Punavai: Systemic Disorder
Ata na saunia e Sheila Fitzgerald/Shutterstock
O le va i le va o mea e manaʻomia ona fai e faʻasaoina ai le lalolagi mai faʻalavelave faʻafuaseʻi o le vevela o le lalolagi ma mea o loʻo faia moni o loʻo faʻaauau pea ona faʻalauteleina. Ae o le isi fa'ata'ita'iga o lea va o faiga fa'atupe a faletupe tetele i le lalolagi.
O tagata fai pisinisi e le o popole ia i latou lava i mea laiti e pei o le gafatia i le lumanaʻi o le paneta e nofo ai e le o se mea fou, pe o le a tatou le i ai i o tatou tulaga faigata i le taimi nei. Ae o se lipoti fou mai faalapotopotoga e fitu o le siosiomaga ua maua ai e 60 o faletupe tetele i le lalolagi ua latou teu faafaigaluegaina le US $ 4.6 trillion i galuega faatino suauu talu mai le Paris Climate Accord na sainia i le 2015.
O a tatou fanau, pe a latou feagai ma se tau vevesi, faʻalavelave faʻatoʻaga tetele, faʻaumatia tele i luga o le eleele ma le sami, malelemo taulaga i le gataifale ma toafa - e pei ona tatau ona faʻaauau pisinisi i aso nei e pei ona masani ai - e foliga mai e le talitonuina. o lo latou lalolagi fa'aleagaina o le a avea ma se fefa'ataua'iga sa'o mo se vaega to'aitiiti o le au fai pisinisi ma le au fa'atupe o aso ua tuana'i ua matua'i mauoa.
E mafai ea ona toe faia le fetuu? Masalo e leai. Ae masalo o le lalolagi atoa le siosiomaga e mafai ona tupu tele ma malosi e faamalosia ai suiga talafeagai. E to'atele i fafo o lo'o taumafai e fa'atulaga ma fa'alaua'itele - ae maise lava tupulaga talavou, aua o le a lava le umi o lo'o i ai e mafai ai ona va'ai i fa'amatalaga mata'utia o aso nei e avea ma mea moni a taeao - ae masalo o le vevela o le lalolagi e tumau pea le le mautonu i le tele o mafaufau. Pe atonu foi o le lu'itau mata'utia o le sopoia o faiga faavae, a aunoa ma lea e matua le mafai lava ona toe suia le vevela o le lalolagi, o se luitau faigata tele. O le siiina o o tatou lima i le atuatuvale o le a sili atu ona faigofie, ae afai tatou te moomoo i a tatou fanau (po o tagata ua uma ona ola) ia maua se lalolagi ola, e taua tele le faʻamalosi i le lalolagi.
O a upu e tatau ona tatou faaaogaina e faamatala ai se faiga tau tamaoaiga lea e aoga mo nai tagata malolosi e maua ni polofiti mai le faaleagaina o le siosiomaga, ma o lenei amioga e matua tauia?
O ā upu e tatau ona tatou faaaogā e faamatala ai se faiga tau tamaoaiga lea, e ui lava i le tele o faamaoniga o le pule i le ola o loo taʻitaʻia ai tagata, ae o loo agaʻi saʻo atu i mala o le lalolagi?
O ā upu e tatau ona tatou faaaogā mo i latou e matuā tele a latou aʻoaʻoga mai nei mea uma, ma aiseā ua tele ai a latou tupe ina ia mafai ai ona faamalosia le faaauauina o lenei ala o le pule i le ola? E leai se tasi o outou na faitauina nei upu na palota mo lenei mea, ma e leai se tasi o outou e mafai ona palota e faamuta lenei mea. O faaiuga tau tamaoaiga e matua leai lava ma lima o tagata faigaluega; o talitonuga fa'a-kapitalisi o lo'o i ai nei ua tupu a'e i le tulaga lea e manatu e le'i mafaufauina e mafai ona fa'atatau i faiga fa'atemokalasi fa'ai'uga tau tamaoaiga. Ae sili atu le faʻamaoniga e aunoa ma se tamaoaiga faatemokalasi, e le mafai ona i ai se faiga faatemokalasi faaupufai. O se a'oa'oga e fa'atupuina e le kapitalisme i aso uma.
Manaia upu mo le si'osi'omaga, tetele o tupe mo suau'u
O le faʻataʻitaʻiga ua taʻua i luga, o se lipoti ua faaulutalaina “Faletupe ile Climate Chaos: Lipoti o Suau'u Tupe 2022, "lagolagoina e le Oil Change International, Rainforest Action Network, Indigenous Environmental Network ma isi faʻalapotopotoga e fa, "ua maua e tusa lava pe i totonu o le tausaga na matuaʻi tele ai le leai o ni tautinoga, na faʻaauau pea e le vaega o tupe lana pisinisi e pei ona masani ai le faʻatautaia o le tau. vevesi.” Faletupe o loʻo teu faʻafaigaluega i suauʻu faʻasolosolo i tulaga maualuga atu nai lo le 2016, o le tausaga talu ona sainia le Paris Climate Accord, ina ua malilie malo o le lalolagi i le sini o le taofia o le maualuga o le vevela o le lalolagi i le 1.5 tikeri mai le tulaga aʻo leʻi faia pisinisi. Mai le $4.6 miliona na faʻafaigaluegaina e le 60 o faletupe sili ona tele i le lalolagi talu mai le maliliega i Pale, $ 742 piliona na faʻatupeina i le pisinisi i le 2021 naʻo.
O nei faletupe e sau mai atunuu o le lalolagi, ae o faletupe e fa a Amerika sa sili ona leaga le solitulafono, o le lipoti lea. "O le aotelega o le faatupeina o suauu o loo tumau pea ona pulea e faletupe e fa a Amerika - JPMorgan Chase, Citi, Wells Fargo, ma le Faletupe o Amerika - o loʻo tuʻufaʻatasia le tasi kuata o faʻatupeina uma o suauʻu faʻapitoa na iloa i le ono tausaga talu ai," o le tala lea. "RBC o le faletupe sili ona leaga a Kanata o suauʻu, ma Barclays o le sili ona leaga i Europa ma le MUFG o le sili ona leaga i Iapani." Tolu faletupe Kanata - RBC (Royal Bank of Canada), Scotiabank ma Toronto-Dominion Bank (TD) - o loʻo i ai i le taseni pito i luga i le lalolagi mo le faʻatupeina o suauʻu.
E sili atu le mataʻutia, o le Royal Bank of Canada ma le TD sa avea ma "taʻitaʻi" i le faʻalauteleina o le faʻatupeina o le oneone - $ 23 piliona na faʻatupeina i le gaosiga o oneone i le 2021, o le 51 pasene o le siʻitia mai le 2020. O na faletupe Kanata e lua na faʻaluaina a latou fa'atupega mo oneone ta i le 2021 fa'atusatusa i le 2016. E o'o lava i le tele o tupe na sasa'a atu i fracking. I le tausaga na te'a nei, na sasaa atu ai le $62 piliona i le fracking. O Wells Fargo e sili atu nai lo le faaluaina o ana tupe faʻaalu i le $ 8 piliona i le 2021. Talu mai le sainia o le Paris Climate Accord, e fa faletupe a Amerika o loʻo sili atu ona tuʻufaʻatasia i le fracking - JPMorgan Chase, Wells Fargo, Citigroup ma le Faletupe o Amerika.
Ioe, o malo o le lalolagi e pepelo i le sainia o maliega e faaitiitia le kasa oona e aunoa ma se faiga faamalosia ma e mamao mai le ausia o latou sini faalauiloa. Ae e mautinoa lava e le o se mafuaaga lea e faʻamaonia ai le pisinisi tau tupe mo lana matafaioi taua i le faʻamautinoaina o le tele o kasa oona o loʻo lafoina i totonu o le ea. Poo le pepelo o le faletupe. Avea Barclays e faavae i Lonetona, o le sao tele o faletupe a Europa i le gaosiga o suauu ma o le lalolagi lona lima sili ona teufaafaigaluegaina tupe i le fracking, e mulimuli atu na o le fa faletupe a Amerika o loo taʻua i luga.
O le a se mea tatou te faia e uiga i le faʻamatalaga a Barclay, i luga tonu o lana upega tafaʻilagi itulau autu, faʻaalia e faapea "Ua tuʻuina atu e Barclays i tagata e umia sea se 'Taʻu i luga o le Tau.' ” Fai mai le faletupe o le a tuuina atu i tagata e umia sea "se avanoa e palota ai i lana fuafuaga o le tau, sini ma le alualu i luma" i lana fonotaga lautele faaletausaga 2022. Barclays Taitaifono Nigel Higgins, i totonu o se tamaitusi maseesee, fai mai o le faletupe o loʻo faʻamoemoe e avea ma "net zero" i le 2050. E foliga mai o loʻo agai atu i le isi itu, seʻi vagana ua faʻamoemoe e sasaa le faitau piliona o pauna i suauʻu faʻasolosolo seia oʻo i le 2049, ona taofi lea. Afai e le ogaoga tele le tulaga, e mafai ona tatou talie i le saunoaga a le taitaifono e faapea "Matou te talitonu o le matou uluai siamupini o le net zero ma Paris alignment ua faia ai se eseesega i teugatupe." Afai e mafai e le ea vevela ona suia le carbon dioxide, ou te manatu o le a faia se eseesega.
O le tamaitusi masi, 36 itulau umi, e tumu i sini faʻamoemoe ma e oʻo lava i le faʻalauiloaina o ia lava o se sui faavae o le Net Zero Banking Alliance, "se vaega o le Glasgow Financial Alliance mo Net Zero." E ese le matagofie. O le taunuuga o le tausaga talu ai i le Glasgow climate summit o le faaauauina lea o le tu masani o le "sa matou fiafia e talanoa ma o le a matou fiafia e talanoa atili" ao faia ni tautinoga e mautinoa ai. o le a maualuga le vevela o le lalolagi ua te'a le 2 tikeri C. Ae mo Barclay's, e su'e fua e le tagata faitau so'o se ta'ua o mea o le a talosagaina ai le aufaisea e palota i ai. O i latou e a'afia i le gaosiga o suau'u fa'ato'aga e le fesiligia, ioe.
Maimau pe ana mafai ona tata le ea vevela e fai ma puna o le malosi
O le fa'amoemoe i'i e le o le tu'ufa'atasia o Barclays. Nai lo lena, o lenei ituaiga o fufulu lanu meamata e masani lava. O le fa'atupe tele a le lalolagi o suau'u ga'o, JPMorgan Chase, mo se fa'ata'ita'iga, fai mai e iai o se "tautinoga e faʻaoga vaega autu o la matou faʻatupeina tupe ma sini o le Paris Agreement" ma "o loʻo matou fuaina le faʻaaogaina o a matou tagata faʻatau i vaega autu o la matou faʻatupeina tupe." E foliga mai o lo'o i ai le tele o kasa oona e fuaina. Ae e tatau ona tatou faavalea i lenei folderol?
E faapena foi, o le Royal Bank of Canada, o le tagata sili ona tele e le o Amerika e faatupeina le suauu ma o le lona lima tele o le lalolagi e faatupeina tupe, fai mai ma se foliga tuusaʻo o loʻo fesoasoani i tagata faʻatau. ausia sini-zero sini ma o loʻo "Faʻatulagaina le faʻataʻitaʻiga mo pulega sili ona lelei, e aofia ai le ala mai i la matou Taʻiala o le Tau & Pulega vaega." Matou te le fiafia e vaʻai pe faʻapefea se tulaga maualalo e ono foliga mai pe a tuʻuina atu le $ 201 piliona na teufaafaigaluegaina i suauʻu mai le 2016 i le 2021, faʻatasi ai ma le 2021 faʻaluaina i le 2020.
E ui lava ina sili atu pe a faʻatusatusa i le US $ 4.6 trillion o faletupe tetele na faʻauluina i le gaosiga o suauʻu mo le lima tausaga talu ai, e aofia ai le $ 742 piliona i le 2021, o le Faletupe a le Lalolagi ma le International Monetary Fund ua faia la latou vaega. O le Faletupe o le Lalolagi, o loʻo faʻatupeina e malo o le lalolagi, aemaise lava o le Global North, ua iai tuuina atu le sefulu piliona o tala mo suau'u fa'ato'aga talu ona sainia Paris Climate Accords, lipoti a Urgewald, o se fa'alapotopotoga e leai ni tupe mama ma aia tatau a tagata e fa'avae i Siamani. O lenei tupe e aofia ai le $12 piliona i le faʻatupeina saʻo o poloketi i luga atu o le 35 atunuu; e oo atu i le $20 piliona i tausaga taitasi e tuuina atu e lagolago ai le paketi a le Malo, e aofia ai ma le koale; ma le faitau piliona o isi galuega tetele e mafai ai ona fausia ni fale koale fou e le mafai ona fausia i se isi itu.
O le International Monetary Fund (IMF), e taʻutaʻua i le faʻamalosia o le faʻamalosia o tagata i le lalolagi atoa e pei o le tau mo nonogatupe, o nisi taimi e tuʻuina atu ai ni aiaiga faʻaopoopo e faʻatonuina ai latou "faʻasalalau le kapeta mumu mo le gaosiga o suauʻu gaʻo," o le lipoti lea a le faʻalapotopotoga faʻalesiosiomaga e faavae i le US Uo o le Lalolagi. Na maua se lipoti a le FOE e faapea:
“E ese mai i faiga tau tupe ua lauiloa ai, ua maua le IMF o lo o faapipii atu tuutuuga i ana faaunegatupe i le tele o atunuu o loo lagolagoina lafoga fou mo le Suau’u Tele. O se su'esu'ega talu ai nei na maua ai o polokalame fa'aunegatupe a le IMF na lagolagoina ai fesoasoani fou a tagata gaosi oloa mo koale ma kesi i Mozambique ma Mongolia. O le Faaputugatupe na mafai ai foi e tulafono fou i totonu o nei atunuu ona faafaigofieina tupe a le Malo mo galuega faatino o suauu. A'o liliu atu le tele o atunu'u i le IMF mo se fesoasoani i le feagai ai ma le COVID-19, e matua'i mana'omia lava le IMF e aua ne'i fa'ateleina le fa'alagolago i le suau'u fa'atosina i le lalolagi atoa. Ae o se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai o nonogatupe a le IMF COVID-19 na le mafai ona faʻamalosia faiga faʻaleleia lanu meamata. O le isi suʻesuʻega na maua ai o le tele o nonogatupe a le IMF i le vaitaimi o Covid-19 e manaʻomia ai le faʻatinoina o faiga faʻaalu pe a faʻaitiitia le faʻafitauli o le faʻamaʻi, faʻatapulaʻaina punaoa e tatau ona faʻaalu e atunuʻu i le toe faʻaleleia ma le lanu meamata.
E le mafai foi ona faagaloina le tele o fesoasoani tau alamanuia. O se pepa na saunia i le 2015 e, o le mea e ofo ai, e toafa IMF economists, na maua ai fesoasoani mo le gaosiga o suauu. atoa ai le $5.6 trillion mo le 2014. O lenei aofa'iga e aofia ai fa'aleagaina o le si'osi'omaga, e aofia ai le fa'aleagaina o le ea, fa'aopoopo i fesoasoani tu'usa'o a kamupani, tau fa'atauga i lalo ifo o le tau ma lafoga fa'aalu. Leai, e leʻi faʻafuaseʻi ona fesiligia e le IMF faiga faʻatauvaʻa, e le o lenei lipoti, ma le faʻaeteete na maitauina e le o faʻaalia ai manatu o le IMF, na tuʻuina atu le tele o se upu e tasi e fesiligia ai le faiga o le tamaoaiga lea na maua ai ni faʻalavelave mataʻutia. O se su'esu'ega lata mai a le IMF na maua ai le fesoasoani o suau'u fa'atosina siitia i le $5.9 miliona, o le 92 pasene na aliaʻe mai le faʻaititia o tau mo le siosiomaga ma lafoga faʻaaogaina.
Masalo oi latou e nafa ma faiga faaunetupe a le IMF e le faitauina a latou lava pepa a le faalapotopotoga (pe, afai latou te faia, le amanaiaina pe a latou feteenai ma le misiona a le IMF o le faʻatamaoaigaina o tagata fai pisinisi ma faʻafefe tagata faigaluega). E le fa'alogo tagata ofisa o le Malo i lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change o lo'o fa'amatala auiliili ai tulaga leaga o le tau. Ma o le suau'u ma le kesi fa'atonu e talie i mea latou te maua ma fa'aauau pea ona fa'atupe "manatu fa'atau" lea e pamu ai se tafega faifaipea o le faafitia o le vevela o le lalolagi. O Kanata, i le taimi o le pulega a Stephen Harper, na oo atu i le faia o le solitulafono fou o le avea ma sui o se "anti-Canadian petroleum movement," e tutusa ai. sea tulaga ma faiga faatupu faalavelave. Na faaopoopo e le Royal Canadian Mounted Police i lenei solitulafono o le lagolagoina o le ea mama ma le vai e ala i le luʻitauina o le manatu tonu o gaoioiga a tagata e mafua ai le vevela o le lalolagi po o le vevela o le lalolagi o se faafitauli. O le faavae e mafai ai e se leoleo ona faia se taʻutinoga faapena e le o manino.
E le mafai e le Kapitalisme se isi mea nai lo le mea o iai
O malo fai tupe, e le gata o atunuu e pei o Kanata ma Ausetalia o loʻo faʻalagolago i le malosi ma / poʻo le faʻatau atu i fafo, o loʻo vaʻaia e le gata i le au fai pisinisi ma tagata fai tupe o loʻo avea ma taʻitaʻi moni o le lalolagi ae i le faʻateleina o le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa o faiga faʻatauvaʻa, mai. lea e le tuusaunoaina le aufaipisinisi ma tagata fai tupe. E masani ona fa'amata'u e le au fa'atonu o fa'apotopotoga e si'i atu i se isi nofoaga pe afai e le faia e le au ofisa fa'apolokiki e pei ona mana'omia e le au pulega fa'alapotopotoga, ma o fa'ai'uga a na fa'atonu e le mafai ona toe iloiloina tusa lava po'o a a'afiaga i le lotoifale.
Mo pulega faʻapisinisi ma tagata faʻatauvaʻa e tatau ona latou faʻafeiloaʻi, o le faatumauina o tupe mama o lona uiga o le tipiina o tau (i le mea muamua, o le tau o le aufaigaluega), ave le tele o sea o maketi o loʻo i ai nei, faʻamalosia le tatalaina o maketi fou ma atinaʻe auala fou e ausia ai nei sini. O se atina'e e le faia ia mea e fa'aumatia e pisinisi e faia. O pisinisi tetele, o latou tetele e mafai ona lisiina i maketi o oloa, e tatau ona faʻateleina tupe mama, ae le o le tausia, faʻaputuina atili le mamafa - e le gata mai le tauvaga, ae mai le pisinisi tau tupe, lea e taofiofia le sasa i luga o le gaosiga ma le tufatufaina o oloa. mea faitino ma auaunaga. O se kamupani e na'o le leai o ni polofiti, tusa lava po o le a le maualuga, o le a faʻasalaina e tagata faʻatau tupe aua e le siitia le tau o sea. O tau o sea o peti ma tagi i tupe mama i le lumanaʻi, ma o tupe faavae e le faʻavaivai i le faʻamoemoeina o tau o faʻatauga maualuga. O se vaega fa'apitoa fa'apitoa e le tu'uina atu o le a fa'ate'a ese ma suia i se isi 'au e faia e pei ona mana'omia e le au fa'atupe.
E mafai e se fa'apotopotoga ona ausia tupe mama talafeagai e ala i le fa'aitiitia o totogi, e ala i le fa'ate'a po'o le fa'anofoina o gaosiga i nofoaga maualalo totogi ma nai tulafono faatonutonu. O le fa'alelalolagi fa'alelalolagi e mafua tonu lava i lena. E mafai fo'i e fa'alapotopotoga ona fa'atau masini ina ia mafai ai ona fa'afaigaluegaina tagata faigaluega laiti; e fa'aluaina i latou e fai lea mea ona e mafai ona fa'aititia le tau o masini, fa'aititia ai a latou lafoga. A'o to'atele tagata ua fa'ate'aina, e mana'omia le televave o le si'itia o le tamaoaiga e fa'amautu ai galuega o lo'o iai; o lea o le tulaga umi o le tele o le leai o ni galuega ma le maualalo o totogi ona o le tele o tagata e tauva mo le itiiti o galuega. A'o fa'atasia pisinisi i le tamaoaiga o le atunu'u i totonu o se oligarchy o le vaega to'aitiiti o kamupani tetele na sao mai tauvaga a le atunu'u, o le ala i le tuputupu a'e o le fa'alauteleina i se isi mea. A o faia e le au manumalo i isi atunuu le faiga lava lea e tasi, o le tauvaga faifai pea, lea ua i luga o se paneta tele, ua manumalo ai nei malo manumalo i se numera toaitiiti o le lalolagi manumalo.
Ma pe a faʻamalosia e le tasi tagata tauva ia lava i tupe mama (e aofia ai le sailia o le atunuʻu e maualalo totogi), o isi tagata tauva e tatau ona faia le mea lava e tasi e tumau ai i pisinisi. Fa'aitiitia tupe fa'asili a'o fa'aitiitia le fa'atupuina muamua e tagata tauva o lo'o faia fa'apea; ma le isi taamilosaga o le "faiga fou" - saili se isi atunuu e maualalo totogi, sili atu le faʻamalolo, faʻavavevave galuega, tuusaunoaga mai tulafono o le siosiomaga, faʻamalosi i malo e faʻaitiitia lafoga ma faʻaumatia tau, ma faʻaosoosoina malo e faʻatulafonoina maliega "fefaʻatauaʻiga saoloto" e siitia ai. tupe fa'ava-o-malo i luga a'e o malo - e pa'i atu i se isi taamilosaga o le fa'aitiitia o tau ma faia so'o se mea e mafai ai e fa'ateleina tupe maua. O se taamilosaga lea e leai sona gataaga i lalo o faiga faavae.
A'o fa'aauau pea lenei fa'alavelave, fa'ateleina le fa'atuputeleina, tele mea e tatau ona gaosia, tele mea e tatau ona feavea'i, puna fou o le malosi ma meafaitino e tatau ona fa'aogaina ma sili atu le filogia e tatau ona lafoa'i i le si'osi'omaga e aunoa ma se tau i le kamupani fa'aleagaina. O le tele o le carbon dioxide, methane ma isi kasa oona o le a lafoina i totonu o le siosiomaga ona o se taunuuga tuusaʻo o lenei tuputupu aʻe ma gaioiga faʻafefe. Faʻafetai i le tele o tupe faavae faʻaputuina e le au manumalo i tauvaga faʻatauvaʻa, e mafai e le aufaipisinisi ma tagata fai tupe ona faʻaalu le tele o tupe e faʻasalalau faʻasalalauga e ala i se fesoʻotaʻiga o faʻalapotopotoga, faʻapipiʻi aʻoaʻoga ma iunivesite i mea latou te fiafia i ai, umia ma pulea le aufaasālalau ma faʻatau faiga faʻapolokiki. .
Tuputupu ae mo le manuia o le tuputupu aʻe, ma e aunoa ma se faʻatonuga - o le faʻatau tupe o se kanesa. O se faiga e leai se tasi e pulea pe mafai foi e se tasi ona pulea. O se faiga, e ui i lea, e alu i lona lava malosi ma e le mafai ona avea ma se isi mea nai lo le mea e iai. O le mafai ona tatou pulea le masini ma faia ia lelei e sili atu le leaga nai lo se faʻasesega.
O le lumanaʻi e leai se aoga i le tamaoaiga faʻapitoa
E le gata o le siosiomaga o se tulaga i fafo e le tatau i kamupani ona tali atu i ai, e ala i le lafoaia o tau i tagata lautele, ae o le tamaoaiga masani e le o faʻamaonia le siosiomaga, e ese mai le avea ma punaʻoa e faʻaaogaina. O le maketi faʻatau tupe e tasi e leai se mea e sili atu nai lo le tuʻufaʻatasia o tului a le aufaipisinisi sili ona tele ma sili ona malosi ma faʻatupeina e tatau ona "foia" faʻafitauli tau le siosiomaga. A Me 2009 Iloiloga Faalemasina tusiga a sociologists Richard York, Brett Clark ma John Bellamy Foster, "Kapitalisme i Nuu Matagofie,” ua tuu ai lenei feteenaiga i se vaaiga manino:
“O le mea e matua eseese ai [faigata faakomepiuta] e le o o latou manatu i le faasaienisi i tua atu o suiga o le tau ae o latou manatu taua e uiga i le talafeagai o le suia o avega i tupulaga o le lumanai. O lea e fa'aalia ai le talitonuga o lo'o fa'apipi'iina i totonu o le tamaoaiga fa'a-neoclassical orthodox, o se matā'upu e masani ona fa'aalia o ia lava o lo'o fa'aaogaina le fa'amoemoe, e o'o lava i le natura, metotia mo le fa'ata'ita'iina o le tamaoaiga. Ae ui i lea, i tua atu o faʻataʻitaʻiga uma ma faʻamatalaga faʻapitoa, o le faʻataʻitaʻiga faʻatamaoaiga o loʻo fausia i luga o se faiga faʻatatau e faʻatauaina ai tupe faavae i se taimi pupuu, aʻo faʻaititia mea uma i le taimi nei ma mea uma i le lumanaʻi.
Mai lena vaaiga, o loʻo mulimuli mai ai o faʻaleagaina o le siosiomaga i aso nei e itiiti se popolega i le au fai pisinisi ma faʻaleagaina i le lumanaʻi e leai se popolega. O le aufaipisinisi ma tagata fai tupe e selesele piliona i aso nei e le o iai pe a oʻo ina maualuga le tau o le siosiomaga e aloese ai. Na tusia e tusitala o le “Capitalism in Wonderland”:
O le olaga o le tagata e aoga na'o mea e saofagā ai tagata ta'ito'atasi i le tamaoaiga pe a fuaina i tulaga tau tupe. O lea la, afai o le mafanafana o le lalolagi e faʻateleina ai le oti i Bangladesh, lea e foliga mai o le a, e naʻo le faʻaalia i faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga i le tulaga o le maliliu o Bengalis na afaina ai le tamaoaiga. Talu ai e matua matitiva lava Bangladesh, o faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga [faʻapitoa] ... e le faʻatatauina e aoga le puipuia o maliu iina ona o nei gau o le a faʻaalia e laʻititi i fua. … [E] atugaluga masani e uiga i le taua o le ola o le tagata ma olaga o isi meaola e matua le mafai ona vaaia i tulaga tau tamaoaiga. O le fa'ateleina o tagata soifua ma le fa'avavevaveina o le fa'aumatiaina o le tele lava o fa'afitauli tau tamaoaiga pe a latou fa'aleagaina le 'laina pito i lalo.' I isi itu e le o vaaia: e pei o le lalolagi atoa i le natura."
O faʻamalosiga uma e mo le sili atu
Ina ne'i tatou masalosalo o lo'o aga'i ifo i lalo le maseesee a le au fa'atamaoaiga fa'atauva'a, lea e taua ai nisi tagata ae leai se aoga o isi, toe manatua le fa'amanatu ta'uta'ua a Lawrence Summers, na tusia a'o avea o ia ma ali'i sili i le tamaoaiga o le Faletupe o le Lalolagi, lea na ia tusia ai:
“Ou te manatu o le manatu o le tamaoaiga i tua atu o le lafoaia o le uta o otaota oona i le atunuu maualalo totogi e le atoatoa ma e tatau ona tatou feagai ma lena. … O tau o le filogia e foliga mai e leai se laina ona o fa'aopoopoga muamua o le filogia atonu e matua maualalo le tau. Ou te manatu i taimi uma o atunuu e le o nonofo ai tagata i Aferika e matua tele lava i lalo o le eleelea.”
O le fa'apotopotoga fa'aonaponei e iai le tiute fa'aletulafono na'o le tu'uina atu o tupe mama aupito maualuga mo ana tagata e umia sea. I se isi faaupuga, o loʻo faʻamoemoe e galue e faʻalautele lona lava fiafia e aunoa ma se manatu i se isi lava mea. O le fa'apotopotoga o lo'o ta'ua o se tagata fa'aletulafono i lalo o le tulafono a Amerika - o se tasi e leai ni tapula'a fa'aola po'o ni pa puipui i lona tuputupu a'e. Joel Bakan, i le folasaga o lana tusi O le Faalapotopotoga: Le Sa'iliga Fa'aleagaina o Tupe Maua ma Malosiaga, ua aoteleina ai faiga faa-Kapitalisme pulega pule i lenei auala:
“O le faʻatonuga faʻatulafonoina a le faʻalapotopotoga o le tulituliloaina, ma le le faʻavaivai ma aunoa ma se faʻalavelave, lona lava manuia, e tusa lava po o le a le tele o taunuuga leaga e ono mafua ai i isi. O le iʻuga, ou te finau atu, o le faʻalapotopotoga o se faʻalapotopotoga faʻapitoa, o se tagata matautia o loʻo umia le malosi tele o loʻo faʻaaogaina i tagata ma sosaiete.
O lena faʻalapotopotoga faʻapitoa e pulea e, ma o le tamaoaiga na gaosia mo, se pasene itiiti o tagata. E mafai ona tatou taʻua i latou o le tasi pasene (faʻaaogaina le gagana o le Occupy Wall Street), le bourgeoisie (faʻaaogaina o faaupuga masani), poʻo le aufaipisinisi ma tagata faʻatupeina (faʻaaogaina igoa lautele). O a latou faaputuga tupe maualuluga, natia i nofoaga o lafoga ma teugatupe faalilolilo i faletupe, e fau sa'o i tua, o le afu ma le galuega, o latou tagata faigaluega. O le tulaga lea e tusa lava pe leai se ponesi faaopoopo o le tagata fai pisinisi. Ae tusa lava po o le a le manuia i aso nei, e tatau i kamupani ona faʻalauteleina ma faʻaleagaina i le faʻatoʻilaloina o le tauvaga i le tiga o le alu a taeao. O faʻamalosiaga uma e mo le faʻateleina o le tuputupu aʻe, sili atu le gaosiga, faʻateleina le faʻaaogaina. E leai se tasi, e oo lava i le tagata sili ona tele pe sili ona malosi, e mafai ona taofi pe pulea. E oo lava i le aufaipisinisi e tietie i le taika, e ui o le mea moni e sili atu lo latou tomai e pulea ai suiga o tauvaga faʻatau tupe nai lo tagata faigaluega.
Capitalism o se faiga e fausia, ma galue, e maua ai tupe mama, ae le o le faamalieina o manaoga. Afai e te masalosalo i lena mea, aisea la e tulaga ese ai le aofaʻi o tupe faaalu i faasalalauga e fa'atau ai mea tatou te le mana'omia? Afai o le a toe suia le vevela o le lalolagi, o se faiga faʻapitoa tau tamaoaiga e faʻavae i manaʻoga o tagata, ae le o tupe mama, o le mea lea e manaʻomia. Felagolagomai mo le manuia lautele, ae le o le tauvaga mo le manuia o nai tagata i soo se tau. E aoga tele tupe maua a kamupani i le fa'aleagaina o le ola o le lalolagi?
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo