I le amataga o lenei tausaga, na faʻasalalau ai se aofaʻiga o pepa i lalo o le ulutala o le Fausiaina o le Global Labor Solidarity in a Time of Accelerating Globalization (Scipes, ed., 2016). O se taumafaiga malosi a le au faigaluega e toafitu ma tagata atamamai mai vaega eseese o le lalolagi e mafaufau i le auala e mafai ai e tagata faigaluega i aso nei ona lagolagoina e le tasi le isi i le lalolagi atoa; muamua ina ia puipuia mai osofaiga i luga o le malosi o tagata faigaluega ma a latou iuni, ae mulimuli ane, ia atiina ae manatu i le auala e mafai ai ona sili atu le malamalama o tatou mafaufauga ma a tatou faalapotopotoga e agai atu ai i se lalolagi e sili atu le tamaoaiga ma agafesootai.
O lenei tusiga o loʻo tusia e faʻasoa nisi o nei mafaufauga i tagata e le o iloa e uiga i taumafaiga e suia le galuega i le lalolagi atoa, ma / poʻo latou atonu e le popole. O le mea e leaga ai, o le tele o tagata faʻamalosi i le Iunaite Setete ma Kanata i aso nei e itiiti se mea e iloa e uiga i le gaioiga o tagata faigaluega i nei atunuu-pe, afai latou te iloa, ua naʻo le leaga o mea (i luga o le US labor imperialism, mo se faʻataʻitaʻiga, tagai Scipes, 2000b , 2010a, 2010b, 2012, 2016; tagai foi Bass, 2012; Buhle, 1999; Cox ma Bass, 2012; Rahman ma Langford, 2014; Sims, 1992).
Ae o le mea na masani ona leiloa i le le fiafia poʻo le inoino o le mea moni o le tele o tagata faʻagaioiga alualu i luma ua tuʻuina atu le tele o tausaga ma le malosi tele i le toe fuataʻiina o le galuega a le US (tagai, mo se faʻataʻitaʻiga, Early, 2009; Fletcher ma Gapasin , 2008; mo se lisi sili atu ona atoatoa, taga'i i la'u tusi o le "Contemporary Labor Issues" i le http://faculty.pnc.edu/kscipes/laborbib.htm), e tetee i le pulega a le aufaigaluega a le AFL-CIO (http://faculty). .pnc.edu/kcipes/LaborBib.htm#AFL-CIO_Foreign_Operations), ma i le taumafai e fausia le galulue faatasi faava o malo ma tagata faigaluega i o tatou lava atunuu faapea ma tagata faigaluega i le lalolagi atoa (http://faculty.pnc.edu/kcipes /laborbib.htm#Grassroots); o la’u uo, o Fred Hirsch, ua silia ma le 40 tausaga o faia nei mea uma.
Aisea e taua ai lenei mea, i loʻu manatu, o le vaʻavaʻai atu i le lalolagi mai le tulaga o tagata faigaluega faʻagaioia o loʻo mafai ai ona tatou vaʻavaʻai ma faʻamalamalama manino i vaega o le lalolagi e le mafai ona vaʻaia pe malamalama mai isi tulaga. Ia malamalama, faamolemole, ou te le o finau faapea e sili atu pe sili atu le atoatoa o le tulaga galue agai i luma nai lo isi - e i ai ona lava malosiaga ma vaivaiga, ma o le galue e matua manaomia lava ona aoao mai isi gaioiga ma tulaga-ae o se tulaga e mafai ai. tatou vaai i mea e le mafai e le toatele o isi. O le faia o lenei manatu e foliga mai e taua tele ona o le leai o se malamalama e uiga i le galuega o loʻo faʻasoa e le toʻatele o tupulaga talavou i aso nei.
Ina ia faʻasoa atu nisi o mea na maua i la matou aoina, na ou manatu o le a ou alu i le Folasaga ma mataupu taʻitasi e taumafai e toso ese i se tasi nofoaga nisi o mea sili ona taua na maua mai le tusi. O le mea lelei, o le a faʻaosofia ai le au faitau e maua le tusi ma taumafai e malamalama atili i faʻamatalaga, ae o le mea sili, na ou manatu o le a ou faʻasoa atu nisi o suʻesuʻega lata mai mai nei tagata faigaluega poto masani ma faʻaogaina i latou i se lautele lautele. o tagata fa'agaioiga na auai i isi tauiviga ma gaioiga. O lo'o i ai, pe a fa'a faigofie, e sili atu i le US labor movement nai lo le ta'ita'iga AFL-CIO.
“Faatomuaga” saunia e Kim Scipes. O iinei ou te faʻaaogaina ai le pule a le faatonu e faʻalauteleina ai loʻu mafaufau i nisi o mataupu taua-ma ou te matauina o loʻu manatu lea, atonu o le a le ioeina e isi sao i nisi poʻo mea uma, o lea e le mafai ai ona e manatu latou te taliaina oʻu manatu vagana ai. latou te ta'u mai ai.
Masalo o le vaega pito sili ona taua o le Folasaga o loʻo ou faʻamalamalamaina manatu o le lalolagi atoa ma neo-liberal tamaoaiga, lea e tele ai le fenumiai. O le malosi o le faatosinaina ma le mulimulitaia o le galuega a le tagata poto na fanau mai i Holani, Jan Nederveen Pieterse (1989, 2004, 2008, 2015), ou te finau ai o le lalolagi atoa ua leva ona i ai-talu mai le amataga o le femalagaiga o tagata-ma muamua atu i faiga faavae, faʻaonaponei ma “le Sisifo.” I se isi faaupuga, e le o se mea fou pe o se mea lata mai, e ui lava i le tele o tagata popoto e fautua mai. Ou te iloa o le faagasologa o le lalolagi atoa ua faatelevave talu mai le 1970s, ae e le fou. E le gata i lea, aemaise lava i le mulimulitaia o le galuega a Vandana Shiva (2005) ma Amory Starr (2005), ou te finau e faapea o le lalolagi atoa e le o se malosiaga monolithic, saluina le lalolagi e le mafai ona puipuia e pei o se tafega o le vai, ae o loʻo faia i ni laulau se lua, e faʻaalia ai. faiga pito i luga ma lalo i luga: o faiga pito i luga e faavae i luga o tulaga taua o le faalauiloaina o le faasalalauina e le taofiofia o kapitalisme aemaise lava kamupani i le salafa o le lalolagi, faatasi ai ma le militarism (ma taua e fesootai ma galuega faamiliteli) e manaomia e faamautinoa ai. e mafai lenei mea (o lea e taumafai ai e pulea le lalolagi), ae o le pito i lalo e faʻaleleia ai le ola, saili e fausia se lalolagi e faʻavae i luga o le tamaoaiga ma agafesootai amiotonu, ma le faʻaaloalo mo tagata soifua uma ma le paneta. O lenei so'otaga fa'alelalolagi pito i lalo o lo'o sailia se isi lalolagi, o se lalolagi sili atu, fa'avae i luga o le so'ofa'atasi o le lalolagi, fa'aauau le si'osi'omaga ma le tamaoaiga, ma le fa'amasinoga tau tamaoaiga ma agafesootai. (Mo se tasi o talanoaga, tagai Scipes, 2009a.)
E tusa ai ma lea, o le vaaiga a Nederveen Pieterse e faapea "o le lalolagi atoa e aofia ai fegalegaleaiga sili atu ona malosi i luga o avanoa lautele ma i se taimi puupuu nai lo le taimi muamua" (2015: 8) e tatau ona aofia ai le malamalama o luga-lalo ma lalo-i luga o le lalolagi.
Neo-liberal economics, i le isi itu, o se vaega faapitoa o le neo-liberalism, o se filosofia na mamanuina e foia ai tapulaʻa a le US capitalism lea na iloagofie i le ogatotonu o 1970s. O le mea moni, o le neo-liberalism o loʻo finau e faapea o tupe mama, poʻo le mafai gafatia, naʻo le pau lea o le tau e tatau ona fuaina ai tulaga faʻaagafesootai: afai e fesoasoani se mea i tupe mama, e lelei; a fa'alavelaveina le manuia, e leaga. I se isi faaupuga, o taumafaiga e tau mo le manino o le ea, poʻo le vai mama, poʻo le faʻasaina o le frank, poʻo le soifua maloloina ma le saogalemu o tagata faigaluega e leaga, aua e faʻaitiitia ai le avanoa e maua ai tupe mama.
O le totonugalemu o le neo-liberalism o le neo-liberal economic program, o lona faavae lea. E tusa ai ma Richard Roman ma Edur Velasco Arregui (2013: 7),
O le tulaʻi mai ma le manumalo o le pisinisi neo-liberal agenda e leʻi tupu ona o "malosi maketi" poʻo le lalolagi atoa. O faalapotopotoga sili ona malolosi i totonu o le Iunaite Setete—o le tele o i latou e sili ona malolosi i le lalolagi—na faatulagaina ina ia faataunuuina; na latou atiina ae a latou lava maliega ma faʻaputuina a latou punaoa tele ma fesoʻotaʻiga ina ia faʻataunuʻuina (faʻamamafa i le amataga).
O le autu o le latou finauga e faapea o le soifua manuia o faalapotopotoga a Amerika o le totonugalemu lea o le manuia o le tamaoaiga o Amerika, ma o le ki o lea mea o le soloia lea o soo se tapu i luga o kamupani a Amerika. O la latou taulaiga muamua o le tapeina lea o iuni i fale faigaluega, poʻo le faʻaleagaina o latou. Ma ua latou faʻaititia le fua faatatau o faʻapotopotoga i le vaega tumaoti i le tusa ma le 6.6 pasene, e tusa ma le tulaga tutusa i le 1900.
E tusa ai, e faʻatatau i le "neo-liberal" globalization, e pei ona faia e nisi, e tatau ona tatou faʻatapulaʻaina naʻo le pito i luga-lalo o le lalolagi.
O le fausiaina o lenei mea-ma taʻua i le folasaga ae faʻamalamalamaina i le Mataupu 1-Ou te feagai ma le mataupu o le malo. I le faʻaaogaina o galuega muamua a Nederveen Pieterse (1989), ou te tuʻuina atu se malamalamaga sili atu ona malosi o le manatu nai lo le Leninist version of imperialism, lea e masani ona faʻaaogaina e le agavale (pe a faʻamatalaina uma). Nederveen Pieterse e amata i le manatu Leninist o malo saua-saua, ae e sili atu nai lo lena, ma le iloaina o nisi o nuu faaupufai-e pei o Amerika Amerika i Amerika ma Kanata, Palesitina i Isaraelu, ma Kurds i Iran, Iraq, Suria ma Turkey. , faʻapea foʻi ma sosaiete faʻapitonuʻu i le salafa o le lalolagi-ua faʻaogaina i isi faʻalapotopotoga faʻapolokiki. I se isi faaupuga, nai lo le le amanaʻiaina o nei sosaiete faʻapolokiki, na te faʻaaofia ai i latou i lona malamalama, o lea ua vaʻaia ai le pule a le malo i tua atu o tuaoi faʻapolokiki, ma le malosi e pule i le vaivai seʻi vagana ua talia e ia lava. Faatasi ai ma le faalauteleina o le manatu faavae faapea, na ia iloaina foi e mafai ona i ai le pulega faa-meperia i luga ma lalo ifo o le tulaga o le malo-setete, e pei o fitafita a Malo Aufaatasi o leoleoina nuu o Haiti, po o galuega a le malo o atunuu o loo pulea i latou o atunuu tau atiae; o le mea mulimuli lea e mafai ai e le talitonuga ona faʻavaeina le manatu o le "lebour imperialism" (tagai Scipes, 2010a, 2010b, 2012, 2016).
Faatasi ai ma lenei, na te teenaina se vaeluaga i le va o faiga faaupufai ma le tamaoaiga. Ua iloa e Nederveen Pieterse le mataupu moni o le mea muamua lea i soʻo se tulaga faʻapitoa: i se tasi tulaga, o faiga faʻapolokiki atonu e muamua, ma le tamaoaiga lona lua, ma i le isi, o le tamaoaiga atonu o loʻo faʻauluina le galuega a le malo, faʻatasi ai ma faiga faʻapolokiki lona lua.
Ma le mea mulimuli, ou te talanoaina galuega faʻatino. Ou te fa'ailoa atu e mana'omia le fa'avasegaina o galuega fa'atino, ma fa'ailoa e fa'avasega ma fevaevaea'i, e tele va'aiga ma fa'alatalata, ma fa'ato'a tumu i fete'ena'iga. E leai se tasi o tagata faigaluega. Ma o le mea lea, a faʻamavaeina e se tasi le galuega, e maua e se tasi mea uma mai iuni pisinisi o loʻo masani ona popole i mea e fiafia i ai sui iloga o la latou faʻapotopotoga, i iuni na faia e taʻitaʻi e faʻalautele a latou mea e fiafia i ai, i iuni ua fuafuaina e faʻalauteleina le manuia o lenei vaega faaupufai. po o lena, ae ui i lea, o loʻo i ai pea le tele o iuni o loʻo manaʻomia suiga faʻaagafesootai alualu i luma, e aofia ai i latou e mananaʻo e suia le faatulagaga lautele atoa ma fesoʻotaʻiga faʻapolokiki-tamaoaiga a le lalolagi lea o loʻo faʻapipiʻiina ai lo latou atunuu (tagai Scipes, 2014). O le finauga e tatau ona tatou iloa le alualu i luma iuni ma galulue faatasi ma i latou e faʻalauteleina le manuia o le aufaigaluega ma isi vaega faʻamalosi; e le tatau ona le amanaiaina pe otometi ona aveesea.
O nei mea uma o loʻo faʻavaeina e le Mataupu 1 e Kim Scipes, "Tagafaʻatasi e Tele—Malosi po o Vaivai? Fa'ata'ita'iina le Malosiaga o Leipa i le lalolagi atoa.”
I lenei mataupu muamua, ou te taulai atu i autu autu e tolu. Muamua, e tatau ona tatou malamalama i faʻamoemoega moni o tagata maualuluga i le US, aemaise lava o loʻo i ai ma faʻaauau pea ona taumafai e pulea le lalolagi. Ou te finau o tagata maualuluga ua latou atiina ae se malo o le lalolagi, o le US Empire, ma o le Iunaite Setete o le fatu o le malo. O le mea lea, e tatau ona tatou faʻaaogaina se malamalamaaga malosi o le malo e malamalama ai i gaioiga a Amerika i le lalolagi atoa. E tusa ai ma lea, e tatau ona tatou aufaatasi ma tagata faigaluega ma paaga i le lalolagi atoa e tetee atu i le malo o Amerika ina ia mautinoa e mafai e le Iunaite Setete po o se isi atunuu ona pulea isi.
Ou te finau o tupe o loʻo tuʻuina atu e le au US i le matagaluega o taua-Ou te musu e taʻua o le "puipuiga" -ma o ana paaga faʻapisinisi o tupe e le mafai ona faʻaaogaina e faʻaleleia ai le soifua maloloina, faʻalauteleina aʻoaʻoga saoloto, toe fausia a tatou atinaʻe, faʻatalanoa suiga o le tau. po'o le fa'amalieina o isi mana'oga fa'ale-agafesootai moomia o tagata Amerika. Ou te finau e tatau i tagata Amerika ona filifili pe tatau ona faaauau pea ona taumafai a latou malo e pulea le lalolagi, pe tausia tagata Amerika ma tagata lelei i le salafa o le kelope: tatou te le maua ni punaoa e fai ai mea uma e lua (tagai Scipes, 2009b).
Ou te faʻailoa atu e mafai e le aufaigaluega ona avea ma vaega autu i le fatuina o suiga faʻaagafesootai, ae i le Iunaite Setete, ua le mafai e taʻitaʻi o tagata faigaluega ona faʻamalosia le aufaigaluega e tau mo se lalolagi sili atu, pe leai se auala e mafaufau ai i se lalolagi sili atu, leai se manatu pe faʻafefea. tali atu i le tele o osofaiga i luga o le aufaigaluega talu mai le amataga o le 1980s, poʻo le faʻaogaina ma le au faʻapitoa a le US e faʻamautinoa le pule a Amerika i le lalolagi, ma le lafoaia o mea e fiafia i ai o latou tagata. Ou te finau e faapea o tagata o le aufaipisinisi faapea foi ma tagata faigaluega ma paaga e tatau ona auai faatasi e toe fausia le galuega a le US o se "pelu mo le faamasinoga tonu" (i upu a Richard Hyman) e tau mo tagata faigaluega i le Iunaite Setete faapea foi ma tagata faigaluega ma a latou paaga i le lalolagi atoa.
Lona lua, ou te talanoaina le lotogatasi, o le auupega masani a tagata faigaluega, ma ou te finau o le taimi nei e tatau ona tatou faasino atu i le galulue faatasi o tagata faigaluega i le lalolagi atoa nai lo le tu masani, ma le faatapulaaina o le galulue faatasi faavaomalo. (Global labor solidarity e saili e fausia le lotogatasi ma tagata faigaluega i le salafa o le lalolagi, ma e mafai ona amataina e tagata faigaluega i soo se itu o le lalolagi e fesoasoani ai i tagata faigaluega i soo se itu o le lalolagi; faʻava-o-malo soʻotaga atinaʻe i le taimi e masani ai o se auala tasi le tafe o manatu o manatu ma punaoa mai le malosi o le aufaigaluega o loʻo i le Global North agai atu ia i latou, e masani ona vaivai, i le Global South, ma o nei mafutaga sa matuaʻi faʻatauvaʻa tagata faʻatau nai lo le solidaristic. fa'aosofiaga mo le fa'atupuina o le felagolagoma'i, e mafai ona alia'e mai le tu'ufa'atasia mai tulaga eseese o le pule, aemaise ai le talanoaina o le lautele o le so'ofa'atasi o tagata faigaluega i lalo o le setete, ma tulaga eseese o le lotogatasi.
Ma lona tolu, ou te faʻalauteleina se talitonuga o le galulue faʻatasi o tagata faigaluega i le lalolagi atoa e iloa ai o lenei lotogatasi e tatau ona faʻavae i luga o le fefaʻasoaaʻi ma le lagolago, ma e taofia ai manatu o tagata faʻatau, o le tasi le auala o tupe ma punaoa, ma le puleaina o le tasi galuega i luga o le isi. . Ou te aumaia ni ituaiga eseese se iva o le galulue faatasi o tagata faigaluega i le lalolagi atoa na faia i le 20-30 tausaga talu ai, e ui lava o le tele o nei taumafaiga e le o lauiloa. E faʻaalia ai le tele o mea ua tutupu nai lo le tele o tagata e mafai ona mafaufauina.
Mai iina, ua liliu atu le mafaufau i le Katherine Nastovski's "Worker-to-Worker: A Transformative Model of Solidarity—Lessons from Grassroots International Labor Solidarity in Canada in the 1970s and 1980s." Nastovski e malosi lona malamalamaaga faʻasolopito o le lotogatasi, ae na ia liliu atu i le galuega a Rebecca Johns (1998) e fesoasoani ia te ia ia malamalama i aʻafiaga o le galulue faʻatasi i le lalolagi atoa. Na atiina ae e Johns le manatu o le suiga o le aufaigaluega i lana tusiga, ma na finau Nastovski, "O le suiga lea o le gafatia, le auala o le lotogatasi ma e mafai ona avea ma nofoaga mo le fausiaina o le malosi ma le gafatia e tetee atu ai ma mo le luitauina o manatu pulepulepule ma sootaga lautele e tautua ai tupe faavae, e avea ai ma se vaega taua i le agavale” (Nastovski, 2016: 50).
Ua iloa e Nastovski e le o felagolagoma'i uma o tuaoi e suia ma, ina ua uma Johns, na te faʻatusatusaina lenei mea i le faʻatasiga faʻapitoa, lea e mafai ona fesoasoani malosi i le faatumauina o tulaga faʻapitoa i totonu o faiga faʻapolokiki-tamaoaiga a le lalolagi. (Na te fa'ate'aina fo'i faiga o le "lebour imperialism" e le o se ituaiga o so'otaga.) O lenei fa'atusatusaga e fesoasoani i galuega e fa'ailoa mai ai po'o le a le ituaiga felagolagoma'i e suia moni.
Mai iina, na ia faʻamatalaina "faʻavaomalo malo" e pei ona masani ai iuni a Kanata. Ma na tula'i mai le autasi o tagata faigaluega faava o malo e lu'itauina lenei pulega fa'ale-aganu'u a Kanata, ma o lo'o talanoaina e Nastovski nei taumafaiga fa'avae:
O le galuega a nei tagata faʻamalosi na tuʻuina atu se luʻitau i le faiga faʻavaomalo o loʻo i ai i totonu o le galuega o tagata faigaluega, auai i taumafaiga e faʻatatau i aʻoaʻoga a le au paia, faʻamalosia, ma gaioiga i totonu ma fafo atu o galuega. O nei mea e aofia ai le faʻavaeina o taumafaiga faʻatasi e faʻatatau i le tetee atu i le malo (mo se faʻataʻitaʻiga, o le tetee i le taua i Vietnam), lagolagoina o suiga fou, tauiviga faʻasaʻolotoga, ma malo faʻaagafesootai fou (mo se faʻataʻitaʻiga, i Nicaragua), faʻapea foʻi ma le faʻamalosia o tauiviga e tetee atu i le faʻalavelave i totonu ma fascism (mo se faataitaiga, i Chile ma Kuatemala) (Nastovski, 2016: 55).
O le autu o nei taumafaiga o le faʻataʻitaʻiga na latou atiina ae: felagolagomai tagata faigaluega i le tagata faigaluega. I se isi faaupuga, sa latou taulaʻi atu i le fausiaina o soʻotaga faʻasalalau ma isi tagata faigaluega. Na ia taʻua lenei "grassroots labor internationalism," ina ia aofia ai le tele o taumafaiga i le amataga o le 20 senituri, nai lo le tuʻuina atu e pei ona masani ona faia e le tele o tusitusiga fou.
O le autu iinei, e ui i lea, o le taulai atu i le "tauivi-vasega" iuni. O lenei “fa'ata'ita'iga” e va'aia ai tauiviga a tagata faigaluega ma iuni o ni tauiviga mo le fa'asa'olotoga, e sili atu nai lo le na'o le sailia o fa'amanuiaga fa'aleleia mai fefa'ataua'iga tu'ufa'atasi. E manino lava, latou te le taʻufaatauvaaina le tauiviga mo le mauaina o mea faitino mo tagata faigaluega, ae latou te le faʻatapulaʻaina i na mea: latou te mananaʻo i iuni e tau mo se lalolagi lea e taʻua ai e tagata faigaluega ma a latou paaga, ae le o le au fai tupe.
Ina ia faʻamatalaina faʻamatalaga le taua o le tagata faigaluega i le tagata faigaluega, iuni tauiviga a vasega, na ia liliu atu i le mafaufau o Antonio Gramsci. O le faamatalaina o ana manatu o le "taua o le tulaga" ma le "taua o le gaioiga" - taua o le tulaga "o taua i luga o manatu e lagolagoina ai faiga faavae, ae o taua o faiga o mea ia e faʻamoemoe e ave le pule faʻapolokiki ma suia sootaga tau tamaoaiga ma agafesootai" (Nastovski, 2016: 57) - Nastovski finau e faapea o taumafaiga tetee-hegemonic e pei ona ia faamatalaina o se vaega o taua o tulaga:
O nei faiga fa'afeagai o le fa'ata'ita'iga a le tagata faigaluega i le tagata faigaluega, lea e maua mai i fa'ata'ita'iga tauiviga a vasega o fa'atinoga a iuni, o mea ia e suia ai lenei fa'ata'ita'iga.... O lenei fa'ata'ita'iga e fa'atusaina ai gaioiga ma ituaiga o tauiviga e filifili e fa'alapotopotoga e fausia le loto gatasi ma le suiga o le a'afiaga o lenei fa'ata'ita'iga o le felagolagoma'i i le lotoifale e ala i ta'iala latou te fa'aaogaina. E taua tele i lenei suiga suiga o lenei faʻataʻitaʻiga o le felagolagomaʻi o le auala e galue ai e lagolago ai sini ma taʻiala o tauiviga faavaomalo eseese e luʻitauina ai le tulaga quo o le vaeluaga o galuega i le lalolagi atoa (ma faʻamatalaga o le socioeconomic status quo o le lalolagi e faʻavae i luga o talatuu. o colonialism ma imperialism ua mavae ma o loo i ai nei) (Nastovski, 2016: 57).
Faatasi ai ma lenei taʻiala faʻavae ua faʻatūina nei, ona faʻatalanoaina lea e Nastovski nisi o faiga faʻafeagai e pei o le "mana faigaluega ma le gaioiga tuusaʻo," "fausiaina o sootaga," ma le "anti-imperialism ma tauiviga a vasega." Ona ia foia lea o nisi o mataupu tetele, talanoaina mataupu o le vasega ma le atunuu, talitonuga faalagolago ma le tetee i le malo, luitauina o le malo o le aufaigaluega ma le lotogatasi, faapea foi ma le puleaina o le aufaipisinisi faavaomalo, pe na faapefea ona iu i ni iuni fou ma toe faaolaola, ma tatalaina i totonu o le galuega fa'atino lautele. I se faapuupuuga, na ia finau ai, "O le tagata faigaluega-i-tagata faigaluega faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina e avea o se malosi faʻafeagai ma le malosi e faʻatatau i le tulaga iloga o faʻalapotopotoga faʻava-o-malo i totonu o Iuni a Kanata" (Nastovski, 2016: 69).
Peitaʻi, na te iloa foʻi pa pupuni na aʻafia ai nei taumafaiga, ma e leʻi 'alo ai o ia mai le tilotilo totoa i o latou vaivaiga. Sa iai tapula'a i faiga fa'afeagai, ma tapula'a i le fa'atumauina ma fa'atūlagaina. Na ia taʻua e faapea "o nisi o mea taua o loʻo faʻaauau pea ona faʻatulagaina tulaga o loʻo tatou faʻatulagaina i aso nei, e aofia ai le neoliberalism, atinaʻe le tutusa faʻatupu faʻauluuluga, ma faʻalavelave faʻapitoa e pei o le pule papaʻe, faʻailoga lanu, peteriaka, ma le nationalism. O le suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga a le aufaipisinisi faʻava-o-malo i le loloto e taua tele i le mafaufau e ala i avanoa mo suiga suiga o le galulue faʻatasi ma le faʻamaopoopoina o tuaoi i aso nei "(Nastovski, 2016: 77).
Katherine Nastovski ua faʻaali mai ia i matou le auala e fai ai le faʻatinoina o le mafaufau loloto o le tagata lava ia ma le mafaufau i faiga masani ua mavae. Ua oo i le taimi e taulaʻi atu ai i taumafaiga o iai nei e ono taʻitaʻia ai a tatou taumafaiga i le lumanaʻi.
Ua faasoa mai e Jenny Jungehülsing nisi o suʻesuʻega muamua e matua manaia lava i le Mataupu 3, "Fausiaina o Alalaupapa i le va o le Labour Movement ma Transnational Migration Research: O le a le mea e mafai ona maua ai le Solidarity International?" Na te iloa le faʻateleina o le tafe mai o tagata faimalaga i tua atu o le atunuʻu ma iloa o loʻo latou faʻafesoʻotaʻi ma tagata ma faʻalapotopotoga i lo latou atunuu i se tulaga sili atu ma loloto nai lo se isi lava taimi. O loʻo ia mafaufau pe mafai e le au faʻamalosi ona faʻavae i luga o lenei mea moni e fausia ai le tele o le galulue faʻava-o-malo ...?
O le tapula'a autu na ia iloa i le fausiaina o le autasi faavaomalo moni o le le lava lea o le mea na ia ta'ua na lagona le lotogatasi i le va oi latou o taumafai e faʻavae ia taumafaiga. Na ia iloa o le tele o le felagolagomaʻi na fausia i le va o faʻalapotopotoga a le aufaigaluega, ma o le tele o le mea e taʻua o le lotogatasi o se faʻamatalaga moni iinei, o se pepa iina, ae leai se fesoʻotaʻiga moni, faʻaauau pea tagata i le aluga o taimi. Na ia taʻua, "e manino lava o se ituaiga o faʻasinomaga fefaʻasoaaʻi poʻo se lagona o le faʻatasi e taua tele mo mafutaga vavalalata mautu, faʻapea foi i le tulaga o iuni" (Jungehülsing, 2016: 84).
Na ia faʻamalamalamaina:
I le fa'atinoga, e ui e le na'o le lu'itau, o le leai o se lagona tu'ufa'atasi e masani lava ona avea ma fa'alavelave matuia i le fa'avaeina o so'otaga fa'ava-o-malo mautu. O le leai o se lagona o le lotogatasi i le va o tagata faigaluega i atunuu eseese e masani ona taofia ai le galulue faatasi o sootaga vavalalata, ona e le o se sui o le iuni po o taitai e faapitoa le naunau e tuuto atu i le lagolago faifaipea a latou paaga ma tuuina atu le tele o punaoa ia i latou (Jungehülsing, 2016: 85 ).
I le iloaina o lenei tapulaʻa, na faia ai e Jungehülsing suʻesuʻega i iuni faʻapitonuʻu o iuni faavaomalo e lua o loʻo faʻauluulu i le Iunaite Setete: SEIU (Service Employees International Union) ma USW (United Steel Workers). “Aemaise lava, [le suʻesuʻega] sa faia i vaega faʻaitulagi e lua o nei iuni, ona o loʻo i totonu o le lotoifale ma faʻaitulagi nai lo le tulaga o le iuni a le atunuʻu lea e foliga mai ai le matafaioi a tagata faimalaga (o ni sui ma tagata faigaluega maualalo) fa'aalia lava" (Jungehülsing, 2016: 88). O itulagi na ia filifilia o le Itulagi 7 o le USW, lea e aofia ai setete o Ilinoi ma Indiana, ma le aufaigaluega a le SEIU i Kalefonia.
Na taulaʻi atu Jungehülsing i tagata faigaluega Mekisiko ma Mekisiko i Northwest Indiana, oe na fausia le lotogatasi ma Los Mineros, le Sindicato Nacional de Trabajadores Mineros, Metalúrgicos, Siderúgicos y Similares i Mekisiko, ma tagata Salvadoran ma taitai o le United Service Workers, oe na i ai. faatumauina sootaga ma iuni ma gaoioiga faapolokiki—aemaise lava le Frente Farabundo Marti para la Liberación Nacional—i El Salvador.
O mea na maua-na tuuina atu i le tele o auiliiliga i lana mataupu-sa manaia. “… o le talaaga o tagata malaga ma le faasinomaga e mafai ai ona latou faia ni sootaga patino ma tagata o le iuni paaga e sili atu ona faigofie nai lo a latou uo e le o malaga mai, ma manumalo ai i le lauiloa o le leai o ni sootaga patino i le va o tagata faigaluega i atunuu eseese” (Jungehülsing, 2016: 93). Fai mai a ia, o le maualalo o pa faʻaleaganuʻu i le va o tagata faimalaga ma i latou na nonofo i le atunuʻu na faʻafaigofieina nei fesoʻotaʻiga.
Na te faaiʻuina lenei mataupu manaia tele e faʻamalosia ae faʻaeteete:
O fa'amatalaga mai su'esu'ega fa'ava-o-malo ma su'esu'ega a tagata faigaluega fa'ava-o-malo o lo'o fa'ailoa mai ai i le vaitau nei o femalaga'iga fa'ava-o-malo ma le fa'atupula'ia o sui auai fa'ava-o-malo, o fa'asinomaga fa'ava-o-malo ma so'otaga fa'aagafesootai i o latou atunu'u na tupuga mai ai e mafai ona i ai se a'afiaga i fa'amoemoe mo le galulue fa'ava-o-malo. Aemaise lava, ua finauina e lenei mataupu e faapea o femalaga'iga fa'ava-o-malo e mafai ona fa'amalosia ai se lagona tu'ufa'atasi ma maua ai se uiga fa'atino i le felagolagoma'i ma fesoasoani e fo'ia se tasi o fa'afitauli tele i so'otaga fa'ava-o-malo a iuni.
Ae ui i lea, ona o le uiga suʻesuʻe o lenei suʻesuʻega, e manaʻomia ona togafitia ma le faʻaeteete taunuuga, ma e manaʻomia nisi suʻesuʻega. O mea na maua i lenei mataupu e le mafai ona avea ma mafuaaga o le euphoria. Ae ui i lea, latou te tuʻuina atu ni faʻamatalaga muamua i auala e mafai ai e femalagaiga faʻavaomalo ona aʻafia ai le galulue faʻavaomalo o tagata faigaluega ma mafai ona fesoasoani e foia nisi o ona faʻalavelave (Jungehülsing, 2016: 101-102).
Mai iina, matou te o atu i le Mataupu 4, "Leipa ma Atinaʻe Faʻaauau i Amerika Latina: Toe Fausiaina o Fesoʻotaʻiga i se Koluse Ala Fou" saunia e Bruno Dobrusin, lea e taulaʻi atu lo tatou mafaufau i le itu i saute. Faailoa atu lena mea
O le suiga o le atunuu ma le tamaoaiga o le atunuu i le tolusefulu tausaga talu ai ua unaʻia ai le aufaigaluega e faʻateleina a latou taumafaiga i le fausiaina o le felagolagomai faʻavaomalo e avea o se meafaigaluega o le puipuia o le tagata lava ia i se tulaga o le faʻalauteleina o manatu ma faiga faʻavae. O le tauiviga mo aia tatau a tagata faigaluega ua toe faʻafouina i lenei tulaga, ma ua avea le lotogatasi o le lalolagi ma vaega taua o le fausiaina o se gaioiga e mafai ona luʻitauina ai le lalolagi faʻavaomalo i totonu ma fafo atu (Dobrusin, 2016: 103).
Dobrusin o loʻo mafaufau i taumafaiga na mafua ai le teenaina o le 2005 Free Trade Area of the Americas (FTAA), ona faʻaaogaina lea o lenei malamalamaaga e fautua mai ai pe faʻafefea ona faatoilaloina le "Consensus Commodities" o le ogatotonu o 2010s. (E pei ona faʻamatalaina atili i lalo, o le "Comodities Consensus" o se atinaʻe "faʻataʻitaʻiga" e faʻavae i luga o le auina atu i fafo o oloa muamua i isi atunuʻu atinaʻe, ma le aoina mai o tupe maua e faʻapisinisi i le fale.) Aʻo ia iloa le taua o le galulue faʻavaomalo o tagata faigaluega, na ia faʻamaonia ma le atamai. out, "O nei gaioiga e lua i gaioiga lata mai a Amerika Latina e taua i le malamalama i auala e mafai ona vaʻaia ai le lotogatasi faʻaitulagi ma le lalolagi e tusa ai ma tulaga eseese" (Dobrusin, 2016: 103). Ina ia faia lenei mea, na te vaʻavaʻai i le auala o loʻo fausia ai e iuni soʻotaga ma gaioiga faʻaagafesootai i luga o le konetineta, o nisi taimi e toe faʻafouina ai i latou lava.
O le tauiviga faasaga i le FTAA sa fai si faigofie: US, Kanata ma Mekisiko laumua, ma o latou lava setete, saili e faalautele le neo-liberal "manuia" o le NAFTA (North American Free Trade Agreement) i le konetineta atoa. Sa fausia sootaga i le konetineta atoa i gaoioiga faaagafesootai, faalapotopotoga a nuu, gaoioiga faalesiosiomaga ma iuni o fefaatauaiga, ma mulimuli ane faatasi ai ma le lagolago a malo alualu i luma—e pei o i latou na faauluulu i ai Nestor Kirchner i Atenitina, Lula da Silva i Pasila ma Hugo Chávez i Venesuela—sa latou na mafai ona faatoilaloina le FTAA.
O le “Comodities Consensus” lea na aliaʻe mulimuli ane i le Konetineta na tupu aʻe i taumafaiga a malo alualu i luma—e aofia ai ma i latou o loo lisiina i luga, ua aofia ai foi ma i latou na faauluulu i ai Evo Morales i Polivia ma Rafael Correa i Ekuatoa—e atiina ae ai le faiga o le tamaoaiga o lo latou atunuu. . O le galulue fa'atasi ma fa'alapotopotoga mai Pasila ma Saina, o le ta'iala o le fa'aogaina lea o totogi mai oloa muamua (fa'ato'aga fa'ato'aga, mining, suau'u ma kesi) e toe tufatufa atu ai nisi o le tamaoaiga i vaega matitiva o sosaiete a'o atina'e le tamaoaiga lautele. Ma o lenei taʻiala na galue i le sefulu tausaga muamua o le faʻatinoga, ae "na amata ona teteʻeina i le itulagi atoa ina ua manino ona aʻafiaga ma tapulaʻa" (Dobrusin, 2016: 107).
O le fesili o lo'o i ai, e mafai ea ona fa'atupuina se so'otaga fa'atusa e fa'ato'ilaloina ai le FTAA e fa'ato'ilaloina ai le "Consensus Commodities"? E le o se peti mautinoa; Dobrusin o loʻo talanoaina nisi o mataupu o loʻo i ai:
I le felafolafoaiga e uiga i le Consensus Oloa, o le tulaga o le aufaigaluega e sili atu ona faigata ona faʻavae mo mafuaaga autu e lua: o iuni o se vaega tutotonu o fausaga e lagolagoina pulega agavale; ma o talanoaga faalesiosiomaga e tuʻuina atu ai le aufaigaluega i se tulaga puipuia, ona o le i ai o le malosi o iuni i totonu o mea e taʻua o pisinisi eleelea. O le fausia o le felagolagoma'i fa'atunuu ma felagolagoma'i fa'alapotopotoga ua avea ma se lu'itau, ae o se tasi e mafai ona ausia pe a fa'amalieina ni tulaga fa'apitoa-ae sili, o le toe fa'afo'i atu o so'otaga fa'aagafesootai i ona a'a e avea o se manatu fa'apitoa o galuega, ma le fa'amavaeina. mai se fuafuaga fa'alemalo fa'alagolago i le malo (Dobrusin, 2016: 107).
O lenei tusiga o se suʻesuʻega loloto tele o 'au ma fesoʻotaʻiga na atiaʻe i le tauiviga faasaga i le FTAA, ma fesili pe mafai ona toe faʻatutuina faʻatasi tutusa i lenei tauiviga fou. O le mea e malie ai, o se malosiaga fou i luga o le konetineta o le faʻavaeina lea o le Trade Union Confederation of the Americas (TUCA) i le 2007, o se soʻotaga lautele o le konetineta o faʻalapotopotoga a tagata faigaluega o loʻo auai i iuni mai faʻalapotopotoga na tauva muamua ma nisi na mumusu muamua e auai i soʻo se mea. faalapotopotoga. E le gata o se atinaʻe fou lea, ae e aʻafia ai foi le malosi o le malosi i totonu ole TUCA:
O Iuni na galulue malosi i le tauiviga e tetee atu i le neoliberalism ma fefaʻatauaʻiga saoloto ua tuʻufaʻatasia nei i totonu o se faʻalapotopotoga e tasi, ma pulea le toe faʻatonuina o le faʻatonuga o le galuega autu o tagata faigaluega i le konetineta. E tusa ai ma le tauiviga o Commodities Consensus, o le uiga o lenei mea ua mafai nei e le TUCA ona fai se sao taʻutaʻua i le toe faʻavaeina o se soʻotaga ua sefulu tausaga, aemaise lava i mataupu tau atinaʻe ma le faʻaauau. [TUCA] o lo'o fa'atusalia ai na'o le fa'apotopotoga fa'aitulagi o tagata faigaluega i le lalolagi… ma le malosi e fa'atupu ai le fa'aputuga tele i fa'afitauli e sili atu i mana'oga patino o tagata faigaluega. O le agava'a fa'atasi o se aseta ua fa'atuputeleina fa'atasi i fuafuaga a le TUCA (Dobrusin, 2016: 116-117).
Ma o loʻo vaʻaia e Dobrusin iuni fefaʻatauaʻiga ma a latou fesoʻotaʻiga tele ma faʻalapotopotoga i le konetineta o le totonugalemu o le tauiviga i Amerika Latina.
Mai Amerika Latina, ua liliu atu le mafaufau i Bangladesh. I le Mataupu e 5, o le tusi a Timothy Ryan “It Takes More than a Village: A Case Study of Worker Solidarity in Bangladesh” e taulaʻi atu i le AFL-CIO's Solidarity Center ma ana galuega i lena atunuu; galuega na vaaia e Ryan, o le Asia Regional Director o le Solidarity Center. I se atunuu e matua matitiva lava tagata, ma o loo nonoa ai e le malo lona siʻusiʻu ofutino i se pisinisi e tasi-o le pisinisi o lavalava i le lalolagi atoa-ma o le lona lua lona lua o oloa faatau atu i fafo i le lalolagi (i tua atu na o Saina), o le Solidarity Center ua taumafai e lagolago le faʻatulagaina o iuni mo le tele o tausaga.
Ua faʻaalia e Ryan le manaʻomia mo le faʻatupuina o le unionism i le amataga o lana mataupu: na ia faʻamatalaina le afi fale gaosi Tazreen Fashions i le 2012, lea na maliliu ai le 112 tagata faigaluega. Ona ia matauina lea, "Talu mai le afi o Tazreen, ua tusia e le Solidarity Center's Dhaka office le fitusefulu o faalavelave tau afi (e aofia ai ma faailo sese) lea e le itiiti ifo i le limasefulu tagata ua maliliu ma sili atu i le iva selau tamaitai ma alii ua manua" (Ryan, 2016: 123). Fai mai a ia, ana avea nei tagata faigaluega ma sui o se iuni, ma sa latou tetee i le leaga o tulaga faigaluega, o le toatele o i latou o loʻo ola pea.
Ua tuu e Ryan le tulaga o tagata faigaluega i Bangladesh i se tala faasolopito, amata i lalo o le pulega a Peretania. O se itu taua i aso nei, o le tele o iuni i lea atunuu o loo pulea e vaega faaupufai na tupu aʻe i le tauiviga faasaga i Peretania, ma o loo faamuamua pea le fiafia o a latou pati nai lo o latou sui iuni.
O lo’o taumafai le Solidarity Center e fa’aleleia le fa’atulagaina o iuni i lea atunu’u, e ala i le tu’uina atu o a’oa’oga fa’apitoa i iuni tuto’atasi i lea atunu’u. (Mo se isi vaaiga i lenei mea, vaai Rahman ma Langford, 2014.) Ryan contextualizes le tauiviga e ala i le faailoa mai o le taua o le leverage i fafo, avanoa (i le "lagona lelei," taumafai e faʻaaogaina tulaga e leʻi mafaufauina), ma lo latou umi- taimi o le i ai i totonu o le atunuu, lea na ia finauina faatupulaia sootaga mautu. (Ma e tasi le mea na faia e le Solidarity Center e sili ona lelei o le faʻamalosi i le atinaʻeina o taʻitaʻiga a tamaitai i totonu o iuni.)
Fai mai Ryan, i lona poto masani, o le faʻatulagaina o galuega i Asia o se faʻagasologa tuai, e manaʻomia ai le taimi ma le faʻamaoni. I se talosaga mataʻina, na ia faʻatusatusaina faiga e talia ai e kamupani ma malo le faʻapotopotoga fefaʻatauaʻiga e tutusa ma "tulaga o le oti" na faʻamatalaina e Elisabeth Kübler-Ross i lana tusi 1969, On Death and Dying: denial ("we don e leai se fa'afitauli); ita (e le talafeagai lenei mea!); fefa'ataua'iga (tatou fai se fefa'ataua'iga, a'o fa'aumi atu nei faiga); atuatuvale (oi, e leai se mea e mafai ona foia); ma mulimuli ane, talia (o le a lelei). Na te fa'aogaina lenei fa'avae e talanoa ai e uiga i fefa'ataua'iga fefa'ataua'iga ma le fa'atulagaina o galuega i totonu o Asia.
Mulimuli ane, na ia finau e faapea o tagata faigaluega ofu i Bangladesh o loo taumafai e atiina ae se auala fou i le faamaopoopoina o tagata faigaluega i lena atunuu: “O iuni ua faatulagaina i Bangladesh i aso nei ua latou faaaogaina le avanoa faapolokiki na faia e le feeseeseaiga [e uiga i tagata faigaluega oti-KS], tagata lautele. fa'alumaina, o le fa'atauva'a o fefa'ataua'iga lava ia, o tali a le malo ma fa'ailoga, e tuleia ai i luma se fa'atonuga fa'agaioiga ma fa'amalosi" (Ryan, 2016: 137). O le fesili tele i luga o le laulau i le taimi nei, peitaʻi, pe o le a talia e le malo Bangladeshi, kamupani, kamupani faʻavaomalo, ma faʻailoga, pe leai.
O loʻo taulaʻi pea i Asia, o loʻo faʻafeiloaʻi mai Bangladesh i Filipaina, aʻo ou faʻaofiina laʻu tusiga 2014-"Fausiaina o le Malosi o Leipa i Aso Nei: Aʻoaʻo mai le KMU o Filipaina" -i lenei aoina. Fa'avae i su'esu'ega e silia ma le 30 tausaga, ou te finau o le KMU Labor Center o se tasi o fa'alapotopotoga sili ona malosi ma atina'e i le lalolagi (silasila i le Scipes, 1996). I totonu o se atunuʻu e itiiti ni pisinisi, o sui o le KMU ua faʻatulagaina i le a le pisinisi o loʻo i ai, faʻapea foʻi ma faʻatoʻaga faʻatoʻaga, i mines, breweries, faleoloa faleoloa, faʻapea foʻi ma atinaʻe fou faʻatulagaina i tagata faigaluega felauaiga. Na latou sao mai talu mai le 1980, ina ua faavaeina le KMU i le taimi o le pulega malosi a Ferdinand Marcos, ma sa latou tetee atu i le tele o le taofiofia, e aofia ai le pueina ma le falepuipui o le 69 taitai i le atunuu atoa i le 1982, le fasioti tagata sauā o lo latou taitaifono o le atunuu i le 1986, ma le tele o tagata. , tele saisai ma le tele o sauaga ma/poo le fasioti tagata.
E ui lava i lea, ua latou atiina ae se ituaiga fou o le iuni o fefaʻatauaʻiga-social movement unionism-lea e faʻatusatusa i le atinaʻe i Pasila ma Aferika i Saute i aso muamua atu (ma e matua ese lava mai le faʻapotopotoga na tuʻuina atu i lenei igoa i Amerika i Matu-tagai Scipes, 2014) : latou te iloa o le suia o tulaga i luga o le fola o faleoloa, e tatau ona latou luiina le faatulagaga lautele atoa ma fesoʻotaʻiga faʻapolokiki-tamaoaiga a le lalolagi lea o loʻo faʻapipiʻiina ai lo latou atunuu (ie, imperialism).
E pei ona ou fa'amatala atu, ua fa'atupuina e le KMU le tele o auala fa'alāpotopotoga e taua tele mo lo latou ola i lo'u manatu. Ua latou tuʻufaʻatasia le faʻalapotopotoga faʻapitoa "tutusa" o federations a le atunuʻu (ma faʻatusatusa i faʻalapotopotoga i Amerika i Matu) faʻatasi ai ma fausaga faʻalapotopotoga "tutusa" faʻavae latou te taʻua o "soʻotaga" i tulaga faʻafanua, fale gaosi oloa ma conglomerate. O fesoʻotaʻiga e mafai ai ona latou aʻoaʻoina sui o iuni ma faʻalapotopotoga faʻapitoa, e puipuia mai le faʻalavelave, ma tuʻuina atu le lagolago mo a latou tauiviga patino, pe o taua faʻapolokiki a le atunuʻu poʻo taumafaiga faʻatasi a iuni a le lotoifale. Ua latou faatuina se polokalama faaleaoaoga auiliili, ma ua mautinoa e tuuina atu i tagata uma—ae le na o tausimea po o taitai—le tulaga faavae o aoaoga. Ua latou fausia so'otaga malolosi ma isi fa'alapotopotoga fa'alapotopotoga, e pei o le aufaifa'ato'aga, tama'ita'i, tamaiti a'oga, tagata matitiva i le taulaga ma fa'alapotopotoga talavou: o le fa'ata'ita'iga o lenei fa'alapotopotoga o le mea lea ua ta'ua o le welga ng bayan po'o le "te'e a tagata." O lea e amata i se tete'e lautele, ae e sili mamao atu: o le taimi lava e tatala ai, e aofia ai le tapunia uma o pisinisi ma ofisa o le malo i le nofoaga ua afaina, o tagata fagota e mumusu e o i le sami, ma poloka auala ma auala, ina ia na o tagata e ui atu. ina ua uma ona talanoa ma le au taia ma aoao e uiga ia latou mataupu. I totonu o se atunuʻu atumotu, ua mafai ona latou faʻalauiloaina nisi o nei tala faʻasolopito, e ui lava ua fai si leva talu ona latou faia lenei mea.
Ma fa'atasi ai ma nei mea uma, ua fausia ma le iloa e KMU le galulue fa'atasi o tagata faigaluega i le lalolagi atoa. I le avea ai ma se vaega o se polokalame tele, ono-vaega (tagai Scipes, 2000a), ua latou atiina ae le mea latou te taʻua o le "International Solidarity Affair" poʻo le ISA, ma sa latou faia lenei mea i tausaga uma talu mai le 1984. Latou te valaʻauina tagata faigaluega ma taʻitaʻi faigaluega e malaga i Filipaina, ma iloa ai tulaga o tagata faigaluega Filipino. A o amata le polokalame i mea aloaʻia i Manila, o le fatu o le polokalame o le ave lea o tagata asiasi i itumalo e feiloaʻi ma tagata faigaluega, asiasi i laina picket, talanoa ma aiga, ma isi. mai ia i latou, ona mafaufau lea i le iuni i tua i le aiga. (Mo se lipoti i le 2015 ISA, tagai Scipes, 2015.)
Ou te fautua atu e tele mea e tatau ona a'oa'oina mai aafiaga a le KMU.
Faatasi ai ma lena, matou te toe foi mai i Amerika i Matu mo le Mataupu 7, David Bacon's "Fausiaina o se Aganuu o le Lototasi i luga o le tuaoi US-Mexico." O Bacon o se tusitala galue na ia ufiufi tauiviga a tagata faigaluega i luga o le tuaoi, faapea foi i Kalefonia ma Mekisiko mo le tele o tausaga, ma o iinei na ia faasoa mai ai ona mafaufauga e uiga i atinae talu mai le pasia o le NAFTA i le 1994. Na ia tusia,
O le tuputupu aʻe o le felagolagomaʻi o tuaoi i aso nei o loʻo tupu i le taimi o loʻo faʻateleina ai le ulufale atu a le US i Mekisiko-i le tamaoaiga, faʻapolokiki, ma le militeri. E ui o le sootaga i le va o le Iunaite Setete ma Mekisiko ei ai ona lava uiga faapitoa, ae o se vaega foi o le lalolagi atoa o le gaosiga, tufatufaina, ma le taumafaina. E le na'o se mafutaga fa'alua.
O galuega e alu mai le Iunaite Setete ma Kanata i Mekisiko ina ia faaitiitia le tau o tagata faigaluega. Ae mai Mekisiko, o na lava galuega e alu i Saina poʻo Bangladesh poʻo le tele o isi atunuʻu e sili atu le maualalo o tau o tagata faigaluega (Bacon, 2016: 154).
Faʻamatala e Bacon suiga mo tagata faigaluega Mekisiko. Sa masani ona aofia ai o se vaega taua i lalo o le pulega PRI (Partido Revolucionario Institucional), ae na suia ina ua mavae le manumalo o le 2000 o le PAN (Partido Acción Nacional): ua malepelepe le faiga faʻa-corporatist tuai, ma o le tuʻufaʻatasia o galuega ua le toe manatu e tatau. O loʻo faʻaauau pea i aso nei e oʻo lava i lalo o le PRI toe faʻafouina.
E toe foʻi le Bacon i le tauiviga faasaga i le NAFTA (North American Free Trade Act) i le amataga o le 1990s. O nofoaga autu o tagata faigaluega Mekisiko na laina i tua o lo latou malo ma lagolagoina le NAFTA, ma o lea na filifili ai iuni i le US e tetee e leai se tasi e aufaatasi ma. Sa tatau ona latou amata fausia le lotogatasi ma nofoaga laiti o tagata faigaluega, e pei o le FAT (Frente Auténtico del Trabajo), ma sa tatau ona latou taumafai e atiaʻe fesoʻotaʻiga ma nofoaga lagolago a tagata faigaluega i le tuaoi; o se atina'e autu o le faia lea o le Coalition for Justice in the Maquiladoras (tagai Vogel, 2006). Na tusia e Bacon e uiga i le faagasologa o le aʻoaʻoina o faʻalapotopotoga:
O le fouvalega a le aufaigaluega i le falegaosimea tele a Sony o le taua muamua lea i lalo o le NAFTA, ma o le nofoaga muamua lea na iloagofie ai folafolaga sese o lana maliega i le itu faigaluega. E faitau selau tagata faigaluega na sasaina i luma o le fale gaosi oloa i le 1993 ina ua latou tauva i le palota a le latou iuni CTM. Ina ua tapunia lena faitotoa, sa latou taumafai e fausia se iuni tutoatasi ma sa poloka e le kamupani ma le malo Mekisiko i le 1994, le tausaga na amata ai le NAFTA. O le feagaiga na i ai se maliliega itu, le North American Agreement on Leipa Cooperation, e lagolagoina e le feagaiga na folafola mai o le a maua ai se auala mo tagata faigaluega ma iuni e faamalosia ai aia tatau a tagata faigaluega. I se faiga masani o le a toe faia i le isi luasefulu tausaga, peitaʻi, o tagata faigaluega ma iuni i le Iunaite Setete, Mekisiko ma Kanata na faila moliaga e faapea o Mekisiko na solia lana lava tulafono faigaluega i le taofia o tagata faigaluega mai le faʻatulagaina o iuni tutoʻatasi, ae ina ua maeʻa se faasologa o faamasinoga. , na o le pau lava le fofo na maua o se faasologa o talanoaga ma sui o le malo o Mekisiko e leai ni taunuuga i luga o le eleele (Bacon, 2016: 158).
Mulimuli ane, ona talanoaina lea e Bacon le faatupulaia o sootaga i le va o le US ma le aufaigaluega Mekisiko-ma se vaaiga lautele lelei o le tele o tauiviga i luga o le tuaoi-ma tusi e uiga i taumafaiga e fausia le lagolago mo tauiviga a tagata faigaluega i luga o le tuaoi. Na ia lipotia e umi se taimi mo iuni a Amerika e iloa ai le taua o nei tauiviga ae, lemu, ua latou malamalama atili i nei tulaga.
Bacon ona faʻatalanoaina lea o le mataupu o femalagaiga. Fai mai a ia, e tatau i iuni a Amerika ona aʻoaʻoina o latou tagata e uiga i mea o loʻo tutupu i Mekisiko-ae maise lava le faʻaleagaina o tagata faigaluega-o lea latou te vaʻaia ai tagata Mekisiko o loʻo o mai i le US e le o ni tagata o loʻo taumafai e "gaoi" a latou galuega, ae o ni tagata o loʻo taumafai e ola. ma lagolagoina o latou aiga, ma oi latou e mafai ona maua le lagolago, poto masani ma le naunautaiga, oe mafai ona fesoasoani i le fausiaina o le aufaigaluega i lo latou atunuu fou. Fai mai Bacon e faapea o nisi o nei tagata malaga mai ua tele tausaga o le poto masani i le avea ai ma tagata faʻatulagaina galuega i Mekisiko, ma e manaʻomia ona faʻailoa mo a latou punaoa. Na ia lipotia foi nisi o taumafaiga e foia ai le le talitonuina, taumafaiga e taumafai e fausia le lotogatasi i le tuaoi o Amerika ma Mekisiko.
Ma le mea mulimuli, matou te oʻo atu i le mataupu 8 a Michael Zweig, "Galue mo le Faʻamasinoga Faʻavaomalo i le New US Labor Movement." Na ia amata i le talanoaina o Setema 2013 tauaofiaga a le AFL-CIO i Los Angeles.
O Zweig, o se sui-fa'auluuluga a le US Labor against War (USLAW), e faʻaaogaina lona poto masani e lipoti uma ai suiga i le galuega a le AFL-CIO, ona fautua atu ai lea o nei aafiaga e mafai ona aʻoaʻoina mai ina ia suia ai lona tulaga faʻavaomalo. galuega. Na ia amata mai le 1995 palota a John Sweeney i le au peresitene o le AFL-CIO, e oʻo atu ai i le taliaina o tagata malaga i totonu o le "Fale o Leipa" ona iloa ai lea o le manaʻoga e fausia ni sootaga sili atu ona malosi ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga i le salafa o le atunuʻu.
I le taimi lava e tasi e iloa ai e le AFL-CIO e manaʻomia ona fausia ni fesoʻotaʻiga sili atu ona malosi i le fale, ua lipotia mai e Zweig nisi o suiga o loʻo faia i ana galuega faʻavaomalo. Ina ia malamalama i lenei mea, peitaʻi, e tatau ona tuʻuina i totonu o lona talaaga faʻasolopito. I le faʻaaogaina o galuega e pei o Sims (1992), Buhle (1999) ma Scipes (2010a), na ia talanoaina ai nisi o lenei galuega. Fai mai a ia, o suiga e amata mai ia Sweeney, aemaise lava i le faʻamavaeina o faʻalapotopotoga faʻaitulagi semi-autonomous a le AFL-CIO e pei o le AIFLD (American Institute for Free Labour Development—lona Latin American operation) ma le AAFLI (Asian American Free Labor Institute) i Asia. , ma suia i latou i le Solidarity Center i le 1997.
Na ia maitauina le fesoasoani a le Solidarity Center na tuʻuina atu i le USLAW i le faʻafaigofieina o ana galuega faʻatasi ma iuni a Iraq, e oʻo lava i le taimi o le taua. (Na ia matauina foi, i se vaefaamatalaga, e faapea "o le Solidarity Center ma le AFL-CIO na tuuina atu le lagolago i le au tetee a Venezuelan Peresitene Hugo Chavez i le taimi o le osofaʻiga puupuu e faasaga ia te ia i le 2002….)
Na ia talanoa e uiga i suiga o loʻo faia i totonu o le iuni, e pei o taumafaiga ma iugafono na pasia e faasaga i le taua i Iraki, ma mulimuli ane, e luʻitauina ai faiga faʻamiliteri a le US. (Na ia matauina o le toatele o taitai faigaluega i aso nei na matutua i le taimi o le Taua a Vietnam, faapea foi i taimi o taua i Amerika Tutotonu i le vaitau o le 1980, ma e le talitonuina le Malo o Amerika e pei o le toatele o i latou na muamua atu.) Na ia taʻua lena iuni. ua faateleina le iloa e taitai o loo tatou ola i se tamaoaiga o le lalolagi, lea e tasi—nai lo le tasi mo atunuu tau atia’e, ae o le isi mo atunuu atia’e. Na te vaʻai i le atinaʻeina o mea fou e ave i ai le faamuamua, o le siitia mai se tamaoaiga faʻamiliteri i se tasi e maua ai galuega ma tomai faʻatekonolosi maualuga mo tagata faigaluega.
O le liua o le militeri i le gaosiga o tagata lautele ua na o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga o le tele o suiga lautele e manaʻomia e fausia ai se tamaoaiga amiotonu ma gafataulimaina. Matou te manaʻomia le liua mai le suauʻu faʻasolosolo i malosiaga faʻafouina; mai galuega fa'aletonu totogi maualalo i galuega mautu, lelei totogi; mai le hyperindividualism i le va fealofani; mai malo titina o lo'o tautuaina mana'oga o latou aufaipisinisi fa'apitoa i malo fa'atemokalasi o lo'o auai i mana'oga o tagata uma; ma mai se tamaoaiga e fa'asoa le tamaoaiga i le pito i luga i se tasi e fa'asoa manuia. O nei elemene uma o le suiga e atagia ma faʻamalosia e le tasi le isi. O mea uma e manaʻomia le gauai faʻapitoa ma le faʻaupuga faʻapolokiki o tagata faigaluega (Zweig, 2016: 189).
O le fa'avaeina o fa'amatalaga e uiga i le galuega a le USLAW ma iuni fefa'ataua'iga a Iraqi, o lo'o talanoa ai Zweig e uiga i le atina'eina o le lotogatasi i le va o iuni a Amerika ma isi i itumalo eseese. Ona ia matauina lea, "O nei faʻataʻitaʻiga uma o loʻo faʻaalia ai se tulaga taua tele mo le atinaʻeina o se faiga faʻavae mai fafo o tagata faigaluega e faʻamalosia ai le faʻamasinoga faʻavaomalo" (Zweig, 2016: 192).
I se faapuupuuga, ua vaai Zweig i le tulai mai o se aganuu fou i totonu o lenei atunuu, ma finau e tatau i le aufaigaluega ona atiina ae se vaaiga mamao e fetaui ma nei vaega uma. Na ia fa'ailoa le mana'omia o le ta'ita'iga a le aufaigaluega e atia'e se va'aiga lautele o le lisi o fuafuaga a le aufaigaluega; le mana'oga ina ia a'oa'oina lelei sui o le iuni; ma le manaʻoga e toe faʻaleleia iuni i totonu ina ia faʻamalosia ai "gaoioiga a le au paia i lalo ma tulaga faʻa-temokalasi e mafai ai ona faia ni taumafaiga a le au paia" (Zweig, 2016: 193-194).
Ae ui i lea, o le mea taua, ua iloa e Zweig le matafaioi tutotonu o faiga faʻavae i fafo a le aufaigaluega: "O le toe faʻamalamalamaina o faiga faʻavae i fafo a le aufaigaluega e tatau ona faʻatasi i le toe faʻatulagaina o le aufaigaluega atoa." Ma na ia finau o le taimi nei: "O le talaaga, talafaasolopito ma le gafatia faʻalapotopotoga mo lenei faʻamoemoe ua lata mai" (Zweig, 2016: 197).
-
Faatasi ai ma lenei, ua tatou oo mai i le faaiuga o lenei tala. O le mea ou te faʻamoemoe ua mafai ona ou faʻaalia o loʻo i ai ni gaioiga taua ma mafaufauga lelei o loʻo faia i le va o tagata faigaluega i aso nei, i le US ma i atunuu o le lalolagi. Ou te faʻamoemoe, e ala i lenei faʻagasologa, ua ou faʻamalosia i latou i fafo atu o le aufaigaluega ina ia iloa le taua o galuega o loʻo faia, aʻo faʻamalosia tagata faʻamalosi e agai i luma.
O le mauaina ma le fa'asoaina o lenei fa'aputuga fa'atonu ose auala lelei e amata ai.
-
Kim Scipes, o le faatonu o le Building Global Labor Solidarity in a Time of Accelerating Globalization, o se tagata faigaluega ua leva ona galue ma o se sui o le National Writers Union, UAW #1981. O ia foi o le Topic Editor for Leipa/Economics for Green Social Thought. E galue o ia o se Polofesa Lagolago o Sociology i le Purdue University Northwest i Westville, Indiana, ma nofo i Chicago. O se podcast o lana faatalanoaga Iuni 6, 2016 e uiga i ana tusitusiga i le aoina e mafai ona maua i luga ole Progressive Radio Network ile http://prn.fm/meditations-and-molotovs-06-06-16/. O lana upega tafa'ilagi o le http://faculty.pnc.edu/kcipes.
punaoa
Bacon, Tavita. 2016. "Fausiaina o se Aganuu o le Lototasi i luga o le tuaoi US-Mexico" i Kim Scipes, ed.: 153-176.
Bass, Siaosi. Nelesoni, III. 2012. “Leipa Fa'atonu ma Faiga Fa'avae a Amerika i Fafo: O le Nofoaga Tutoatasi i Tala Fa'asolopito." Le fa'asalalauga PhD e le'i fa'asalalauina, Matagaluega o Saienisi Fa'apolokiki, Florida International University, Miami. E maua i luga ole laiga ile http://digitalcommons.fiu.edu/etd/752.
Buhle, Paulo. 1999. Tausia o Pisinisi: Samuel Gompers, George Meany, Lane Kirkland ma le Faʻalavelave a Amerika Leipa. Niu Ioka: Tusitala Iloiloga Faalemasina.
Cox, Ronald W. ma G. Nelson Bass. 2012. "The Foreign Policy of Organized Labor in the Context of Globalization" i Ronald W. Cox, ed. Malosiaga Autasi ma le Globalization i US Foreign Policy. Lonetona ma Niu Ioka: Routledge: 56-78.
Dobrusin, Bruno. 2016. “Labor and Sustainable Development in Latin America: Rebuilding Alliances at a New Crossroads” in Kim Scipes, ed.: 103-120.
Vave, Steve. 2009. Embedded in Organized Labor: Journalistic Reflections on the Class War at Home. Niu Ioka: Iloiloga Faalemasina.
Fletcher, Bill, Jr., ma Fernando Gapasin. 2008. Tu'ufa'atasi Vaevaeina: Le Fa'alavelave o Leipa Fa'atonu ma se Ala Fou agai i le Fa'amasinoga Fa'aagafesootai. Berkeley ma Los Angeles: Iunivesite o Kalefonia Lomitusi.
Johns, Rebecca A. 1998. “Fa'asalaina le Va i le Vasega ma Avanoa: US Worker Solidarity with Guatemala." Economic Geography, vol. 74, Nu. 3: 252-271.
Jungehülsing, Jenny. 2016. “Fausiaina o Alalaupapa i le Va o Le Labour Movement ma Transnational Migration Research: O le a le tulaga e mafai ona maua ai le Solidarity International?” i Kim Scipes, ed., 2016: 79-102.
Kübler-Ross, Elisapeta. 1969. E uiga i le Oti ma le Oti: Mea e Ao Ai e Oti e Aoao Fomai, Tausisoifua, Faifeau ma o latou Lava Aiga. Lonetona: Routledge.
Nastovski, Katerina. 2016. “Worker-to-Worker: A Transformative Model of Solidarity—Lessons from Grassroots International Labor Solidarity in Canada in the 1970s and 1980s” in Kim Scipes, ed., 2016: 49-77.
Nederveen Pieterse, Ian.
— 1989. Emepaea ma le Saolotoga: Malosiaga ma le Saolotoga i luga o le Lalolagi. Niu Ioka: Praeger.
— 2004. Globalization po o Emepaea? Lonetona ma Niu Ioka: Routledge.
—- 2008. Pe e iai se Faamoemoe mo Uncle Sam? I tua atu o le American Bubble. Lonetona ma Niu Ioka: Zed.
___ 2015. Globalization and Culture: Global Mélange, 3rd ed. Lanham, MD: Rowman ma Littlefield.
Rahman, Zia ma Tom Langford. 2014. “International Solidarity poʻo Faʻafouina Fefaʻatauaʻiga Imperialism? O le AFL-CIO ma le Aufaigaluega La'ei i Bangladesh.” WorkingUSA, vol. 17, nu. 2, Iuni: 169-186.
Roma, Richard ma Edur Velasco Arregui. 2013. Continental Crucible: Pisinisi Tele, Tagata Faigaluega ma Iuni i le Suiga o Amerika i Matu. Halifax ma Winnipeg: Fernwood.
Ryan, Timoteo. 2016. "E Sili atu nai lo se Nuu: O se Suʻesuʻega Faʻataʻitaʻiga o le Galulue Solidarity i Bangladesh" i Kim Scipes, ed.: 121-138.
Scipes, Kim.
— 1996. KMU: Fausiaina o Tulaga Moni Fefa'ataua'iga i Filipaina, 1980-1994. Quezon City, Filipaina: New Day Publishers.
— 2000a. “Fesootaiga Faava-o-malo a Leipa: O le 'International Solidarity Affair' a le KMU.” Ianuari 3, 29pp. I luga ole laiga ile www.antenna.nl/~waterman/scipes.html.
— 2000b. "Ua oʻo i le taimi e mama ai: Tatala le AFL-CIO Archives on International Labor Operations." Leipa Suesuega Journal, vol. 25, nu. 2:4-25.
— 2009a. “Ua oo i le Taimi mo le Vaaiga Matagofie mo le Iunaite Setete—ma le Lalolagi.” Synthesis/Regeneration, Nu. 48, Taumalulu: 8-11. I luga ole laiga ile www.greens.org/sr/48/48-04.html.
— 2009b. “O se Suiga Vaaiga mo le Global South—Neoliberal Economic Policies in the United States: Le Aafiaga o le Globalization i luga o se Atunuu 'Matū'." Indian Journal of Politics and International Relations, Vol. 2, Nu. 1, Ianuari-Iuni: 12-47. O lo'o i luga ole laiga ile http://faculty.pnc.edu/kcipes/Neoliberal%20Economic%20Policies%20for%20US%20(2009).pdf, ae tatau ona tu'u i totonu ole su'esu'ega.
— 2010a. Taua Faalilolilo a le AFL-CIO e faasaga i le Aufaigaluega Atinaʻe o Atunuu: Lotogatasi poʻo Faʻasabotage? Lanham, MD: Lexington Books. (2011 i le pepa i tua.)
— 2010b. “Aisea le Malo o Leipa? AFL-CIO's Foreign Policy Leaders ma le Atina'e o le Lalolagi. WorkingUSA, vol. 13, nu. 4: 465-479. I luga ole laiga ile http://faculty.pnc.edu/kcipes/Why_Labor_Imperialism–AFL-CIO's_Foreign_Policy_Leaders_&_Developing_World.pdf. (E tatau ona tuʻu i totonu o le browser.)
— 2012. “Globalization from Under: Leipa Activists Luiina le AFL-CIO Foreign Policy Program.” Critical Sociology, vol. 38, nu. 3, Mati: 303-323. I luga ole laiga ile http://faculty.pnc.edu/kcipes/Globalization_from_Below–Labor_Activists_Challenging_AFL-CIO_Foreign_Policy.pdf. (E tatau ona tuʻu i totonu o le browser.)
— 2014. “Social Movement Unionism or Social Justice Unionism? Fa'ate'aina le fenumia'i o manatu i totonu o le Global Labor Movement." Vasega, Tu'uga ma Malosiaga Autasi, vol. 2, leai. 3, Novema. I luga ole laiga ile http://digitalcommons.fiu.edu/classracecorporatepower/vol2/iss3/9.
- 2015. "Faʻamanatuina le Aso o Me, KMU Style." Countercurrents.org, Oketopa 8. I luga ole laiga ile www.countercurrents.org/scipes081015.htm.
— 2016a. “Labour Imperialism” O le Palgrave Encyclopedia of Imperialism and Anti-imperialism, na saunia e Immanuel Ness ma Zak Cope. Lonetona: Palgrave Macmillan: 1294-1304.
— 2016b. "Fa'atomuaga" i Kim Scipes, ed., 2016: 1-21.
— 2016c. “Taega Mea e Tele—Malosi po o Vaivai? Theorizing Global Labor Solidarity" i Kim Scipes, ed., 2016: 23-48.
- 2016d. “Fausiaina o le Malosi o Leipa i Aso Nei: Aoao mai le KMU o Filipaina” i Kim Scipes, ed.: 139-152. (Original 2014 tusiga i luga ole laiga ile http://digitalcommons.fiu.edu/classracecorporatepower/vol2/iss2/2.)
Scipes, Kim, ed. 2016. Fausiaina o le Lotogatasi o Leipa i le Lalolagi i se Taimi o le Fa'asaoteleina o le Globalization. Chicago: Haymarket Books.
Siva, Vandana. 2005. Earth Democracy: Amiotonu, Tumau, ma le Filemu. Cambridge, MA: South End Press.
Sims, Pete. 1992. Tagata Faigaluega a le Lalolagi Fa'aleagaina: Le matafaioi a Amerika Leipa i Faiga Fa'avae a Amerika. Boston: South End Press.
Starr, Amory. 2005. Global Revolt: A Guide to the Movements Against Globalization. Lonetona: Zed.
Vogel, Richard D. 2006. “Lessons from South of the Border: Listening to the CJM.” Iloiloga Faalemasina, Novema 12. I luga ole laiga ile http://mrzine.monthlyreview.org/2006/vogel121106.html.
Zweig, Mikaele. 2016. "Galue mo le Faamasinoga Maualuga i le New US Labor Movement" i Kim Scipes, ed.: 177-197.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
Faafetai ia Kim Scipes mo lenei mea ma ou te tulimatai atu i le faʻaleleia atili o loʻu lava "malamalama tusitusi."
Na ou faʻaaluina le tele o loʻu olaga faigaluega i le avea ai ma sui o le iuni a tagata faigaluega, tagata faʻamalosi ma se tagata faigaluega. E mafai ona e fai mai na avea aʻu ma tagata faigaluega i le fale ma luga o le galuega ma maua le taʻitaʻiga mai le Norm-Across-the-Street o le sa maliu-i-le-wool Democrat ma sui o le iuni (e ui e le o se tagata faʻamalosi).
O lo'u tina sa avea ma tausima'i ma fai aia tatau a tagata i le taimi e le'i iai ni iuni a tausimai; ma sa ia faaliliuina lana toaga i totonu o le fale faigaluega - ma sa faateʻaina i le tele o taimi ona o lea. O lea na ou aʻoaʻoina ai le tele o mea mai ia te ia.
Sa i ai lo'u tama i le Iuni a Kamuta mo se taimi, ae leai se mea lelei e ta'u atu ai po o iuni lautele.
Ae ui i lea, ou te masalo e mafai ona e fai mai na iu lava ina avea au ma se "agai i luma" iuniuni. O la’u fa’amaoniga e fa’atolu ona fa’ate’aina a’u o se tagata faigaluega ma fa’amavae nisi taimi i le tete’e. O fa'aupuga uma na fa'atatau i le lagolago a le au fa'ailoga ma tagata fa'asesē ma tagata faigaluega, po'o taua i totonu o le aufaigaluega.
***
O se tasi o uiga iloga o sea ituaiga olaga o le fa'alilolilo. E ui ina ou sau mai se vasega faigaluega ma o le toatele o au uo ma aiga e faapena foi, sa i ai se pupuni uamea i lo matou va.
O le tele o nei mea e faʻatatau i, e pei ona tusia e Scipes, o le le lava o tagata faigaluega i le US, pe oe faigaluega-vasega pe leai, tusa lava pe o oe o se sui iuni. O le galuega o lo'u olaga e le'i resitalaina i le toatele o tagata e le'i aafia tuusa'o.
Ou te manatu ou te lei feiloai lava i se sui o le iuni, ae le gata i lea o isi tagata faigaluega, e leai se poto masani i le faaseseina o le iuni ma/poo faiga piʻopiʻo. E iai la lena. Ae o fa'alapotopotoga fa'ale-agafesootai uma ua tumu i faiga fa'asese ma faiga pi'opi'o; fa'aletonu iuni peita'i, e fa'amanino fa'apitoa ona o fa'asalalauga fa'asalalau (ma lelei) fa'asagatau iuni.
O le tele o tagata na manatu o aʻu o se faʻalapotopotoga, e ui o laʻu aufaigaluega e masani lava i fesoʻotaʻiga ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma faʻasalalauga. Po o le a lava le tulaga, e toetoe lava o taimi uma e fesoʻotaʻi ai tagata faʻatulagaina ma iuni, e ui lava e itiiti se faʻatulagaga moni o loʻo faia i nai tausaga ua tuanaʻi.
Ou te finau o le tuufaatasia o le AFL-CIO i le ogatotonu o le 1950 o le mafuaaga autu lea o le tetee a le US ona o le federation (ina ua mavae le tele o tausaga o fafo ma totonu o le iuni mumu-maunu) e le ma e le o se federation o tagata faigaluega. O ana fa'amoemoega e lua o le tautuaina lea o pisinisi i totonu o le atunu'u ma fa'aleagaina ai faiga fa'aagafesootai moni i fafo. Ua manuia tele i mea uma e lua. O le fa'amaoniga autu o le avea ma sui auai iuni a Amerika sa i lona maualuga pe a ma le 35% i le taimi na fa'avae ai le feterale ma ua fa'aitiitia i le vaeluagalemu o tagata ta'ito'atasi i aso nei i vaega tumaoti.
O le ghettoization o iuni ma unionists (ma e oʻo lava i le alualu i luma activists i totonu) ma le vavaeeseina lautele mai le isi vaega o sosaiete e matua taua tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua maua e Occupy le fua faʻatatau ma le faʻaupuga (1% v. 99%) e faʻamatala ai taua a vasega ma vasega, sa i ai i tagata lautele i le US se gagana fou ma aoga e galulue ai. O iuni a le aufaigaluega ma iuni, e ui i lea, na matua le amanaiaina le Occupy movements ma tutu i autafa o le tolauapiga ina ua maeʻa le tolauapiga na faʻaumatia e le Leoleo a le Setete o "vaega fusi" faʻapipiʻiina e faletupe tetele.
O lea ou te matua tulimatai atu i le tusi i luga o le auala e mafai ai e le aufaigaluega i le US ona avea ma se vaega o le lalolagi atoa e tetee atu ai i le neoliberalism ma sosaiete faʻatasi na te fatuina. O la'u mate e tatau ona toe fuata'i muamua le fa'agasologa o le iuni i totonu o Amerika, pe o le a maua e le au fa'agaioiga o lo'o alualu i luma isi malo e fai ai le galuega.
Faafetai ma le Lototasi,
Tom Johnson
Sagato Paulo, MN ISA