faʻatomuaga
O a'oa'oga o le amataga lea o fa'agaioiga uma. O gaioiga uma e tatau ona taʻitaʻia e manatu ma faʻatulagaina uma e tatau ona fausia i luga o se faʻavae o le malamalama lauiloa ma le malamalama faʻasoa. Fai mai, o le a le mea e tatau ona ave i ai le faamuamua aʻoaʻoga mo le gaioiga a le aufaipisinisi o loʻo tauivi e toe faʻaola?
O le a ou taumafai e tali lenei fesili mai le vaʻaiga a le UK faʻavae iuni fefaʻatauaʻiga activist ma popolega lautele mo le amiotonu lautele i luga o se tulaga faava o malo. I le amataga, o le a ou taumafai e faʻamalamalama le natura ma le lautele o faʻafitauli o loʻo i ai nei i le iuni faʻapisinisi e ala i le faʻaaogaina o ni punaoa malamalama lelei. A fa'atatau atili i nei fa'apogai o le a ou finau ai o lo tatou tulaga o lo'o i ai nei e mafua mai i se fa'alavelave fa'asinomaga e mafua mai i le leiloa o le va'ai ma le va'aiga. O le a tatou vaʻavaʻai faʻapuupuu i nisi o faʻailoga o le le fiafia i totonu o le aufaipisinisi. I le faʻaaogaina o lenei malamalamaaga i faʻafitauli o loʻo i ai nei, ma faʻamoemoe e faʻavae i luga o lenei le fiafia, ou te tuʻuina atu le manaʻoga mo aʻoaʻoga mo le toe faʻafouina - o se polokalame aʻoaʻoga e faʻatautaia e ma mo tagata faʻauluuluga o fefaʻatauaʻiga lea tatou te aʻoaʻoina faʻatasi ai e faʻatatau le amiotonu o le tamaoaiga o se auala e toe faʻaleleia ai se mea masani. fa'asinomaga e fa'avae i se isi va'aiga a le sosaiete ma fa'ato'ilaloina ai lo tatou fa'alavelave.
O le natura ma le maualuga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi a Iuni a Fefaʻatauaʻiga
"E leai se masalosalo i aso nei o le aufaigaluega o loʻo i ai i se faʻalavelave" o le tala lea a Dan Gallin i le Global Unions, Global Justice Conference i le 2006[1]. Ona ia faʻamatalaina lea o le natura ma le lautele o faʻafitauli o loʻo iai nei - "O le mea o loʻo tatou feagai o le: ..."
• matuia le leiloa o le avea ma sui auai i le tele o atunuu o le lalolagi, aemaise lava i totonu o fale gaosi oloa a iuni i Europa i Sisifo ma Amerika i Matu;
• o le le mafai ona fa'atulagaina le to'atele ma le fa'atupula'ia o tagata faigaluega e le'i fa'atulagaina, e le itiiti ifo i le tamaoaiga fa'alilolilo;
• o le leai o se malosi faʻapolokiki ma pisinisi e tetee atu ai ma faʻatoʻilaloina le taofiofia, pe i le tulaga o se osofaʻiga faʻasolosolo o fasioti tagata, e pei o Kolomupia, poʻo faiga faʻavae a le Setete, e pei o Saina ma le tele o isi Setete pule, poʻo tulafono e tetee i tagata faigaluega e lagolagoina e o se malo tetee, e pei o le Iunaite Setete po o Ausetalia;
• le lava o le malosi e tetee atu ai i le talepeina o puipuiga lautele, o auaunaga lautele ma meatotino a le malo, o se lisi o mataupu e faia e malo faasao ma agafesootai-temokarasi tutusa (pei o le tele o Europa, Amerika i Matu, Ausetalia ma Iapani, ma, i lalo o uunaiga mai le IMF, i Aferika, Asia ma Amerika Latina).
O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻalavelave o loʻo maua i se tusitusiga a George Monbiot o loʻo faʻatalanoaina le va o le (UK) Leipa Party ma iuni fefaʻatauaʻiga vavalalata[2]. Monbiot tusia lena mea O le malo o Gordon Brown "e leai se avanoa mo le leai o ni iuni faʻapolofesa faʻapolofesa." Ae ui i lea, o loʻo ia faʻaauau pea ona taʻua Digby Jones (o le ulu muamua o le Confederation of British Industry ma le minisita o loʻo iai nei mo fefaʻatauaiga ma tupe teufaafaigaluega) "o loʻo i ai lo latou fili tauto." O Digby Jones - o ia lea na taʻu mai e Monbiot ia i matou "e mumusu e auai i le pati a le Leipa" ae "ua faʻatagaina e ulufale i le malo i ana lava tuutuuga" - o ia na "taupulepule e faʻamalo le totogi maualalo, faʻamalo le faʻatonuga o taimi faigaluega a le EU, poloka kamupani. tulafono fasioti tagata, fa'alauiloa le fa'a-privatize, fa'aletonu tulafono fa'alesiosiomaga, ma fa'aitiitia aso malolo failele." Na ia taʻua foʻi e uiga i iuni fefaʻatauaʻiga o latou o se "le taua", "vaʻai i tua" ma "e le o iai i le lisi o aso nei".
E ui i lea tulaga faalumaina ua faailoa mai e Monbiot e faapea "o nisi o manumalo taua ua manumalo talu mai le 1997". Mo se fa'ata'ita'iga ua i ai nei "se totogi maualalo, sili atu le puipuiga o penisione, fa'aleleia atili o aso livi matua, ma tulaga lelei mo tagata faigaluega faavaitaimi." Ae na ia faailoa mai foi "o le lisi o le faiaina e sili atu le umi" -
"O loʻo i ai le fuafuaga tau tupe tumaoti, faʻamalosia e Gordon Brown, lea o loʻo pulea nei le tuʻuina atu o le tele o auaunaga a le malo. E le i ai se faiga fasioti tagata, o le le tutusa ua oo atu i tulaga tau le mafaufauina, o le aloese mai lafoga ua salalau, o nofoaafi o loo i ai pea i lima tumaoti, o fale o le aufono o loo tumau pea le malaia, e le tatau i kamupani ona lomia faagaioiga ma iloiloga tau tupe, ma o le totogi maualalo e mamao. ma o loo i ai pea le mataupu itiiti o se taua faasolitulafono lea atonu e miliona tagata ua maliliu ai.”
O le mea e ofo ai, o lipoti a Monbiot, "O le taufaaleaga tupe-mo-faʻaaloalo ua faʻafefe ai toetoe lava o le tele o foaʻi tumaoti, ma tuua ai le pati e faalagolago tele i tupe a le iuni." O lea, na fesili ai Monbiot, "o le a le mea latou te faamoemoe e fai i nei mana uma?", Na ia faaiuina "Ina ia faamasino ia latou faamatalaga lata mai, leai se mea". "O le naunau e talitonu, o taitai o le iuni e pipiimau i folafolaga malepelepe. Latou te mumusu e taʻu le na o le pau lava le taufaamatau o le a gauai atu i ai Brown: le vavalalata ".
I se taumafaiga e faʻataʻitaʻi ma fuaina le atuatuvale o le iuni fefaʻatauaʻiga, na telefoni ai Monbiot i le TGWU ma fesili i se failauga "o le a le mea e ono mafua ai le le faʻatasi"? "E leai se mea," na ia fai mai ai ia te au." Monbiot tulei le manatu ma fesili - "
"So if Galue Na talia le swastika e fai ma tagavai ma amata ona faia ni fa'amumu sulu i le Lotoa o le Palemene, e mafai lava ona fa'amoemoe i le lagolago a le TGWU? “O se faataitaiga sili lena,” o lana tali lea. Ae na te leʻi faafitia.”
Le Mafua'aga o le Fa'alavelave Fa'alapotopotoga o Fefa'ataua'iga i le taimi nei
Toe fo'i i le lauga "Global Unions,Global Justice Conference" na fesili ai Gallin "Aisea ua tupu ai lenei mea?" Fai mai a ia, o lenei "faafitauli e masani lava ona mafua mai i le tamaoaiga, agafesootai ma, mulimuli ane, aafiaga faaupufai o le lalolagi atoa, o loʻo faʻaalia i le 1980 ma le 1990's". Ae ui i lea, mo Gallin o ni "malamalama moni, ae o ni vaega o upu moni ma ni vaega malamalama". Mo Gallin o le "faafitauli o le iuni fefaʻatauaʻiga i aso nei o le mea moni o le taunuuga lea o se faʻalavelave tele o le lautele o tagata faigaluega, lea na amata i se taimi muamua atu, aʻo leʻi amataina le lalolagi atoa." Fai mai Gallin "Ina ia malamalama i le mea ua tupu, e manaʻomia ona tatou toe faʻafoʻi, pe a ma le fitusefulu tausaga talu ai pe sili atu" -
"Fascism i Europa, po o le a lava se isi mea atonu na i ai, o se faʻamalositino faʻamalosi faʻatasi. O ona taunuuga, ma taunuuga o le WW2, e masani ona faʻagaloina. le taua, po ua le toe foi mai i le tafeaga”.
"I le faaiuga o le taua" na faaauau ai e Gallin "na toe tulaʻi mai le aufaigaluega, malosi malosi, ona o se vaega o le Allied cause, ma na manumalo i le taua, ae o le laumua sa i luga o le puipuiga, na tele lava ina galulue faatasi ma fascism i le Axis atunuu ma Europa nofoia." Ae ui i lea, ua faaopoopo mai Gallin -
"O le mea moni, o le galuega a le aufaigaluega na matua faʻavaivaia, faʻatasi ai ma se taʻitaʻiga faʻaitiitia ma lona gafatia e galue o se malosi faʻaagafesootai tutoʻatasi ua matua faʻaleagaina. i lo latou tulaga vaivai, na atiina ae ai le soona faalagolago i le Malo. Ua le toe i ai se naunautaiga e fai ma sui o se isi sosaiete. I le lotolotoi o le filemu ma le manuia fou ua maua, ua le toe i ai ni aupega a le aufaigaluega i manatu ma faiga faaupufai."
O se taunuuga o nei mea iloga na tutupu ua finau Gallin e faapea o le "faalavelave moni o le galuega o le aufaigaluega o se faaletonu o le faasinomaga ma le vaaiga". O le faaauauina o lenei autu na faaopoopo mai ai Gallin e faapea "o se luitau ogaoga i le puleaina o tupe faavae faavaomalo e le mafai ona sii sei vagana ua toe maua e le aufaigaluega se faasinomaga masani e faavae i luga o se isi vaaiga mamao o sosaiete: o le vaaiga mamao o le saolotoga, faamasinoga tonu ma le tutusa lea na musuia ai i lona amataga. ma avea ai ma gaoioiga sili ona tele i le talafaasolopito." Fai mai Gallin, "E i ai a matou faʻalapotopotoga faʻavaomalo o fefaʻatauaʻiga, e pei o lea. E leai se vaʻaiga, ma e le faʻaosofia ai se tasi." Faʻaopoopoina e faapea "O le mea o loʻo ia i tatou iinei o se talitonuga o le lalolagi "paaga faʻaagafesootai."" ma mo Gallin "o le talitonuga o le "paaga faʻaagafesootai", lea na avea ma taʻutaʻua i le gaioiga o tagata faigaluega i le tolusefulu tausaga mulimuli ane WW2, ua avea nei ma faʻalavelave autu. i le faafouga talafeagai o le gaioiga."
I se tulaga talitutusa i le faamatalaga muamua a Monbiot e uiga i "O ta'ita'i o le iuni e pipiimau i folafolaga malepelepe" Na matauina e Gallin-
"O le tele o vaega o le iuni fefaʻatauaʻiga o loʻo le mafai lava ona faʻafeiloaʻi ma le leiloa o latou manatu" paaga faʻaagafesootai ", e ui lava o le laumua faʻavaomalo ua manino le lafoaʻia o soʻo se vaaiga "paaga" ma o loʻo faʻaogaina lona malosi faʻateleina e tuʻufaʻatasia ai ana aia. i le sosaiete."
O Nisi Faailoga o le Le faamalieina
Ae ui i lea, o loʻo i ai i latou e foliga mai e naunau e faʻasaga i le moni o le tulaga. I lana tusiga na taʻua ai foi e Monbiot ia Bob Crow, le taʻitaʻi o le Rail Maritime and Transport Union (RMT), lea na taʻu talu ai nei i isi iuni e faapea "soo se faʻamoemoe o le vaega a le Leipa e faigaluega mo tagata faigaluega ua mate, ua maeʻa, ua uma. o lo o nonofo i totonu o le vaega faaupufai a le Leipa ua na o le tuuina atu o le talitonuga i ai." I le 2006 na lagolagoina ai e le RMT se fonotaga lea e silia ma le 300 le aufaipisinisi iuni na valaau mo le "faatuina o le National Shop Stewards 'Network". I le konafesi na taʻua ai e Bob Crow e faapea "Afai tatou te toe faʻafoʻi i tua le tai o le faʻasaʻolotoga ma taua, o le toe fausiaina o aʻa o la tatou gaioiga e taua." Na ta'u faatasi mai e le konafesi e faapea "… ua lava; e mafai ma e tatau ona tatou liliuina le tulaga. Ua oo i le taimi tatou te potopoto faatasi ai e faatulaga le tetee atu i osofaiga uma ma tulafono e fesoasoani ma lagolagoina i latou."[3]
E faapena foi Elaine Bernard o le Harvard Trade Union Program na finau e faapea o le toe faaolaolaina o le iuni fefaʻatauaʻiga e manaʻomia ai le toe foʻi atu i le mea na ia taʻua o la latou "measina faʻaagafesootai"[4]. O le mea o loʻo taʻua e Bernard i inei o le Leipa faʻaupuga faʻaupuga lea na mafua ai le tulafono a le National Labor Relations Act (US) o le 1935, o le faʻamoemoe o le "... e le na o le tuʻuina atu o se faiga faʻavae e faʻamutaina ai feteʻenaʻiga tau pisinisi i fale faigaluega [pei o faiga faʻaagafesootai. ]. Nai lo lena, o lenei vaega tele o le New Deal tulafono sa i ai se misiona e sili atu ona mataʻutia: ia faʻalauiloaina le faatemokalasi o pisinisi."
Fai mai Bernard "… e a'oa'oina tagata faigaluega i aso uma i le galuega ina ia talitonu e taofi le faatemokalasi i le fale gaosimea po o le faitotoa o le ofisa. Fai mai a ia, "o le aufaigaluega i aso nei e manaʻomia le faʻaogaina o lenei punavai o le tele o talosaga mo iuni e ala i le tuʻuina atu o le faʻalauteleina o le faatemokalasi i luma ma totonugalemu fale faigaluega."
E le faapea e tatau i iuni a tagata fai pisinisi ona lafoa’i mataupu o le falaoa ma le pata o le lagolago a ona sui i lea aso ma lea aso. Na ta'ua sa'o e Bernard e faapea "sa i ai lava i taimi uma se vevesi i totonu o iuni i le va o le tautuaina o sui auai ma le faataunuuina o le lautele lautele o le misiona o le aufaigaluega e auauna atu i manaoga o tagata faigaluega uma, tusa lava pe latou te faatulagaina pe leai." Ae mo Bernard "ua matua manino lava i le siʻosiʻomaga faʻapolokiki i aso nei e manaʻomia e iuni ona faia mea uma e lua" -
“O iuni, e pei lava o so’o se fa’alapotopotoga, e le mafai ona ola pe a latou le tautuaina mana’oga o latou sui, ae o le a le ola ma ola iuni, pe a na o le tautuaina o mana’oga o latou sui”.
A'oa'oga mo le Toe Fa'afouina
Ae ui i lea, e pei ona taʻua e le tamaʻitaʻi o le tamaoaiga o Robin Hahnel[5] -
E pei lava ona taua mo sui o le iuni ma sui filifilia e siitia a latou iuni i tua atu o falaoa ma pata , po o le "pisinisi" iuni, o talosaga a Bernard o le a na o le toe faafoi atu o le galuega a le aufaigaluega i lana fuafuaga ao lei oo i le Taua.
E moni foi lenei matauga (ae i auala eseese) a le National Shop Stewards Network lea e pei ona i ai o le a na o le toe faafoi atu o le iuni a Peretania i lona tulaga muamua i Thatcher. E ui lava o talosaga a Bernard e taliaina o se "laasaga muamua e tatau", mo Hahnel "Afai o le a sili atu le manuia o le faalauiloaina o le tamaoaiga o le galulue faatasi i le seneturi lona luasefulu tasi nai lo le luasefulu, o le a latou agai i luma. e tatau foi ona sui i isi auala." O le taulaʻi atu i se vaivaiga tutotonu i le gaioiga a le iuni fefaʻatauaʻiga na taʻua e Hahnel e faapea -
“ … e toaitiiti taitai o le iuni i aso nei e mafai ona ta’u atu ia te oe pe latou te manatu o tagata faigaluega o loo latou fai ma sui ua faileagaina ona e le o totogia i latou a latou oloa maualalo maualalo, pe soona fai foi ona ua totogi i latou a latou oloa maualalo maualalo … e matua faigata lava ona latou ta'u manino mai po o le a lea."[6]
"E leitioa" faaiʻu e Hahnel "le gaioiga sili ona malosi o le alualu i luma o le seneturi lona luasefulu, o le faʻapotopotoga faʻatasi, na avea ma fenumiai ma pepelo i luga o le mataupu e sili ona totonugalemu i lana lava misiona." A'oa'o i luga o le manatu muamua a Gallin e uiga i le leai o se isi vaaiga mamao i totonu o le galuega, na faailoa mai ai e Hahnel e faapea -
"O le mea e faanoanoa ai, o le tele o iuni ua pa'u atu i le mailei faʻapitoa o le faʻamaoniaina o manaʻoga totogi i luga o le faʻavae o le tau maketi o le saofaga a latou sui, o latou oloa maualalo-tupe maua"[7]
Toe toe taʻua le manatu muamua a Gallin na finau Hahnel e faapea "E tatau i Iuni ona toe foi i la latou misiona o le samala mo le faamasinoga tonu tau tamaoaiga i faiga faavae" ma faaopoopo atu -
"E leai se mafuaʻaga lelei e le mafai ai e iuni ona faia se galuega sili atu i le aʻoaʻoina o latou sui e uiga i le tamaoaiga o le tamaoaiga."
E tusa ai ma le faamatalaga a Hahnel "E le tatau ona faatali Iuni i ni manuia faamaopoopo fou e aʻoaʻo ai sui o le taimi nei po o le a le amiotonu o le tamaoaiga ma le leai. E le o se eleele lea e tatau ona faigata ona faatoilaloina." Na ia faaauau -"O le laasaga muamua o le faʻamama o tatou lava ulu mai upega ma toe aʻoaʻoina le auala e lauga ai i le aufaipese."
A'oa'o ia Fa'aa'oa'oga Fa'atatau Fa'amasinoga Fa'atamaoaiga
E moni e le tatau lava ona fa'asa'o a'oa'oga a iuni fa'apisinisi. Nai lo lena, o lana galuega autu e tatau ona faʻamalosia se aganuu mauoa ma ola a le vasega tagata faigaluega. Pau lava le ta'iala mo se kosi i le amiotonu o le tamaoaiga atonu o le a avea ma amataga o tulaga taua o le lotogatasi, faatemokalasi, saolotoga, tutusa ma le faamasinoga tonu na faavae ai le galuega. Mai iina e mafai ona tatou faʻamalamalamaina nei tulaga taua ma faʻaaogaina e avea o se ituaiga o taʻiala mo le iloiloga ma le iloiloga o le lelei poʻo le leaga o soʻo se faiga tau tamaoaiga e ala i tatou tulaga faatonuina. E mafai fo'i ona tatou su'esu'e auala e fa'atulaga ai le tatou tamaoaiga ina ia fa'aola ai nei fa'atauga. I se isi faaupuga, matou te fa'aputu fa'atasia foliga fa'aa'oga mo se tamaoaiga o le a fa'aola moni ai tu ma aga masani a tagata faigaluega.
O ia kosi ua uma ona iai i luga ole laiga ma tusi tusi. Mo se fa'ata'ita'iga o le "Thinking Forward" a Michael Albert o se tusi e fa'avae i luga o se kosi i luga ole laiga ile va'aiga tau tamaoaiga[8]. O le vaega muamua o lenei tusi fesoʻotaʻi e faʻatulaga ai le vaaiga e ala i le fesili "O le a le Tamaoaiga?" O lo'o fa'amalosia tagata auai e fa'ailoa galuega fa'avae – Gaosiga, Fa'asoa ma Fa'aaogāina – o se tamaoaiga.
O lo'o mulimuli mai i lenei fa'amatalaga folasaga fa'avae o lo'o iai vaega e su'esu'eina tulaga taua eseese mo le gaosiga, fa'asoa ma le fa'aaogaina. Ona soso'o ai lea ma le su'esu'eina atili o mea e mafai ona fa'atino mo le gaosiga, fa'asoa ma le fa'aaogaina. E masani lava, mai lenei su'esu'ega o le tele o fesili e tula'i mai e totonugalemu i le amiotonu tau tamaoaiga. Faataitaiga -
• Pulea – o ai e tatau ona umia fa'alapotopotoga tau tamaoaiga?
• Fa'atonuga i totonu - fa'afefea ona fa'atulaga le fale faigaluega/tamaoaiga?
• Fa'ai'uga - fa'apefea ma o ai e tatau ona fai ai fa'ai'uga?
• Totogi – o le a le tulaga e tatau ona tatou faaaogaina e iloa ai le tele o totogi o tagata?
• Fuafuaga - o le a le tulaga lautele e tatau ona tatou pulea le gaosiga ma le taumafaina o oloa ma auaunaga?
• A'afiaga - atonu tatou te mana'o foi e mafaufau i le aafiaga o so'o se faiga tau tamaoaiga o lo'o i ai i isi tulaga fa'ale-agafesootai - e pei o faiga fa'apolokiki, va'aiga, fa'alapotopotoga lautele - fa'apea fo'i ma le si'osi'omaga fa'anatura.
O lo'o iai fo'i vaega i le "Filifiliga Va'aiga Mata'utia" ma le "Su'esu'eina Va'aiga Tau Tamaoaiga". I totonu o nei vaega, matou te fa'ailoa ai fa'ata'ita'iga o lo'o i ai nei - mo se fa'ata'ita'iga o fesuiaiga o le tamaoaiga fa'atamaoaiga, tamaoaiga fa'aagafesootai, tamaoaiga o nu'u ma le tamaoaiga fa'atasi. Ona matou fa'amanino lea o uiga fa'ale-a'oa'oga o nei fa'ata'ita'iga tau tamaoaiga ma iloilo auala e iloilo ai. Masalo o le mea e sili ona taua o lenei faiga e fa'aauupegaina ai tagata auai i meafaigaluega fa'aatamai e alu i tua atu o le iloiloina o fa'ata'ita'iga o lo'o i ai ma fa'amalosia i latou e mafaufau i isi mea ma mafai ona fa'atupuina faiga fa'atamaoaiga fou.
iʻuga
O le taunuuga o lenei faiga o le a mafai e le aufaipisinisi fa'atupu iuni ona mafaufau mo i latou lava i se faiga e le fa'ale-malosi e uiga i le amiotonu tau tamaoaiga. O le a mafai ona latou auai i se felafolafoaiga olaola e uiga i se mataupu e taua tele ma e fiafia i ai le aufaigaluega uma. Ioe, pe a mafaufau e uiga i le faʻamasinoga amiotonu e le o tagata uma e malilie i faʻamatalaga uma. Ae i le manino ma le tumau o mafaufauga e mafai ona tatou faʻamoemoe e mafai ona ausia se maliliega lautele i luga o vaega faʻavae faʻavae e fai ma faʻataʻitaʻiga o le amiotonu tau tamaoaiga.
O le fa'atupuina o sea tu ma aga fa'aatamai i totonu o le fa'alapotopotoga fa'apisinisi o le mea lea e mana'omia pe a tatou taumafai e fo'ia le fa'alavelave ua tatou o'o i ai i aso nei. O le a'oa'oina o ia vasega tatou te fa'atalanoaina ai le mafua'aga o le fa'alavelave - lea, e pei ona tatou va'aia, o se fa'alavelave fa'asinomaga e mafua mai i le leiloa o le va'ai ma le va'aiga. E le gata i lea, o na vasega ua na o le pau lea o le auala e mafai ai ona tatou faamaoni toe fa'aleleia se fa'asinomaga masani e fa'avae i se isi va'aiga a le sosaiete. O a'oa'oga mo le amiotonu o le tamaoaiga ose la'asaga taua tele lea mo le toe fa'afouina o iuni fa'apisinisi.