻo i ai poloketi e taua e mafai ai ona tatou talanoaina ma felafolafoaʻi mataupu ogaoga, ma faʻaalia nei manatu i se lautele lautele, e le o ni aʻoaʻoga / faʻalogo tagata fiafia. E lua e vave oo mai i lou mafaufau o Vasega, Tu'uga ma Malosiaga Autasi, ma Global Labor Journal, o lo'o taumafai uma e talepe le taofiofia o tusi talaaga fa'alea'oa'oga masani. Ou te mautinoa e iai isi. Aemaise lava mo i tatou o loʻo i ai aʻoaʻoga faʻapitoa tau aʻoaʻoga, o lo latou ola ai tatou te maua ai se auala e talepeina ai le poloka o le atamai e taofia ai o tatou manatu mai le autu o tusi talaaga faʻaleaʻoaʻoga ma maua ai mafaufauga faʻapitoa mo tagata fiaaai i le lalolagi atoa.
Ae e le lava lena.
Ou te finau atu-aemaise lava mo i tatou ua maua le tulaga aloaia o faailoga maualuluga aemaise o i tatou ua maua avanoa i aoaoga maualuluga-e faapea. e mana'omia ona amata tusitusi ma taumafai e fa'aulu a tatou tusitusiga i fa'asalalauga masani. O le a faigata ma saisaitia e le fiafia. Ae ui i lea, ua tatou ioeina se vaega tele o le taua o manatu i le au tolotolo ma le itu taumatau, ma e matautia lenei mea. E le gata o lona uiga e le maua e tagata o tatou manatu, ae tatau foi ona faasagatonu mai le taofiofia ia i tatou-mafaufau Chelsea Manning, Julian Assange, Edward Snowden-e leai so tatou puipuiga e faasaga i nei osofaiga i tua atu o loia tomai, ma o le mea lena e avea ai la tatou galuega, ma o tatou tulaga lamatia. , fa'atulafonoina; ma le isi, e noatia i osofaiga i le lumanai.
Faʻafefea ona fai lenei mea, aemaise lava i le malamalama o Chomsky ma Herman's brilliant Fa'atagaga o Gaosi? (Mo se iloiloga 2018 o lena tulaga masani, e aofia ai se faatalanoaga ma Chomsky, vaai i le vitio lenei). Fa'atopetope, a'o latou fa'amalamalama lelei i le 1988, e toetoe lava a le mafai ona maua ni manatu fa'atauva'a i fa'asalalauga fa'asalalau.
Ioe, toetoe lava a le mafai-ma sili atu ona le mafai pe a aunoa ma le taumafai. E pei lava o le sailia o galuega; e leai se tasi e sau ma aioi mai tatou te galulue mo i latou (sei vagana ua i ai sau taleni uiga ese), ma e le o le toatele o tatou. E tatau ona tatou faʻamalosia i tatou lava e maua se galuega.
Ou te manatu e aoga le talafaatusa. Ma e maua ai fo'i se fa'amoemoe mo i tatou o lo'o fa'atupu fa'agaioiga: e tatau ona tatou mafaufau i le fa'alatalata atu i le au fa'asalalau aua o se fa'aupuga fa'apolokiki. O lenei, e manino lava, o le a tatou le faʻaaogaina le aufaasālalau "lalolagi." I le taimi nei, e tatau ona tatou amata la'ititi lava: o se sini muamua atonu o le: fa'afefea ona fa'aaofia a matou galuega i itulau fa'apitoa o se pepa fa'apitonu'u? Ma atonu o le isi laasaga atonu o le taumafai lea e feiloai i se tasi i se fale faasalalau—atonu o se tusitala, atonu foi o se faatonu—ma fai i latou e manatu ia i tatou o se “punaoa faatuatuaina.” (O le mea e le o lava le talisapaiaina o le faʻalagolago o le au tusitala lelei i punaoa faʻatuatuaina: O le galuega lelei a Maggie Haberman i le NY Times o le a le latalata i le lelei pe a aunoa ma ana punaoa.) E tatau ona tatou tauivi ina ia maua o tatou manatu, o tatou manatu i le aufaasālalau autu, pe afai e leai se isi mafuaaga nai lo le faamanatu atu i tagata o le “tala fou” e le na o le pau lea o le auala e vaai ai i le lalolagi.
E leai ni au fofo sili. Ae ou te iloa o loʻo matou toilalo i le lalolagi faʻasalalau autu.
I le toetoe lava o faitioga uma na ou vaʻaia ai le fonotaga a le CNN ma Trump, na latou faitioina o ia mo le le faʻaalia o lana lagolago mo Ukraine i lena taua. I le taimi nei, ou te iloa o loʻo i ai le tele o manatu i lena mataupu e oʻo lava i le itu tauagavale, ma e mautinoa lava ou te le lagolagoina Trump i soʻo se auala, foliga, poʻo foliga, ae o le mea na ou ofo ai e leai se taʻua o se avanoa e finau ai. i le taua a Rusia-Iukureini. I lo’u manatu, i lenei mea ma le tele o isi mataupu—aemaise lava e faatatau i suiga o le tau ma le Malo o Amerika—e tatau ona tatou tau ina ia maua a tatou vaaiga i aganuu masani ma ala o faasalalauga.
O le a le foia uma ai o tatou faafitauli, ae o le a tatalaina ai mea mo le sili atu le faʻamalosia ma le faʻatulagaina.
-
Kim Scipes, PhD, sa avea ma tagata faʻapolokiki i le tele o gaioiga mo le silia ma le 50 tausaga, o le tele o tagata faigaluega. O ia o se Polofesa Emeritus o Sociology i le Purdue University Northwest i Westville, IN. Sa ia aʻoaʻoina se kosi i le "Media, Power and Social Control" talu mai le 2006.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo