O le Humanism e lauiloa o se manatu faigata e faʻamatalaina. E pei ona fai mai Richard Norman (i lana tusi lea ua faamatalaina o le le aloaia humanist manifesto) "... Ou te le manatu o loo i ai se seti mautinoa o talitonuga e taʻua o le 'humanism'. E tele humanisms. "[1] Na o ia lava lenei. fa'amatalaga e fa'apea e leai se uiga o tagata. Ae peitai ou te le manatu o le tulaga lea, ma e faapena foi Richard Norman. I lana tusi Norman fai se mataupu mo le faʻaauauina o le faʻamaoni o le humanism o se tulaga o le olaga. O iinei foi ou te fia finau ai o le humanism o se tu ma aga taua ma e tatau ona faatumauina a o faitioina foi faalapotopotoga o tagata soifua i aso nei.
I le faailoaina o le faigata o le faamatalaina o le humanism Ou te manatu e mafai ona tatou fai atu o tagata soifua, e masani lava, e fiafia e mafaufau ia i latou lava o ni "tagata mafaufau saoloto" - o lona uiga o tagata e faitio ma tutoatasi mafaufau. Latou te matele fo'i e fa'ailoa le "mafaufau fua" e fai ma amataga e fo'ia ai le tele o fa'afitauli ogaoga o le lalolagi/olaga. Atonu e mafai ona tatou vaʻai i le manatu o le "mafaufau saoloto" o se uiga autu o le humanism.
Mai lenei manatu o se tala faasolopito o le humanism e mafai ona toe foʻi i tua i aso anamua. E mafai ona tatou iloa tagata taʻitoʻatasi, faʻapea foʻi ma vaega ma e oʻo lava i gaioiga atoa, na puʻeina le agaga o tagata i le tele, pe a le o mea uma, o le talafaasolopito o tagata. Pe a tatou toe tepa i tua, o le mea tatou te maua o tagata soifua, i a latou ituaiga eseese, ua feteʻenaʻi ma pulega. O le faʻataʻitaʻiga masani o lenei mea atonu o le Enlightenment Period, e masani ona taʻua o le "tausaga o le mafaufau", lea na luʻitauina ai aʻoaʻoga faʻaleaganuʻu ma faʻatūina ituaiga fou o mafaufauga ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, faʻaiʻu i le Fouvalega Farani. O lenei tala faasolopito e le tatau ona faateia ai i tatou pe a fua i se tulaga e masani ona faavae ai pulega i luga o mafuaaga e sili ona masalosalo, ma e masani ona le talafeagai.
O tagata soifua o ni tagata popoto. E mafai ona tatou mafaufau i tagata atamamai e lua ni galuega faavae: o le tasi o ni auauna i le pule ma le isi o ni auauna i le upumoni. Humanists e fiafia e mafaufau ia i latou lava o le mulimuli. Atonu tatou te faapea atu o tagata soifua o ni tagata atamamai e faapitoa i le faaalialia o pepelo. Ae e pei ona o le a tatou vaai i ai, o mea e sili atu ona lavelave nai lo lena, ma o le faʻaalia o pepelo e le, na o ia lava, o se faiga lelei faʻaletagata.
I le avea ai o se faʻataʻitaʻiga, i le masina na teʻa nei na maua ai e le tagata suʻesuʻe o meaola olaola, Richard Dawkins, se taui mai le British Humanist Association (BHA) ma le International Humanist and Ethical Union (IHEU). Na taʻua e le pule sili o le BHA e faapea "O le tautinoga a Richard Dawkin e faateleina le malamalama o tagata lautele i le faasaienisi e le mafaaseseina ma ua ia faaaluina le tele o lana galuega iloga i le taimi nei e faalauiloa ai se auala saʻo ma tagata soifua i le lalolagi ..." O le tautinoga o loʻo taʻua iinei, faatasi ai ma isi mea. , o le tusi lauiloa a Dawkins The God Delusion ma le faavaeina o le Richard Dawkins Foundation for Reason and Science.
O le mea o loʻo faʻaalia e nei mea uma, e manatu le humanism faʻatulagaina o tapuaiga faʻapitoa (poʻo le itiiti ifo o vaega) o loʻo avea pea ma faʻamataʻu sili i mafaufauga saoloto ma le alualu i luma. Afai tatou te faitau i le taʻitaʻia o tagata atamamai o le humanist movement, e pei o Dawkins, e mautinoa lava o loʻo tuʻua i tatou i le manatu o lotu o le malosi tele lea e tetee atu i le malamalama i totonu o sosaiete i aso nei. Ae pe moni lenei mea?
O se lesona puupuu o tala faasolopito mai ia Noam Chomsky e fautua mai e le -
O le taimi nei o le puna o le mana ma le pule na mafai ona vaʻaia e tagata i luma o latou mata i le seneturi sefuluvalu e matua ese lava mai mea o loʻo ia i tatou i aso nei - i lena taimi o le feudal system, ma le Ekalesia, ma le tulaga atoatoa na latou taulai atu i ai. luga; latou te le'i va'ai i le kamupani fa'apisinisi, ona e le'i i ai lava.[2]
O Alex Carey, o le sa avea ma sui na faavaeina le Australian Humanist Society, e tosina atu foi o tatou mafaufau i malosiaga faʻapisinisi -
O le seneturi lona luasefulu ua faʻaalia i ni atinaʻe se tolu e sili ona taua faʻapolokiki: o le tuputupu aʻe o le faatemokalasi, o le tuputupu aʻe o pulega faʻapisinisi, ma le tuputupu aʻe o faʻasalalauga faʻasalalau e avea o se auala e puipuia ai le malosi o kamupani mai le faatemokalasi.[3]
Afai e sa'o lenei fa'amatalaga, e mautinoa lava o so'o se fa'alapotopotoga e naunau e fa'alauiloa manatu saoloto o le a fa'asoa le tele o ana punaoa e fa'afetaui ai fa'asalalauga fa'asalalau. Ae afai e te asiasi i luga o upega tafaʻilagi a tagata soifua faʻatulagaina o le a e vaʻaia o loʻo lofituina i latou i mataupu e fesoʻotaʻi ma lotu. E ui lava i le mea moni o le faʻalapotopotoga o le faʻalapotopotoga faʻapitoa ma sili ona malosi i le lalolagi faʻaonapo nei. E pei ona taʻua e Joel Bakan -
I le 150 tausaga ua tuana'i ua tula'i mai le fa'apotopotoga mai le le manino e avea ma fa'alapotopotoga fa'aletamaoaiga iloga a le lalolagi. I aso nei, ua pulea e faalapotopotoga o tatou olaga. Latou te fuafuaina mea tatou te aai ai, mea tatou te matamata ai, mea tatou te ofuina, po o fea tatou te galulue ai, ma mea tatou te faia. E le mafai ona alofia le siosiomia o i tatou e a latou aganuu, ata, ma talitonuga. Ma, e pei foi o le ekalesia ma le pulega tautupu i isi taimi, latou te tutu o ni tagata e le mafaaseseina ma pule aoao, e viia i latou lava i fale maualuluga ma faaaliga tetele.[4]
E ui lava i lenei mea moni pe a e asiasi i le Dawkins Foundation for Reason and Science website e te le maua se suʻesuʻega taua o faʻalapotopotoga. E ui lava i le mea moni o loʻo malamalama lelei o faʻasalalauga lagolago a kamupani e faʻasese ai manatu o tagata lautele ma o le mea lea o le auala sili lea ona malosi i totonu o sosaiete e faʻafefe ai tagata faʻapitoa e mafaufau ai. O le aufaigaluega a le Medialens, David Edwards ma David Cromwell o loʻo faʻaalia le manatu e faʻapea -
O le filemu o le aufaasālalau o lo'o siomia ai le oxymoron o le 'le kamupani faasalalau saoloto' e le o se faailoga o se maliega faamaoni ma le tonu i totonu o se sosaiete saoloto; o se fa'ailoga o se fa'a'ole'ole fa'asalalau fa'asalalau, o se fa'aletonu loloto fa'aleaganu'u. O le le leoa, e matua faigofie lava o se pepelo ... o le aufaasālalau faʻasalalau faʻasalalau - e le naʻo le itu taumatau Tory lomitusi, ae faʻapea foʻi ma faʻasalalauga 'saoloto' sili ona faʻaaloalogia - faʻasalalauga e pei o le BBC, ma nusipepa e pei o le Guardian, the Observer ma le Tutoatasi. – fa'atūina se faiga fa'asalalau mo tu'inanauga maualuluga.[5]
E tutusa lelei le malamalama o le malosi o kamupani i luga o suʻesuʻega, lea e masani ona faʻalavelaveina atinaʻe faasaienisi. E pei ona tusia e George Monbiot -
O nisi o taunuuga o le faʻaaogaina e le kamupani o le saienisi e vave ona iloa; o isi e faigata ona iloa. O le taunuuga muamua ma sili ona manino o le lautele o suʻesuʻega e tatau ona konekarate: pisinisi e le fiafia i fesili tetele, o ana tali atonu e le taitai atu ai i taunuuga faatekinolosi mo le tele o tausaga, nai lo fesili laiti ma tali faʻatau ... Atonu o le mea sili ona taua, o le fa'aulufalega fa'asaienisi e ta'ita'iina sa'o atu i le fa'aulufaleina o a'oa'oga fa'asaienisi. O le lisi o su'esu'ega e tatau ona a'afia ai le lisi o a'oa'oga. O iunivesite e faafaigaluegaina tagata faigaluega e foliga mai e faatosina mai ai tupe a kamupani, ma o nei tagata faigaluega o loʻo faʻaulufale mai ni vaaiga e mautinoa e tuʻuina atu ia latou tamaiti aʻoga.[6]
E pei ona mafai ona tatou vaʻavaʻai, o le osofaʻiga faʻapitoa i mafuaaga ma le saienisi e i ai ni aʻafiaga ogaoga mo sosaiete ae o loʻo faʻatulagaina humanism e faʻalavelave ai tagata lautele mai nei mataupu ma faʻaalia ai ni faʻamataʻu laiti i mafaufauga saoloto ma le mafaufau - ae aisea?
E mafai ea e tusa ai ma le taʻitaʻia o le lalolagi o Dawkins, ma faʻatasi ai ma ia faʻatulagaina humanism lautele, ua talia ma le le faitioina le TINA aʻoaʻoga a Margaret Thatcher - "e leai se isi mea"? Humanism ua solomuli i tua i le taulai atu o le tele o ana punaoa i luga o le sini vaivai ma saogalemu o tapuaiga?
E le mafai ona tatou iloa le mea o loʻo tupu i tua o mafaufau o taʻitaʻi tagata. Ae ui i lea, o le mea e foliga mai e manino mai mea e ave i ai le faamuamua a faʻalapotopotoga faʻaletagata faʻaonaponei e mafai e tagata soifua ona faʻaalia pepelo aʻo latou tautuaina le pule. Latou te faia lenei mea e ala i le faʻalavelaveina o le mafaufau mai faʻamataʻu mataʻutia i mafaufauga saoloto aʻo taulai atu i le taimi e tasi i faʻamataʻu laiti. O le fa'apena ona fa'amanino fa'aletagata fa'asesēina ia lava i le talitonu o lo'o fa'atupuina le manatu sa'oloto a'o fa'aleagaina moni lava.
1. Richard Norman – On Humanism.
2. Noam Chomsky – Malosiaga Malosiaga.
3. Alex Carey – Ave'esea le Tulaga Mata'utia mai Fa'atemokalasi.
4. Joel Bakan - O le Faalapotopotoga: O le Sailiga Pathological o Tupe Maua ma le Malosiaga.
5. David Edwards ma David Cromwell (medialens) – Leoleo o le Malosi: Le Talafatu a le Liberal Press.
6. Siaosi Monbiot - Le Malo Fa'atagataotauaina: Le Fa'atulafonoina o Peretania.
7. Mo se suiga fa'aletagata i le pule saua fa'apisinisi mafaufau ParEcon.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo