Ua avea ma malamalama masani o Aferika i Saute o le atunuu sili ona le tutusa i le lalolagi[I]. E na o le 41% o tagata faigaluega o loʻo faʻafaigaluegaina, ae o le afa o tagata faigaluega e maualalo ifo i le R 2 500 i le masina.[Ii]. Ae sili atu le leaga, o le le tutusa o loʻo faʻatupulaia ma totogi o se vaega o tupe maua a le atunuʻu ua pa'ū mai le 50% i le 1994 i le 45% i le 2009; ae o polofiti ose sea o tupe maua a le atunuu ua siitia mai le 40% i le 45%[Iii]. I se faaupuga moni, o lona uiga e ui o se vaega toʻaitiiti e ola lelei - ma e iai fale mananaia, vaitaʻele, pisinisi, tupe teufaafaigaluega, ma tulaga faʻalelei i le setete - o le toʻatele o tagata e nonofo i faleoo poʻo fale laiti savili, o loʻo siʻomia e le leaga, ma tauiviga. i aso uma e maua ai mea taua o le olaga e pei o meaai ma vai. E fa'apena fo'i, a'o fealua'i solo pule, pule o le setete, ma faipule - e le gata i le uliuli ma le pa'epa'e - i suti mananaia o poloaiga; o le to'atele o tagata e fa'amoemoe e ifo, fai e pei ona ta'u atu, ma folo lo latou fa'amaualuga.
E ui ina fa'amoemoe e gaua'i, peita'i, o lo'o sosolo solo fa'atete'e i vaega o tagata faigaluega. Ua fiu tagata i le leai o ni galuega, o le iai o ni fale e le lelei atoatoa, o le mafatia i le faalumaina, ma le motusia o le vai ma le eletise. O le mea moni, o tagata taʻitoʻatasi Aferika i Saute o loʻo i ai le maualuga maualuga o teteʻe i le lalolagi[Iv]. O le tulaga lea o le tuputupu aʻe o gaioiga tuusaʻo a tagata lautele, e tusa lava pe tele lava le le faʻamaopoopoina, ua lagona e le setete e tatau, a itiiti mai i luga o se tulaga faʻaupuga, e faʻaalia ai ona faʻamoemoe e taʻitaʻia se taua faasaga i le leai o se galuega ma faʻaitiitia le le tutusa. O le fa'apea e fa'apea ua fa'ailoa mai ai se fa'avae fou tau tamaoaiga, Le Ala Fou Tuputupu ae (NGP), i le faaiuga o le 2010 ma le faʻamoemoe faʻaalia o le fausiaina o le 5 miliona galuega i le 2020[V].
Faatasi ai ma nisi o ofisa o le setete ma faipule, e aofia ai le paaga a le ANC - le South African Communist Party (SACP) - o le NGP ua faʻaalia o se suiga tele. O le mea moni, ua tuʻuina atu e avea ma pepa pu a le setete o le a tuʻuina atu ai le atunuʻu i luga o le auala i le tutusa tutusa ma galuega atoatoa i le lumanaʻi.[vi]. E oo lava i le Sui Failautusi Aoao a le SACP na ia viia le NGP o se malologa mai le neo-liberalism ma le "faʻavae maketi"[vii], o se suiga mautu mai le Faiga Fa'atuputupulaia, Fa'afaigaluega ma Toe tufatufaina atu (Meamea). O le mea e leaga ai, e pei ona finauina i le afa muamua o le pepa mai se vaaiga anarchist, o nei faʻamatalaga uma o ni mafaufauga moomooga poʻo ni faʻalavelave faʻafuaseʻi. Neo-liberalism - i le tulaga o se taua a vasega mai luga - o loʻo ola ma lelei i Aferika i Saute. O le mea lea, o le a finau ai o le NGP o loʻo fausia i luga o faiga faʻavae a le ANC ua tuanaʻi na osofaʻia ai tagata faigaluega ma tagata matitiva; a'o fa'alauteleina mea e fiafia i ai le vasega fa'apule ma fa'atupuina le fa'atupula'ia o se tagata uli i totonu.
O le faitioga anarchist lea o loʻo ofoina mai i lenei pepa, e ui i lea, e le o le uluai faitioga a le NGP. O isi tagata ma fa'alapotopotoga o lo'o tu'ua, o lo'o fa'aogaina le fa'afefiloi o Marx ma Keynes, na latou faitioina fo'i le NGP i nai masina talu ai (o le a le mea e ese ai lenei pepa e ui o lona fa'avae anarchist, lea e tau atu i fa'aiuga eseese). Ona o la latou faʻavae faʻavae, o fautuaga na oʻo mai i nei faitioga ua tuanaʻi ua manaʻomia ai se matafaioi sili atu mo le setete i le tamaoaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Congress of South African Trade Unions (Cosatu) ua valaʻau mo le setete e faʻa-atunuu pisinisi autu ma faʻaoga lelei ma le aufaigaluega ina ia mafai ai ona foia le le tutusa ma le leai o se galuega. I le afa lona lua o lenei pepa, o le a finau ai e faapea o ia auala ua fautuaina e sese mai se vaaiga a le vasega. E mafua lenei mea ona o le mea moni e ui lava i le valaʻau mo le 'fefiloi' o le tamaoaiga, o isi auala na fautuaina e Cosatu e iu lava ina le mafai ona faʻatautaia atoatoa mafuaʻaga o le leai o se galuega ma le le tutusa: tulafono a le vasega, le kapitalista ma tulaga faiga.
E fa'atusa e le NGP se mea fou?
E ui e mafai e le NGP ona fai mai o lona sini autu o le faʻaitiitia o le leai o se galuega ma tau le le tutusa, i tulaga o faiga faʻavae, e manino lava o le faʻaauauina o le neo-liberalism. E mautinoa lava, e ui o le setete o loʻo taʻitaʻia e le ANC ua avea ma tagata tomai i le aloese mai le tele o gagana o loʻo fesoʻotaʻi faʻatasi ma neo-liberalism - pei o le tuʻufaʻatasia - o le neo-liberal framework o le NGP i se tulaga macroeconomic e manino. O lea la, o le NGP o loʻo faʻatonuina e faapea o le setete o le a taʻitaʻia e "se faiga faʻavae tau tupe e sili atu ona faʻatapulaʻaina e lagolagoina e faiga faʻale-tamaoaiga e taofiofia ai le tau o le tau ma faʻaleleia le tauvaga"[viii]. Ole mea lea, e mamao ese mai le fa'atusaina o se malologa, e fa'atusa ai elemene autu ole Gear ile maualuga ole tamaoaiga. O le mea lea, o le a faʻaliliuina i se tulaga i le tulaga moni, ma mo le lumanaʻi lumanaʻi, o le a faʻaitiitia ai tupe faʻaalu a le setete. E ui o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o loʻo vaʻaia o le 4% i le tausaga i le NGP, ma le maualuga o le tau o le tau, o tupe faʻaalu a le malo o le a naʻo le 2% i le tausaga.[ix]. E ala i lana lava faʻatagaina, o le mea lea, o mea uma o loʻo faʻamoemoe le setete e fai o le faʻaogaina lelei o ana punaoa ma faʻatatau i ana tupe faʻaalu i tupe teufaafaigaluega e ono aumaia ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga - ma e tusa ai ma lana tautalaga, o galuega fou o loʻo tuʻuina atu. E mamao ese mai le faʻasalalau atu o auaunaga i tagata matitiva, o le mea lea, o le faʻamoemoe autu o le NGP o le faʻatagaina lea o se tamaoaiga sili atu ona lelei faʻatupe a le malo ma e manaʻomia ai le faia o filifiliga faigata ina ia mafai ai.[x]. O le mea lea, i tulaga o macroeconomics o le NGP e le o se auala fou poʻo se malologa faʻavae mai Gear.
E le gata i le tulaga o faiga faavae tau tupe e le mafai e le NGP ona talepeina ma faavae autu a Gear. E pei o ona muamua - Gear ma le Accelerated and Shared Growth Initiative mo Aferika i Saute (Asgisa) - o le NGP o loʻo vaʻavaʻai i se tamaoaiga e faʻatau atu i fafo, faʻateleina le faʻatauvaʻa, tupe faʻaalu tuusaʻo mai fafo, faʻateleina le gaosiga, faʻatapulaʻaina totogi, tipiina o tau mo pisinisi ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. totonugalemu i le fa'atupuina o galuega[xi]. Ole tele lea ole kopi carbon o elemene autu ole Gear. O le mea moni, o le NGP o loʻo faʻalauiloaina le manatu e tatau ona faʻatapulaʻa totogi ma faʻasalalauga faʻapisinisi lautele. O le mea moni, o maliliega o gaosiga e fa'atatau ai le si'itaga o totogi i luga o le fa'atupulaia o le gaosiga; latou te fa'aitiitia le malosi o tagata faigaluega e pulea le saoasaoa o galuega; ma o'o atu ai i le fa'aleagaina sili o tagata faigaluega[xii]. O le NGP, o le mea lea, o loʻo i ai elemene neo-liberal masani ma faʻataʻitaʻiga faʻasaga i tagata faigaluega. O loʻo faʻamatala manino mai i lona folasaga le ala na mafatia ai tagata faigaluega ma tagata matitiva i Aferika i Saute, ae o loʻo manaʻomia ai le sili atu o le faʻaleagaina o tagata faigaluega ma tagata matitiva e fai ma fua e faʻafefeteina ai le faatoilaloina o lenei mafatiaga.
A'o tagi leotele le NGP e uiga i ana fa'amoemoega e fa'atupu galuega ma fa'aitiitia le le tutusa, o le le faia o pepa NGP, i le tele o itu, e sili atu ona ta'u. O le neo-liberal framework i Aferika i Saute e le o se mea fou; ua fa'atulagaina fa'atulagaina mo se vaitaimi o le tolusefulu tausaga. O vaega o le neo-liberalism na muamua faʻamalosia e le PW Botha pulega i le 1980s. O le vaitau o le 1980 na amata ai le fa'atauva'a ma fa'apalapala auaunaga ma fa'alapotopotoga a le malo - i le taimi o i latou na fa'amanuiaina o ni tagata papa'e papa'e e feso'ota'i ma le apartheid state. E fa'apea fo'i, o le vaitau fo'i lea na amata fa'atino ai se faiga fa'avae fa'ale-nu'u fa'ale-nu'u ma fa'a-fa'ato'aina fale'aiga a le nu'u ma faletele. Na faia lenei mea i le tulaga o le tele o vaega o tagata faigaluega uliuli ma na faʻamoemoe e faʻalauiloa se faʻamaoni i le manatu o meatotino tumaoti i le va o tagata uli o loʻo nonofo i le taulaga e tetee atu i lenei faʻalavelave. Faatasi ai ma lenei mea, o le sini o le faʻalauteleina o le faʻatupulaia o se vasega faʻapisinisi uliuli - e ala i le tuʻufaʻatasia o fale talimalo a le malo i totonu o taulaga ma faʻamalosia pisinisi tumaoti taxi na tuliloaina. Na faʻamoemoe le setete afai e mafai ona faʻamalosia le tuputupu aʻe o se vaega o tagata fai pisinisi uliuli, o le a fetaui lelei ma le pulega ma le faʻauluuluga ma le faʻatauvaʻa faʻaagafesootai.[xiii].
Ina ua oʻo mai le ANC i le malo i le 1994, na latou faʻaauau ma faʻalauteleina le neo-liberalism. E masani lava, na faia e le au ofisa maualuga a le ANC lenei mea mo a latou lava mea e fiafia i ai (sili atu o le a talanoaina i lalo). I lalo o le tulafono a le ANC, o le mea lea, na tipi ai tau o fefaʻatauaiga; fa'asa'olotoga tau tupe; siitia le fetuutuuna'i o tagata faigaluega, fa'alauteleina le tu'ufa'atasia, ma fa'ateleina fa'alāpotopotoga a fa'alapotopotoga a le malo. I masina muamua o le pulega a le ANC, o le neo-liberal housing policy a PW Botha na toe faʻafouina foi e le minisita o fale fou ma le SACP mamafa mamafa, Joe Slovo[xiv]. O le mea moni, na faʻaaogaina e le ANC ana 'faʻasaʻolotoga' faʻamaoniga e tuleia ai faiga neo-liberal lea e le mafai e le apartheid, ona o le tetee lauiloa.
Toeitiiti atoa le luasefulu tausaga, o le ANC taʻitaʻia le setete na fausia i luga o nei faiga faʻavae, o lona uiga o le tamaoaiga ma le soifuaga lautele ua matua suia e le neo-liberalism. O i'uga o nei faiga fa'avae ua matua fa'aleagaina mo tagata faigaluega ma tagata matitiva. Talu mai le 1994, e 10 miliona tagata ua motusia le vai po o le eletise; 5 miliona tagata ua tuliesea mai o latou fale; e faitau miliona tagata ua leai ni galuega ona o le a'afiaga o le tu'ufa'atasi po'o le tele o le fetu'una'i o tagata faigaluega; ma ua fa'atupula'ia fo'i le fa'aletonu o fale[xv]. O lona uiga e ui lava ina maualuga le faʻamoemoe o tagata mo se sosaiete mulimuli ane, ma vaʻavaʻai i se sosaiete e sili atu le tutusa, o le faʻaauauina pea o le neo-liberalism ua mafua ai le leaga o tulaga faaletino mo le vasega tagata faigaluega uliuli (ona o le apartheid ua matuaʻi itiiti lava) , ae o vasega lanu, Initia, ma papae faigaluega ua goto atu foi i le mativa. E faʻapea foʻi, o le natura faʻafeusuaiga o le neo-liberalism ua faʻamaonia foi, faʻatasi ai ma tamaʻitaʻi o loʻo tauaveina le mamafa o le toe faʻatulagaina ma le tuʻufaʻatasia.[xvi]. O lea la, e ui o se tagata uliuli, e ala i le setete, ua auai i le paʻepaʻe elite i le vasega pule ma le pa'ū o le apartheid, e itiiti se suiga mo le toʻatele o tagata: atonu na manumalo le vasega faigaluega uliuli i le palota, ae i tua atu o lena mea itiiti ua suia. ma o tagata i totonu o le vasega faigaluega ua masani ona goto ifo i le mativa. O le mea moni e le mafai e le NGP ona faʻatalanoaina lelei lenei mea pe faʻafesoʻotaʻi le faʻalauteleina o le mativa i le neo-liberalism. O le mea lea, o le NGP e le o se malologa ma le neo-liberalism, e pei ona fai mai ai le SACP, ae e manaʻomia le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o Aferika i Saute ma sosaiete e pei ona tuʻuina atu.
Aisea e manatu ai le SACP i le NGP o se malologa ma le neo-liberalism?
Masalo o le mea sese autu na faia e le SACP, pe a vaʻai i le NGP o se malologa ma Gear, o loʻo latou o mai e vaʻai i soʻo se ituaiga faʻalavelave a le setete i le tamaoaiga o se suiga mai le neo-liberalism. O le mea lea, o le SACP e manatu i le NGP o se malologa mai le neo-liberalism ona o le setete ua faʻamalamalama manino ona faʻamoemoe e faʻaauau ana tupe teufaafaigaluega i atinaʻe tetele, ma faʻaaoga kamupani a le setete e taumafai e faʻaosofia le tuputupu aʻe, e pei ona faʻamatala muamua i Asgisa[xvii]. Ae ui i lea, o le tele o atinaʻe o loʻo faʻamoemoe le setete e teu faʻafaigaluega i totonu o loʻo faʻamoemoe i le faʻalauiloaina o le lelei o le tamaoaiga o le tamaoaiga. O lenei mea e masani lava ona faʻataʻamilo i le faʻaleleia o atinaʻe e fesoʻotaʻi ma felauaiga o uta ma faʻalauteleina le tuʻuina atu o le malosi e ala i le teufaafaigaluegaina i tekinolosi lanu meamata ma malosiaga faaniukilia.[xviii]. O fa'amanuiaga autu o lenei mea, o le mea moni, o fa'alapotopotoga. E pei ona taʻua e le au anarchist Aferika i Saute, o le faʻalavelave a le setete, ma le faʻalauteleina ma le tausiga o atinaʻe taua, e le o faʻatusalia ai se malologa mai neo-liberalism.[xix].
Ae ui i lea, o le manatu sese o le SACP, ua na o se sui o se tulaga lautele i le tele o tagata i totonu o le agavale. E masani ona i ai se manatu sese e faapea o le neo-liberalism e tutusa ma le faaitiitia o le malosi o le setete, ma i lalo o le neo-liberalism e alu ese le setete mai le tamaoaiga. E leai se mea e mafai ona sili atu i le upumoni. Neo-liberalism na tulaʻi mai o se tali a setete i le paʻu i lalo o le tamaoaiga o le lalolagi - e aofia ai Aferika i Saute - na muamua pa i le 1970s[xx]. E tusa ai ma lenei mea, o le neo-liberalism o loʻo faʻatusalia ai se taua a le vasega mai luga e toe faʻafoʻisia fua o le tuputupu aʻe ma faʻateleina tupe maua i le tulaga muamua o le 1970. Neo-liberalism, o le mea lea, e aofia ai le setete o loʻo gaoioi malosi e faasaga i tagata faigaluega ma tagata matitiva e ala i le faʻalauiloaina o le tuʻufaʻatasia, fetuutuunai o tagata faigaluega, faʻagata totogi ma le tipiina o auaunaga i le vasega faigaluega. A o faia lenei mea i tagata faigaluega ma e matitiva, o se vaega o le neo-liberalism e faʻalavelave foi le setete mo le manuia o le vasega pule e ala i isi mea faʻaola, faʻaitiitiga lafoga mo tagata mauoa, tatalaina avanoa fou faʻafaigaluega i kamupani, outsourcing, saunia. tau tupe taugofie ma e oo lava i le fesoasoani i nisi pisinisi autu. E le gata i lea, o le neoliberalism e una'ia a malosi setete e mafai ona fa'atumauina se “fa'ato'aga ta'aloga” mo le vaega tuma'oti ma fa'amalosia lelei ma fa'amalosia aia tatau o meatotino tumaoti. O le mea lea, i lalo o le neo-liberalism states ua faʻalauteleina ai foi a latou galuega faʻamalosi, e pei o leoleo ma le aoina o le atamai, e taumafai ai e faʻasaʻo le tetee e masani ona faʻatasi ma osofaʻiga i tagata faigaluega ma tagata matitiva.[xxi]. O le faʻamoemoe o nei faiga uma, e le o le faʻaitiitia o le malosi o le setete, ae o le faʻaaogaina o le malosi o le setete e faʻateleina ai tupe mama ma tamaoaiga a le au faipule, ae faʻamautinoaina lona lava faʻaauau e ala i le tipiina o tau o le tuʻuina atu o auaunaga i le matitiva[xxii]. O le mea moni, o ofisa o le setete, ina ia faʻamautinoa o latou lava tulaga i le vasega pule, latou te manaʻo i se tamaoaiga malosi - ma i le tulaga o loʻo i ai nei latou te tuleia le neo-liberalism e taumafai e faʻamautinoa lenei mea. I lenei mea, o a latou mea e fiafia i ai e fetaui ma le isi vaega o le vasega pule, o le au fai tupe.
I Aferika i Saute, o le mea lea, a o osofaʻia tagata faigaluega ma tagata matitiva, o le neo-liberal Aferika i Saute o loʻo taumafai pea e fesoasoani i faʻalapotopotoga i le toe faʻaleleia ma le faʻateleina o le tuputupu aʻe. O lenei mea na aafia ai le setete o loʻo faʻaaogaina ana punaoa e tuʻuina atu ai auaunaga i faʻalapotopotoga i lalo ifo o tau ma, pe a manaʻomia, na faʻasalaina foi kamupani.[xxiii]. O le mea lea, setete - pe i Aferika i Saute poʻo faavaomalo - faʻaauau pea ona faia se sao taua i le tamaoaiga (i Aferika i Saute o loʻo faʻaalu pea tupe faʻaalu mo le 30% o le GDP.[xxiv]). E ui lava o nisi setete (ae mautinoa e le o mea uma) e mafai ona faʻagata a latou tupe faʻaalu, o mea latou te faʻaaluina o loʻo faʻateleina foʻi le faʻatonuina mo le manuia o le vasega pule. E pei o lea, neo-liberalism, i Aferika i Saute ma faavaomalo, ua aafia ai le setete o loʻo faʻaaogaina lona malosi tele ma punaoa e faʻafeiloaʻi ai le paleni o malosiaga faʻaauau i le vasega pule. Talu ai ona o le neo-liberalism o se taua a le vasega mai luga, o le mea moni e faapea o le setete o Aferika i Saute ua faamoemoe e faʻaalu tupe i luga o galuega faatino o le a faʻaosofia ai le tuputupu aʻe ma iu ai ina manuia le vasega pule, o le mea lea, e le o se malologa ma neo-liberalism; o se vaega totonugalemu.
Ua viia foi e le SACP le mea moni e faapea o le NGP o loʻo fautua mai e tatau i le setete ona faʻalavelave e faʻalautele le faʻamalosia o le tamaoaiga uliuli (BEE). Ae ui i lea, o le mea moni, ua na o se faʻaauauina o faiga faʻavae a le setete ua mavae ma e matuaʻi ofoina atu mo le vasega tagata faigaluega uliuli. O lo'o fa'ailoa manino mai e le NGP e fa'apea o fa'auiluga ua fa'ata'atia e fa'atatau i le manuia o pisinisi a tagata uli. O le faʻalauiloaina o le BEE, o le mea lea, o le NGP o loʻo faʻatulagaina e faʻateleina e le setete lana faʻatauga, i tulaga o oloa ma auaunaga (lea e aofia ai fafo), mai tagata fai pisinisi uliuli.[xxv]. E faaopoopo atu i lenei mea, ua faia ai ni talosaga mo le faatuina o se lala sooupu e tasi e faatupeina e fesoasoani ai i pisinisi laiti ma pisinisi laiti ia faigofie ona maua aitalafu.[xxvi]. Toe foi e le o se mea fou lea. Na faʻamalosia malosi e Asgisa le BEE, ma faʻatasi ai i - faatasi ai ma isi mea - le faʻalauiloaina o pisinisi feololo ma laiti.[xxvii]. E faʻapea foʻi, ina ua ave e le ANC le malosi o le setete, i le tulaga o le neo-liberalism na pule faʻavaomalo, na taumafai e faʻaaoga le neo-liberalism e faʻalauiloa ai le tulaʻi mai o se tagata uliuli. Na faia lenei mea e ala i le fa'a-fa'ato'a ma le fa'atau mai fafo. E ui lava o le BEE i totonu ma ia lava e le o faʻatusalia se faiga faʻavae neo-liberal; neo-liberalism o lea na faʻaaogaina e fai ma meafaigaluega e faʻalauiloa ai le BEE. Ua fa'aoga sa'o fo'i e le ANC le setete e fa'alautele ai le atina'eina o se tagata uli e ala i galuega a le malo e totogi lelei mo sui pito i luga o le pati ma le faia o nonogatupe a le setete i pisinisi e fa'atatau ia i latou o le BEE fa'asea. O le mea moni, o le fuafuaga fa'alenu'u a le ANC o lo'o taumafai pea e fa'alauiloa le atina'eina o le 'au-uliuli ma le 'vasega ogatotonu' lanu uliuli. Mo le tele o lona talafaasolopito, na mafaufau le taʻitaʻi o le ANC i le faia o lea mea e ala i le faʻa-atunuu o pisinisi autu i lalo o se faʻavae faʻavae.[xxviii]; e oo atu i le 1990s, peitaʻi, o le tuʻufaʻatasia, faiga tutusa, tupe a le setete ma fafo na vaʻaia o se mea taua.[xxix]. Ae ui i lea, i le avea ai o se vaega o lana tautinoga e faʻaleleia le tuputupu aʻe o se tagata lanu uliuli, o le avanoa o le au ofisa o le setete o le ANC (o loʻo avea ma se vaega maʻoti o le vasega pule) faʻasalalau pisinisi autu i le lumanaʻi e faʻamalosia atili ai lenei tulaga maualuga e le tatau foi. ia matua fa'asa'olotoina, e ui i le ta'utinoga a le ANC i le taimi nei i le neo-liberalism.
Ina ia faʻaleleia le tuputupu aʻe o lenei tagata uliuli, o tagata faigaluega ma tagata matitiva, o le toʻatele oi latou e uliuli, peitaʻi, o loʻo faʻaauau pea ma o le a faʻaauau pea ona faʻaleagaina ma sauaina. O le mea moni, o le tamaoaiga o tagata maualuluga i Aferika i Saute - paʻepaʻe ma uliuli - o loʻo faʻalagolago i le faʻaogaina o le aufaigaluega ma le faʻaauau pea o le faʻaleagaina o tagata faigaluega uliuli. O le mea lea, o le talosaga a le NGP e faʻalautele le tuputupu aʻe o se tagata lanu uliuli ma le aufaipisinisi, mai se vaaiga a le vasega, e matua itiiti lava le ofoina atu i tagata faigaluega uliuli ma tagata matitiva, ma le vasega faigaluega o ituaiga uma i le lautele. O le SACP, ona o lana tautinoga i se aʻoaʻoga e lua-laasaga o le fouvalega, ua le mafai ona tauivi ma lenei mea - seʻi vagana ai le iloa faʻaalia. O le mea lea, e tusa ai ma le faʻalauiloaina e le NGP o le BEE, e itiiti lava se mea fou e aofia ai le faʻamatalaga e tatau ona 'lautele'.
O le tulaga fo'i lea o le taumafai e fa'alautele le 'au-uliuli ma vaega 'ogatotonu' e tatau ona silasila i ai le talosaga a le NGP ina ia fausia se kamupani eli a le malo, ma atonu o se faletupe. O nei talosaga foi na viia e le SACP, o ia lea e manatu ia i latou o se faavae talafeagai e mafai ona fausia ai agafesootai pe a maeʻa le vaega a le National Democratic o le 'fouvale'.[xxx]. Ina ua 'faalauiloaina' le kamupani maina a le setete, na talanoaina i le NGP ma viia e le SACP, ia Me 2011, ae peitai, na aafia ai le faalauteleina ma le faapisinisi atili o se faalapotopotoga a le setete o loo i ai nei, le African Exploration Mining and Finance Corporation ( AEMFC). O le autu autu o le AEMFC o le maina lea o minerale o loʻo vaʻaia o se fuafuaga mo le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Aferika i Saute. O le mea moni, o le AEMFC o le a matua aafia i le la'uina o le koale e sapalai ai le kamupani gaosi malosi a le setete ESKOM (lea e maua ai le eletise i lalo ifo o tau i kamupani tetele i Aferika i Saute) ma le koale. I le avea ai o se vaega o le faʻalauteleina o le AEMFC, o kamupani tumaoti e iai faʻamaoniga BEE o le a mauaina konekarate mo le fausiaina o koale.[xxxi]. E pei o lea, o le faʻalauteleina o le kamupani maina a le setete e fetaui lelei ma le tautinoga a le setete i le BEE ma lana sini o le faʻamautinoaina o le faʻatupulaia o tupe. O lo'o manino fo'i o le kamupani eli a le malo lava ia o le a fa'atautaia i luga o laina fa'a-kalautai ma masalo e le o se fa'alavelave na fa'ate'aina ma le loto i ai le iuni a le au faigaluega maina i le fa'alauiloaina o le la'u koale fou a le AEMFC.[xxxii].
I le fai mai o ana faʻamoemoe o le faʻamutaina o le le tutusa ma le leai o se galuega, ae ui i lea, o le NGP o loʻo taumafai e natia ona faʻamoemoega moni ma natia le natura moni o le setete. Pe a i ai i lalo o le mamafa, po o le faatumauina o le tulaga quo, o le a masani ona fai mai setete o i latou o auauna a e matitiva ma tagata faigaluega; ae o le mea moni o lo'o fa'afaigofieina lo latou fa'aleagaina ma le sauaina. O le mea lea na taʻitaʻia ai le tagata fouvale o Errico Malatesta e finau e faapea o le setete: “e le mafai ona faatumauina o ia lava mo se taimi umi e aunoa ma le natia o lona natura moni i tua o se faafoliga o le aoga lautele; e le mafai ona tuuina atu le faaaloalo i olaga o tagata taualoa pe afai e foliga mai e le manaomia le faaaloalo i le ola o le tagata, e le mafai ona tuuina atu le taliaina o avanoa o nai tagata pe afai e le faafoliga o ia o le leoleo o aia tatau a tagata uma”[xxxiii]. E ala i le NGP, ma isi pepa, o le mea lea o loʻo osofaʻia ai e le setete o Aferika i Saute tagata faigaluega ma tagata matitiva aʻo fai mai latou te puipuia. E pei o lea, o se tasi o ana sini autu o le taofia lea o tagata e faailoaina le setete o Aferika i Saute mo le mea e iai: o se meafaigaluega o le faʻaleagaina ma le sauaina. E tusa ai ma lenei pepelo o le setete o Aferika i Saute e leai se eseesega ma se isi lava setete ma, e pei o lea, e masani lelei i le tomai o faiga faaupufai: pepelo ma taufaasese.
O se fofo mai ia Marx? pe o Keynes lena?
E ui o le SACP ua timu ifo le viiga i le NGP; o isi fa'alapotopotoga agavale ua sili atu ona faitio. E ui lava i le i ai i se sootaga ma le ANC ma le 'tuuina atu' o tagata ofisa i totonu o le setete, o le tele o faʻapotopotoga iuni i totonu o le atunuʻu, le Congress of South African Trade Unions (Cosatu), ua faʻamatalaina saʻo foi le NGP o neo-liberal. Ina ia tetee atu i lenei neo-liberalism ua fautua mai ai e tatau i le setete ona faia se sao sili atu i le tamaoaiga ma ia ogatasi ma tagata faigaluega ma tagata matitiva. Faatasi ai ma isi mea ua finau ai e faapea, o se auala fou tuputupu aʻe e tatau ona faavae i luga o le setete faʻalauteleina lana faʻafaigaluegaina saʻo o tagata, le setete o loʻo taʻavale auaunaga faʻaagafesootai, le setete o loʻo faia le toe tufatufaina atu o fanua, le setete faʻamautinoa fefaʻatauaʻiga talafeagai ma le setete faʻa-atunuu ki. alamanuia. E talitonu e ala i lenei mea, ma e ala i le avea ma faʻaituau i le vasega faigaluega, e mafai e le setete ona faia se sao taua i le faʻatalanoaina ma le fesuiaʻiina o vasega, lanu ma itupa le tutusa i Aferika i Saute. E pei o lea, ua finau ai e tatau i le setete ona faʻalavelave e faʻaitiitia ai aʻafiaga sili ona leaga o faiga faʻavae[xxxiv].
E ui lava o lana faitioga i le NGP e matua leo tele, e tusa ai ma ana fautuaga fautuaina, ua pa'ū Cosatu i le tele o mailei. E ui o le Cosatu o loʻo i ai le manaʻo moni e vaʻai i olaga o tagata faigaluega ma tagata matitiva ua faʻaleleia, e le manaʻomia ai se malologa atoatoa ma le faʻatau tupe. O le mea lea, o le Cosatu e manaʻomia se tamaoaiga fefiloi ma mulimuli ane o ana fautuaga e faʻatatau i le valaʻau mo se tulaga manuia ituaiga Keynisenia. Ae ui i lea, i lenei mea, ua le mafai e Cosatu ona faʻaalia atoatoa le mea moni e oʻo lava i lalo o le Keynesian capitalism, lea o loʻo i ai i le setete le umiaina o nisi o pisinisi autu ma matafaioi i luga o le manuia sili atu, leai se galuega, le tutusa ma le faʻaogaina o le vasega faigaluega o loʻo faʻaauau pea.[xxxv]. I lalo o ituaiga uma o faiga faavae, pe neo-liberalism poʻo le ituaiga o loʻo manaʻomia e Cosatu, o le vasega o tagata faigaluega e maua uma le tamaoaiga, ma o le vasega pule e faoa le tele e ala i le faiga o totogi ma lafoga. E sili atu le leaga, ona i lalo o ituaiga uma o faiga faʻa-kapitalisme oloa e maua mo tupe mama, ae le manaʻomia, o le toʻaitiiti o tagata faigaluega o loʻo faʻafaigaluegaina e sili atu mo le au fai pisinisi: e faʻateleina ai a latou tupe mama.[xxxvi]. O le mea lea o le le tutusa ma le leai o se galuega o se vaega ma vaega o ituaiga uma o faiga faavae. O isi fautuaga a Cosatu e le'o atoatoa ona fa'atalanoaina lenei mea, ma a latou filifiliga - pe a fa'atinoina - o le a o'o atu i se tulaga e fa'aauau ai pea le fa'asaoina o pepa o ta'e; ma o le mafuaaga autu o le le tutusa ma le leai o se galuega, faiga faavae, o le a tumau pea e leʻi foia. E mautinoa lava, atonu e sili atu le ola i lalo o le pulega a Keynesian nai lo se ituaiga neo-liberal, ae i lalo o le Keynesianism tagata faigaluega o loʻo faoa pea e le vasega pule ma o loʻo i ai pea le le tutusa.
Masalo o le faʻafitauli tele i le fautuaga a Cosatu, mai se vaaiga anarchist, o lona faʻatuatuaga e mafai e setete ona tuʻuina atu tutusa tutusa, faʻafetaui manaʻoga o tagata faigaluega, ma faʻatasi ma le vasega faigaluega. O setete uma, po o le a lava le eseesega, e masani lava ona saua ma sauā. O le mea lea, i lalo o faʻamatalaga uma e uiga i le avea ma tufuga a tagata, o setete o loʻo tuʻufaʻatasia ma faʻalapotopotoga faʻapitoa o loʻo i ai e faʻamalosia se tulaga e pulea ai e se toʻaitiiti le toʻatele.[xxxvii]. O le fa'atulagaina o fa'atonuga o setete uma e mautinoa lava e fa'atumauina le malosi i lima o le au fa'atonu. Setete ma le i ai o se tagata maualuluga, o lea, e tutusa. O le mea lea, o le setete e tautua i vaega laiti ma i lona faauigaina e tatau ona faʻauluuluga, talu ai e naʻo le toʻaitiiti e mafai ona pule pe a faʻatumauina le pule i o latou lima ma pe a oʻo atu i lalo le filifili o le pule. O le mea tonu lava lea e mafai ai e tagata laiti o loʻo saili e pulea tagata (tagata ofisa maualuga o le setete) ma faʻaaogaina tagata (capitalists) e ausia a latou sini.[xxxviii]. O le mea lea, o setete, e aofia ai ma le setete o Aferika i Saute, e le mafai lava ona tautuaina le manuia o le vasega faigaluega, pe i ai se faʻaituau i le vasega faigaluega (e pei ona faʻamoemoeina e Cosatu), ae o ni meafaigaluega tutotonu o le pule a le vasega. E pei ona faamamafaina e Bakunin, o le setete o le "tagata sili ona mataʻutia, sili ona taufaaleaga ma sili ona atoatoa le teenaina o tagata soifua ... na te talepeina le lotogatasi lautele o alii ma tamaitai uma i luga o le fogaeleele, ma aumaia nisi oi latou i le na o le faamoemoe o le faaumatiaina, manumalo ma faapologaina isi uma”[xxxix]
O le sauaina ma le fa'aleagaina o le to'atele o tagata o le a, ma e tupu lava, e o'o lava i lalo o se faiga fa'aPalemene. E mafua ona e oo lava i faiga faapalemene e toaitiiti tagata e faia faaiuga, faatonu isi i mea e fai, ma faamalosia nei faatonuga e ala i le setete. Na taʻua e Bakunin atonu e sili atu le ola i lalo o se faiga faapalemene nai lo le pule malosi, ae na ia faailoa mai foi o le faiga faapalemene o le "auala sili ona mautinoa e tuufaatasia ai i lalo o le ofu o le saolotoga ma le faamasinoga tonu le pule tumau o tagata e ala i le umiaina. vasega, e afaina ai le saolotoga o tagata lautele"[xl]. O se taunuuga, e tusa lava pe i lalo o se faiga faapalemene, pe a le usitai tagata i faatonuga pito i lalo a le setete pe le ioe foi ia i latou, e faʻaaogaina le malosi o le setete e faʻamalosi ma / pe faʻasalaina i latou. O le mea lea, o le setete o se faiga fa'atotonugalemu o le pule a le vasega o lo'o fa'apea fo'i se pule fa'atulafonoina i totonu o 'lona' teritori; ma o le a faʻaaogaina lena malosi pe a manaʻomia - e aofia ai le tetee i tagata tetee o loʻo faʻatupuina mataupu e pei o le leai o ni galuega, leai se fale, leaga totogi ma le leai o ni auaunaga masani. O le mea lea, o setete o le tetee lea i le saolotoga.
O le Soviet Union o se faʻataʻitaʻiga sili o lenei mea. O le setete o Soviet, i lalo o le pulega malosi a le Bolshevik Party, lea na matua faʻaumatia ai le taʻavale a tagata faigaluega, tagata faifaʻatoʻaga ma tagata matitiva mo le saʻolotoga ma agafesootai i Rusia. Na tupu lenei mea ina ua maeʻa le Oketopa Revolution ina ua amata ona feteʻenaʻi le fiafia o le vasega faigaluega ma le au faifaatoaga ma i latou o tagata maualuluga i totonu o le Bolshevik Party. Amata i le 1917, ina ua faʻamalosia e le au Bolsheviks lo latou malosi i le malo, na latou faʻaaogaina le setete e faʻaleagaina ai le faʻamoemoe o le faatemokalasi tuusaʻo i totonu o le malo. sovies; na latou faia se leoleo faalilolilo fou e tu'imomomoina tagata anarchist, tagata faigaluega ma tagata faifa'ato'aga o ē na manana'o i faiga fa'aagafesootai e leai ni malo; na latou toe fa'atūina fa'atonuga i totonu o le militeli; ma sa latou faamutaina le saolotoga e tautala ai[xli]. E oo atu i le 1921, o i latou na tetee ia Bolshevik ma le pulega a le setete na oo lava ina auina atu i nofoaga o faasalaga. E faʻapea foʻi, ma i lalo o Lenin, na faʻaumatia foi e le setete soʻo se faʻamoemoe e pulea e le aufaigaluega le tamaoaiga. I totonu o masina talu ona faoa e le au Bolsheviks le malosiaga o le setete, na faamutaina le pulega a le tagata lava ia, na matua faasaina le osofaʻiga, na faʻamilitia tagata faigaluega, na tuʻuina atu le pule a le tagata e toʻatasi, na talia Taylorism, ma o sootaga o gaosiga e faʻamatalaina ai le faʻauluuluga o tupe na faʻamanatuina ma faʻamaualuga.[xlii]. O le mea moni o le malo o Soviet na faʻamalo le tele o falegaosimea, lea na faoa muamua e tagata faigaluega mai le au fai pisinisi, na saofagā i lenei mea - na maua ai e le setete o Soviet le malosi tele na ia faʻaaogaina e faasaga i tagata faigaluega. O le mea moni, e leʻi taliaina e le setete o Soviet se taumafaiga tutoʻatasi mai tagata faigaluega i fale gaosi oloa ma o le pulega a le setete na faʻamaonia le le fetaui ma le pulega a le tagata lava ia, pulega faʻatemokalasi tuusaʻo ma faʻaagafesootai moni.[xliii]. O le mea moni, o le pule a le setete e leʻi faʻaliliuina i le vafealoaʻi o meatotino ma le tamaoaiga, e leʻi taitai atu ai i le mutaaga o le faʻauluuluga o tupe, e leʻi faʻaumatia ai sootaga faʻaolatupe o gaosiga, ma faʻalavelaveina ai le pule a tagata faigaluega. O le mea lea, o le manatu tonu o setete uma ua faʻamaonia e avea ma totonugalemu, pule faʻapitoa ma elitist. O le mea lea e tatau ona mafaufau i ai ma mafaufau i ai aʻo leʻi tuʻuina atu le faʻatuatua i setete, poʻo le talitonu e mafai ona latou tuʻuina atu le amiotonu ma le saʻolotoga mo e sauaina.
iʻuga
O le NGP e manaʻomia ona vaʻaia pe o le a: o se taumafaiga a le setete e faʻaleleia le lelei o le tamaoaiga, faʻamautu le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma faʻaleleia le faʻaauauina o le tuputupu aʻe o se tagata uliuli. Ina ia faia faapea, o tagata faigaluega ma tagata matitiva i Aferika i Saute e tatau ona faʻaleagaina ma le le alofa. O le NGP lava ia o loʻo faʻamalamalamaina lenei mea i ana valaʻau mo le taofiofia o totogi ma maliega o gaosiga. I se tulaga fa'aupuga e mafai e le NGP ona fai mai e mana'o e fa'alauiloa galuega ma tetee atu i le le tutusa, ae ona o lona tulaga fa'apitoa ma fa'amaumauga fa'amaumauga e le mafai ai ona faia lea mea ma o se meafaigaluega na fausia e le vasega pule e tautua ai le manuia o le vasega o lo'o pulea. O le mea moni, o le vasega pule - i le tulaga o le aufaipisinisi ma ofisa maualuluga o le setete - o le a le mafai lava ona tuʻuina atu galuega mo tagata uma ma tutusa. O latou tulaga i le pito i luga o sosaiete e faʻavae naʻo le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o tagata faigaluega ma tagata matitiva. O le mea lea, e le mafai e tagata faigaluega ma tagata matitiva ona faʻalagolago i vasega pule poʻo a latou pepa e pei o le NGP, poʻo setete - ona o lo latou tulaga faʻapitoa ma le faʻatulagaina o le natura e tautua ma faʻatupuina pule - e faʻaumatia ai le leai o se galuega, le tutusa, faʻasauā ma le faʻaleagaina.
E ui o le vasega faigaluega e manaʻomia ona auai i tauiviga e tau mo galuega, faʻamutaina le tuʻufaʻatasia, taofi le fetuutuunai o tagata faigaluega, siitia totogi ma faʻaleleia tulaga faigaluega i aso nei, e tatau foi ona i ai se iloa o le setete ma le faʻauluuluga o le mafuaaga o nei mea. leaga. O lea la, e tatau ona tatou amata galue agai i le faʻamalosia o tauiviga o loʻo i ai nei i Aferika i Saute i se gaioiga e mafai ona avea ma se faʻafeagai malosi i le setete ma le kapitalisme, ma i le faia o lea mea tatou te manaʻomia ai le faasolosolo malie ona suia tauiviga mai le puipuiga i le natura i le leaga. O le mea lea, tatou te manaʻomia le faʻaaogaina o le taua mo suiga i aso nei e amata ai ona fausia agai i se suiga faʻaagafesootai. O suiga faʻale-agafesootai, peitaʻi, e le o lona uiga o le setete na o le faʻaatunuu o pisinisi, e pei ona manaʻomia e Cosatu, isi vaega agavale ma nisi o tagatanuu i Aferika i Saute. Ae o lona uiga o le faʻaumatia atoa o le setete ma le faʻauluuluga - seʻi vagana ua leai nei faiga faʻaleagaina ma le faʻaleagaina e mafai e tagata faigaluega ma tagata matitiva ona maua le saʻolotoga. E pei o lea, naʻo le taimi lava e pulea saʻo ai e le aufaigaluega ma tagata matitiva le tamaoaiga, pe a faʻafesoʻotaʻi uma le tamaoaiga, ma pe a suia le setete i fausaga o faiga faʻatemokalasi tuusaʻo, pulea e le tagata lava ia ma pulega a le tagata lava ia - e pei o le federated community and worker assemblies. /councils – o le a fa'amuta tumau le leai o se galuega ma le le tutusa. Fai mai o le NGP ua malepelepe i le neo-liberalism poʻo le tuʻuina o le faʻamoemoe i le setete, e ui i lea, e le o aumaia ai i tatou i se faʻalatalata atu i se sosaiete poʻo se tauiviga; e fa'alavelaveina ai i tatou mai ai, e leai se mea e ofoina mai ma ta'ita'i atu ai i se auala e leai se mea.
E ui ina fa'amoemoe e gaua'i, peita'i, o lo'o sosolo solo fa'atete'e i vaega o tagata faigaluega. Ua fiu tagata i le leai o ni galuega, o le iai o ni fale e le lelei atoatoa, o le mafatia i le faalumaina, ma le motusia o le vai ma le eletise. O le mea moni, o tagata taʻitoʻatasi Aferika i Saute o loʻo i ai le maualuga maualuga o teteʻe i le lalolagi[Iv]. O le tulaga lea o le tuputupu aʻe o gaioiga tuusaʻo a tagata lautele, e tusa lava pe tele lava le le faʻamaopoopoina, ua lagona e le setete e tatau, a itiiti mai i luga o se tulaga faʻaupuga, e faʻaalia ai ona faʻamoemoe e taʻitaʻia se taua faasaga i le leai o se galuega ma faʻaitiitia le le tutusa. O le fa'apea e fa'apea ua fa'ailoa mai ai se fa'avae fou tau tamaoaiga, Le Ala Fou Tuputupu ae (NGP), i le faaiuga o le 2010 ma le faʻamoemoe faʻaalia o le fausiaina o le 5 miliona galuega i le 2020[V].
Faatasi ai ma nisi o ofisa o le setete ma faipule, e aofia ai le paaga a le ANC - le South African Communist Party (SACP) - o le NGP ua faʻaalia o se suiga tele. O le mea moni, ua tuʻuina atu e avea ma pepa pu a le setete o le a tuʻuina atu ai le atunuʻu i luga o le auala i le tutusa tutusa ma galuega atoatoa i le lumanaʻi.[vi]. E oo lava i le Sui Failautusi Aoao a le SACP na ia viia le NGP o se malologa mai le neo-liberalism ma le "faʻavae maketi"[vii], o se suiga mautu mai le Faiga Fa'atuputupulaia, Fa'afaigaluega ma Toe tufatufaina atu (Meamea). O le mea e leaga ai, e pei ona finauina i le afa muamua o le pepa mai se vaaiga anarchist, o nei faʻamatalaga uma o ni mafaufauga moomooga poʻo ni faʻalavelave faʻafuaseʻi. Neo-liberalism - i le tulaga o se taua a vasega mai luga - o loʻo ola ma lelei i Aferika i Saute. O le mea lea, o le a finau ai o le NGP o loʻo fausia i luga o faiga faʻavae a le ANC ua tuanaʻi na osofaʻia ai tagata faigaluega ma tagata matitiva; a'o fa'alauteleina mea e fiafia i ai le vasega fa'apule ma fa'atupuina le fa'atupula'ia o se tagata uli i totonu.
O le faitioga anarchist lea o loʻo ofoina mai i lenei pepa, e ui i lea, e le o le uluai faitioga a le NGP. O isi tagata ma fa'alapotopotoga o lo'o tu'ua, o lo'o fa'aogaina le fa'afefiloi o Marx ma Keynes, na latou faitioina fo'i le NGP i nai masina talu ai (o le a le mea e ese ai lenei pepa e ui o lona fa'avae anarchist, lea e tau atu i fa'aiuga eseese). Ona o la latou faʻavae faʻavae, o fautuaga na oʻo mai i nei faitioga ua tuanaʻi ua manaʻomia ai se matafaioi sili atu mo le setete i le tamaoaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Congress of South African Trade Unions (Cosatu) ua valaʻau mo le setete e faʻa-atunuu pisinisi autu ma faʻaoga lelei ma le aufaigaluega ina ia mafai ai ona foia le le tutusa ma le leai o se galuega. I le afa lona lua o lenei pepa, o le a finau ai e faapea o ia auala ua fautuaina e sese mai se vaaiga a le vasega. E mafua lenei mea ona o le mea moni e ui lava i le valaʻau mo le 'fefiloi' o le tamaoaiga, o isi auala na fautuaina e Cosatu e iu lava ina le mafai ona faʻatautaia atoatoa mafuaʻaga o le leai o se galuega ma le le tutusa: tulafono a le vasega, le kapitalista ma tulaga faiga.
E fa'atusa e le NGP se mea fou?
E ui e mafai e le NGP ona fai mai o lona sini autu o le faʻaitiitia o le leai o se galuega ma tau le le tutusa, i tulaga o faiga faʻavae, e manino lava o le faʻaauauina o le neo-liberalism. E mautinoa lava, e ui o le setete o loʻo taʻitaʻia e le ANC ua avea ma tagata tomai i le aloese mai le tele o gagana o loʻo fesoʻotaʻi faʻatasi ma neo-liberalism - pei o le tuʻufaʻatasia - o le neo-liberal framework o le NGP i se tulaga macroeconomic e manino. O lea la, o le NGP o loʻo faʻatonuina e faapea o le setete o le a taʻitaʻia e "se faiga faʻavae tau tupe e sili atu ona faʻatapulaʻaina e lagolagoina e faiga faʻale-tamaoaiga e taofiofia ai le tau o le tau ma faʻaleleia le tauvaga"[viii]. Ole mea lea, e mamao ese mai le fa'atusaina o se malologa, e fa'atusa ai elemene autu ole Gear ile maualuga ole tamaoaiga. O le mea lea, o le a faʻaliliuina i se tulaga i le tulaga moni, ma mo le lumanaʻi lumanaʻi, o le a faʻaitiitia ai tupe faʻaalu a le setete. E ui o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o loʻo vaʻaia o le 4% i le tausaga i le NGP, ma le maualuga o le tau o le tau, o tupe faʻaalu a le malo o le a naʻo le 2% i le tausaga.[ix]. E ala i lana lava faʻatagaina, o le mea lea, o mea uma o loʻo faʻamoemoe le setete e fai o le faʻaogaina lelei o ana punaoa ma faʻatatau i ana tupe faʻaalu i tupe teufaafaigaluega e ono aumaia ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga - ma e tusa ai ma lana tautalaga, o galuega fou o loʻo tuʻuina atu. E mamao ese mai le faʻasalalau atu o auaunaga i tagata matitiva, o le mea lea, o le faʻamoemoe autu o le NGP o le faʻatagaina lea o se tamaoaiga sili atu ona lelei faʻatupe a le malo ma e manaʻomia ai le faia o filifiliga faigata ina ia mafai ai.[x]. O le mea lea, i tulaga o macroeconomics o le NGP e le o se auala fou poʻo se malologa faʻavae mai Gear.
E le gata i le tulaga o faiga faavae tau tupe e le mafai e le NGP ona talepeina ma faavae autu a Gear. E pei o ona muamua - Gear ma le Accelerated and Shared Growth Initiative mo Aferika i Saute (Asgisa) - o le NGP o loʻo vaʻavaʻai i se tamaoaiga e faʻatau atu i fafo, faʻateleina le faʻatauvaʻa, tupe faʻaalu tuusaʻo mai fafo, faʻateleina le gaosiga, faʻatapulaʻaina totogi, tipiina o tau mo pisinisi ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. totonugalemu i le fa'atupuina o galuega[xi]. Ole tele lea ole kopi carbon o elemene autu ole Gear. O le mea moni, o le NGP o loʻo faʻalauiloaina le manatu e tatau ona faʻatapulaʻa totogi ma faʻasalalauga faʻapisinisi lautele. O le mea moni, o maliliega o gaosiga e fa'atatau ai le si'itaga o totogi i luga o le fa'atupulaia o le gaosiga; latou te fa'aitiitia le malosi o tagata faigaluega e pulea le saoasaoa o galuega; ma o'o atu ai i le fa'aleagaina sili o tagata faigaluega[xii]. O le NGP, o le mea lea, o loʻo i ai elemene neo-liberal masani ma faʻataʻitaʻiga faʻasaga i tagata faigaluega. O loʻo faʻamatala manino mai i lona folasaga le ala na mafatia ai tagata faigaluega ma tagata matitiva i Aferika i Saute, ae o loʻo manaʻomia ai le sili atu o le faʻaleagaina o tagata faigaluega ma tagata matitiva e fai ma fua e faʻafefeteina ai le faatoilaloina o lenei mafatiaga.
A'o tagi leotele le NGP e uiga i ana fa'amoemoega e fa'atupu galuega ma fa'aitiitia le le tutusa, o le le faia o pepa NGP, i le tele o itu, e sili atu ona ta'u. O le neo-liberal framework i Aferika i Saute e le o se mea fou; ua fa'atulagaina fa'atulagaina mo se vaitaimi o le tolusefulu tausaga. O vaega o le neo-liberalism na muamua faʻamalosia e le PW Botha pulega i le 1980s. O le vaitau o le 1980 na amata ai le fa'atauva'a ma fa'apalapala auaunaga ma fa'alapotopotoga a le malo - i le taimi o i latou na fa'amanuiaina o ni tagata papa'e papa'e e feso'ota'i ma le apartheid state. E fa'apea fo'i, o le vaitau fo'i lea na amata fa'atino ai se faiga fa'avae fa'ale-nu'u fa'ale-nu'u ma fa'a-fa'ato'aina fale'aiga a le nu'u ma faletele. Na faia lenei mea i le tulaga o le tele o vaega o tagata faigaluega uliuli ma na faʻamoemoe e faʻalauiloa se faʻamaoni i le manatu o meatotino tumaoti i le va o tagata uli o loʻo nonofo i le taulaga e tetee atu i lenei faʻalavelave. Faatasi ai ma lenei mea, o le sini o le faʻalauteleina o le faʻatupulaia o se vasega faʻapisinisi uliuli - e ala i le tuʻufaʻatasia o fale talimalo a le malo i totonu o taulaga ma faʻamalosia pisinisi tumaoti taxi na tuliloaina. Na faʻamoemoe le setete afai e mafai ona faʻamalosia le tuputupu aʻe o se vaega o tagata fai pisinisi uliuli, o le a fetaui lelei ma le pulega ma le faʻauluuluga ma le faʻatauvaʻa faʻaagafesootai.[xiii].
Ina ua oʻo mai le ANC i le malo i le 1994, na latou faʻaauau ma faʻalauteleina le neo-liberalism. E masani lava, na faia e le au ofisa maualuga a le ANC lenei mea mo a latou lava mea e fiafia i ai (sili atu o le a talanoaina i lalo). I lalo o le tulafono a le ANC, o le mea lea, na tipi ai tau o fefaʻatauaiga; fa'asa'olotoga tau tupe; siitia le fetuutuuna'i o tagata faigaluega, fa'alauteleina le tu'ufa'atasia, ma fa'ateleina fa'alāpotopotoga a fa'alapotopotoga a le malo. I masina muamua o le pulega a le ANC, o le neo-liberal housing policy a PW Botha na toe faʻafouina foi e le minisita o fale fou ma le SACP mamafa mamafa, Joe Slovo[xiv]. O le mea moni, na faʻaaogaina e le ANC ana 'faʻasaʻolotoga' faʻamaoniga e tuleia ai faiga neo-liberal lea e le mafai e le apartheid, ona o le tetee lauiloa.
Toeitiiti atoa le luasefulu tausaga, o le ANC taʻitaʻia le setete na fausia i luga o nei faiga faʻavae, o lona uiga o le tamaoaiga ma le soifuaga lautele ua matua suia e le neo-liberalism. O i'uga o nei faiga fa'avae ua matua fa'aleagaina mo tagata faigaluega ma tagata matitiva. Talu mai le 1994, e 10 miliona tagata ua motusia le vai po o le eletise; 5 miliona tagata ua tuliesea mai o latou fale; e faitau miliona tagata ua leai ni galuega ona o le a'afiaga o le tu'ufa'atasi po'o le tele o le fetu'una'i o tagata faigaluega; ma ua fa'atupula'ia fo'i le fa'aletonu o fale[xv]. O lona uiga e ui lava ina maualuga le faʻamoemoe o tagata mo se sosaiete mulimuli ane, ma vaʻavaʻai i se sosaiete e sili atu le tutusa, o le faʻaauauina pea o le neo-liberalism ua mafua ai le leaga o tulaga faaletino mo le vasega tagata faigaluega uliuli (ona o le apartheid ua matuaʻi itiiti lava) , ae o vasega lanu, Initia, ma papae faigaluega ua goto atu foi i le mativa. E faʻapea foʻi, o le natura faʻafeusuaiga o le neo-liberalism ua faʻamaonia foi, faʻatasi ai ma tamaʻitaʻi o loʻo tauaveina le mamafa o le toe faʻatulagaina ma le tuʻufaʻatasia.[xvi]. O lea la, e ui o se tagata uliuli, e ala i le setete, ua auai i le paʻepaʻe elite i le vasega pule ma le pa'ū o le apartheid, e itiiti se suiga mo le toʻatele o tagata: atonu na manumalo le vasega faigaluega uliuli i le palota, ae i tua atu o lena mea itiiti ua suia. ma o tagata i totonu o le vasega faigaluega ua masani ona goto ifo i le mativa. O le mea moni e le mafai e le NGP ona faʻatalanoaina lelei lenei mea pe faʻafesoʻotaʻi le faʻalauteleina o le mativa i le neo-liberalism. O le mea lea, o le NGP e le o se malologa ma le neo-liberalism, e pei ona fai mai ai le SACP, ae e manaʻomia le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o Aferika i Saute ma sosaiete e pei ona tuʻuina atu.
Aisea e manatu ai le SACP i le NGP o se malologa ma le neo-liberalism?
Masalo o le mea sese autu na faia e le SACP, pe a vaʻai i le NGP o se malologa ma Gear, o loʻo latou o mai e vaʻai i soʻo se ituaiga faʻalavelave a le setete i le tamaoaiga o se suiga mai le neo-liberalism. O le mea lea, o le SACP e manatu i le NGP o se malologa mai le neo-liberalism ona o le setete ua faʻamalamalama manino ona faʻamoemoe e faʻaauau ana tupe teufaafaigaluega i atinaʻe tetele, ma faʻaaoga kamupani a le setete e taumafai e faʻaosofia le tuputupu aʻe, e pei ona faʻamatala muamua i Asgisa[xvii]. Ae ui i lea, o le tele o atinaʻe o loʻo faʻamoemoe le setete e teu faʻafaigaluega i totonu o loʻo faʻamoemoe i le faʻalauiloaina o le lelei o le tamaoaiga o le tamaoaiga. O lenei mea e masani lava ona faʻataʻamilo i le faʻaleleia o atinaʻe e fesoʻotaʻi ma felauaiga o uta ma faʻalauteleina le tuʻuina atu o le malosi e ala i le teufaafaigaluegaina i tekinolosi lanu meamata ma malosiaga faaniukilia.[xviii]. O fa'amanuiaga autu o lenei mea, o le mea moni, o fa'alapotopotoga. E pei ona taʻua e le au anarchist Aferika i Saute, o le faʻalavelave a le setete, ma le faʻalauteleina ma le tausiga o atinaʻe taua, e le o faʻatusalia ai se malologa mai neo-liberalism.[xix].
Ae ui i lea, o le manatu sese o le SACP, ua na o se sui o se tulaga lautele i le tele o tagata i totonu o le agavale. E masani ona i ai se manatu sese e faapea o le neo-liberalism e tutusa ma le faaitiitia o le malosi o le setete, ma i lalo o le neo-liberalism e alu ese le setete mai le tamaoaiga. E leai se mea e mafai ona sili atu i le upumoni. Neo-liberalism na tulaʻi mai o se tali a setete i le paʻu i lalo o le tamaoaiga o le lalolagi - e aofia ai Aferika i Saute - na muamua pa i le 1970s[xx]. E tusa ai ma lenei mea, o le neo-liberalism o loʻo faʻatusalia ai se taua a le vasega mai luga e toe faʻafoʻisia fua o le tuputupu aʻe ma faʻateleina tupe maua i le tulaga muamua o le 1970. Neo-liberalism, o le mea lea, e aofia ai le setete o loʻo gaoioi malosi e faasaga i tagata faigaluega ma tagata matitiva e ala i le faʻalauiloaina o le tuʻufaʻatasia, fetuutuunai o tagata faigaluega, faʻagata totogi ma le tipiina o auaunaga i le vasega faigaluega. A o faia lenei mea i tagata faigaluega ma e matitiva, o se vaega o le neo-liberalism e faʻalavelave foi le setete mo le manuia o le vasega pule e ala i isi mea faʻaola, faʻaitiitiga lafoga mo tagata mauoa, tatalaina avanoa fou faʻafaigaluega i kamupani, outsourcing, saunia. tau tupe taugofie ma e oo lava i le fesoasoani i nisi pisinisi autu. E le gata i lea, o le neoliberalism e una'ia a malosi setete e mafai ona fa'atumauina se “fa'ato'aga ta'aloga” mo le vaega tuma'oti ma fa'amalosia lelei ma fa'amalosia aia tatau o meatotino tumaoti. O le mea lea, i lalo o le neo-liberalism states ua faʻalauteleina ai foi a latou galuega faʻamalosi, e pei o leoleo ma le aoina o le atamai, e taumafai ai e faʻasaʻo le tetee e masani ona faʻatasi ma osofaʻiga i tagata faigaluega ma tagata matitiva.[xxi]. O le faʻamoemoe o nei faiga uma, e le o le faʻaitiitia o le malosi o le setete, ae o le faʻaaogaina o le malosi o le setete e faʻateleina ai tupe mama ma tamaoaiga a le au faipule, ae faʻamautinoaina lona lava faʻaauau e ala i le tipiina o tau o le tuʻuina atu o auaunaga i le matitiva[xxii]. O le mea moni, o ofisa o le setete, ina ia faʻamautinoa o latou lava tulaga i le vasega pule, latou te manaʻo i se tamaoaiga malosi - ma i le tulaga o loʻo i ai nei latou te tuleia le neo-liberalism e taumafai e faʻamautinoa lenei mea. I lenei mea, o a latou mea e fiafia i ai e fetaui ma le isi vaega o le vasega pule, o le au fai tupe.
I Aferika i Saute, o le mea lea, a o osofaʻia tagata faigaluega ma tagata matitiva, o le neo-liberal Aferika i Saute o loʻo taumafai pea e fesoasoani i faʻalapotopotoga i le toe faʻaleleia ma le faʻateleina o le tuputupu aʻe. O lenei mea na aafia ai le setete o loʻo faʻaaogaina ana punaoa e tuʻuina atu ai auaunaga i faʻalapotopotoga i lalo ifo o tau ma, pe a manaʻomia, na faʻasalaina foi kamupani.[xxiii]. O le mea lea, setete - pe i Aferika i Saute poʻo faavaomalo - faʻaauau pea ona faia se sao taua i le tamaoaiga (i Aferika i Saute o loʻo faʻaalu pea tupe faʻaalu mo le 30% o le GDP.[xxiv]). E ui lava o nisi setete (ae mautinoa e le o mea uma) e mafai ona faʻagata a latou tupe faʻaalu, o mea latou te faʻaaluina o loʻo faʻateleina foʻi le faʻatonuina mo le manuia o le vasega pule. E pei o lea, neo-liberalism, i Aferika i Saute ma faavaomalo, ua aafia ai le setete o loʻo faʻaaogaina lona malosi tele ma punaoa e faʻafeiloaʻi ai le paleni o malosiaga faʻaauau i le vasega pule. Talu ai ona o le neo-liberalism o se taua a le vasega mai luga, o le mea moni e faapea o le setete o Aferika i Saute ua faamoemoe e faʻaalu tupe i luga o galuega faatino o le a faʻaosofia ai le tuputupu aʻe ma iu ai ina manuia le vasega pule, o le mea lea, e le o se malologa ma neo-liberalism; o se vaega totonugalemu.
Ua viia foi e le SACP le mea moni e faapea o le NGP o loʻo fautua mai e tatau i le setete ona faʻalavelave e faʻalautele le faʻamalosia o le tamaoaiga uliuli (BEE). Ae ui i lea, o le mea moni, ua na o se faʻaauauina o faiga faʻavae a le setete ua mavae ma e matuaʻi ofoina atu mo le vasega tagata faigaluega uliuli. O lo'o fa'ailoa manino mai e le NGP e fa'apea o fa'auiluga ua fa'ata'atia e fa'atatau i le manuia o pisinisi a tagata uli. O le faʻalauiloaina o le BEE, o le mea lea, o le NGP o loʻo faʻatulagaina e faʻateleina e le setete lana faʻatauga, i tulaga o oloa ma auaunaga (lea e aofia ai fafo), mai tagata fai pisinisi uliuli.[xxv]. E faaopoopo atu i lenei mea, ua faia ai ni talosaga mo le faatuina o se lala sooupu e tasi e faatupeina e fesoasoani ai i pisinisi laiti ma pisinisi laiti ia faigofie ona maua aitalafu.[xxvi]. Toe foi e le o se mea fou lea. Na faʻamalosia malosi e Asgisa le BEE, ma faʻatasi ai i - faatasi ai ma isi mea - le faʻalauiloaina o pisinisi feololo ma laiti.[xxvii]. E faʻapea foʻi, ina ua ave e le ANC le malosi o le setete, i le tulaga o le neo-liberalism na pule faʻavaomalo, na taumafai e faʻaaoga le neo-liberalism e faʻalauiloa ai le tulaʻi mai o se tagata uliuli. Na faia lenei mea e ala i le fa'a-fa'ato'a ma le fa'atau mai fafo. E ui lava o le BEE i totonu ma ia lava e le o faʻatusalia se faiga faʻavae neo-liberal; neo-liberalism o lea na faʻaaogaina e fai ma meafaigaluega e faʻalauiloa ai le BEE. Ua fa'aoga sa'o fo'i e le ANC le setete e fa'alautele ai le atina'eina o se tagata uli e ala i galuega a le malo e totogi lelei mo sui pito i luga o le pati ma le faia o nonogatupe a le setete i pisinisi e fa'atatau ia i latou o le BEE fa'asea. O le mea moni, o le fuafuaga fa'alenu'u a le ANC o lo'o taumafai pea e fa'alauiloa le atina'eina o le 'au-uliuli ma le 'vasega ogatotonu' lanu uliuli. Mo le tele o lona talafaasolopito, na mafaufau le taʻitaʻi o le ANC i le faia o lea mea e ala i le faʻa-atunuu o pisinisi autu i lalo o se faʻavae faʻavae.[xxviii]; e oo atu i le 1990s, peitaʻi, o le tuʻufaʻatasia, faiga tutusa, tupe a le setete ma fafo na vaʻaia o se mea taua.[xxix]. Ae ui i lea, i le avea ai o se vaega o lana tautinoga e faʻaleleia le tuputupu aʻe o se tagata lanu uliuli, o le avanoa o le au ofisa o le setete o le ANC (o loʻo avea ma se vaega maʻoti o le vasega pule) faʻasalalau pisinisi autu i le lumanaʻi e faʻamalosia atili ai lenei tulaga maualuga e le tatau foi. ia matua fa'asa'olotoina, e ui i le ta'utinoga a le ANC i le taimi nei i le neo-liberalism.
Ina ia faʻaleleia le tuputupu aʻe o lenei tagata uliuli, o tagata faigaluega ma tagata matitiva, o le toʻatele oi latou e uliuli, peitaʻi, o loʻo faʻaauau pea ma o le a faʻaauau pea ona faʻaleagaina ma sauaina. O le mea moni, o le tamaoaiga o tagata maualuluga i Aferika i Saute - paʻepaʻe ma uliuli - o loʻo faʻalagolago i le faʻaogaina o le aufaigaluega ma le faʻaauau pea o le faʻaleagaina o tagata faigaluega uliuli. O le mea lea, o le talosaga a le NGP e faʻalautele le tuputupu aʻe o se tagata lanu uliuli ma le aufaipisinisi, mai se vaaiga a le vasega, e matua itiiti lava le ofoina atu i tagata faigaluega uliuli ma tagata matitiva, ma le vasega faigaluega o ituaiga uma i le lautele. O le SACP, ona o lana tautinoga i se aʻoaʻoga e lua-laasaga o le fouvalega, ua le mafai ona tauivi ma lenei mea - seʻi vagana ai le iloa faʻaalia. O le mea lea, e tusa ai ma le faʻalauiloaina e le NGP o le BEE, e itiiti lava se mea fou e aofia ai le faʻamatalaga e tatau ona 'lautele'.
O le tulaga fo'i lea o le taumafai e fa'alautele le 'au-uliuli ma vaega 'ogatotonu' e tatau ona silasila i ai le talosaga a le NGP ina ia fausia se kamupani eli a le malo, ma atonu o se faletupe. O nei talosaga foi na viia e le SACP, o ia lea e manatu ia i latou o se faavae talafeagai e mafai ona fausia ai agafesootai pe a maeʻa le vaega a le National Democratic o le 'fouvale'.[xxx]. Ina ua 'faalauiloaina' le kamupani maina a le setete, na talanoaina i le NGP ma viia e le SACP, ia Me 2011, ae peitai, na aafia ai le faalauteleina ma le faapisinisi atili o se faalapotopotoga a le setete o loo i ai nei, le African Exploration Mining and Finance Corporation ( AEMFC). O le autu autu o le AEMFC o le maina lea o minerale o loʻo vaʻaia o se fuafuaga mo le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Aferika i Saute. O le mea moni, o le AEMFC o le a matua aafia i le la'uina o le koale e sapalai ai le kamupani gaosi malosi a le setete ESKOM (lea e maua ai le eletise i lalo ifo o tau i kamupani tetele i Aferika i Saute) ma le koale. I le avea ai o se vaega o le faʻalauteleina o le AEMFC, o kamupani tumaoti e iai faʻamaoniga BEE o le a mauaina konekarate mo le fausiaina o koale.[xxxi]. E pei o lea, o le faʻalauteleina o le kamupani maina a le setete e fetaui lelei ma le tautinoga a le setete i le BEE ma lana sini o le faʻamautinoaina o le faʻatupulaia o tupe. O lo'o manino fo'i o le kamupani eli a le malo lava ia o le a fa'atautaia i luga o laina fa'a-kalautai ma masalo e le o se fa'alavelave na fa'ate'aina ma le loto i ai le iuni a le au faigaluega maina i le fa'alauiloaina o le la'u koale fou a le AEMFC.[xxxii].
I le fai mai o ana faʻamoemoe o le faʻamutaina o le le tutusa ma le leai o se galuega, ae ui i lea, o le NGP o loʻo taumafai e natia ona faʻamoemoega moni ma natia le natura moni o le setete. Pe a i ai i lalo o le mamafa, po o le faatumauina o le tulaga quo, o le a masani ona fai mai setete o i latou o auauna a e matitiva ma tagata faigaluega; ae o le mea moni o lo'o fa'afaigofieina lo latou fa'aleagaina ma le sauaina. O le mea lea na taʻitaʻia ai le tagata fouvale o Errico Malatesta e finau e faapea o le setete: “e le mafai ona faatumauina o ia lava mo se taimi umi e aunoa ma le natia o lona natura moni i tua o se faafoliga o le aoga lautele; e le mafai ona tuuina atu le faaaloalo i olaga o tagata taualoa pe afai e foliga mai e le manaomia le faaaloalo i le ola o le tagata, e le mafai ona tuuina atu le taliaina o avanoa o nai tagata pe afai e le faafoliga o ia o le leoleo o aia tatau a tagata uma”[xxxiii]. E ala i le NGP, ma isi pepa, o le mea lea o loʻo osofaʻia ai e le setete o Aferika i Saute tagata faigaluega ma tagata matitiva aʻo fai mai latou te puipuia. E pei o lea, o se tasi o ana sini autu o le taofia lea o tagata e faailoaina le setete o Aferika i Saute mo le mea e iai: o se meafaigaluega o le faʻaleagaina ma le sauaina. E tusa ai ma lenei pepelo o le setete o Aferika i Saute e leai se eseesega ma se isi lava setete ma, e pei o lea, e masani lelei i le tomai o faiga faaupufai: pepelo ma taufaasese.
O se fofo mai ia Marx? pe o Keynes lena?
E ui o le SACP ua timu ifo le viiga i le NGP; o isi fa'alapotopotoga agavale ua sili atu ona faitio. E ui lava i le i ai i se sootaga ma le ANC ma le 'tuuina atu' o tagata ofisa i totonu o le setete, o le tele o faʻapotopotoga iuni i totonu o le atunuʻu, le Congress of South African Trade Unions (Cosatu), ua faʻamatalaina saʻo foi le NGP o neo-liberal. Ina ia tetee atu i lenei neo-liberalism ua fautua mai ai e tatau i le setete ona faia se sao sili atu i le tamaoaiga ma ia ogatasi ma tagata faigaluega ma tagata matitiva. Faatasi ai ma isi mea ua finau ai e faapea, o se auala fou tuputupu aʻe e tatau ona faavae i luga o le setete faʻalauteleina lana faʻafaigaluegaina saʻo o tagata, le setete o loʻo taʻavale auaunaga faʻaagafesootai, le setete o loʻo faia le toe tufatufaina atu o fanua, le setete faʻamautinoa fefaʻatauaʻiga talafeagai ma le setete faʻa-atunuu ki. alamanuia. E talitonu e ala i lenei mea, ma e ala i le avea ma faʻaituau i le vasega faigaluega, e mafai e le setete ona faia se sao taua i le faʻatalanoaina ma le fesuiaʻiina o vasega, lanu ma itupa le tutusa i Aferika i Saute. E pei o lea, ua finau ai e tatau i le setete ona faʻalavelave e faʻaitiitia ai aʻafiaga sili ona leaga o faiga faʻavae[xxxiv].
E ui lava o lana faitioga i le NGP e matua leo tele, e tusa ai ma ana fautuaga fautuaina, ua pa'ū Cosatu i le tele o mailei. E ui o le Cosatu o loʻo i ai le manaʻo moni e vaʻai i olaga o tagata faigaluega ma tagata matitiva ua faʻaleleia, e le manaʻomia ai se malologa atoatoa ma le faʻatau tupe. O le mea lea, o le Cosatu e manaʻomia se tamaoaiga fefiloi ma mulimuli ane o ana fautuaga e faʻatatau i le valaʻau mo se tulaga manuia ituaiga Keynisenia. Ae ui i lea, i lenei mea, ua le mafai e Cosatu ona faʻaalia atoatoa le mea moni e oʻo lava i lalo o le Keynesian capitalism, lea o loʻo i ai i le setete le umiaina o nisi o pisinisi autu ma matafaioi i luga o le manuia sili atu, leai se galuega, le tutusa ma le faʻaogaina o le vasega faigaluega o loʻo faʻaauau pea.[xxxv]. I lalo o ituaiga uma o faiga faavae, pe neo-liberalism poʻo le ituaiga o loʻo manaʻomia e Cosatu, o le vasega o tagata faigaluega e maua uma le tamaoaiga, ma o le vasega pule e faoa le tele e ala i le faiga o totogi ma lafoga. E sili atu le leaga, ona i lalo o ituaiga uma o faiga faʻa-kapitalisme oloa e maua mo tupe mama, ae le manaʻomia, o le toʻaitiiti o tagata faigaluega o loʻo faʻafaigaluegaina e sili atu mo le au fai pisinisi: e faʻateleina ai a latou tupe mama.[xxxvi]. O le mea lea o le le tutusa ma le leai o se galuega o se vaega ma vaega o ituaiga uma o faiga faavae. O isi fautuaga a Cosatu e le'o atoatoa ona fa'atalanoaina lenei mea, ma a latou filifiliga - pe a fa'atinoina - o le a o'o atu i se tulaga e fa'aauau ai pea le fa'asaoina o pepa o ta'e; ma o le mafuaaga autu o le le tutusa ma le leai o se galuega, faiga faavae, o le a tumau pea e leʻi foia. E mautinoa lava, atonu e sili atu le ola i lalo o le pulega a Keynesian nai lo se ituaiga neo-liberal, ae i lalo o le Keynesianism tagata faigaluega o loʻo faoa pea e le vasega pule ma o loʻo i ai pea le le tutusa.
Masalo o le faʻafitauli tele i le fautuaga a Cosatu, mai se vaaiga anarchist, o lona faʻatuatuaga e mafai e setete ona tuʻuina atu tutusa tutusa, faʻafetaui manaʻoga o tagata faigaluega, ma faʻatasi ma le vasega faigaluega. O setete uma, po o le a lava le eseesega, e masani lava ona saua ma sauā. O le mea lea, i lalo o faʻamatalaga uma e uiga i le avea ma tufuga a tagata, o setete o loʻo tuʻufaʻatasia ma faʻalapotopotoga faʻapitoa o loʻo i ai e faʻamalosia se tulaga e pulea ai e se toʻaitiiti le toʻatele.[xxxvii]. O le fa'atulagaina o fa'atonuga o setete uma e mautinoa lava e fa'atumauina le malosi i lima o le au fa'atonu. Setete ma le i ai o se tagata maualuluga, o lea, e tutusa. O le mea lea, o le setete e tautua i vaega laiti ma i lona faauigaina e tatau ona faʻauluuluga, talu ai e naʻo le toʻaitiiti e mafai ona pule pe a faʻatumauina le pule i o latou lima ma pe a oʻo atu i lalo le filifili o le pule. O le mea tonu lava lea e mafai ai e tagata laiti o loʻo saili e pulea tagata (tagata ofisa maualuga o le setete) ma faʻaaogaina tagata (capitalists) e ausia a latou sini.[xxxviii]. O le mea lea, o setete, e aofia ai ma le setete o Aferika i Saute, e le mafai lava ona tautuaina le manuia o le vasega faigaluega, pe i ai se faʻaituau i le vasega faigaluega (e pei ona faʻamoemoeina e Cosatu), ae o ni meafaigaluega tutotonu o le pule a le vasega. E pei ona faamamafaina e Bakunin, o le setete o le "tagata sili ona mataʻutia, sili ona taufaaleaga ma sili ona atoatoa le teenaina o tagata soifua ... na te talepeina le lotogatasi lautele o alii ma tamaitai uma i luga o le fogaeleele, ma aumaia nisi oi latou i le na o le faamoemoe o le faaumatiaina, manumalo ma faapologaina isi uma”[xxxix]
O le sauaina ma le fa'aleagaina o le to'atele o tagata o le a, ma e tupu lava, e o'o lava i lalo o se faiga fa'aPalemene. E mafua ona e oo lava i faiga faapalemene e toaitiiti tagata e faia faaiuga, faatonu isi i mea e fai, ma faamalosia nei faatonuga e ala i le setete. Na taʻua e Bakunin atonu e sili atu le ola i lalo o se faiga faapalemene nai lo le pule malosi, ae na ia faailoa mai foi o le faiga faapalemene o le "auala sili ona mautinoa e tuufaatasia ai i lalo o le ofu o le saolotoga ma le faamasinoga tonu le pule tumau o tagata e ala i le umiaina. vasega, e afaina ai le saolotoga o tagata lautele"[xl]. O se taunuuga, e tusa lava pe i lalo o se faiga faapalemene, pe a le usitai tagata i faatonuga pito i lalo a le setete pe le ioe foi ia i latou, e faʻaaogaina le malosi o le setete e faʻamalosi ma / pe faʻasalaina i latou. O le mea lea, o le setete o se faiga fa'atotonugalemu o le pule a le vasega o lo'o fa'apea fo'i se pule fa'atulafonoina i totonu o 'lona' teritori; ma o le a faʻaaogaina lena malosi pe a manaʻomia - e aofia ai le tetee i tagata tetee o loʻo faʻatupuina mataupu e pei o le leai o ni galuega, leai se fale, leaga totogi ma le leai o ni auaunaga masani. O le mea lea, o setete o le tetee lea i le saolotoga.
O le Soviet Union o se faʻataʻitaʻiga sili o lenei mea. O le setete o Soviet, i lalo o le pulega malosi a le Bolshevik Party, lea na matua faʻaumatia ai le taʻavale a tagata faigaluega, tagata faifaʻatoʻaga ma tagata matitiva mo le saʻolotoga ma agafesootai i Rusia. Na tupu lenei mea ina ua maeʻa le Oketopa Revolution ina ua amata ona feteʻenaʻi le fiafia o le vasega faigaluega ma le au faifaatoaga ma i latou o tagata maualuluga i totonu o le Bolshevik Party. Amata i le 1917, ina ua faʻamalosia e le au Bolsheviks lo latou malosi i le malo, na latou faʻaaogaina le setete e faʻaleagaina ai le faʻamoemoe o le faatemokalasi tuusaʻo i totonu o le malo. sovies; na latou faia se leoleo faalilolilo fou e tu'imomomoina tagata anarchist, tagata faigaluega ma tagata faifa'ato'aga o ē na manana'o i faiga fa'aagafesootai e leai ni malo; na latou toe fa'atūina fa'atonuga i totonu o le militeli; ma sa latou faamutaina le saolotoga e tautala ai[xli]. E oo atu i le 1921, o i latou na tetee ia Bolshevik ma le pulega a le setete na oo lava ina auina atu i nofoaga o faasalaga. E faʻapea foʻi, ma i lalo o Lenin, na faʻaumatia foi e le setete soʻo se faʻamoemoe e pulea e le aufaigaluega le tamaoaiga. I totonu o masina talu ona faoa e le au Bolsheviks le malosiaga o le setete, na faamutaina le pulega a le tagata lava ia, na matua faasaina le osofaʻiga, na faʻamilitia tagata faigaluega, na tuʻuina atu le pule a le tagata e toʻatasi, na talia Taylorism, ma o sootaga o gaosiga e faʻamatalaina ai le faʻauluuluga o tupe na faʻamanatuina ma faʻamaualuga.[xlii]. O le mea moni o le malo o Soviet na faʻamalo le tele o falegaosimea, lea na faoa muamua e tagata faigaluega mai le au fai pisinisi, na saofagā i lenei mea - na maua ai e le setete o Soviet le malosi tele na ia faʻaaogaina e faasaga i tagata faigaluega. O le mea moni, e leʻi taliaina e le setete o Soviet se taumafaiga tutoʻatasi mai tagata faigaluega i fale gaosi oloa ma o le pulega a le setete na faʻamaonia le le fetaui ma le pulega a le tagata lava ia, pulega faʻatemokalasi tuusaʻo ma faʻaagafesootai moni.[xliii]. O le mea moni, o le pule a le setete e leʻi faʻaliliuina i le vafealoaʻi o meatotino ma le tamaoaiga, e leʻi taitai atu ai i le mutaaga o le faʻauluuluga o tupe, e leʻi faʻaumatia ai sootaga faʻaolatupe o gaosiga, ma faʻalavelaveina ai le pule a tagata faigaluega. O le mea lea, o le manatu tonu o setete uma ua faʻamaonia e avea ma totonugalemu, pule faʻapitoa ma elitist. O le mea lea e tatau ona mafaufau i ai ma mafaufau i ai aʻo leʻi tuʻuina atu le faʻatuatua i setete, poʻo le talitonu e mafai ona latou tuʻuina atu le amiotonu ma le saʻolotoga mo e sauaina.
iʻuga
O le NGP e manaʻomia ona vaʻaia pe o le a: o se taumafaiga a le setete e faʻaleleia le lelei o le tamaoaiga, faʻamautu le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma faʻaleleia le faʻaauauina o le tuputupu aʻe o se tagata uliuli. Ina ia faia faapea, o tagata faigaluega ma tagata matitiva i Aferika i Saute e tatau ona faʻaleagaina ma le le alofa. O le NGP lava ia o loʻo faʻamalamalamaina lenei mea i ana valaʻau mo le taofiofia o totogi ma maliega o gaosiga. I se tulaga fa'aupuga e mafai e le NGP ona fai mai e mana'o e fa'alauiloa galuega ma tetee atu i le le tutusa, ae ona o lona tulaga fa'apitoa ma fa'amaumauga fa'amaumauga e le mafai ai ona faia lea mea ma o se meafaigaluega na fausia e le vasega pule e tautua ai le manuia o le vasega o lo'o pulea. O le mea moni, o le vasega pule - i le tulaga o le aufaipisinisi ma ofisa maualuluga o le setete - o le a le mafai lava ona tuʻuina atu galuega mo tagata uma ma tutusa. O latou tulaga i le pito i luga o sosaiete e faʻavae naʻo le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o tagata faigaluega ma tagata matitiva. O le mea lea, e le mafai e tagata faigaluega ma tagata matitiva ona faʻalagolago i vasega pule poʻo a latou pepa e pei o le NGP, poʻo setete - ona o lo latou tulaga faʻapitoa ma le faʻatulagaina o le natura e tautua ma faʻatupuina pule - e faʻaumatia ai le leai o se galuega, le tutusa, faʻasauā ma le faʻaleagaina.
E ui o le vasega faigaluega e manaʻomia ona auai i tauiviga e tau mo galuega, faʻamutaina le tuʻufaʻatasia, taofi le fetuutuunai o tagata faigaluega, siitia totogi ma faʻaleleia tulaga faigaluega i aso nei, e tatau foi ona i ai se iloa o le setete ma le faʻauluuluga o le mafuaaga o nei mea. leaga. O lea la, e tatau ona tatou amata galue agai i le faʻamalosia o tauiviga o loʻo i ai nei i Aferika i Saute i se gaioiga e mafai ona avea ma se faʻafeagai malosi i le setete ma le kapitalisme, ma i le faia o lea mea tatou te manaʻomia ai le faasolosolo malie ona suia tauiviga mai le puipuiga i le natura i le leaga. O le mea lea, tatou te manaʻomia le faʻaaogaina o le taua mo suiga i aso nei e amata ai ona fausia agai i se suiga faʻaagafesootai. O suiga faʻale-agafesootai, peitaʻi, e le o lona uiga o le setete na o le faʻaatunuu o pisinisi, e pei ona manaʻomia e Cosatu, isi vaega agavale ma nisi o tagatanuu i Aferika i Saute. Ae o lona uiga o le faʻaumatia atoa o le setete ma le faʻauluuluga - seʻi vagana ua leai nei faiga faʻaleagaina ma le faʻaleagaina e mafai e tagata faigaluega ma tagata matitiva ona maua le saʻolotoga. E pei o lea, naʻo le taimi lava e pulea saʻo ai e le aufaigaluega ma tagata matitiva le tamaoaiga, pe a faʻafesoʻotaʻi uma le tamaoaiga, ma pe a suia le setete i fausaga o faiga faʻatemokalasi tuusaʻo, pulea e le tagata lava ia ma pulega a le tagata lava ia - e pei o le federated community and worker assemblies. /councils – o le a fa'amuta tumau le leai o se galuega ma le le tutusa. Fai mai o le NGP ua malepelepe i le neo-liberalism poʻo le tuʻuina o le faʻamoemoe i le setete, e ui i lea, e le o aumaia ai i tatou i se faʻalatalata atu i se sosaiete poʻo se tauiviga; e fa'alavelaveina ai i tatou mai ai, e leai se mea e ofoina mai ma ta'ita'i atu ai i se auala e leai se mea.
[I]Faʻafetai i le Zabalaza Anarchist Communist Federation (ZACF) uo mo faʻamatalaga ma faʻamatalaga i luga o le tusiga
[Ii]www.treasury.gov.za/documents/national%20budget/…/chapter%203.pdf
[Iii]www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748
[Iv]Bond, P. South African development sini o le a le ausia. https://znetwork.org/south-african-development-goals-will-not-be-met-by-patrick-bond29th Setema 2010
[V]www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748
[vi]Mantashe, G. The New Growth Path o le tali lea mo galuega. ANC NEC Bulletin Ianuari 2011.
[vii]Cronin, J. Fa'atumauina le lagolago mo se ala fou tuputupu a'e. Umsebenzi Online. Vol. Nu.2 http://www.sacp.org.za/main.php?include=pubs/umsebenzi/2011/vol10-02.html 19th January 2011.
[viii]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748itulau 16
[ix]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748itulau 16
[x]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748,
[xi]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748
[xii]www.docencia.izt.uam.mx/egt/publicaciones/capituloslibros/ingl.pdf
[xiii]Schmidt, M. The Dictatorial Roots of Neo-liberal Democracy in Aferika i Saute ma Chile www.ainfos.ca/en/ainfos23104.htm13th Setema 2009
[xiv]Bikisha Media Collective. 2001. Feteena'i le Tu'ufa'atasiga i Aferika i Saute: Lesona mai le Tauiviga Fa'asaga i Neo-liberalism i le Iunivesite o Wits - o se Anarchist Pamphlet. Bikisha Media Collective: Aferika i Saute.
[xv]Van der Walt, L. 2007. Ina ua mavae le sefulu tausaga o Gear: Cosatu, le faamasinoga Zuma ma le oti i'uga faiga fa'apolokiki. Zabalaza: A Talaagao le Southern African Revolutionary Anarchism, Leai 7. http://zabnew.wordpress.com/2010/11/30/zabalaza-7-december-2006/
[xvi]ILRIG. 1999. Se Suiga Vaaiga o Itupa ma le Globalization. ILRIG: Aferika i Saute.
[xvii]www.sacp.org.za/main.php?include=docs/pr/2010/pr1128.html28th Novema 2010
[xviii]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748
[xix]Van der Walt, L. 2008. Asgisa: a tagata faigaluega faitio. Zabalaza: A Talaagao le Southern African Revolutionary Anarchism, Leai 8. http://zabnew.wordpress.com/2010/11/30/zabalaza-8-february-2008/
[xx]Hattingh, S. Le fa'alavelave tau tamaoaiga o le lalolagi ma le Taua Lona Fa a le Lalolagi. www.zcomm.org/the-global-economic-crisis-and-the-fourth-world-war-by-shawn-hattingh 15th Aperila 2009
[xxi]Price, W. 2001. Capitalist globalization and the national state. www.utopianmag.com/files/in/1000000048/globalization.pdf
[xxii]Hattingh, S. Le fa'alavelave tau tamaoaiga o le lalolagi ma le Taua Lona Fa a le Lalolagi. www.zcomm.org/the-global-economic-crisis-and-the-fourth-world-war-by-shawn-hattingh15th Aperila 2009
[xxiii]Hattingh, S. Fesoasoani mo e mauoa, tipi mo e matitiva. www.zcomm.org/subsidies-for-the-rich-cut-offs-for-the-poor-by-shawn-hattingh30th Aperila 2010
[xxiv]www.iol.co.za/…/highlights-of-sa-2011-12-budget-speech-1.1031293?
[xxv]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748, i. 17
[xxvi]Tupe a Aferika i Saute. 2010. Ala Fou Tuputupu ae, www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=135748, i. 21
[xxvii]Van der Walt, L. 2008. Asgisa: a tagata faigaluega faitio. Zabalaza: A Talaagao le Southern African Revolutionary Anarchism, Leai 8. http://zabnew.wordpress.com/2010/11/30/zabalaza-8-february-2008/
[xxviii]Zabalaza Anarchist Communist Front (ZACF). BEE-llionaires i Mbeki-stan: BEE felafolafoaiga o loʻo faʻaalia ai le natura o le post-apartheid SA, ma tapulaʻa o faitioga 'agavale'. . Zabalaza: A Talaagao Southern African Revolutionary Anarchism, Nu. 6. http://zabnew.wordpress.com/2010/11/29/zabalaza-6-april-2005/
[xxix]McKinley, D. O le tala faasolopito moni ma uiga faʻaonaponei o le Faʻamalosia o le Tamaoaiga a Black (Vaega 2). www.sacsis.org.za/site/article/617.19th Fepuari 2011
[xxx]Polokalama a le Vaega Faaupufai a Aferika i Saute. 1962. Le Auala i le Saolotoga o Aferika i Saute. Farleigh Press Ltd: Malo Tele
[xxxi]http://www.businesslive.co.za/incoming/2011/02/26/zuma-launches-new-state-owned-mine 26th February 2011
[xxxii]http://www.businesslive.co.za/incoming/2011/02/26/zuma-launches-new-state-owned-mine 26th February 2011
[xxxiii]Malatesta, E. 1974. Anarchy. Freedom Press: Peretania, itulau. 10.
[xxxiv]Congress of South African Trade Unions (Cosatu). 2011. Ta'iala Fou a le Malo o le Tuputupu A'e: Tasi Laa i Luma, Lua La'a i tua. www.Cosatu.org.za/docs/subs/2011/ngp_response.html
[xxxv]Van der Walt, L. 2010. Tali a Cosatu i le faʻalavelave: O se vaaiga anarcho-synidicalist. Zabalaza: A Talaagao le Southern African Revolutionary Anarchism, Leai 11.
[xxxvi]Berkman, A. 1989. O le a le Communist Anarchism. Phoenix Press: Peretania
[xxxvii]Bakunin, M. Le Amiolea o le Malo. http://libcom.org/library/immorality-of-the-state-mikhail-bakunin
[xxxviii]Van der Walt, L. & Schmidt, M. 2009. Black Flame: The Revolutionary Class Politics of Anarchism and Syndicalism. AK Press: Iunaite Setete.
[xxxix]Bakunin, M. O le Theory of the State a Rousseau. www.libcom.org/library/rousseau-aʻoaʻoga-o-tulaga-mikhail-bakunin
[xl]Dolgoff, S (ed.). 2002. Bakunin i le Anarchism. Tusi Black Rose: Iunaite Setete, itulau. 224
[xli]Chattopadhyay, P. Pe na faoa e Bolshevik le pule na amataina ai se Fouvalega a le sosaiete? O se su'esu'ega a Marxian. http://libcom.org/library/did-bolshevik-seizure-power-inaugurate-socialist-revolution-marxian-inquiry-paresh-chatt
[xlii]Brown, T. 1995. Lenin ma le Aufaigaluega Pulea. AK Press: Iunaite Setete
[xliii]Brinton, M. 1970. Le Pule a Bolsheviks ma le Aufaigaluega. Tusi Black Rose: Kanata
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo